ʻOkú Ke Houngaʻia Moʻoni ʻi Ho Ngaahi Tāpuakí?
ʻI HONAU fakahaofi fakaemana mei he nofo pōpula ʻi ʻIsipité, naʻe ʻuluaki fiefia ai ʻa e fānau ʻIsilelí ke nau tauʻatāina ke lotu kia Sihova. (Eki. 14:29–15:1, 20, 21) Kae kehe, taimi nounou pē mei ai, naʻe liliu ʻenau fakakaukaú. Naʻe kamata ke nau lāunga fekauʻaki mo honau tuʻunga ʻi he moʻuí. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi naʻe hiki ʻenau tokangá mei he meʻa kuo fai ʻe Sihova maʻanautolú ki he ngaahi faingataʻa ʻo e nofo ʻi he toafá. Naʻa nau pehē kia Mōsese: “Ko e na kuo mo ʻomi ai kimautolu mei Isipite ke mate ʻi he toafa? he ʻoku ʻikai ha meʻakai, pea ʻoku ʻikai ha vai; pea ʻoku fakaliliʻa ʻemau moʻui ki he ngeʻesi meʻakai ni [maná].”—Nom. 21:5.
ʻI ha ngaahi senituli ki mui ai, naʻe hiva ʻa Tuʻi Tēvita ʻo ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá: “Ka kuou falala ki hoo aloofa; e fiefia hoku loto i hoo fakamoui. Teu hiva kia Jihova, koe mea i he ene fai lelei lahi aubito kiate au.” (Sāme 13:5, 6, PM) Naʻe ʻikai ngalo ʻia Tēvita ʻa e ngaahi tōʻonga ʻaloʻofa ʻa Sihova kiate iá. ʻI hono kehé, naʻá ne fakamoleki maʻu pē ʻa e taimi ʻi he fakakaukau fekauʻaki mo iá. (Sāme 103:2) ʻOku failelei lahi ʻaupito ʻa Sihova kia kitautolu foki, pea ʻoku fakapotopoto ke ʻoua naʻa tau fakamaʻamaʻaʻi ʻa e meʻa kuó ne fai maʻatautolú. Tau fakakaukau leva ki he niʻihi ʻo e ngaahi tāpuaki ʻoku tau maʻu ʻi he ʻaho ní.
“Talanoa Fufū mo Sihova”
Naʻe hiva ʻa e tokotaha-tohi-sāmé: “Ko e talanoa fufū mo Sihova ʻoku maʻa e kakai ʻoku ʻapasia kiate ia.” (Sāme 25:14) Ko ha monū ē ki he faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá ke nau maʻu ha vahaʻangatae fakafoʻituitui vāofi mo Sihova! Kae kehe, fēfē kapau te tau hoko ʻo mātuʻaki nōfoʻi ʻi he ngaahi meʻa fakaʻaho ʻo e moʻuí ʻo iku ai ki heʻetau fakamoleki ʻa e taimi siʻi ange ʻi he lotú? Fakakaukau ki he meʻa ʻe hoko leva ki hotau vahaʻangatae lelei mo Sihová. ʻI hono tuʻunga ko hotau Kaumeʻá, ʻoku ʻamanekina mai ʻe Sihova ke tau falala ange kiate ia pea huaʻi ange hotau lotó ʻi he lotu, ʻo fakahaaʻi kiate ia ʻetau ngaahi manavaheé, holí, mo e loto-moʻuá. (Pal. 3:5, 6; Fili. 4:6, 7) Ko ia, ʻikai ʻoku totonu ke tau fakakaukau ki he tuʻunga ʻoku ʻi ai ʻetau ngaahi lotú?
ʻI he taimi naʻe fakakaukau ai ha Fakamoʻoni kei talavou ko Paula fekauʻaki mo ʻene ngaahi lotú, naʻá ne ʻiloʻi naʻe fiemaʻu ke ne fai hano fakaleleiʻi.a Naʻá ne pehē, “Kuó u tō ki he tōʻonga ko hono toutou ngāueʻaki ʻa e kupuʻi lea tatau ʻi heʻeku lotu kia Sihová.” ʻI hono fai ʻe Paula ʻa e fekumi ki he kaveingá ʻi he Watch Tower Publications Index, naʻá ne ʻiloʻi ai ʻoku hiki ʻi he Tohi Tapú ʻa e ngaahi lotu ʻe 180 nai. ʻI he ngaahi lotú ni, naʻe fakahaaʻi ai ʻe he kau sevāniti ʻa Sihova he kuohilí ʻa ʻenau ngaahi ongoʻi ʻi lotó. Naʻe pehē ʻe Paula: “ʻI he fakalaulauloto ki he ngaahi fakatātā Fakatohitapu ko iá, naʻá ku ako ai ke fakahangatonu ʻa ʻeku ngaahi lotú. ʻOku tokoniʻi au heni ke fakaava hoku lotó kia Sihova. Ko ha meʻa fakafiefia he taimí ni ke ʻunuʻunu ofi kiate ia ʻi he lotu.”
“Mea Kai i Hono Taimi Totonu”
Ko e tāpuaki ʻe taha kuo tuku mai ʻe Sihova kia kitautolú ko e ngaahi moʻoni Fakatohitapu lahi. ʻI heʻetau kai mei ha meʻakai fakalaumālie lelei hulu faú, ʻoku tau maʻu ai ʻa e ʻuhinga ke ‘mavava ʻi he fiefia hotau lotó.’ (Ai. 65:13, 14) Kae kehe, kuo pau ke tau maluʻi kitautolu mei hono fakaʻatā ʻa e ngaahi tākiekina koví ke ne fakatupunga ke mole ʻetau faivelenga ki he moʻoní. Ko e fakatātaá, ko e tokanga ki he fakamatala fakangalilelei ʻa e tafoki ʻo angatuʻu ki he moʻoní ʻe lava ke uesia ai ʻetau fakakaukaú pea fakakuihi kitautolu mei he mahuʻinga ʻo e “mea kai [fakalaumālie] i hono taimi totonu” kuo ʻai ʻe Sihova ke ala maʻu fakafou ʻi he “tamaioeiki agatonu mo boto.”—Mt. 24:45-47, PM.
Ko ʻAnitelū, ʻa ia kuó ne tauhi kia Sihova ʻi ha ngaahi taʻu, naʻe ʻi ai ʻene hokosia kovi ʻi hono tākihalaʻi ʻe he fakakaukau tafoki ʻo angatuʻu ki he moʻoní. Naʻá ne ongoʻi ko ha kiʻi sio fakavave ki ha Uepisaiti tafoki ʻo angatuʻu ki he moʻoní heʻikai ke fakatuʻutāmaki. ʻOkú ne manatu: “ʻI he kamatá, naʻe tohoakiʻi au ki he ngaahi moʻoni lau pē naʻe lave ki ai ʻa e kau tafoki ʻo angatuʻu ki he moʻoní. Ko e lahi ange ʻo ʻeku sivisiviʻi ʻa e meʻa naʻa nau leaʻakí, ko e lahi ange ia ʻeku hoko ʻo fakakaukau naʻe totonu pē ʻeku mavahe mei he kautaha ʻa Sihová. Ka ki mui ai, ʻi heʻeku fai ha fekumi ki he ngaahi fakaʻuhinga ʻa e kau tafoki ʻo angatuʻu ki he moʻoní ʻo fakafepakiʻi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, naʻá ku hoko ai ʻo ʻiloʻi ʻa e kākā naʻe ʻi ai ʻa e kau faiako loí. Ko e fakamatala naʻe toʻo mei he potutohí ʻa ʻenau ‘fakamoʻoni mālohi’ fekauʻaki mo kitautolú. Ko ia ai, naʻá ku fili ke toe kamata lau ʻa ʻetau ʻū tohí pea maʻu ʻa e ngaahi fakatahá. Naʻe vave ʻa ʻeku ʻiloʻi ʻa e lahi ʻa e meʻa naʻá ku tō mei aí.” Ko e meʻa fakafiefiá, kuo toe foki ʻa ʻAnitelū ki he fakatahaʻangá.
‘Haʻohaʻonga Fakakātoa ʻo e Fanga Tokouá’
Ko ʻetau fetokouaʻaki anga-ʻofa mo fāʻūtahá ko ha tāpuaki ia meia Sihova. (Sāme 133:1) ʻI he ʻuhinga lelei, naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Pitá: “Mou ʻofa ki he haʻa lotu [‘haʻohaʻonga fakakātoa ʻo e fanga tokouá,’ NW].” (1 Pita 2:17) ʻI he hoko ko e konga ʻo e fetokouaʻaki faka-Kalisitiané, ʻoku tau maʻu ai ʻa e poupou māfana ʻa e ngaahi tamai, faʻē, fanga tuongaʻane, mo e fanga tuofāfine fakalaumālie ʻo e tui tatau.—Mk. 10:29, 30.
Kae kehe, ko ha kehekehe ʻo e ngaahi tuʻungá ʻe lava ʻi he taimi ʻe niʻihi ke fakatupunga ai ha fetēleni ʻi hotau vahaʻangatae mo hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. Ko e fakatātaá, ʻoku faingofua ke ʻita ʻi he ngaahi taʻehaohaoa ʻa ha taha pea maʻu ha fakakaukau fakaanga ki he tokotaha ko iá. Kapau naʻe pau ke hoko eni, ʻikai ʻe tokoni ke manatuʻi ʻoku ʻofa ʻa Sihova ʻi heʻene kau sevānití neongo ʻenau ngaahi taʻehaohaoá? ʻIkai ko ia pē, “kapau ʻoku tau pehe ʻoku ʻikai haʻatau angahala, ta ʻoku tau kākāʻi ʻa kitautolu, pea ʻoku ʻikai ʻiate kitautolu ʻa e moʻoni.” (1 Sione 1:8) ʻIkai ʻoku totonu ke tau feinga mālohi ke “fekatakiʻaki pe mo fefakamolemoleʻaki”?—Kol. 3:13.
Ko ha finemui ko ʻAna naʻá ne ako ʻi he tuʻunga fakamamahi ʻa e mahuʻinga ʻo e feohi faka-Kalisitiané. ʻI he tōʻonga hangē ko e foha maumau-koloa ʻi he talanoa fakatātā ʻa Sīsuú, naʻá ne mavahe mei he fakatahaʻanga Kalisitiané. Ki mui ai, naʻá ne fakakaukau lelei pea toe foki ki he moʻoní. (Luke 15:11-24) Ko e hā naʻe ako ʻe ʻAna mei he hokosia ko ení? ʻOkú ne pehē: “ʻI heʻeku foki ko eni ki he kautaha ʻa Sihová, ʻoku ou fakamahuʻingaʻi ʻa hoku fanga tuongaʻane mo e fanga tokoua kotoa pē neongo ʻenau ngaahi taʻehaohaoá. ʻI he kuohilí, naʻá ku vave ke fakaangaʻi kinautolu. Ka ʻi he taimi ní ʻoku ou fakapapauʻi ke ʻoua ʻe fakaʻatā ha meʻa ke ne toʻo meiate au ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku ou maʻu ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kaungātuí. ʻOku halaʻatā ha meʻa ʻi tuʻa ʻi he māmaní ʻoku tuha ke liʻaki ʻa hotau palataisi fakalaumālié koeʻuhí ko ia.”
Houngaʻia Maʻu Pē ʻi Ho Ngaahi Tāpuakí
Ko ʻetau ʻamanaki ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ko e fakaleleiʻanga ia ki he kotoa ʻo e ngaahi palopalema ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ko ha koloa ia ʻoku mahuʻinga taʻehanotatau. ʻI he taimi naʻa tau ʻuluaki maʻu ai ʻa e ʻamanaki ko ení, he loto-houngaʻia lahi ē ko kitautolu! Naʻa tau ongoʻi hangē ko e mēsianiti ʻi he pealapeli ʻa Sīsuú ʻa ia naʻá ne “fakatau atu ʻa e meʻa kotoa pe naʻa ne maʻu” koeʻuhí ke fakatau mai ʻaki ʻa e “mataʻitofe mahuʻinga lahi.” (Mt. 13:45, 46) Naʻe ʻikai pehē ʻe Sīsū naʻe mole ʻi ha taimi mei he mēsianití ʻa ʻene mahuʻingaʻia ʻi he mataʻitofé. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻai ke ʻoua ʻaupito ʻe mole ʻetau mahuʻingaʻia ʻi heʻetau ʻamanaki fisifisimuʻá.—1 Tes. 5:8; Hep. 6:19.
Fakakaukau angé ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sini, ʻa ia kuó ne tauhi kia Sihova ʻi he taʻu ʻe 60 tupu. ʻOkú ne pehē: “Ko e meʻa kuó ne tokoniʻi au ke tauhi maʻu ʻi heʻeku fakakaukaú ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ko e talanoa fekauʻaki mo ia ki he niʻihi kehé. ʻI heʻeku sio ki he ulo honau matá ʻi hono mahinoʻi ʻa e Puleʻangá, kuo ʻi ai ha ola lelei kiate au. Ko e sio ki he kehekehe ʻoku fai ʻe he moʻoni ʻo e Puleʻangá ki he moʻui ʻa ha tokotaha ako Tohi Tapú ʻoku fakatupunga ai au ke u fakakaukau, ‘Ko ha ngaahi moʻoni fisifisimuʻa ē kuó u vahevahe ki he niʻihi kehé!’”
ʻOku tau maʻu ʻa e ngaahi ʻuhinga lelei ke houngaʻia ai ʻi he ngaahi tāpuaki fakalaumālie lahi ʻoku tau maʻú. Neongo ʻoku fakahohaʻasi nai kitautolu ʻe he ngaahi ʻahiʻahi ko ia hangē ko e fakafepakí, mahamahakí, taʻumotuʻá, loto-mafasiá, loto-mamahi, mo e faingataʻaʻia fakaʻekonōmiká, ʻoku tau ʻilo ʻoku fakataimi pē ia. ʻI he malumalu ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻe tānaki mai ʻa e ngaahi tāpuaki fakaesino ki heʻetau ngaahi tāpuaki fakalaumālié. Ko ha faingataʻaʻia pē ʻoku tau kātekina he taimí ni ʻe mole atu ia ʻi he fokotuʻutuʻu foʻoú.—Fkh. 21:4
ʻI he lolotonga iá, tau fakalau ʻa hotau ngaahi tāpuaki fakalaumālié pea fakahāhā ʻa e houngaʻia hangē ko ia naʻe maʻu ʻe he tokotaha-tohi-sāmé ʻa ia naʻá ne hiva: “ʻE Sihova ko hoku ʻOtua, kuo ke fakalahi hoʻo ngaahi ngaue mana, mo hoʻo ngaahi fakakaukau maʻa homau faʻahinga: ʻOku ʻikai lava hono faʻu hokohoko atu; ka ne u fie fakaha mo aʻau ʻoku nau hulu ʻi heʻeku mafai ke lau.”—Sāme 40:5.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoá.
[Fakatātā ʻi he peesi 18]
ʻOku faitāpuekina kitautolu ʻaki ʻa e tokoni fakalaumālie ʻi he ngaahi taimi ʻo e ʻahiʻahí