LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w07 6/1 p. 12-13
  • Kamú​—⁠Ko ha Fakaʻilonga Ia ʻo e Fuʻu Tangatá?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Kamú​—⁠Ko ha Fakaʻilonga Ia ʻo e Fuʻu Tangatá?
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Vakai ʻa e ʻOtuá ki he Kamú
  • Fēfē ʻa e Ngaahi “ʻApiako Kamú”?
  • Ko e Hā ʻOkú Ne ʻAi ha Kalisitiane ke Ngali Tangatá?
  • “ʻI he Hili ha Felāuaki . . . Lahi”
    “Fai ha Fakamoʻoni Fakaʻāuliliki” Fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá
  • Ngaahi Fehuʻi mei he Kau Lautohí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2004
  • Ko e Muʻaki Kau Kalisitiané mo e Lao ʻa Mōsesé
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
w07 6/1 p. 12-13

Kamú​—Ko ha Fakaʻilonga Ia ʻo e Fuʻu Tangatá?

ʻI HE ngaahi feituʻu lahi ʻo e māmaní, ʻoku fakahoko ai ʻa e kamú ki he fanga kiʻi pēpē tangatá ʻi ha ʻuhinga moʻui lelei. ʻI he ngaahi tafaʻaki kehe ʻo e māmaní, ʻoku angaʻaki pē hono tuku taʻekamu ʻa e kakai tangatá ʻi he kotoa ʻo ʻenau moʻuí. Ki he niʻihi, hangē ko e kau Siú mo e kau Mosilemí, ko e kamú ʻoku hulu atu ia ʻo ʻikai ʻi ha ʻuhinga moʻui lelei pē; ʻoku ʻi ai hono ʻuhinga fakalotu ʻona.

Kae kehe, ʻi he ngaahi fonua ʻe niʻihi, ʻoku fakahoko ha ouau ia ʻi he kamú ʻi he taimi ʻoku aʻu ai ha tamasiʻi ʻo fuʻu tangatá. ʻOku faʻa kau heni ʻa hono ʻave ʻa e tamasiʻí ki ha ʻapiako ki he talatukufakaholó, ʻa ia ʻoku kamu ai pea tauhi mavahe mei he koló ʻi ha ngaahi uike kae ʻoua kuó ne sai mei hono faitoʻó. Lolotonga ʻa e taimi ko ení, kuo pau ke muimui ai ʻa e tamasiʻí ki ha ngaahi ouau pau pea ʻoku akoʻi ai ke hoko ko ha tangata lahi. ʻOku fiemaʻu ʻa e faʻahinga kamu ko ení ke fakamoʻoniʻi ai kuo aʻu ha tamasiʻi ʻo fuʻu tangata? Tau vakai angé ki he meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú fekauʻaki mo e vakai ʻa e ʻOtuá ki he meʻá ni.​—Palovepi 3:​5, 6.

Vakai ʻa e ʻOtuá ki he Kamú

Ko e kakai ʻe niʻihi ʻi he kuonga muʻá, hangē ko e kau ʻIsipité, naʻa nau fai ʻa e kamú, ʻa ia ko hono toʻo ʻa e muʻa kili ʻo e fakatangatá. Kae kehe, naʻe ʻikai fanauʻi ʻa ʻĒpalahame ʻi ha tōʻonga fakafonua pehē. Ko hono moʻoní, ko e lahi taha ʻo ʻene moʻuí, naʻe taʻekamu ʻa ʻĒpalahame. ʻIkai ngata aí, ʻi hono tuʻunga taʻekamú, naʻe fakamoʻoniʻi ʻe ʻĒpalahame ia ko ha tangata toʻa. ʻAki ha kiʻi kau tangata tokosiʻi, naʻá ne tulimui ai pea ikunaʻi ʻa e ngaahi konga kau ʻa e ngaahi tuʻi ʻe toko fā naʻa nau puke pōpula ʻa Loté, ʻa ia naʻá ne fohaʻaki. (Senesi 14:​8-​16) ʻI he taʻu nai ʻe 14 ki mui ai, naʻe fekauʻi ʻe he ʻOtuá ʻa ʻĒpalahame ke kamu pea kamu mo e kotoa ʻo hono falé. Ko e hā naʻe fai pehē ai ʻa e ʻOtuá?

Naʻe ʻikai moʻoni ko ha fakaʻilonga ia kuo fakaʻaʻau atu ʻa ʻĒpalahame mei he tuʻunga tamasiʻí ʻo fuʻu tangata. He ko ena, naʻá ne taʻu 99! (Senesi 17:​1, 26, 27) Naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá ʻa e ʻuhinga ki he fekaú, ʻo ne pehē: “Te mou kamu ʻa e [muʻa] kili ʻo homou ʻao [pe fakatangatá]; pea ko e fakaʻilonga ia ʻo e fuakava aʻaku mo kimoutolu.” (Senesi 17:11) Ko e fuakava ʻia ʻĒpalahamé naʻe kau ai ʻa e talaʻofa ko ia ʻa e ʻOtuá, fakafou ʻia ʻĒpalahame, ʻe faai atu pē ʻo hoko mai ʻa e ngaahi tāpuaki lahi ki he “faʻahinga kotoa pe ʻo e kelekele.” (Senesi 12:​2, 3) Ko ia ai, ʻi he vakai mai ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻikai ha kaunga ia ʻa e kamú ki he fuʻu tangatá. Naʻe fakahoko ia ke fakahaaʻi ko e tokotaha ko iá naʻe kau ia ki he hako ʻo ʻIsileli ʻia ʻĒpalahamé, ʻa ia naʻa nau maʻu ʻa e monū ko e “tuku ki ai ʻa e ngaahi foʻi folofola ʻa e ʻOtua.”—Loma 3:​1, 2.

ʻI he faai mai ʻa e taimí, naʻe fakamoʻoniʻi ai ʻa e taʻetaau ʻa e puleʻanga ʻIsilelí mo e meʻa ko ia naʻe tuku ki aí ʻi heʻenau siʻaki ʻa e Hako moʻoni ʻo ʻĒpalahamé, ʻa Sīsū Kalaisi. Ko ia ai, naʻe siʻaki kinautolu ʻe he ʻOtuá, pea ko e tuʻunga ʻo ʻenau kamú naʻe ʻikai toe ʻi ai hano ʻuhinga ʻona ʻi he vakai mai ʻa e ʻOtuá. Kae kehe, naʻe vilitaki ʻa e kau Kalisitiane ʻe niʻihi ʻi he ʻuluaki senitulí ʻo pehē ko e kamú naʻe kei fiemaʻu ia ʻe he ʻOtuá. (Ngāue 11:​2, 3; 15:5) Koeʻuhi ko e meʻá ni, naʻe fekauʻi ai ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa Taitusi ke ne “fai atu ʻa e fakatonutonu ʻo e ngaahi meʻa naʻe toe [pe melé]” ʻi he ngaahi fakatahaʻanga kehekehe. Naʻe tohi ʻa Paula kia Taitusi ʻo fekauʻaki mo e mele ʻe taha: “ʻOku ʻi ai ha kau talangataʻa, (ko honau tokolahi mei haʻa Kamu,) ʻoku lea launoa, mo fakahalaʻi ʻa e loto ʻo e kakai; ʻe, ko hono totonu ke tau tapuni ʻa e ngutu ʻo e kakai ko ia, he ko e faʻahinga ʻoku nau fakahinga ʻa e ngaahi famili honau kotoa, heʻenau akoʻaki ʻa e ngaahi meʻa taʻetāu ko ʻenau sio koloa ʻuli.”—Taitusi 1:​5, 10, 11.

ʻOku kei feʻungamālie pē ʻa e akonaki ʻa Paulá. ʻE mātuʻaki kehe ʻaupito ia mei he Tohi Tapú ke fokotuʻu ange ʻe ha Kalisitiane moʻoni ke kamu ha kiʻi tama ʻa ha taha kehe. ʻI he ʻikai “kaunoa ʻi ha meʻa” ʻa e kakai kehé, ʻoku tuku ʻe he Kalisitiané ʻa e ngaahi fili fakafoʻituitui peheé ke fai ia ʻe he ngaahi mātuʻá. (1 Pita 4:15) ʻIkai ngata aí, naʻe fakamānavaʻi ʻa Paula ke ne tohi fekauʻaki mo e kamú ʻo fakatatau ki he Lao ʻa Mōsesé: “Ka kuo fakaului ha taha kuo kamu, ke ʻoua naʻa ne ʻufiʻufi; ka kuo fakaului ha taha kuo taʻekamu, ke ʻoua te ne kamu. Talaʻehai ko ha meʻa ʻa e kamu, pea talaʻehai ko ha meʻa ʻa e taʻekamu, ka ko e tauhi pe ʻo e ngaahi tuʻutuʻuni ʻa e ʻOtua. ʻIlonga ʻa e ʻalunga ʻo e tangata taki taha naʻe fakaului mei ai, ke ne nofo pe ʻi he ʻalunga ko ia.”—1 Kolinito 7:​18-20.

Fēfē ʻa e Ngaahi “ʻApiako Kamú”?

Fēfē kapau ʻe fili ʻa e ongo mātuʻa Kalisitiané ia ke kamu ʻena fānau tangatá? ʻE fehoanaki ia mo e lau ʻa e Tohi Tapú ke ʻave ʻena fānaú ki he ngaahi ʻapiako kamu ko ia ʻoku takua naʻe lave ki ai ki muʻá? Ko e hū ki he ngaahi ʻapiako peheé ʻoku kau ki ai ʻa e meʻa lahi ange ia ʻi he faitoʻo pē ʻo toʻo ʻa e muʻa kilí. ʻI ha ngaahi uike, ko e tokotaha ʻoku hū ki aí ʻe feohi vāofi ia mo e tamaiki tangata mo e kau faiako ʻoku ʻikai ko e kau lotu kia Sihova. Ko e ngaahi meʻa lahi ʻoku akoʻi ʻi he ngaahi ʻapiakó ni ʻoku kehe ia mei he ngaahi tuʻunga fakaeʻulungāanga māʻolunga ʻa e Tohi Tapú. ʻOku fakatokanga ʻa e Tohi Tapú: “Ko e ngaahi feohi koví ʻokú ne maumauʻi ʻa e ngaahi ʻulungāanga leleí.”—1 Kolinito 15:​33, NW.

ʻI ha tuʻunga fakautuutu, ʻoku toe ʻi ai ʻa e tuʻunga fakatuʻutāmaki fakasino ʻoku kau ki ai ʻi he hū ki he ngaahi ʻapiako ko ení. ʻI he 2003 naʻe fakatokanga mai ai ʻa e South African Medical Journal: “Kuo toe fakatokangaʻi ʻi he taʻú ni ʻa e ngaahi ola fakalilifu ʻo e kamú, fakataha mo e ngaahi līpooti ʻo e ngaahi mate mo hono helehele ʻo e sinó ʻa ia kuo ongona ʻi he māmaní ʻi he kotoa ʻo e ngaahi maʻuʻanga ongoongo lalahí. . . . ʻI hono fakanounoú, ko e lahi ʻo e ‘ngaahi ʻapiako kamu’ ʻoku takua ko ia ʻo e ʻaho ní, ko e kākā pea ʻoku fakatupu mate.”

Tānaki atu ki he maumau ʻe ala hoko ki he moʻui lelei fakaesino ʻo ha talavou, ʻoku ʻi ai ha toe fakatuʻutāmaki fakalaumālie lahi ange. Ko e ngaahi akonaki mo e tōʻonga ʻi he ngaahi ʻapiako kamú ʻoku fekauʻaki vāofi ia mo e fakahaʻele faʻahikehé pea mo e lotu ki he fanga kui kuo maté. Ko e fakatātaá, ʻi he ʻikai tala moʻoni mai ko e tupu ʻa e maumau ʻoku hokó mei he kau toketā-tafa taʻetokangá pea mo e ngaahi tuʻunga taʻehaisiní, ʻoku tui ʻa e tokolahi ko e fakaʻāvangaʻí pe taʻefakahōhōʻiaʻi ʻa e fanga kui kuo maté ko e tupuʻanga ia ʻo e ngaahi meʻa fakamamahi ko ení. Fekauʻaki mo e ngaahi fehokotaki mo e lotu loí, ʻoku fekauʻi mai ʻe he Tohi Tapú: “ʻOua te mou hanga ʻo hoa-ʻa-kehe, he nonofo mo e kau taʻelotu: he meʻataha fefe ʻa e faitotonu mo e malakilao? pe feohi fefe ʻa e maama mo e poʻuli? . . . Ko ia, Mou hiki mei honau lotolotonga, pea mavahe kimoutolu, pea ʻoua te mou ala ki he meʻa taʻemaʻa—ko e folofola é ʻa e ʻEiki—Pea te u maʻu kimoutolu ʻe au.” (2 Kolinito 6:​14-18a [14-17, PM]) ʻI he vakai ki he akonaki ko ení, ʻe mātuʻaki taʻefakapotopoto ki he ngaahi mātuʻa Kalisitiané ke ʻave ʻenau fānau tangatá ki ha ʻapiako kamu.

Ko e Hā ʻOkú Ne ʻAi ha Kalisitiane ke Ngali Tangatá?

Pe ʻoku kamu ha tangata Kalisitiane pe ʻikai ʻoku ʻikai tapua mei ai ʻene fuʻu tangatá ʻana. Ko e meʻa ʻoku tokanga tefito ki ai ʻa e kau Kalisitiane moʻoní ke nau hoko ʻo fakahōifua ʻi he ʻafio mai ʻa e ʻOtuá, ʻo ʻikai “ke matamata lelei fakakakano be.”—Kaletia 6:​12, PM.

Kae kehe, ke fakahōifua ki he ʻOtuá, kuo pau ke fai ʻe ha Kalisitiane ʻa e ‘kamu ʻo e lotó.’ (Teutalonome 10:16; 30:6; Mātiu 5:8) ʻOku fai ia, ʻo ʻikai ʻaki hono hifi ʻaki ha hele, ka ʻi hono talitekeʻi ʻa e ngaahi holi fehālaakí mo e ngaahi fakakaukau hīkisiá, hangē ko e tui ko ia ko e kamu ʻi he kakanó ʻokú ne ʻai ha taha ke māʻolunga ange ʻi he niʻihi kehé. ʻI hono kātekina ʻo e ngaahi ʻahiʻahí pea tuʻu “mau i he tui,” ʻoku lava ke fakamoʻoniʻi ai ʻe ha Kalisitiane ia ʻokú ne ngali tangata ʻo tatau ai pē pe ʻokú ne kamu pe ʻikai.—1 Kolinito 16:​13, PM; Semisi 1:12.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share