Ko Hono Fakatupulekina ʻa e Tōʻonga Foʻou ʻi he Nofo Malí
“ʻOku totonu ke fakafoʻou ʻa e mālohi ʻokú ne ueʻi homou ʻatamaí, pea ʻoku totonu ke ʻai ʻa e tōʻonga foʻou.”—EFESO 4:23, 24, NW.
1. Ko e hā ʻoku totonu ai ke ʻoua ʻe fakavaʻivaʻingaʻi ʻa e nofo malí?
KO E nofo malí ko e taha ia ʻo e ngaahi meʻa mafatukituki lahi taha ʻi he moʻuí, ko ia ʻoku totonu ke ʻoua ʻe fakavaʻivaʻingaʻi ia. Ko e hā ʻoku pehē aí? Koeʻuhi ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e tukupā ʻe aʻu ki he maté ki ha taha kehe. ʻOku ʻuhinga iá ke kaungākau mo e tokotaha ko iá ʻi he moʻuí kātoa. ʻOku fiemaʻu ki ai ʻa e fakakaukau matuʻotuʻa kae lelei ʻa e tukupā ko iá. ʻOku toe fiemaʻu ki ai ʻa e tākiekina pau ʻokú ne ‘ueʻi ʻa e ʻatamaí pea fakafuo ʻa e tōʻonga foʻou.’—ʻEfesō 4:23, 24, NW; fakafehoanaki mo Sēnesi 24:10-58; Mātiu 19:5, 6.
2, 3. (a) Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu kae fili fakapotopoto ai ha hoa mali? (e) Ko e hā ʻoku kau ki he nofo malí?
2 ʻOku ʻi ai ʻa e ʻuhinga lelei ke ʻoua ʻe fakavavevave ke mali, ʻo ikunaʻi mo tākiekina vave kita ʻe he holi mālohi ʻo e kakanó. ʻOku fiemaʻu ʻa e taimi ke tupu fakautuutu ʻa e tōʻonga mo e ʻulungaanga matuʻotuʻa. ʻOku toe hoko mai ʻi he ʻalu ʻa e taimí ʻa e taukei mo e ʻilo ʻa ia ʻe malava ke hoko ko e makatuʻunga ki he fakakaukau leleí. Pea ʻe lavameʻa ange ai ʻa hono fili ha hoa mali fehoanakimālie. ʻOku hā mahino ia ʻi hono fakalea ʻo ha palōvepi faka-Sēpeni: “ʻOku lelei ange ke ʻalu tokotaha pē, ʻi ha nofo mali ʻoku kovi.”—Palōvepi 21:9; Koheleti 5:2.
3 ʻOku hā mahino ko hono fili ʻa e hoa totonú ko e meʻa tefito ia ki he nofo mali ʻoku lavameʻá. Kuo pau ke ngāueʻaki pea muimui ha Kalisitiane ki he ngaahi fakahinohino faka-Tohitapu ke fai ai ení, ʻo ʻikai ke tataki pē ia ʻe he manako fakaesino mo e tākiekina fakaeongo mo fakamānako ʻoku fuʻu lahi. Ko e nofo malí ʻoku mahulu hake ia mei hono fakatahaʻi pē ʻa e ongo sino ʻe uá. Ko hono fakatahaʻi ia ʻo e ongo tōʻonga, ko e ongo ʻātakai fakaefāmilí mo e fakaeakó, pe ko e ongo anga-fakafonua mo ha ongo lea nai. ʻOku pau ʻoku fiemaʻu ki hono fakatahaʻi ʻa e ongo meʻa ʻi he nofo malí ʻa hono ngāuetotonuʻaki ʻa e ʻeleló; he ʻi he leá ʻe lava ke tau fai ai ʻa e holoki hifo pe fakatupu langa hake. ʻOku malava ke tau sio mei he ngaahi meʻá ni kotoa ki he fakapotopoto ʻo e akonaki ʻa Paulá ke ‘mali pē ʻi he ʻEiki,’ ʻa ia ko ha kaungātui.—1 Kolinitō 7:39; Sēnesi 24:1-4; Palōvepi 12:18; 16:24.
Ko e Fekuki mo e Ngaahi Mafasia ʻi he Nofo Malí
4. Ko e hā ʻoku hoko ai ʻa e fetēleni mo e ongoʻi hohaʻa ʻi he nofo malí ʻi he taimi ʻe niʻihi?
4 Naʻa mo hono maʻu ha makatuʻunga lelei, ʻe kei ʻi ai pē ʻa e ngaahi taimi ʻo e fetēleni mo e ongoʻi hohaʻa. ʻOku hoko fakaenatula eni ki ha taha pē, tatau ai pē pe ʻoku mali pe ʻikai. ʻE lava ke fakatupu ʻe he ngaahi palopalema fakaʻikonōmiká mo e fakaesinó ʻa e mafasia ʻi ha faʻahinga vā pē. Naʻa mo e ʻi he ngaahi nofo mali lelei tahá ʻe lava ke iku ai ʻa e anga-feliliuakí ki he fepaki ʻi he vahaʻa ʻo e ongo meʻá. Ko e toe meʻa ʻe taha, ʻoku ʻikai ha taha ʻoku lava ke ne mapuleʻi kakato hono ʻeleló, ʻo hangē ko ia naʻe pehē ʻe Sēmisi: “He ʻoku lahi ʻa e meʻa ʻoku tau humu ai kotoa pe. Toki ai ha tangata ʻoku ʻikai ke humu ʻi he lea, pea ko e tangata haohaoa ia, mo mafai ke ʻai piti ki he sino kotoa. . . . Pehe foki, ko e ʻelelo ko e kupu siʻi, pea ʻoku lau meʻa lalahi. Vakai, hono ʻuke ʻa e meʻi afi ʻoku vela ai ʻa e fuʻu vao!”—Sēmisi 3:2, 5.
5, 6. (a) Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ʻi he hoko ʻa e taʻefemahinoʻakí? (e) Ko e hā ʻa e meʻa ʻe fiemaʻu ke fai nai ke fakaleleiʻiʻaki ʻa e maumau ʻi he vaá?
5 ʻI he tupu ʻa e ngaahi mafasia ʻi he nofo malí, ko e hā ʻa e meʻa ʻoku malava ke tau fai ke puleʻi ʻa e tuʻunga ko iá? ʻOku malava fēfē ke tau taʻofi ʻa e taʻefemahinoʻakí mei heʻene fakatupu ʻa e kē pea mo e kē mei heʻene fakatupu ʻa e vā koví? Ko e tuʻunga eni ʻe kaunga ki ai ʻa e mālohi ʻokú ne ueʻi ʻa e ʻatamaí. Ko e loto ko eni ʻokú ne ueʻi kitá ʻe lava ke ne hoko ʻo pau pe taʻepau, fakatupu langa hake mo e hehema ki he meʻa fakalaumālié pe tōlalo, ʻo puleʻi ia ʻe he ngaahi hehema fakaekakano. Kapau ʻoku fakatupu langa hake ia, ʻe fai ʻe he tokotaha ko iá ha meʻa ke fakalelei ʻa e maumau naʻe hoko ʻi hona vaá, ke tauhi ʻene nofo malí ke ʻalu ʻi he ʻalunga totonú. ʻOku totonu ke ʻoua ʻe fakangata ha nofo mali ʻe he ngaahi fakakikihí mo e taʻefelotoí. ʻE malava ke fakaleleiʻi ʻa e palopalemá pea toe fokotuʻu ʻa e feʻapasiaʻaki mo e femahinoʻaki ʻaki hono ngāueʻaki ʻa e akonaki mei he Tohitapú.—Loma 14:19; ʻEfesō 4:23, 26, 27.
6 ʻI he ngaahi tuʻunga peheé ʻoku mātuʻaki feʻungamālie ʻa e ngaahi lea ʻa Paulá: “Ko ia ke mou fai ʻo tāu mo e kau fili ʻe he ʻOtua, ʻa ia ʻoku tapu mo ʻofeina ʻo mou ʻai; ʻa e fatu ʻoku langa ʻi he fai meesi mo e angaʻofa mo e fakaʻakiʻakimui mo e angakataki mo e angamokomoko; pea ka ai ha taha ʻoku ne koviʻia ʻi ha taha ʻi ha meʻa, ke mou fekatakiʻaki pe mo fefakamolemoleʻaki; ʻio, ʻo hange foki ne fakamolemole kimoutolu ʻe he ʻEiki, ke pehe pe mo kimoutolu. Pea mou kofutuʻaʻaki ʻa e ngaahi meʻa ko ia katoa ʻa e ʻofa, ʻa ia ko e fakamaʻu ʻo e haohaoa.”—Kolose 3:12-14.
7. Ko e hā ʻa e palopalema ʻe hoko nai ʻi he ngaahi nofo mali ʻe niʻihi?
7 ʻOku faingofua ʻa hono lau ʻa e konga Tohitapú ni, ka ʻi he hoko ʻa e mafasia ʻo e moʻui ʻi onopooní ʻoku ʻikai faingofua maʻu pē ke ngāueʻaki ia. Ko e hā nai ʻa e palopalema tefitó? ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻe moʻuiʻaki nai ʻe ha Kalisitiane ʻa e tuʻunga kehekehe ʻe ua, kae ʻikai te ne fakatokangaʻi ia. ʻI he Kingdom Hall, ʻokú ne ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi tokouá, pea ʻokú ne anga-ʻofa mo fakaʻatuʻi. Ka ʻi ʻapi, ʻi he founga moʻui fakaʻapí, ʻe ngalo nai ʻiate ia hono vā fakalaumālié. Ko e husepāniti pē mo e uaifi, ko e “tangata” mo e “fefine.” Pea ʻi he hoko ʻa e mafasiá ʻe leaʻaki nai ʻe he husepānití (pe uaifí) ha ngaahi meʻa taʻeʻofa ʻa ia ʻe ʻikai ʻaupito te ne leaʻaki ʻi he Kingdom Hall. Ko e hā ʻa e meʻa kuo hokó? Kuo mole fakataimi atu ʻa e tōʻonga faka-Kalisitiané. Kuo ngalo ʻi ha sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻokú ne kei hoko ko e tokoua (pe tuofefine) Kalisitiane ʻi heʻene ʻi ʻapí. Kuo hoko ʻo taʻepau kae ʻikai ke pau ʻa e mālohi ʻokú ne ueʻi ʻa e ʻatamaí.—Sēmisi 1:22-25.
8. Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku malava ke hoko kapau ʻoku taʻepau ʻa e mālohi ʻokú ne ueʻi hotau ʻatamaí?
8 Ko e hā leva ʻa e meʻa ʻoku hokó? ʻE ʻikai toe fai nai ʻe he husepānití ʻa ʻene ‘nonofo mo e fefiné ke fai fakakaukauʻí, he ko e hama vaivai; ʻo ne tuʻutuʻuni haʻane fakaʻapaʻapá.’ ʻE ʻikai ke kei ʻapasia nai ʻa e uaifí ki hono husepānití; kuo mole ʻa ʻene “angavavai mo e angamalū.” Ko e mālohi ʻokú ne ueʻi hono ʻatamaí kuo hoko ia ʻo fakakakano kae ʻikai ke fakalaumālie. Kuo pule mai ʻa e “ʻatamai ʻo hono kakano.” Ko ia, ko e hā ʻa e meʻa ʻoku malava ke fai ke tauhi ke pau mo fakalaumālie ʻa e mālohi ʻokú ne ueʻi ʻa e ʻatamaí? Kuo pau ke tau ʻai ke mālohi ange hotau tuʻunga fakalaumālié.—1 Pita 3:1-4, 7; Kolose 2:18.
ʻAi ke Mālohi Ange ʻa e Mālohi
9. Ko e hā ʻa e ngaahi fili kuo pau ke tau fai ʻi he moʻuí?
9 Ko e mālohi fakatupu ueʻi fakakaukaú ko e hehema fakaeʻatamai ʻoku ngāueʻaki ʻi he taimi kuo pau ke tau fili ai ki ha ngaahi meʻa. ʻI he moʻuí ʻoku ʻi ai maʻu pē ʻa e ngaahi fili kehekehe ke fai—lelei pe kovi, siokita pe taʻesiokita, ʻulungaanga totonu pe ʻulungaanga taʻetaau. Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke fai ʻa e ngaahi fili totonú? Ko e mālohi ʻokú ne ueʻi ʻa e ʻatamaí ʻo kapau ʻoku fakatefito ia ʻi hono fai ʻa e finangalo ʻo Sihová. Naʻe lotu ʻa e tokotaha-tohi-sāmé ʻo pehē: “Fakahinohino kiate au ʻa e ʻalunga ʻo hoʻo ngaahi fekau na; pea u tauhi ki ai ʻo aʻu ki he ngataʻanga.”—Sāme 119:33; ʻIsikeli 18:31; Loma 12:2.
10. ʻOku malava fēfē ke tau ʻai ʻi ha founga pau ke mālohi ange ʻa e mālohi ʻokú ne ueʻi hotau ʻatamaí?
10 ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe he vahaʻangatae mālohi mo Sihová ke fakahōifua kiate ia pea ke afe mei he meʻa ʻoku koví, kau ai mo e taʻeangatonu ʻi he nofo malí. Naʻe fakalototoʻaʻi ʻa e kau ʻIsilelí ke nau “fai ʻa e meʻa ʻoku lelei mo totonu ʻi he ʻao ʻo Sihova ko [honau] ʻOtua.” Ka naʻe toe akonaki ʻe he ʻOtuá: “Fehiʻa ki he kovi, ʻakimoutolu ʻoku ʻofa kia Sihova.” Koeʻuhi ko e fekau hono fitu ʻo e Fekau ʻe Hongofulú ʻa ia naʻe pehē: “ʻOua naʻa ke tono ʻunoho,” naʻe pau ke fehiʻa ʻa e kau ʻIsilelí ki he tonó. Naʻe fakahā ʻe he fekau ko iá ʻa e tuʻunga fefeka ʻo e anga ʻo e vakai ʻa e ʻOtuá ki he angatonu ʻi he nofo malí.—Teutalōnome 12:28; Sāme 97:10; ʻEkisoto 20:14; Livitikō 20:10.
11. ʻOku malava fēfē ke tau toe ʻai ke mālohi ange ʻa e mālohi ʻokú ne ueʻi hotau ʻatamaí?
11 ʻOku malava fēfē ke tau toe ʻai ke mālohi ange ʻa e mālohi ʻokú ne ueʻi ʻa e ʻatamaí? ʻI hono fakahoungaʻi ʻa e ngaahi ngāue mo e ngaahi meʻa mahuʻinga fakalaumālié. ʻOku ʻuhinga ení kuo pau ke tau fakalato ʻa e fiemaʻu ke ako maʻu pē ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá pea kuo pau ke tau ako ke fiefia ʻi he fepōtalanoaʻaki ʻo kau ki he ngaahi fakakaukau mo e akonaki ʻa Sihová. ʻOku totonu ke hoko ʻa e ongoʻi mei hotau lotó ʻo hangē ko e ongoʻi ʻa e tokotaha-tohi-sāmé: “Kuo u haʻao kiate koe ʻaki hoku loto kotoa: ʻoua naʻa ke tuku ke u he mei hoʻo ngaahi tuʻutuʻuni na. Kuo u fufu hoʻo lea ʻi hoku loto e, koeʻuhi ke ʻoua naʻa ku hia kiate koe. Fakahinohino kiate au ʻa e ʻalunga ʻo hoʻo ngaahi fekau na; pea u tauhi ki ai ʻo aʻu ki he ngataʻanga. ʻOmi ha loto poto, pea te u tauhi hoʻo lao: ʻio, te u fai ki ai ʻaki ʻa e kotoa ʻo hoku loto.”—Sāme 119:10, 11, 33, 34.
12. Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻoku malava ke nau fakafāʻūtahaʻi kitautolu ʻi hono fakahāhā ʻa e fakakaukau ʻa Kalaisí?
12 ʻOku tauhi maʻu ʻa e faʻahinga houngaʻia pehē ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni māʻoniʻoni ʻa Sihová ʻo ʻikai ngata pē ʻi hono ako ʻa e Tohitapú ka ʻi he kau maʻu pē foki ʻi he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané pea ʻi he kau fakataha ki he ngāue fakamalanga faka-Kalisitiané. Ko e ongo tākiekina mālohi ʻe ua ko ení ʻe lava ke na ʻai ke mālohi ange maʻu pē ʻa e mālohi ʻokú ne ueʻi hotau ʻatamaí kae hā maʻu ai pē mei heʻetau founga moʻui taʻesiokitá ʻa e fakakaukau ʻa Kalaisí.—Loma 15:5; 1 Kolinitō 2:16.
13. (a) Ko e hā ʻoku hoko ai ʻa e lotú ko e meʻa mātuʻaki mahuʻinga ʻi hono ʻai ke mālohi ange ʻa e mālohi ʻokú ne ueʻi ʻa e ʻatamaí? (e) Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū ʻo fekauʻaki mo e meʻá ni?
13 Ko e toe meʻa ʻe taha, ko e meʻa ʻoku fakamamafaʻi ʻe Paula ʻi heʻene tohi ki he kau ʻEfesoó: “Pea ʻi he faingamalie kotoa pe mou fai hoʻomou lotu ʻi he Laumalie ʻaki ʻa e faʻahinga hu kehekehe mo e kole.” (ʻEfesō 6:18) ʻOku fiemaʻu ki he ngaahi husepānití mo e ngaahi uaifí ke na lotu fakataha. ʻOku faʻa fakaava ʻe he ngaahi lotu ko ení ʻa e lotó pea iku ai ki he ngaahi fetalanoaʻaki ʻoku fakaleleiʻi ai ha faʻahinga maumau ʻi hona vaá. ʻI he ngaahi taimi ʻo e ʻahiʻahí mo e fakatauelé, ʻoku fiemaʻu kiate kitautolu ke hanga ki he ʻOtuá ʻi he lotu, ʻo kole ha tokoni ke maʻu ʻa e mālohi fakalaumālie ke fai ʻa e meʻa ʻoku fehoanaki mo e fakakaukau ʻa Kalaisí. Naʻa mo e tokotaha haohaoa ko Sīsuú naʻá ne hanga ki heʻene Tamaí ʻi he lotu ʻi he ngaahi taimi lahi, ʻo kole ha mālohi. Naʻe loloto pea fai mei hono lotó ʻa ʻene ngaahi lotú. Pehē foki ʻi he ʻahó ni, ʻi he taimi ʻoku ʻahiʻahiʻi ai kitautolú, ʻe lava ke tau maʻu ʻa e mālohi ke fai ʻa e fili totonú ʻaki ʻetau tautapa kia Sihova ke ne tokoniʻi kitautolu ke talitekeʻi ʻa e holi ke ʻunua ki he kakanó pea lavakiʻi ai ʻa e fuakava fakaenofomalí.—Sāme 119:101, 102.
Ngaahi Faʻifaʻitakiʻanga Mātuʻaki Kehekehe ʻo e ʻUlungaangá
14, 15. (a) Ko e hā ʻa e meʻa naʻe fai ʻe Siosifa ʻi he hoko ʻa e fakatauelé? (e) Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ʻa Siosifa ke ne talitekeʻi ʻa e fakatauelé?
14 ʻOku malava fēfē ke tau fekuki mo e fakatauelé? ʻI he fekauʻaki mo e meʻá ni ʻoku ʻi ai ha faikehekehe hā mahino ʻi he ʻalunga naʻe fou ai ʻa Siosifá pea mo ia naʻe fou ai ʻa Tēvitá. ʻI he feinga kīvoi ʻa e uaifi ʻo Pōtifá ke ne fakataueleʻi ʻa e tokotaha talavou ko Siosifá, ʻa ia ʻoku hā ngalingali naʻe nofo taʻemali ʻi he taimi ko iá, naʻe faifai atu pea naʻe tali ʻa Siosifa kiate ia ʻo ne pehē: “ʻOku ʻikai ha taha ʻi he fale ni ʻoku lahi ʻiate au; pea kuo ʻikai taʻofi meiate au [ʻe ho husepāniti] ha momoʻi meʻa ʻe taha, ko koe pe, koeʻuhiā ko hono uaifi koe: pea fefe ai haʻaku fai ʻa e fuʻu angahala lahi ni, ʻo te hia ai ki he ʻOtua?”—Sēnesi 39:6-9.
15 Ko e hā naʻá ne tokoniʻi ʻa Siosifa ke ne fou ʻi he ʻalunga totonú neongo naʻe mei faingofua ke ne foʻi? Naʻe ʻi ai ha mālohi mātuʻaki mālohi naʻá ne ueʻi hono ʻatamaí. Naʻá ne tokanga ʻaupito ʻo kau ki hono vahaʻangatae mo Sihová. Naʻá ne ʻilo ai ko hono moʻoní ko hono fai ʻa e feʻauaki mo e fefine kuo ʻāvangā ko ení ʻe hoko ia ʻo ʻikai ngata pē ko ha angahala ia ki hono husepānití, ka ko e meʻa mahuʻinga angé, ko e fai angahala ia ki he ʻOtuá.—Sēnesi 39:12.
16. Ko e hā ʻa e meʻa naʻe fai ʻe Tēvita ʻi he hoko ha fakatauele?
16 Ko hono kehe ʻaupitó, ko e hā ʻa e meʻa naʻe hoko kia Tēvitá? Ko e tangata ia naʻe ʻosi mali, pea naʻe ʻi ai hono ngaahi uaifi ʻo hangē ko ia naʻe fakangofua ʻe he Laó. ʻI he pō ʻe taha naʻá ne sio ai mei hono palasí ki ha fefine ʻoku kaukau. Ko e fefine hoihoifua ko Patisepá, ko e uaifi ia ʻo ʻUlaia. ʻOku hā mahino naʻe ʻia Tēvita ʻa e fili ʻo kau ki he meʻa te ne faí—ke ne hanganaki sio pea tupu ʻa e holi ʻi hono lotó, pe ke ne hanga kehe pea talitekeʻi ʻa e fakatauelé. Ko e hā ʻa e meʻa naʻá ne fili ke faí? Naʻá ne fai ʻa e fekau ke haʻu ʻa Patisepa ki hono palasí pea naʻá na fai ʻa e tono. Ka ko e meʻa kovi angé, naʻá ne ʻai ke mate ʻa e husepāniti ʻo e fefiné ni.—2 Sāmiuela 11:2-4, 12-27.
17. Ko e hā ʻa e meʻa ʻe lava ke tau ʻilo ʻo kau ki he tuʻunga fakalaumālie ʻo Tēvitá?
17 Ko e hā ʻa e palopalema naʻe ʻia Tēvitá? ʻE lava ke tau ʻilo ha ngaahi meʻa mei heʻene vete hia loto-mafesifesi ʻi he Sāme 51. Naʻá ne pehē: “E Otua, ke ke fakatubu iate au ae loto maa; mo ke fakafoou iate au ha laumalie tuu mau.” ʻOku hā mahino, ʻi he taimi naʻe fakataueleʻi ai iá naʻe ʻikai ke maʻa mo tuʻumaʻu ʻa hono laumālié. Naʻá ne siʻaki nai ʻa ʻene lau ʻa e Lao ʻa Sihová, pea ko hono olá, naʻe hoko ʻo vaivai hono tuʻunga fakalaumālié. Pe naʻá ne fakaʻatā nai ʻa hono tuʻungá pea mo e mafai ko e tuʻí ke ne fakameleʻi ʻene fakakaukaú peá ne tō ai ki he holi fakakakanó. Ko e meʻa ʻoku paú, naʻe siokita mo angahalaʻia ʻa e mālohi naʻá ne ueʻi hono ʻatamaí ʻi he taimi ko iá. Ko ia ai, naʻá ne hoko ʻo ʻilo ʻa e fiemaʻu “ke fakafoou iate [ia] ha laumalie tuu mau.”—Sāme 51:10, PM; Teutalōnome 17:18-20.
18. Ko e hā ʻa e akonaki naʻe fai ʻe Sīsū ʻo kau ki he tonó?
18 Kuo maumauʻi ʻa e ngaahi nofo mali faka-Kalisitiane ʻe niʻihi koeʻuhi naʻe fakaʻatā ʻe ha taha ʻiate kinaua pe ko kinaua fakatouʻosi ke na tō ki he tuʻunga vaivai fakalaumālie ʻo hangē ko Tuʻi Tēvitá. ʻOku totonu ke tau ako mei he meʻa naʻe hoko kiate iá ke ʻoua ʻe hanganaki sio mo e holi fakakakano ki ha toe fefine pe tangata, he ʻe faifai atu pea iku nai ki he tono. Naʻe fakahā ʻe Sīsū ʻa ʻene mahino ki he ngaahi ongoʻi ʻa e tangatá ʻi he fekauʻaki mo e meʻá ni, he naʻá ne pehē: “Kuo mou fanongo naʻe folofolaʻaki, ʻOua naʻa ke tono fefine: ka ʻoku ou tala kiate kimoutolu ʻe au, ʻIlonga ʻa ia te ne fakasio ki ha fefine ke tafunaki ʻene holi ki ai, kuo ne tonoʻi ia ʻi hono loto.” ʻI he tuʻunga peheé, ʻoku ʻikai ke fakalaumālie ʻa e mālohi ʻokú ne ueʻi ʻa e ʻatamaí ka ʻoku siokita mo fakakakano ia. Ko ia ai, ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻoku malava ke fai ʻe he kau Kalisitiané ke nau fakaʻehiʻehi ai mei he tonó pea ke tauhi ʻenau nofo malí ke fiefia mo fakafiemālie?—Mātiu 5:27, 28.
ʻAi ke Mālohi Ange ʻa e Haʻi Fakaenofo Malí
19. ʻOku malava fēfē ke ʻai ke mālohi ange ha nofo mali?
19 Naʻe tohi ʻa e tuʻi ko Solomoné: “Kaeʻumaʻa foki, kapau ʻe ʻohofia toko taha ʻa Meʻa, ʻo lava, kuo ne mătuʻu nai, ʻoka ne toko ua; pea ko e afo tuʻo tolu ʻe ʻikai motu vave.” ʻOku pau, ʻoku malava lelei ange ke tuʻu fakataha ha ongo meʻa ʻi ha nofo mali fāʻūtaha ʻi heʻena fehangahangai mo ha faingataʻa, ʻi he tuʻu toko taha pē. Ka ʻe mālohi ʻa ʻena nofo malí ʻo kapau ko ʻena haʻí ʻoku hangē ha afo tuʻo tolú ʻi he kau ʻa e ʻOtuá ki aí. Pea ʻoku malava fēfē ke kau ʻa e ʻOtuá ʻi ha nofo mali? ʻI he ngāueʻaki ʻe he ongo meʻa malí ʻa ʻene ngaahi tefitoʻi moʻoní mo e akonaki ki he nofo malí.—Koheleti 4:12.
20. Ko e hā ʻa e akonaki faka-Tohitapu ʻe lava ke tokoni ki ha husepāniti?
20 Kapau ʻe ngāueʻaki ʻe ha husepāniti ʻa e akonaki ʻa e ngaahi konga Tohitapu hono hokó, ʻoku pau ʻe lelei ange ʻa e makatuʻunga ki he lavameʻa ʻi heʻene nofo malí:
“Pehe foki mo kimoutolu tangata, ko hoʻomou nonofo mo e fefine ke fai fakakaukauʻi, he ko e hama vaivai; ʻo mou tuʻutuʻuni hanau fakaʻapaʻapa, ʻo tāu mo ha kakai ʻoku nau kaungāʻea foki mo kimoutolu ki he kelesi ko e moʻui; koeʻuhi ke ʻoua naʻa taʻofi hoʻomou ngaahi lotu.”—1 Pita 3:7.
“ʻA e kau tangata, mou ʻofa ki homou ngaahi uaifi, ʻo hange foki ko Kalaisi ne ne ʻofaʻi ʻa e Siasi, ʻo ne liʻoa ʻa ʻEne ʻAfio koeʻuhi ko ia: ʻOku totonu ke pehe foki ʻa e ʻofa ʻa e ngaahi husepaniti ki siʻonau ngaahi uaifi, he ko siʻonau sino kinautolu. Ko ia ʻoku ne ʻofa ki hono uaifi ʻoku ne ʻofa kiate ia.”—ʻEfesō 5:25, 28.
“ʻOku tuʻu hake . . . hono husepaniti foki, ʻo ne fakamalo kiate ia, ʻo pehe, “ʻOku tokolahi ʻa e ngaahi ʻofefine kuo fai fita; ka ko koe kuo ke hulu ʻiate kinautolu kotoa.”—Palōvepi 31:28, 29.
“ʻE lava ʻe ha tangata ke haʻele ʻi he funga maka afu, ʻo ʻikai vela hono vaʻe? Pehe ko e ʻalu ha taha ki he uaifi ʻo hono kaungaʻapi—ʻe ʻikai taʻe tautea ha taha ʻoku ala ki he fefine pehe. Ko ia ʻoku tonoʻi . . . ko e fakapoongi oʻota.”—Palōvepi 6:28, 29, 32.
21. Ko e hā ʻa e akonaki faka-Tohitapu ʻe lava ke tokoni ki ha uaifi?
21 Kapau ʻe tokanga ha uaifi ki he ngaahi fakakaukau faka-Tohitapu hono hokó, ʻe tokoni ia ke tuʻumaʻu ʻa ʻene nofo malí:
“ʻA kau fefine, mou anganofo ki homou ngaahi husepaniti; koeʻuhi ka ai ha niʻihi ʻoku talangataʻa ki he folofola, heiʻilo ʻe maʻu mai kinautolu ʻaki ʻa e ngaahi toʻonga ʻa honau ngaahi uaifi, kae ʻikai ʻaki ha lea; heʻenau mamata ki he maʻa ʻo hoʻomou fakafeangai mo taka ʻapasia [pea ko hoʻomou] angavavai mo e angamalū.”—1 Pita 3:1-4.
“Ke fai ange ʻe he husepaniti ki hono uaifi ʻa e toʻonga totonu [fakaefehokotaki fakasino]; pea pehe foki ʻa e uaifi ki hono husepaniti. . . . ʻOua te mou mavae; ngata pe nai ʻi haʻamo loto taha ke fai, ʻo fuoloa siʻi pe.”—1 Kolinitō 7:3-5.
22. (a) Ko e hā ʻa e toe ngaahi meʻa kehe ʻoku malava ke nau fakahoko ha lelei ki he nofo malí? (e) Ko e hā ʻa e anga ʻo e vakai ʻa Sihova ki he vete malí?
22 ʻOku toe fakahā ʻe he Tohitapú ko e toe ngaahi tafaʻaki mātuʻaki fiemaʻu ki he siueli ko e nofo malí ko e ʻofa, kaungāmamahi, kātaki, fakaʻatuʻi, fakalototoʻa mo e fakamālō. Ka ʻikai ke ʻi ai ha ngaahi meʻa pehē ʻi he nofo malí ʻoku hangē ia ha fuʻu ʻakau ʻoku ʻikai ha laʻā mo ha vai ki ai—ʻoku tātātaha ʻa ʻene fisí. Ko ia ʻai ke tau fakaʻatā ʻa e mālohi ʻokú ne ueʻi hotau ʻatamaí ke ne ueʻi kitautolu ke tau fefakalototoʻaʻaki mo fefakatupuivifoʻouʻaki ʻi heʻetau nofo malí. Manatuʻi ‘ʻoku fehiʻa ʻa Sihova ki he vete mali.’ Kapau ʻoku fakahāhā ʻa e ʻofa faka-Kalisitiané ʻe ʻikai ke hoko ʻa e tonó pea ʻe ʻikai ke ngata ʻa e nofo malí. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi “ko ʻOfa ʻoku ʻikai ke kaʻanga ia ʻi ha taimi.”—Malakai 2:16; 1 Kolinitō 13:4-8; ʻEfesō 5:1-4 [5:3-5, PM].
ʻE Lava Ke Ke Fakamatalaʻi?
◻ Ko e hā ʻa e meʻa tefito ki he nofo mali fiefiá?
◻ Ko e hā ʻa e tākiekina ʻe lava ke fai ʻe he mālohi ʻokú ne ueʻi ʻa e ʻatamaí ki he nofo malí?
◻ Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku malava ke tau fai ke ʻai ke mālohi ange ʻa e mālohi ʻokú ne ueʻi hotau ʻatamaí?
◻ Ko e hā ʻa e ongo ʻalunga kehekehe naʻe fou ai ʻa Siosifa pea mo Tēvita ʻi he hoko ha fakatauele?
◻ Ko e hā ʻa e akonaki faka-Tohitapu te ne tokoniʻi ʻa e ngaahi husepānití mo e ngaahi uaifí ke ʻai ke mālohi ange ʻa e haʻi ʻo e nofo malí?
[Fakatātā ʻi he peesi 28]
ʻOku tau moʻuiʻaki ha tuʻunga lōua—ʻo anga-ʻofa ʻi he fakatahaʻangá kae anga-fefeka ʻi ʻapi?