LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w99 9/15 p. 12-15
  • Maʻu ʻa e Potó pea Tali ʻa e Akonakí

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Maʻu ʻa e Potó pea Tali ʻa e Akonakí
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1999
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Lavameʻa mo e Maʻa Fakaeʻulungaanga​—Anga-Fēfē?
  • Ngaahi Palōvepi Maʻá e Potó
  • Ko e Kamataʻanga ʻA Ia ʻOku Taki Atu ki he Taumuʻá
  • Ko ha “Ngaahi Kahoa ki Ho Kia”
  • “ʻOku ʻAve Ai ʻa e Moʻui ʻa e Kakai ʻOku Maʻu”
  • Ko Hai ʻe Fanongo ki he Leʻo ʻo Potó?
  • ‘ʻI he Potó ʻe Fakalahi Ai Hotau Ngaahi ʻAhó’
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
  • “Monuʻiaā ka ko e Tangata Kuo Ne ʻIlo ʻa Poto”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
  • Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi Palovepí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2006
  • ʻOku Kalanga Leʻo-Lahi ʻa e Poto Moʻoní
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2022
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1999
w99 9/15 p. 12-15

Maʻu ʻa e Potó pea Tali ʻa e Akonakí

KO E ʻOtua ko Sihová ko e Tokotaha-Fakahinohino Maʻongoʻonga ia ʻo ʻene kakaí. ʻOkú ne akoʻi kinautolu ʻo ʻikai ngata pē fekauʻaki mo ia tonu kae pehē foki ki he moʻuí. (Aisea 30:20; 54:13; Sāme 27:11) Ko e fakatātaá, ki he puleʻanga ʻIsilelí, naʻe foaki ange ʻe Sihova ha kau palōfita, kau Līvai​—tautefito ki he kau taulaʻeikí​—pea mo e toe kau tangata poto kehe ke ngāue ko e kau faiako. (2 Kalonikali 35:3; Selemaia 18:18) Naʻe akoʻi ʻe he kau palōfitá ʻa e kakaí fekauʻaki mo e ngaahi taumuʻa mo e ʻulungaanga ʻo e ʻOtuá pea fakahinohino ʻa e ʻalunga totonu ke fou aí. Ko e kau taulaʻeikí mo e kau Līvaí naʻa nau maʻu ʻenautolu ʻa e fatongia ko hono akoʻi ʻa e Lao ʻa Sihová. Pea ko e kau tangata potó, pe kau mātuʻá, naʻa nau tokonaki ʻa e fakahinohino lelei ki he ngaahi meʻa ʻo e moʻui fakaʻahó.

Ko Solomone, ʻa e foha ʻo Tēvitá, naʻe tuʻu-ki-muʻa ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kau tangata poto ʻo ʻIsilelí. (1 Tuʻi 4:​30, 31) ʻI he vakai ki hono lāngilangí mo ʻene ngaahi koloá, naʻe fakahā ange ʻe he taha ʻo ʻene kau ʻaʻahi fakalāngilangí, ʻa e kuini ko ia ʻo Sipá: “Ta ko e vaeua naʻe ʻikai talamai: ʻoku hulu atu hoʻo poto mo ho monuʻia ʻi he ongoongo naʻa ku maʻu.” (1 Tuʻi 10:7) Ko e hā ʻa e fakapulipuli ʻo e poto ʻo Solomoné? ʻI he taimi naʻá ne hoko ai ko e tuʻi ʻo ʻIsileli ʻi he 1037 K.M., naʻe lotu ʻa Solomone ki ha “poto mo ha mohu fakakaukau.” ʻI he hōifua ki heʻene kolé, naʻe foaki ange ai ʻe Sihova kiate ia ʻa e ʻilo, poto, pea mo e loto mahino. (2 Kalonikali 1:​10-​12; 1 Tuʻi 3:​12) Neʻineʻi ke hoko ʻa Solomone ʻo ne “faʻu ha palovepi ʻe tolu afe”! (1 Tuʻi 4:​32) Ko e niʻihi ʻo e ngaahi palōvepí ni, fakataha mo e “gaahi lea a Akuli” mo e ngaahi lea ʻa “tui Limueli” naʻe hiki ia ʻi he tohi Tohitapu ʻa Palōvepí. (Palovepi [Lea Fakatātā] 30:​1, PM; 31:1, PM) Ko e ngaahi moʻoni ʻoku fakamatalaʻi ʻi he ngaahi palōvepi ko ení ʻoku tapua mai ai ʻa e poto ʻo e ʻOtuá pea ʻoku taʻengata. (1 Tuʻi 10:​23, 24) Ki ha taha pē ʻoku holi ki ha moʻui fiefia mo lavameʻá, ʻoku nau mātuʻaki mahuʻinga moʻoni ki he ʻahó ni ʻo hangē pē ko hono ʻuluaki leaʻakí.

Lavameʻa mo e Maʻa Fakaeʻulungaanga​—Anga-Fēfē?

Ko e taumuʻa ʻo e tohi ʻa Palōvepí ʻoku fakamatalaʻi ia ʻe hono ngaahi lea kamatá: “Ko e ngaahi palovepi ʻa Solomone, ko e ʻAlo ʻo Tevita, ko e Tuʻi Isileli. Ko e meʻa ke ʻilo poto ai mo e akonaki; ke sivi ʻa e ngaahi lea ʻuhinga: Ko e meʻa ke maʻu ai ʻa e akonaki fakapoto, ʻa e totonu, mo e faka-konisitutone, mo e tāu: Ko e meʻa ke ʻatu fakapotopoto kiate kinautolu ʻoku hehemangofua, ʻa e ʻiloʻilo mo e fakakaukau ki he talavou.”​—Palovepi 1:​1-4.

He taumuʻa lāngilangi moʻoni ē ʻe fakahoko ʻe he “ngaahi palovepi ʻa Solomone”! He “ko e meʻa ke ʻilo poto ai mo e akonaki.” Ko e potó ʻoku kau ai ʻa e mahinoʻi totonu ʻo e ngaahi meʻá pea ngāueʻaki ʻa e ʻilo ko iá ke solova ʻa e ngaahi palopalemá, aʻusia ʻa e ngaahi taumuʻá, kalofi pe afe mei he ngaahi faingataʻá, pe ko hono tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke fai pehē. “ʻI he tohi ʻa Palōvepí,” ko e lau ia ha tohi maʻuʻanga fakamatala, “ko e ‘potó’ ʻoku ʻuhingá ko e moʻui pōtopotoʻi​—ko e malava ko ia ke fai ha ngaahi fili fakapotopoto pea moʻui lavameʻa.” He meʻa mahuʻinga moʻoni ke maʻu ʻa e potó!​—Palovepi 4:7.

Ko e ngaahi palōvepi ʻa Solomoné ʻokú ne toe tokonaki mai ʻa e akonaki. ʻOku tau fiemaʻu ʻa e ako ko ení? ʻI he ngaahi Konga Tohitapú, ko e akonakí ʻokú ne fakahā ʻa e ʻuhinga ʻo e fakatonutonú, valokí, pe tauteá. Fakatatau ki ha mataotao Tohitapu ʻe taha, ʻokú ne “fakahā ʻa hono akoʻi ʻo e tuʻunga fakaeʻulungāngá, ʻa ia ʻoku kau ki ai ʻa e fakatonutonu ʻo ha hehema ʻe iku ki ha tōʻonga sesele.” Ko e akonakí, tatau ai pē pe ko e fai ʻe kita kia kita pē, pe ko hono fakahoko mai ʻe ha niʻihi kehe, ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻene taʻotaʻofi kitautolu mei hono fakahoko ha faihala ka ʻokú ne toe ueʻi ai kitautolu ke tau liliu ʻo sai ange. ʻIo, ʻoku tau fiemaʻu ʻa e akonakí kapau ʻoku tau loto ke tau nofo maʻa fakaeʻulungaanga ai pē.

Ko e taumuʻa leva ʻo e ngaahi palōvepí ʻoku tafaʻaki ua​—ko hono ʻoatu ʻa e potó mo tokonaki mai ʻa e akonakí. Ko e akonaki fakaeʻulungāngá mo e malava fakaeʻatamaí ʻoku lahi hona ngaahi tafaʻakí. Hangē ko ení, ko e anga-tonú mo e fakamaau totonú, ko e ongo tuʻunga fakaeʻulungaanga ia, pea ʻokú na tokoniʻi kitautolu ke pikimaʻu ki he ngaahi tuʻunga māʻolunga ʻa Sihová.

Ko e potó ko e tuifio ia ʻo e ngaahi moʻoniʻi meʻa lahi, ʻo kau ai ʻa e mahinó, ʻiloʻiló, fakapotopotó, mo e malava fakaefakakaukaú. Ko e mahinó ko e malava ia ke sio ki ha meʻa pea ʻiloʻi ʻa hono faʻungá ʻaki ʻa hono makupusi ʻa e ngaahi fehokotakiʻanga ʻi he vahaʻa ʻo hono ngaahi kongokongá pea mo hono tuʻunga kakató, ʻo maʻu ai hono ʻuhingá. Ko e ʻiloʻiló ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e ʻilo ki he ngaahi ʻuhingá pea mo ha mahino ki he ʻuhinga ʻoku totonu ai pe hala ha faʻahinga ʻalunga. Ko e fakatātaá, ko e tangata ʻo e mahinó ʻoku lava ke ne ʻilo ʻa e taimi ʻoku huʻu atu ai ha taha ʻi ha ʻalunga hala, pea te ne fakatokanga leva nai kiate ia ʻo fekauʻaki mo e fakatuʻutāmakí. Ka ʻoku fiemaʻu ʻa e ʻiloʻilo mei heʻene tafaʻakí kae mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku huʻu ai ha taha ʻi he ʻalunga ko iá pea maʻu ai ʻa e founga ola lelei taha ke fakahaofi mai ai iá.

Ko e kakai fakapotopotó ʻoku nau tokanga​—ʻo ʻikai ke kākaaʻingofua. (Palovepi 14:15) ʻOku lava ke nau tomuʻa ʻilo ʻa e koví pea tokateu ki ai. Pea ko e potó ʻokú ne fakamafeia kitautolu ke fokotuʻutuʻu ha ngaahi fakakaukau mo ha ngaahi moʻoniʻi meʻa lelei ʻa ia te ne ʻomi ai ha ʻalunga mohu taumuʻa ʻi he moʻuí. Ko hono ako ko ia ʻa e ngaahi palōvepi faka-Tohitapú ʻoku mātuʻaki ʻaonga moʻoni koeʻuhí he naʻe hiki kinautolu koeʻuhiā ke lava ke tau ʻilo ai ʻa e potó mo e akonakí. Naʻa mo e kau “hehemangofua” ko ia ʻoku nau tokanga ki he ngaahi palōvepí te nau maʻu ʻa e fakapotopotó, pea ki ha “talavou,” ko e ʻilo mo e malava fakaefakakaukau.

Ngaahi Palōvepi Maʻá e Potó

Kae kehe, ko e ngaahi palōvepi faka-Tohitapú, ʻoku ʻikai maʻá e hehemangofuá pē mo e talavoú. ʻOku maʻá e tokotaha kotoa pē ʻoku poto feʻunga ke fanongó. “Ke fanongo ʻa e poto, pea fakalahi ʻene meʻa ʻoku maʻu,” ko e lea ia ʻa Tuʻi Solomoné, “pea ke maʻu ʻuta lelei mei ai ʻe he loto matala: ko e meʻa ke fakaʻuhinga ai ʻa e palovepi mo e fakatātā; ʻa e tala ʻa e kau poto, mo ʻenau ngaahi tupuʻa.” (Palovepi 1:​5, 6) Ko ha taha kuó ne ʻosi maʻu ʻa e potó ʻe fakautuutu ʻene akó ʻi haʻane tokanga ki he ngaahi palōvepí, pea ko e tangata loto matalá ʻe fakamāsila ʻene malava ko ia ke fakaʻuli lavameʻa ʻene moʻuí.

ʻOku faʻa fakamatalaʻi ʻe ha palōvepi ha foʻi moʻoni loloto ʻi ha ngaahi foʻi lea siʻisiʻi pē. ʻE fou mai nai ha foʻi palōvepi faka-Tohitapu ʻi ha faʻunga lea filifilingataʻa. (Palovepi 1:​17-​19) Ko e ngaahi palōvepi ʻe niʻihi ko e ngaahi tupuʻa​—ko e ngaahi fakamatala fakapuputuʻu mo fihi ʻa ia ʻe fiemaʻu ke vete. ʻE ʻi ha foʻi palōvepi nai ha ngaahi lea fakatātā, lea fakatatau, pea pehē ki ha ngaahi faʻunga lea kehe. Ko hono mahinoʻi ʻo e ngaahi meʻá ni ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e taimi ia mo e fakalaulauloto. Ko Solomone, ʻa e tokotaha-faʻu ʻo e ngaahi palōvepi lahi ʻaupito, ʻoku pau pē naʻá ne maʻu ʻa e malava ko ia ke mahinoʻi ha foʻi palōvepi. ʻI he tohi ʻa Palōvepí, ʻokú ne fakahoko ai ha fatongia ko hono tuku mai ʻa e malava ko iá ki heʻene kau lautohí, ko ha faʻahinga meʻa ʻe tokanga nai ki ai ʻa e tokotaha ʻoku potó.

Ko e Kamataʻanga ʻA Ia ʻOku Taki Atu ki he Taumuʻá

ʻOku kamata mei fē ha taha ʻa ʻene tuli ki he potó mo e akonakí? ʻOku tali mai ʻe Solomone: “Koe manavahe kia Jihova koe kamataanga ia oe ilo: ka oku fehia ae vale ki he boto moe akonaki.” (Palovepi [Lea Fakatātā] 1:7, PM) Ko e ʻiló ʻoku kamataʻaki ia ʻa e manavahē kia Sihová. Ka ʻikai ha ʻilo ʻe ʻikai lava ke maʻu ha poto pe akonaki. Ko e manavahē leva kia Sihová, ko e kamata ia ʻa e potó mo e akonakí.​—Palovepi 9:10; 15:33.

Ko e manavahē ki he ʻOtuá ʻoku ʻikai ko ha ilifia mate kiate ia. Ka, ko ha ʻapasia mo e tokaʻi loloto. Heʻikai maʻu ha ʻilo totonu taʻekau ai ʻa e manavahē ko ení. Ko e moʻuí ʻoku meia Sihova ko e ʻOtuá, pea ko e moʻuí, ko e moʻoni, ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ia ki heʻetau maʻu ko ia ha faʻahinga ʻilo pē. (Sāme 36:9; Ngāue 17:​25, 28) ʻIkai ko ia pē, ko e ʻOtuá naʻá ne fakatupu ʻa e meʻa kotoa pē; ko ia ko e ʻilo fakaetangata kotoa pē ʻoku fakatefito ia ʻi hono ako ʻa e ngāue ʻa hono nimá. (Sāme 19:​1, 2; Fakahā 4:​11) Naʻe toe fakamānavaʻi foki ʻe he ʻOtuá ʻa ʻene Folofola kuo tohí, ʻa ia “ʻoku ʻaonga foki ki he akonaki, ki he fakaʻilo hala, ki he fakatonutonu, ki he ngaohia ke maʻoniʻoni.” (2 Timote 3:​16, 17) Ko ia ai, ko e poini tefito ʻo e ʻilo moʻoni kotoa pē, ko Sihova, pea ko ha taha ʻoku kumi ki ai kuo pau ke ne maʻu ʻa e manavahē anga-ʻapasia kiate ia.

Ko e hā hano mahuʻinga ʻo e ʻilo fakaetangatá mo e poto fakaemāmaní ʻi ha ʻikai ha manavahē ki he ʻOtuá? Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “He komaʻā ʻia ʻa e tama poto fakaemaama ko eni? komaʻā ia hono tama Lapai? komaʻā ia hono tama filosefa? ʻIkai kuo fakaikulaunoa ʻe he ʻOtua ʻa e poto ʻo mamani?” (1 Kolinito 1:​20) ʻI he ʻikai ha manavahē fakaʻotuá, ʻoku maʻu ai ʻe he tokotaha poto fakamāmaní ʻa e ngaahi fakamulituku hala mei he ngaahi foʻi moʻoni mahinó pea iku ai ko e ‘launoa.’

Ko ha “Ngaahi Kahoa ki Ho Kia”

ʻOku hoko atu ʻa e lea ʻa e tuʻi potó ki he kau talavoú: “Tama, fanongo ki he akonaki ʻa hoʻo tamai, pea ʻouae hiki mei he ngaahi tala ʻa hoʻo faʻe. He ko e pale fakaʻofoʻofa ia ki ho ʻulu, mo e ngaahi kahoa ki ho kia.”​—Palovepi 1:​8, 9.

ʻI ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá, naʻe maʻu ʻe he ngaahi mātuʻá ʻa e fatongia kuo foaki mei he ʻOtuá ko hono akoʻi ʻenau fānaú. Naʻe ekinaki ʻe Mōsese ki he ngaahi tamaí: “Ko e ngaahi foʻi folofola ko eni ʻoku ou kouna atu he ʻaho ni ʻe fuesia ʻe ho loto: pea te ke lea ki ai ʻi hoʻo nofo ʻi ho fale, pea ʻi hoʻo ʻalu ʻi he hala, pea ʻi hoʻo tokoto hifo, pea ʻi hoʻo tuʻu hake.” (Teutalonome 6:​6, 7) Naʻe toe maʻu foki ʻe he ngaahi faʻeé ha mafai lahi. ʻI loto ʻi he faʻunga ʻo e mafai ʻo hono husepānití, naʻe malava ki ha uaifi Hepelū ke ne pouaki ʻa e lao fakafāmilí.

Ko ia ai, ʻi he kotoa ʻo e Tohitapú, ko e fāmilí ko e faʻunga tefito ia ki hono fakahoko ʻo e akó. (Efeso 6:​1-3) Ke talangofua ʻa e fānaú ki heʻenau ngaahi mātuʻa ʻoku tuí ʻoku ʻuhinga iá ko ʻenau teungaʻaki fakaefakatātā ʻa e pale kuo teuteuʻi fakaʻofoʻofa mo e kahoa fakalāngilangi.

“ʻOku ʻAve Ai ʻa e Moʻui ʻa e Kakai ʻOku Maʻu”

Ki muʻa ke fekauʻi atu ia ki he ʻIunaite Seteté ke maʻu ha ako māʻolunga angé, naʻe ekinaki ai ha tamai ʻĒsia ki hono foha taʻu 16 ke ʻoua naʻá ne kaungā fai mo e kakai koví. ʻOku fakaongo mai ʻe he akonaki ko ení ʻa e fakatokanga ʻa Solomone: “Tama, kapau ʻe fakalotoʻi koe ʻe ha kau angahala, ʻoua te ke loto ki ai.” (Palovepi 1:10) Kae kehe, ʻoku tuhuʻi tonu mai ai ʻe Solomone ʻa e tauhele ʻoku nau ngāueʻakí: “Te nau pehe, Haʻuā ke tau kau, tau fai ʻetau fononga ta, tau toka malumu ki ha taha ʻoku falala vale ki heʻene taʻekau ʻi ha meʻa; te tau folo moʻui kinautolu hange ko Hetesi, ʻo folo fua, ʻo hange ha hifo ki tanuʻanga; ʻoku mau maʻu ʻa e koloa mahuʻinga kehekehe, kuo mau fakafonu vete homau ngaahi fale; te ke kau ʻi he talotalo, ʻo ʻinasi fakataha mo kimautolu; te tau kato taha kotoa pe.”​—Palovepi 1:​11-14.

ʻOku hā mahino ko e tauhelé ko e koloá. ʻI he makatuʻunga ko hono maʻu vave ha ngaahi tupu, ʻoku kākaaʻi ai ʻe he “kau angahala” ʻa e niʻihi kehé ke nau kau atu ʻi heʻenau ngaahi faʻufaʻu fakamālohi pe taʻetotonú. Ke maʻu ha koloa fakamatelié ko e faʻahinga fulikivanu ko ení ʻoku ʻikai te nau fakatuotuai ke fai ha lingitoto. ʻOku nau ‘folo moʻui ʻa e tokotaha ʻoku nau ʻohofí ʻo hangē ko Hētesi, ʻo folo fua,’ ʻo kaihaʻasi ʻa e meʻa kotoa pē ʻokú ne maʻú, ʻo hangē ko hono maʻu ki faʻitoka ʻa e sinó kotoa. Ko ʻenau fakaafe maí ia ke maʻu ha ngāue tuʻumaʻu ʻi he faikoví​—ʻoku nau loto ke ‘fakafonu vete honau ngaahi falé,’ pea ʻoku nau loto ke ‘ʻinasi fakataha mo kinautolu’ ʻa e hehemangofuá. He fakatokanga taimi totonu moʻoni eni kiate kitautolu! ʻIkai ʻoku ngāueʻaki ʻe he kau kengi ʻa e toʻutupú mo e kau tila faitoʻo kona tapú ʻa e ngaahi founga ui kakai meimei tatau? ʻIkai ko e palōmesi ki he tuʻumālie vavé ko e fakatauele ia ki he ngaahi alea pisinisi ʻoku ngali kehé?

“Tama,” ko e akonaki ia ʻa e tuʻi potó, “ʻoua te ke fou ʻi he hala mo kinautolu; taʻofi ho vaʻe mei honau founga: he ʻoku lele honau vaʻe ki he kovi, ʻo fakavave ke lilingi toto.” ʻI hono tala ki muʻa honau ikuʻanga fakatuʻutāmakí, ʻokú ne hoko atu: “Seuke, ʻoku taeʻaonga ʻa e fola kupenga ki ha manu kapakau ʻoku sio ki ai: ka ko kinautolu ʻoku nau fai ha fononga taaʻi ʻonautolu, ʻoku nau toka malumu ki ʻanautolu moʻui. Ko e nanunga ia ʻo ia fuape ʻoku faʻao koloa; ʻoku ʻave ai ʻa e moʻui ʻa e kakai ʻoku maʻu.”​—Palovepi 1:​15-19.

‘Ko ia fuape ʻoku faʻao koloá’ ʻe ʻauha pē ʻi hono ʻalungá tonu. Ko e toka malumu ʻoku fai ʻe he fulikivanú ki he niʻihi kehé ʻe hoko ia ko ha tauhele kiate kinautolu. ʻE liliu ʻe he kau faikovi ʻiloʻilo paú honau ʻalungá? ʻIkai. ʻE hā lelei mai nai ha kupenga, ka ko e fanga manupuná​—ʻa e ngaahi meʻamoʻui “kapakau”​—te nau puna hangatonu pē kinautolu ki ai. ʻI ha founga meimei tatau, ko e fulikivanú, ʻi hono fakakuihi ʻe heʻenau mānumanú, te nau hoko atu ai pē ʻenau ngaahi tōʻonga faihiá, neongo ai pē pe ʻe vave pe tuai hono maʻu kinautolú.

Ko Hai ʻe Fanongo ki he Leʻo ʻo Potó?

ʻOku fakatokangaʻi moʻoni ʻe he kau angahalá ʻoku fakatuʻutāmaki honau ʻalungá? Kuo fai kiate kinautolu ha fakatokanga ʻo fekauʻaki mo e nunuʻa ʻo ʻenau ngaahi foungá? Ko e taʻeʻiló ʻoku ʻikai ko ha kalofanga ia, he ʻoku talaki ʻi he ngaahi feituʻu kakaí ha pōpoaki talatalatonu.

ʻOku fakahā mai ʻe Solomone: “ʻOku kalanga ʻa Poto ʻi hala: ʻoku ne haʻaki hono leʻo ʻi he ngaahi malaʻe; ʻi he fakamaʻungatuʻu ʻo e ngaahi hala kakai, ʻi he huʻanga ʻo e ngaahi matanikolo, ʻio, ʻi kolo ʻoku ne fai atu ʻene ngaahi lea.” (Palovepi 1:​20, 21) ʻI ha leʻo ʻoku leʻo-lahi mo mahino, ʻoku kalanga atu ʻa poto ʻi he ngaahi feituʻu kakaí ke fanongo kotoa ki ai. ʻI ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá naʻe fakahoko atu ʻe he kau mātuʻá ʻa e akonaki fakapotopoto mo fakahoko ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni fakaefakamaau ʻi he ngaahi matapā ʻo e koló. Kiate kitautolu, kuo fakatupunga ʻe Sihova ʻa e poto moʻoní ke hiki ia ʻi heʻene Folofolá, ʻa e Tohitapú, ʻa ia ʻoku ala maʻu ʻi he feituʻu lahi. Pea ko ʻene kau sevāniti ʻi he ʻaho ní ʻoku nau femoʻuekina ʻi hono talaki fakahāhā ʻa ʻene pōpoakí ʻi he feituʻu kotoa pē. Kuo fanongonongo moʻoni ʻe he ʻOtuá ʻa e potó ʻi he ʻao ʻo e tokotaha kotoa pē.

Ko e hā ʻoku leaʻaki ʻe he poto moʻoní? Ko eni: “ʻA e kau hehemangofua, ko futu hoʻomou manako ki he anga ko ia? Pea nofo ʻa e kau manuki ki he fai manuki . . . ? ʻI heʻeku ui atu, ka mou tekaki. Kuo u mafao atu hoku nima, kae ʻikai ha taha ʻe tokanga.” Ko e kau seselé ʻoku ʻikai haʻanau teitei tokanga ki he leʻo ʻo potó. Ko ia ai, “te nau kai ʻa e fua ʻo honau ʻalunga.” Ko ʻenau ‘foki atu mo falala noá te nau ʻauha ai.’​—Palovepi 1:​22-32.

Fēfē leva, ʻa e tokotaha ko ia kuó ne tuku ha taimi ke fanongo ki he leʻo ʻo potó? “Te ne nofo nonga, pea te ne ʻatā mei he manavahe ki he kovi.” (Palovepi 1:33) ʻOfa ke ke kau ʻi he haʻohaʻonga ʻo e faʻahinga ko ia ʻoku nau maʻu ʻa e potó mo tali ʻa e akonakí ʻaki ʻa e tokanga ki he ngaahi palōvepi faka-Tohitapú.

[Fakatātā ʻi he peesi 15]

Ko e poto moʻoní ʻoku ala maʻu ia ʻi he feituʻu lahi

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share