LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w12 7/15 p. 22-26
  • “Ko Hai Te U Teteki ki Ai?”

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • “Ko Hai Te U Teteki ki Ai?”
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2012
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • “KO SIHOVA ʻA HOKU MĀMA MO HOKU FAKAMOʻUI”
  • MANATUʻI ʻA E LAVAMEʻA TAKI TAHA
  • HOUNGAʻIA ʻI HE LOTU MAʻÁ
  • FALALA KI HE TOKONI ʻA E ʻOTUÁ
  • “AKO KIATE AU HO HALA, E JIHOVA”
  • FIEMAʻU PAU ʻA E TUI MO E ʻAMANAKI
  • Ko e Falala Kakato kia Sihová ʻOkú Ne Fakatupunga ʻa e Tuipau
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2011
  • Ko Sihová​—Ko e “Fakamoui” ʻi he Taimi ʻo e Tohi Tapú
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2008
  • “Ko e Faʻahinga ʻOku Kumi kia Sihová ʻE ʻIkai Te Nau Masiva ʻi ha Meʻa ʻOku Lelei”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2022
  • Hoko ʻo Poto​—Manavahē ki he ʻOtuá!
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2006
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2012
w12 7/15 p. 22-26

“Ko Hai Te U Teteki ki Ai?”

“Neongo ʻe tuʻu kiate au ʻa e tau, naʻa mo ia te u falala pe.”—SAAME 27:3.

FAKATATAU KI HE NGAAHI VEESI KO ENÍ, KO E HĀ ʻE LAVA KE NE TOKONIʻI KOE KE KE FAKATUPULEKINA ʻA E LOTO-TOʻÁ?

Saame 27:1

Saame 27:4

Saame 27:11, PM

1. Ko e hā ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe he Saame hono 27 ke tau mahinoʻí?

KO E hā ʻoku tupulaki ai ʻetau ngāue fakamalangá neongo e fakaʻaʻau ke kovi ange ʻa e ngaahi tuʻunga ʻo e māmaní? Ko e hā ʻoku tau ʻoatu loto-lelei ai hotau taimí mo e iví lolotonga ia ʻoku hokosia ʻe he tokolahi ʻa e ngaahi fetōʻaki fakaʻekonōmiká? ʻE lava fēfē ke tau kei loto-toʻa ʻi he taimi ʻoku manavahē ai ʻa e tokolahi kehe ia ki he kahaʻú? Ko ha hiva fakamānavaʻi ʻa Tuʻi Tēvita, ʻa ia ʻoku hiki ʻi he Saame 27, ʻokú ne ʻomai ʻa e ngaahi talí.

2. Ko e hā ʻoku fai ʻe he ongoʻi tetekí ki ha taha, ka ko e hā ʻa e falala-pau ʻoku tau maʻú?

2 ʻOku kamata ʻe Tēvita ʻa e saame ko ení ʻaki ʻa e ngaahi lea: “Ko Sihova ʻa hoku māma mo hoku fakamoʻui; te u manavahe kia hai? Ko Sihova ʻa e kolo o ʻeku moʻui; ko hai te u teteki ki ai?” (Saame 27:1) Lolotonga ʻe lava ke ʻomai ʻe he manavaheé ʻa e tākiekina fakatupu vaivai, ko e ongoʻi ʻo e tetekí ʻoku toe kovi ange ia. Ka ʻoku ʻikai ha teteki tefito ia ʻoku totonu ke ne fakahohaʻasi ha taha ʻoku manavahē kia Sihova. (1 Pita 3:14) ʻI he taimi ʻoku tau ʻai ai ʻa Sihova ko hotau koló, te tau ‘nofo nonga, pea te tau ʻatā mei he manavahe ki he koví.’ (Pal. 1:33; 3:25) Ko e hā hono ʻuhingá?

“KO SIHOVA ʻA HOKU MĀMA MO HOKU FAKAMOʻUI”

3. ʻI he ʻuhinga fē ʻoku hoko ai ʻa Sihova ko hotau māmá, ka ko e hā kuo pau ke tau faí?

3 Ko e lea fakatātā “ko Sihova ʻa hoku māma” ʻokú ne tohoakiʻi ʻa e tokangá ki he moʻoniʻi meʻa ko ia ko Sihová ʻokú ne fakatauʻatāinaʻi kitautolu mei he taʻeʻiló mo e fakapoʻuli fakalaumālié. (Saame 27:1) ʻE fakaeʻa nai ʻe ha maama fakamatelie ha fakatuʻutāmaki pe ko ha fakafaingataʻaʻiaʻanga ʻi hotau halá, ka ʻoku ʻikai te ne hanga ʻe ia ʻo toʻo atu. Kuo pau ke tau ngāue fakapotopoto ki he meʻa ʻoku tau sio ki aí. ʻI ha founga meimei tatau, ʻoku fakaeʻa mai ʻe Sihova ʻa e ʻuhinga tefito ʻo e ngaahi meʻa ʻoku hoko he māmaní. ʻOkú ne fakatokanga mai kia kitautolu fekauʻaki mo e ngaahi fakatuʻutāmaki ʻo e fokotuʻutuʻu lolotonga ní. ʻOkú ne tokonaki mai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu ʻoku faʻa ngāue maʻu pē, ka kuo pau ke tau ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻoku tau akó. ʻI heʻetau fai peheé, ʻe lava ke tau ngāue ai ʻi he poto lahi ange tatau pē ʻi hotau ngaahi filí pe ko ʻetau kau faiakó.—Saame 119:98, 99, 130.

4. (a) Ko e hā naʻe lava ai ʻa Tēvita ke lea ʻi he tuipau: “Ko Sihova ʻa hoku . . . fakamoʻui”? (e) Ko fē tautefito ʻa e taimi ʻe hoko ai ʻa Sihova ko hotau fakamoʻuí?

4 Ko e ngaahi lea ʻa Tēvita ʻi he Saame 27:1 ʻoku fakahaaʻi ai kuo pau pē naʻá ne manatuʻi ʻa e anga hono fakahaofi, pe fakamoʻui ia ʻe Sihova, ʻi he ngaahi taimi ki muʻá. Hangē ko ení, naʻe fakahaofi ia ʻe Sihova “mei he pesipesi ʻo e laione mo e pesipesi ʻo e pea.” Naʻe toe ʻoange ʻe Sihova ke ne ikunaʻi ʻa e saianiti ko Kolaiaté. Ki mui ai, naʻe feinga ʻa Tuʻi Saula ke hokaʻi ʻa Tēvita ʻaki ha tao, ka ʻi he taimi taki taha naʻe fakahaofi ia ʻe Sihova. (1 Sām. 17:37, 49, 50; 18:11, 12; 19:10) ʻOku ʻikai ha ofo ʻi he lava ʻa Tēvita ke lea ʻi he tuipau: “Ko Sihova ʻa hoku . . . fakamoʻui”! ʻE toe hoko ʻa Sihova ki heʻene kau sevānití ʻo hangē ko ia kia Tēvitá—ko ha fakamoʻui. Anga-fēfē? ʻAki hono fakahaofi ʻene kau lotú ʻi he hoko mai ʻa e “fuʻu mamahi lahí.”—Fkh. 7:14; 2 Pita 2:9.

MANATUʻI ʻA E LAVAMEʻA TAKI TAHA

5, 6. (a) Ko e hā ʻa e ngafa ʻoku fakahoko ʻe heʻetau manatú ki heʻetau fakatupulekina ʻa e loto-toʻá? (e) ʻOku anga-fēfē hono fakaivimālohiʻi hoʻo loto-toʻá ʻe he lēkooti ʻo e ngaahi fakafeangai ʻa Sihova mo ʻene kau sevānití?

5 Ko ha moʻoniʻi meʻa mahuʻinga ʻi hono fakatupulekina ʻa e loto-toʻá ʻoku ʻomai ia ki heʻetau tokangá ʻi he Saame 27:2, 3. (Lau.) Naʻe manatuʻi ʻe Tēvita ʻa e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻa ia naʻá ne hokosia ai ʻa e fakahaofi ʻi he tokoni ʻa Sihová. (1 Sām. 17:34-37) Ko e ngaahi manatu ko iá naʻá ne fakafonu ia ʻaki ʻa e loto-maʻu ke ne fehangahangai ai naʻa mo e ngaahi fakafili lahi tahá. ʻOkú ke maʻu ha ngaahi fakamulituku pehē mei hoʻo ngaahi hokosiá? Hangē ko ení, kuó ke lotu fakamātoato fekauʻaki mo ha palopalema fakamamahi pea sio leva ki he anga hono ʻoatu ʻe Sihova ʻa e potó pe mālohí ke fekuki ai mo e ʻahiʻahi ko iá? Pe ʻe lava ke ke manatuʻi ʻa e anga hono toʻo atu ʻa e ngaahi fakafaingataʻaʻiaʻanga ki hoʻo ngāue fiefiá pe ko e anga hono fakaava atu kiate koe ha matapā lahi ki he ngāué? (1 Kol. 16:9) Ko e hā ʻa e ola ʻoku hanga ʻe hono manatuʻi ʻa e ngaahi meʻa peheé ʻo ʻai kia koé? ʻIkai ʻoku hokohoko atu ke fakatuipauʻi koe ʻe he ngaahi manatu ko iá ko Sihová ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke ikuʻi pe kātekina naʻa mo e ngaahi fakafaingataʻaʻiaʻanga pe ngaahi fakafili mafatukituki angé?—Loma 5:3-5.

6 Fēfē kapau ʻe fakakaukauʻi ʻe ha puleʻanga mālohi ha faʻufaʻu ke fakaʻauhamālie ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he tuʻunga ko ha kautahá? Kuo feinga ʻa e kau tangata tokolahi ʻi onopooni ke fai ʻa e meʻa tofu pē ko iá ka kuo ʻikai ke nau lavameʻa. ʻI hono fakamatalaʻi ʻa e founga kuo tokoniʻi ai ʻe Sihova hono kakaí ʻi he kuohilí te ne tō ʻia kitautolu ʻa e falala-pau ke fehangahangai mo e kahaʻú.—Tan. 3:28.

HOUNGAʻIA ʻI HE LOTU MAʻÁ

7, 8. (a) Fakatatau ki he Saame 27:4, ko e hā naʻe kole ʻe Tēvita meia Sihová? (e) Ko e hā ʻa e temipale fakalaumālie lahi ʻo Sihová, pea ʻoku anga-fēfē fai ʻo e lotú aí?

7 Ko e tafaʻaki mātuʻaki mahuʻinga ʻe taha ʻo e ngāue loto-toʻá ko ʻetau ʻofa ki he lotu moʻoní. (Lau ʻa e Saame 27:4.) ʻI he ʻaho ʻo Tēvitá, ko e “fale ʻo Sihova” ko e tāpanekalé. Ko Tēvita tonu naʻá ne fai ʻa e ngaahi fokotuʻutuʻu ki he fakaikiiki ʻo e faʻunga ʻo e temipale ʻe langa ʻe hono foha ko Solomoné. ʻI he ngaahi senituli ki mui ai, naʻe fakaeʻa ʻe Sīsū ko hono fai ʻa e lotu fakahōifua kia Sihová ʻe ʻikai kei fakatuʻunga ia ʻi hano maʻu ha fuʻu fale lahi naʻe tāpuekina ʻe he ʻOtuá. (Sione 4:21-23) Naʻe fakahaaʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻi he Hepelū vahe 8 ki he 10 ʻo pehē naʻe hoko mai ha temipale fakalaumālie lahi ʻi hono papitaiso ʻa Sīsū ʻi he 29 T.S., ʻi he taimi naʻá ne foaki atu ai ia tonu ke fai ʻa e finangalo ʻo Sihová. (Hep. 10:10) Ko e temipale fakalaumālie lahi ko ení ko e fokotuʻutuʻu ia kuo fai ʻe Sihova koeʻuhí ke tau lava ai, fakafou ʻi heʻetau tui ki he feilaulau huhuʻi ʻa Sīsuú, ʻo lotu fakahōifua ki he ʻOtuá. ʻOku anga-fēfē ʻetau lotu ʻi aí? ʻAki ʻa e lotu ʻi he “loto-moʻoni mo e tui kakato”; ʻaki hono talaki fakahāhā ʻetau ʻamanakí ʻo taʻeueʻia; ʻaki ʻa e fetokangaʻaki, fefakaʻaiʻaiʻaki, mo e fefakalototoʻaʻaki mo e ngaahi kaungālotú ʻi heʻetau fakatahataha fakataha ʻi heʻetau ngaahi fakataha ʻi he fakatahaʻangá pea mo e lolotonga ʻa e lotu fakafāmilí. (Hep. 10:22-25) Ko e houngaʻia ki he fokotuʻutuʻu ʻo e lotu moʻoní ʻoku fakaivimālohiʻi ai kitautolu ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi fakalilifu ko ení.

8 ʻI māmani lahi, ʻoku fakalahi ai ʻe he kau sevāniti faitōnunga ʻa Sihová ʻenau kau ʻi he ngāue fakafaifekaú, ako ʻa e ngaahi lea foʻou, pea hiki ki he ngaahi feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻu ki he kau malanga ʻo e Puleʻangá. ʻOku fakaeʻa ʻi heʻenau ngaahi ngāué, hangē ko e tokotaha-tohi-sāmé, ʻoku nau maʻu ha meʻa pē taha ke kole kia Sihova. ʻOku nau loto ke maʻu ʻa e fakaʻofoʻofa ʻo Sihová pea kau ʻi he ngāue toputapú ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻe hokó.—Lau ʻa e Saame 27:6.

FALALA KI HE TOKONI ʻA E ʻOTUÁ

9, 10. Ko e hā e ʻuhinga ʻo e fakapapau ʻoku ʻomai ʻi he Saame 27:10?

9 Naʻe fakahaaʻi mālohi ʻe Tēvita ʻene falala ki he tokoni ʻa Sihová ʻi heʻene pehē: “Neongo e liʻaki au ʻe heʻeku tamai mo ʻeku faʻe, ʻe fakahoko au ʻe Sihova kiate ia pe.” (Saame 27:10) Te tau fakaʻosiʻaki nai mei he ngaahi meʻa naʻe hoko ʻoku lave ki ai ʻi he 1 Sāmiuela vahe 22 ko e ongo mātuʻa ʻa Tēvitá naʻe ʻikai te na liʻaki ia. Kae kehe, ne pau ki he tokolahi he ʻahó ni ke nau kātekina ʻa hono talitekeʻi lahi ʻe honau fāmilí. Neongo ia, ko e tokolahi kuo liʻaki peheé kuo nau maʻu ʻa e tokoni mo e malu ʻi he māfana ʻo e fakatahaʻanga Kalisitiané.

10 Koeʻuhi ʻoku mateuteu ʻa Sihova ke poupouʻi ʻene kau sevānití ʻi he taimi ʻoku liʻaki ai kinautolu ʻe he niʻihi kehé, ʻikai te ne toe poupouʻi kinautolu lolotonga ha faʻahinga mamahi pē? Hangē ko ení, kapau ʻoku tau hohaʻa fekauʻaki mo e founga ke tokonaki fakamatelie ai ki hotau fāmilí, ʻikai ʻe lava ke tau falala pau ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova? (Hep. 13:5, 6) ʻOkú ne mahinoʻi ʻa e ngaahi tuʻunga mo e ngaahi fiemaʻu ʻa e tokotaha kotoa ʻene kau sevāniti mateakí.

11. Ko e hā ʻa e maongo ʻe lava ʻe heʻetau falala kia Sihová ʻo fai ki he niʻihi kehé? Fakatātaaʻi.

11 Fakakaukau atu ki he tuʻunga ʻo Victoria, ko ha tokotaha ako Tohi Tapu ʻi Laipīlia. ʻI heʻene fakalakalaka atu ki he tuʻunga ʻo e papitaisó, ko e tangata naʻe nonofo mo iá naʻá ne liʻaki ia mo ʻene fānau ʻe toko tolú. Neongo ʻa e ʻikai ha ʻapi mo ha ngāué, naʻá ne hokohoko atu ke laka ki muʻa fakalaumālie. Hili e papitaiso ʻa Victoria, naʻe maʻu ʻe heʻene taʻahine taʻu 13 ha peesi ʻoku fonu he paʻangá. Koeʻuhi ke hao mei he fakatauelé, naʻa nau fili ke ʻoua pē naʻa nau lau e paʻangá. ʻI hono kehé, naʻa nau fetuʻutaki leva ki he sōtia naʻe haʻana ʻa e pēsí. Naʻe tala ange ʻe he sōtiá kapau naʻe faitotonu ʻa e kakai kotoa pē ʻo hangē ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ko e māmaní fakakātoa ʻe hoko ʻo lelei ange mo melino ange. Mei he Tohi Tapú, naʻe fakahaaʻi ange ʻe Victoria ki he sōtiá ʻa e talaʻofa ʻa Sihova fekauʻaki mo ha māmani foʻoú. ʻI he maongo kiate ia ʻa ʻene anga-tonú, naʻe ʻoange ʻe he sōtiá kia Victoria ha fuʻu pale lahi mei he paʻanga naʻe maʻú. Ko e moʻoni, ko e tui kakato ki he malava ʻa Sihova ke tokonakí kuo ʻoange ai ki he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ha ongoongo taʻetoefehuʻia ʻo e faitotonú.

12. Ko e hā ʻoku tau fakahāhā ʻi he taimi ʻoku tau hokohoko atu ai ke tauhi kia Sihova neongo ʻa e faingataʻaʻia ʻi he mole fakamatelié? Fakatātaaʻi.

12 Pe sioloto atu ki he anga ʻo e ongoʻi naʻe maʻu ʻe Thomas, ko ha tokotaha malanga teʻeki papitaiso ʻi Siela Leone. Naʻá ne kamata ngāue ko ha faiako ʻi ha kolisi, ka naʻe ʻikai malava ke ne maʻu ʻene vahé ʻi he meimei taʻu ʻe taha kae ʻoua kuo maau ʻa e meʻa fakapepá. Ko e hā ʻa e fiemaʻu fakaʻosi naʻe pau ke aʻusia ʻe Thomas ki muʻa ke ne maʻu ʻene vahé mo e paʻanga moʻua kiate iá? Ko ha fakaʻekeʻeke ia ʻe he pule akó—ko ha pātele. Naʻe fakamatalaʻi ʻe he pātelé ko e ngaahi tui ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová naʻe ʻikai fehoanaki ia mo e tui ʻa e ʻapiakó. Naʻá ne fakamatematē ange ke fili ʻa Thomas ʻi heʻene ngāué pe ko ʻene ngaahi tui makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú. ʻI hono siʻaki ʻa e ngāue ko iá pea mole ai ha vāhenga ʻi he meimei taʻu ʻe taha, naʻe maʻu ʻe Thomas ha ngāue kehe, ko e ngaahi letiō mo e telefoni toʻotoʻo. Hangē ko ia ʻoku hā ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ko ení mo e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga meimei tatau lahi, ko e manavahē ki he fusimoʻomó ko e meʻa nai ia ʻoku teteki ai ʻa e kakai ʻe niʻihi, ka ʻoku ʻikai ke ala fakatataua ia mo ʻetau falala makatuʻunga fefeka ki he Tokotaha-Fakatupu ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē mo e Tokotaha-Maluʻi ʻo ʻene kakaí.

13. ʻOku anga-fēfē laka ki muʻa ʻa e ngāue malangaʻi ʻo e Puleʻangá ʻi he ngaahi fonua ʻoku siʻi ai ʻa e ngaahi koloa fakamatelié?

13 ʻI he ngaahi fonua lahi ʻa ia ʻoku faingataʻa ai ʻa e ngaahi tuʻunga ʻo e nofó, ʻoku faʻa ʻilonga ai ʻa e longomoʻui ʻa e kau fanongonongo ʻo e Puleʻangá. Ko e hā ʻoku pehē aí? ʻOku tohi ʻa e ʻōfisi vaʻa ʻe taha: “Ko e ngaahi ʻapi lahi ko ia ʻoku nau tali ʻa e ngaahi ako Tohi Tapú ʻoku nau taʻemaʻungāue pea ʻoku nau maʻu ai ʻa e taimi lahi ange ke ako lolotonga ʻa e ʻahó. ʻOku toe maʻu ai ʻe he fanga tokouá ʻa e taimi lahi ange ke malanga. Ko e kakaí, tautautefito ʻi he ngaahi feituʻu ʻoku hoko kovi taha aí, ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke tala ange ʻoku tau moʻui ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí; ʻoku nau sio kinautolu ki he ngaahi tuʻunga kotoa ʻoku takatakai kia kinautolú.” Ko ha misinale ʻoku ngāue laka hake ʻi he taʻu ʻe 12 ʻi ha fonua ʻoku fakahoko ai ʻe he tokotaha malanga kotoa pē, ʻi hono fakaʻavalisí, ʻa e ngaahi ako Tohi Tapú laka hake ʻi he tolú, ʻokú ne tohi: “Koeʻuhi ko e tokolahi ʻo e kau malangá ʻoku nau maʻu ha founga moʻui faingofua mo e ngaahi fakahohaʻa siʻi, ʻoku nau meimei maʻu ai ʻa e taimi lahi ange ki he ngāue fakamalangá mo e ngāue ako Tohi Tapú.”

14. ʻI he ngaahi founga fē ʻe lava ai ʻe he fuʻu kakai lahí ʻo maʻu ʻa e maluʻi fakaʻotuá?

14 Kuo talaʻofa ʻe Sihova ke ne tokoniʻi, maluʻi, mo fakahaofi fakaesino mo fakalaumālie hono kakaí, ʻi he tuʻunga ko ha kulupú, pea ʻoku tau falala kiate ia. (Saame 37:28; 91:1-3) Ko e fuʻu kakai te nau hao ʻi he “fuʻu mamahi lahí” kuo pau moʻoni ʻe lahi. (Fkh. 7:9, 14) Ko ia ai ko e fuʻu kakai ko iá, ʻi he tuʻunga ko ha kulupú, ʻe maluʻi kinautolu mei he fakaʻauhamālie ʻi he kotoa ʻo e ngaahi ʻaho fakaʻosi ʻoku toé. ʻE tokonaki kia kinautolu ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku nau fiemaʻu ke kātekina ai ʻa e ngaahi ʻahiʻahí pea maluʻi ai honau vahaʻangatae mo Sihová. Pea ʻi he kotoa ʻo e konga fakaʻosi ʻo e mamahi lahí, ʻe maluʻi ʻe Sihova hono kakaí.

“AKO KIATE AU HO HALA, E JIHOVA”

15, 16. ʻOku anga-fēfē ʻetau maʻu ʻaonga mei he taimi ʻoku tau tokanga ai ki he fakahinohino fakaʻotuá? Fakatātaaʻi.

15 Ke nofoʻaki loto-toʻá, ʻoku fiemaʻu kia kitautolu ʻa e fakahinohino hokohoko ʻi he founga ʻa e ʻOtuá. ʻOku hā mahino eni ʻi he kōlenga ʻa Tēvitá: “Ako kiate au ho hala, e Jihova, mo tataki au i he hala ilogofua, koeuhi ko hoku gaahi fili.” (Saame 27:11, PM) Ko e ngāue ʻo fehoanaki mo e ngaahi lotu ko ení ʻoku ʻuhinga iá ke tokanga lelei ki ha fakahinohino pē ʻoku makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú ʻa ia ʻoku tau maʻu fakafou ʻi he kautaha ʻa Sihová pea ngāueʻaki leva ia. Ko e tokolahi ko ia kuo nau toʻo atu meiate kinautolu ʻa e moʻua ʻikai fiemaʻú ʻoku lava ke nau fakamoʻoniʻi ko hono ngāueʻaki ʻa e akonaki fakapotopoto ke fakafaingofuaʻi ʻenau moʻuí kuo nau maʻu ʻaonga ai lolotonga ʻa e ngaahi tuʻunga faingataʻa fakaʻekonōmika ki muí ni maí. ʻI he ʻikai ke fakamafasiaʻi kinautolu ʻaki a e ngaahi koloa ʻoku ʻikai lava ke nau totongí, ʻoku nau tauʻatāina ai ke fakalahi ʻenau ngāue fakafaifekaú. Ko kitautolu taki taha ʻoku lelei ke tau ʻeke hifo, ‘ʻOku ou ngāueʻaki leva ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku ou lau ʻi he Tohi Tapú pea ʻi he ʻū tohi ʻo e kalasi tamaioʻeiki anga-tonu mo potó, naʻa mo e taimi ʻoku fiemaʻu ai ke fai ha ngaahi feilaulau fakafoʻituituí?’—Māt. 24:45.

16 ʻI hono fakaʻatā ʻa Sihova ke ne fakahinohinoʻi mo tataki kitautolu ʻi he hala ʻoku totonú, ʻe ʻikai ai te tau maʻu ha ʻuhinga ke manavahē. ʻI he taimi naʻe kole ai ʻe ha tāimuʻa tuʻumaʻu ʻi he ʻIunaite Seteté ha ngāue ʻe tokoniʻi ai ia ke kei tauhi maʻu hono fāmili fakalūkufua ʻi he ngāue taimi-kakató, naʻe tala ange ʻe hono supavaisá heʻikai ʻaupito te ne maʻu ʻe ia ʻa e tuʻunga ko iá ʻo taʻeʻiai hano mataʻitohi. Kapau naʻe hoko eni kiate koe, naʻá ke mei fakaʻiseʻisa ʻi he tuli ki ha ngāue taimi-kakató ʻo siʻaki ai ʻa e kumi ki ha ako māʻolunga angé? ʻI he uike ʻe ua ki mui ai, naʻe fakanofo mei he ngāué ʻa e supavaisa ko iá, pea naʻe ʻeke ange ʻe ha pule ʻe taha ki he tokouá fekauʻaki mo ʻene ngaahi taumuʻá. Naʻá ne fakamatala vēkeveke ange ko ia mo hono uaifí ko e ongo faifekau taimi-kakato ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová pea naʻá na loto ke hokohoko pehē atu pē. Ki muʻa ke lava ʻo toe lea atu ʻa e tokouá, naʻe pehē ange ʻa e pulé: “Naʻá ku ʻiloʻi ʻoku ʻi ai e meʻa ʻoku kehe fekauʻaki mo koe! ʻI he taimi naʻe tokoto tali mate ai ʻeku tangataʻeikí, ko e toko ua ʻo ho kaungātuí naʻá na ʻalu ange ʻo lau ʻa e Tohi Tapú kiate ia ʻi he ʻaho kotoa pē. Naʻá ku palōmesi ʻiate au ka faifai ange ʻou maʻu ha faingamālie ke tokoniʻi ha taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, te u fai ia.” ʻI he pongipongi hono hokó, naʻe ʻoange ki he tokoua ko ení ʻa e ngāue tofu pē ko ia naʻe fakafisi ʻa e talēkita ki muʻá ke ʻoange kiate iá. Ko e moʻoni, ʻi he taimi ʻoku tau fakamuʻomuʻa ai ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Puleʻangá ʻi heʻetau moʻuí, ʻe fai pau ʻa Sihova ki heʻene fakapapau ko ia heʻikai te tau taʻemaʻu ʻa e ngaahi meʻa fakamatelie ʻoku fiemaʻú.—Māt. 6:33.

FIEMAʻU PAU ʻA E TUI MO E ʻAMANAKI

17. Ko e hā te ne fakamafeia kitautolu ke tau hanga atu ki he kahaʻú mo e falala-pau?

17 ʻOku fakamamafaʻi hono hoko ʻe Tēvita ʻa e fiemaʻu ʻo e tui mo e ʻamanaki ʻi heʻene pehē: “Ka ne taʻeʻoua ʻeku tui ke mamata ki he lelei ʻo Sihova ʻi he fonua ʻo e moʻui—.” (Saame 27:13) Ko e moʻoni, naʻa tau mei ʻi fē ka ne taʻeʻoua ʻa e ʻamanaki kuo ʻomai ʻe he ʻOtuá mo ʻetau houngaʻia ki he ngaahi meʻa ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Saame 27! ʻOfa ke tau hokohoko atu leva, ke lotu ʻi he falala-pau ki ha mālohi mo e fakahaofi ʻi heʻetau fehangahangai mo e ngaahi meʻa ʻoku taki atu ki ʻĀmaketoné.—Lau ʻa e Saame 27:14.

[Fakatātā ʻi he peesi 23]

Naʻe maʻu ʻe Tēvita ʻa e mālohi mei heʻene ngaahi manatu ki he ngaahi ngāue fakahaofi ʻa Sihová

[Fakatātā ʻi he peesi 25]

ʻOku tau sio ki he faingataʻa fakaʻekonōmiká ko ha faingamālie ia ke fakalahi ai ʻetau ngāue fakafaifekaú?

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share