-
ʻOfa ʻi he Faʻahinga ʻOku ʻOfa Ai ʻa e ʻOtuáTauhi Kimoutolu ʻi he ʻOfa ʻa e ʻOtuá
-
-
2 ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he Tohi Tapú ha moʻoni taʻealafakaʻikaiʻi ʻi heʻene pehē: “Ko ia ʻoku fafale ki he kau poto, te ne hoko ko e poto: Ka ko ia ʻoku kaumeʻa mo e sesele ʻe hoko ko e lusa.” (Palovepi 13:20) ʻOku lea ʻa e palōveepi ko ʻení ʻo kau ki he meʻa lahi ange ia ʻi he fetuʻutaki fāinoá pē. Ko e foʻi lea “fafale” ʻokú ne fakahaaʻi mai ʻa e feohi hokohoko.a ʻI he fakamatala ʻa ha maʻuʻanga fakamatala Tohi Tapu ʻe taha ki he vēsí ni, ʻokú ne pehē ai: “Ke fafale mo ha taha ʻoku fakahuʻunga ia ki he ʻofa mo e pipiki.” ʻIkai te ke loto-tatau ki ai ʻoku tau hehema ke faʻifaʻitaki ki he faʻahinga ʻoku tau ʻofa aí? Ko e moʻoni ia, koeʻuhi ʻoku tau pipiki fakaeongo ki he faʻahinga ʻoku tau ʻofa aí, ʻoku malava ke nau tākiekina mālohi kitautolu—ki he lelei pe ki he kovi.
-
-
ʻOfa ʻi he Faʻahinga ʻOku ʻOfa Ai ʻa e ʻOtuáTauhi Kimoutolu ʻi he ʻOfa ʻa e ʻOtuá
-
-
a Ko e foʻi lea faka-Hepelū naʻe liliu ko e “kaumeʻa” ʻoku toe liliu foki ia ko e “feohi” mo e “takanga.”—Fakamaau 14:20, NW; Palovepi 22:24, NW.
-