Tauhi ki he ʻOtua ʻo e Tauʻatāiná
“Ko e meʻa ʻeni ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e ʻofa ki he ʻOtuá, ko ʻetau tauhi ʻene ngaahi fekaú; pea ko ʻene ngaahi fekaú ʻoku ʻikai ke fakamafasia.”—1 SIO. 5:3.
ʻE LAVA KE KE TALI?
ʻOku anga-fēfē feinga ʻa Sētane ke ʻai ʻa e ngaahi lao ʻa e ʻOtuá ke hā fakamafasiá?
Ko e hā kuo pau ai ke tau mātuʻaki tokanga fekauʻaki mo ʻetau ngaahi feohí?
Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke mateaki ai pē ki he ʻOtua ʻo e tauʻatāiná?
1. ʻOku anga-fēfē vakai ʻa Sihova ki he tauʻatāiná, pea naʻe anga-fēfē ʻene fakahaaʻi ia ʻi heʻene feangainga mo ʻĀtama mo ʻIví?
KO Sihova pē ʻa e Tokotaha ʻoku tauʻatāina fakaʻaufulí. Neongo ia, ʻoku ʻikai ʻaupito ke ne ngāuehalaʻaki ia; pea ʻoku ʻikai ke ne puleʻi ʻa e tauʻatāiná ʻaki haʻane puleʻi ʻa e mingimingiʻi meʻa kotoa pē ʻoku fai ʻe heʻene kau sevānití. ʻI hono kehé, kuó ne foaki kia kinautolu ʻa e tauʻatāina ke fili, ʻa ia ʻoku fakaʻatā ai kinautolu ke nau ngāueʻaki ʻa e tamuʻomuʻá pea fakatōliʻa ʻenau ngaahi holi totonú kotoa. Ko e fakatātaá, naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá kia ʻĀtama mo ʻIvi ʻa e tuʻutuʻuni fakangatangata pē ʻe taha—ko e tapui ʻa ʻena kai mei he “ʻAkau ʻo e ʻIlo-ʻo-e-lelei-mo-e-kovi.” (Sēn. 2:17) He tuʻunga lahi ē ʻo e tauʻatāina naʻá na maʻu ʻi hono fakahoko ʻa e finangalo ʻo hona Tokotaha-Fakatupú!
2. Ko e hā naʻe mole ai mei heʻetau ʻuluaki ongo mātuʻá ʻena tauʻatāina naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá?
2 Ko e hā naʻe ʻoange ai ʻe he ʻOtuá ki heʻetau ʻuluaki ongo mātuʻá ʻa e tauʻatāina lahi pehē faú? Naʻá ne faʻu kinaua ʻi hono ʻīmisí pea ʻoange kia kinaua ha konisēnisi, ʻo ne ʻamanaki lelei ko ʻena ʻofa kiate ia ko hona Tokotaha-Fakatupú te ne tataki kinaua ʻi he ʻalunga totonú. (Sēn. 1:27; Loma 2:15) Ko e meʻa fakamamahí, naʻe ʻikai houngaʻia ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ʻi hona Tokotaha Foaki-Moʻui fakaofó mo e tauʻatāina kuó ne ʻoange kia kinauá. ʻI hono kehé, naʻá na fili ʻa e tauʻatāina taʻetotonu naʻe ʻoange ʻe Sētané, ʻa ia ko e tauʻatāina fakaeʻulungaanga. Ka ʻi he ʻikai maʻu ha tauʻatāina lahi angé, naʻe fakatau atu ʻe heʻetau ʻuluaki ongo mātuʻá kinaua mo hona hako ki he kahaʻú ki he nofo pōpula ki he angahalá, fakataha mo e ngaahi nunuʻa fakatuʻutāmaki.—Loma 5:12.
3, 4. ʻOku anga-fēfē feinga ʻa Sētane ke kākaaʻi kitautolu ʻi he fekauʻaki mo e ngaahi tuʻunga ʻa Sihová?
3 Kapau naʻe lava ʻa Sētane ʻo fakaʻaiʻai ha ongo meʻa fakaetangata haohaoa ʻe toko ua—taʻelau ai ha ngaahi meʻamoʻui laumālie tokolahi—ke talitekeʻi ʻa e tuʻunga-hau ʻo e ʻOtuá, te ne malava foki ke kākaaʻi mo kitautolu. ʻOku kei tatau ai pē ʻene founga ngāué. ʻOkú ne feinga ke takihalaʻi kitautolu ke tau fakakaukau ko e ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá ʻoku fakamafasia mo kaihaʻasi meia kitautolu ʻa e fiefiá mo e nēkeneká. (1 Sio. 5:3) Ko e fakakaukau ko iá ʻe lava ke ne fakahūhū ha mālohi lahi kapau te tau toutou eʻa atu ki ai. “Ko e feohi koví naʻá ne tākiekina lahi au, tautefito koeʻuhí naʻá ku manavahē ʻi hono maʻu ha fakakaukau kehe mei hoku ngaahi toʻumeʻá,” ko e lau ia ʻa e tuofefine taʻu 24 ʻa ia naʻá ne kau ʻi he fehokotaki fakasino taʻetāú. Mahalo kuó ke hokosia ha tenge pehē mei ho toʻumeʻá.
4 Ko e meʻa fakamamahí, ʻi he taimi ʻe niʻihi ko e tākiekina kovi mei he toʻumeʻá ʻe lava ke toe haʻu mei loto ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané. “Kuó u ʻilo ha niʻihi ʻo e toʻutupu ʻoku nau faialea mo e kau taʻetuí,” ko e lau ia ʻa ha talavou Fakamoʻoni. “Neongo ia, ne faai atu pē ʻo mahino kia au ko e lahi ange ʻeku feohi mo kinautolú, ko e lahi ange ia ʻeku hoko ʻo hangē ko kinautolú. Naʻe kamata ke faingataʻaʻia hoku tuʻunga fakalaumālié. Naʻe ʻikai ke u toe fiefia au ʻi he meʻakai fakalaumālie ʻi he ngaahi fakatahá, pea naʻe tātātaha ke u ʻalu au ʻi he ngāue malangá. Ko e fakaʻilonga eni ke u tuʻusi atu ʻa e ngaahi feohi ko iá, pea ko e meʻa ia naʻá ku faí!” ʻOkú ke ʻiloʻi ʻa e mālohi ʻe lava ho ngaahi feohí ʻo ʻatu kia koé? Lāulea ki ha faʻifaʻitakiʻanga Fakatohitapu feʻungamālie.—Loma 15:4.
NAʻÁ NE KAIHAʻASI HONAU LOTÓ
5, 6. Naʻe anga-fēfē hono takihalaʻi ʻe ʻApisalome ʻa e niʻihi kehé, pea naʻe lavameʻa ʻene faʻufaʻú?
5 ʻOku ʻi he Tohi Tapú ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lahi ʻo e faʻahinga naʻa nau tākiekina kovi ʻa e niʻihi kehé. Ko e faʻifaʻitakiʻanga pehē ʻe taha ko ʻApisalome, ko ha foha ʻo Tuʻi Tēvitá. Ko ʻApisalomé ko ha tangata mātā-tangata tōtō atu. Kae kehe, ʻi he faai mai ʻa e taimí, hangē ko Sētané, naʻá ne tuku ke fakafonu hono lotó ʻe he sio tuʻunga mānumanú, he naʻá ne kamata ke mānumanu ki he taloni ʻo ʻene tamaí, ʻa ia naʻe ʻikai haʻane totonu ki aí.a ʻI he feinga kākā ke faʻao ʻa e tuʻunga-tuʻí, naʻe fakangalingali ai ʻa ʻApisalome ʻokú ne tokanga lahi ki hono ngaahi kaungā-ʻIsilelí lolotonga iá ʻokú ne fakahuʻuhuʻu pōtoʻi ko e lotoʻā ʻo e tuʻí ʻoku ʻikai ke ne tokanga kia kinautolu. ʻIo, hangē pē ko e Tēvoló ʻi he ngoue ko ʻĪtení, naʻe fakahaaʻi atu ʻe ʻApisalome ia ko ha tokotaha-tokoni, ʻi he taimi tatau naʻá ne mātuʻaki lauʻikoviʻi ʻa ʻene tamaí tonu.—2 Sām. 15:1-5.
6 Naʻe lavameʻa ʻa e faʻufaʻu pōtoʻi ʻa ʻApisalomé? ʻI ha tuʻunga, ʻio, he ʻoku pehē ʻi he fakamatala ʻa e Tohi Tapú: “Naʻe kaihaʻasi ʻe Apisalome ʻa e loto ʻo e kau tangata Isileli.” (2 Sām. 15:6) Neongo ia, ʻi he ngataʻangá, naʻe taki atu ʻa e loto-fieʻeiki ʻa ʻApisalomé ki heʻene tō. Pea ko e meʻa fakamamahí, naʻe toe taki atu ia ki heʻene mate pea mo e mate ʻa e laui afe naʻá ne ikuʻi maí.—2 Sām. 18:7, 14-17.
7. Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi ʻe lava ke tau ako mei he fakamatala fekauʻaki mo ʻApisalomé? (Sio ki he fakatātā ʻi he peesi 14.)
7 Ko e hā naʻe fuʻu kākaaʻingofua ai ʻa e kau ʻIsileli ko iá? Mahalo naʻa nau holi ki he ngaahi meʻa naʻe talaʻofa ange ʻe ʻApisalomé. Pe mahalo naʻe tākiekina kinautolu ʻe hono fōtunga hāmaí. Ko e hā pē tuʻungá, ʻoku lava ke tau ʻilo pau ʻa e meʻá ni: Naʻe ʻikai ke nau mateaki kia Sihova mo ʻene tuʻi kuo fakanofó. ʻI he ʻahó ni, ʻoku hokohoko atu ʻa Sētane ke ngāueʻaki ʻa e “kau ʻApisalome” ʻi heʻene feinga ke kaihaʻasi ʻa e loto ʻo e kau sevāniti ʻa Sihová. ‘Ko e ngaahi tuʻunga ʻa Sihová ʻoku fuʻu fakangatangata,’ ko ʻenau laú nai ia. ‘Pea sio atu ki he kakai kotoa ko eni ʻoku ʻikai te nau tauhi kia Sihová. ʻOku nau maʻu kotoa ʻenautolu ʻa e fiefiá!’ Te ke sio atu ki he ngaahi loi taʻemīngao peheé pea kei mateaki pē ki he ʻOtuá? Te ke ʻiloʻi ko e “lao haohaoa” pē ʻa Sihová, ʻa e lao ʻa e Kalaisí, ʻe lava ke ne taki atu koe ki he tauʻatāina moʻoní? (Sēm. 1:25) Kapau ko ia, koloaʻaki ʻa e lao ko iá, pea ʻoua ʻaupito ʻe fakataueleʻi ke ngāuehalaʻaki hoʻo tauʻatāina faka-Kalisitiané.—Lau ʻa e 1 Pita 2:16.
8. Ko e hā e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga moʻoni ʻoku fakatātaaʻi ai ko e fiefiá ʻoku ʻikai ko e ola ia ʻo hono taʻetokaʻi ʻa e ngaahi tuʻunga ʻa Sihová?
8 ʻOku tautefito ʻa e tāketi ʻa Sētané ki he fānaú. Ko ha tokoua ʻoku taʻu 30 tupu he taimí ni naʻá ne pehē fekauʻaki mo hono ngaahi taʻu hongofulu tupú: “Naʻá ku vakai ki he ngaahi tuʻunga fakaeʻulungaanga ʻa Sihová ko ha fakangatangata, ʻikai ko ha maluʻi.” Ko hono olá, naʻá ne fai ai ʻa e fehokotaki fakasino taʻetaau. Ka naʻe ʻikai ʻomai heni kiate ia ha fiefia. “Naʻe malanga hake ʻa e ongoʻi loloto ʻo e halaia mo e fakaʻiseʻisa ʻi he ngaahi taʻu lahi,” ko ʻene laú ia. ʻI he fakakaukau atu ki hono ngaahi taʻu hongofulu tupú, naʻe tohi ʻe ha tuofefine: “Hili hono fai ʻa e ʻulungaanga taʻetāú, te ke ongoʻi mamahi mo taʻeʻaonga. Naʻa mo e taimí ni hili ʻa e taʻu ʻe 19, ʻoku ou kei manatu tamaki pē ki ai.” Naʻe pehē ʻe ha tuofefine ʻe taha: “Ko e fakakaukau ko ia ko hoku ʻulungāngá naʻá ne tāpalasia ʻa e kakai naʻá ku mātuʻaki ʻofa aí kuo ʻi ai ʻene uesia kovi lahi fakaʻatamai, fakalaumālie, mo fakaeongo ʻiate au. Ko e meʻa pango moʻoni ia ke moʻui ʻo ʻikai maʻu ʻa e hōifua ʻa Sihová.” ʻOku ʻikai loto ʻa Sētane ke ke fakakaukau fekauʻaki mo e ngaahi nunuʻa pehē ʻo e angahalá.
9. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke sivisiviʻi ʻa e anga ʻetau vakai fekauʻaki mo Sihová pea mo ʻene ngaahi lao mo ʻene ngaahi tefitoʻi moʻoní? (e) Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ʻiloʻi lelei ʻa e ʻOtuá?
9 Ko e meʻa fakamamahi moʻoni ia he ko e fānau tokolahi ʻi he moʻoní—pea naʻa mo ha kau matuʻotuʻa ange tokolahi—ne pau ke nau ako ʻi ha founga faingataʻa ko e ngaahi mālie he angahalá ʻoku faʻa iku ia ki ha mole lahi! (Kal. 6:7, 8) Ko ia ʻeke hifo kia koe: ‘ʻOku ou ʻiloʻi ʻa e ngaahi faʻufaʻu ʻa Sētané ʻi honau tuʻunga totonú—ko e ngaahi kākā anga-fakamamahí? ʻOku ou vakai kia Sihova ko hoku Kaumeʻa ofi tahá, ko e tokotaha ʻokú ne tala mai maʻu pē ʻa e moʻoní pea ʻokú ne fiemaʻu ʻa e meʻa ʻoku lelei taha kia aú? ʻOku ou tuipau kakato heʻikai ʻaupito te ne taʻofi meiate au ha meʻa ʻoku lelei moʻoni pea ʻe iku ki he fiefia lahi taha kiate aú?’ (Lau ʻa e ʻAisea 48:17, 18.) Ke lava ʻo fai ha tali ʻio loto-moʻoni ki ai, ʻoku fiemaʻu ke ke maʻu ha ʻilo lahi ange ʻo ʻikai ko ha ʻilo mamaha fekauʻaki mo Sihova. ʻOku fiemaʻu ke ke ʻilo ʻi he tuʻunga fekoekoeʻi ia pea ʻiloʻi ko e ngaahi lao mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú ʻoku tapua mai ai ʻene ʻofa kiate koé, ʻikai ko ha holi ke taʻotaʻofi koé.—Saame 25:14.
LOTU KI HA LOTO POTO MO TOKANGA
10. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau feinga mālohi ke faʻifaʻitaki kia kiʻi Tuʻi Solomoné?
10 ʻI he taimi naʻá ne kei talavou aí, naʻe lotu anga-fakatōkilalo ʻa Solomone ʻo pehē: “Ko au ko e momoʻi tamasiʻi; hono kuo u ʻilo ke hu ki tuʻa mo hu mai?” Naʻá ne lotu leva ki ha loto poto mo tokanga. (1 Tuʻi 3:7-9, 12) Naʻe tali ʻe Sihova ʻa e lotu loto-moʻoni ko iá, pea te ne fai ʻa e meʻa tatau kiate koe, ʻo tatau ai pē pe ʻokú ke kei siʻi pe taʻumotuʻa. Ko e moʻoni, heʻikai ke foaki atu ʻe Sihova ia kia koe ha vavanga mo ha poto fakaemana. Ka te ne ʻai koe ke ke poto kapau te ke ako fakamātoato ʻene Folofolá, lotu ʻo kole hono laumālie māʻoniʻoní, pea ngāuekakatoʻaki ʻa e ngaahi tokonaki fakalaumālie kuo ʻai ke ala maʻu fakafou ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané. (Sēm. 1:5) Ko e moʻoni, ʻi he ngaahi foungá ni, ʻoku ʻai ai ʻe Sihova naʻa mo ʻene kau sevāniti kei īkí ke nau poto ange ʻi he faʻahinga kotoa ʻoku nau tukunoaʻi ʻene akonakí, naʻa mo e ‘kau poto mo e kau ʻatamaiʻia’ ʻoku lau ʻo e māmani ko ení.—Luke 10:21; lau ʻa e Saame 119:98-100.
11-13. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi lēsoni mahuʻinga ʻe lava ke tau ako mei he Saame 26:4, Palōveepi 13:20, mo e 1 Kolinitō 15:33? (e) ʻE anga-fēfē haʻo ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu ko ení?
11 Ke fakatātaaʻi ʻa e mahuʻinga hono ako ʻa e Tohi Tapú pea fakalaulauloto ki he meʻa ʻoku tau laú koeʻuhí ke lava ke tau hoko ʻo ʻilo ʻi he tuʻunga fekoekoeʻi ʻa Sihová, fakakaukau ki he ngaahi potu folofola ko ení. Ko e potu folofola taki taha ʻoku ʻi ai ha tefitoʻi moʻoni mahuʻinga fekauʻaki mo ʻetau fili ʻo e ngaahi feohí: “Kuo ʻikai te u nofo mo e kakai mūnoa; pea ʻe ʻikai te u hu mo e faʻahinga ʻai puloa.” (Saame 26:4) “Ko ia ʻoku fafale ki he kau poto, te ne hoko ko e poto: Ka ko ia ʻoku kaumeʻa mo e sesele ʻe hoko ko e lusa.” (Pal. 13:20) “Ko e ngaahi feohi koví ʻokú ne maumauʻi ʻa e ngaahi anga ʻoku leleí.”—1 Kol. 15:33.
12 Ko e hā ʻa e ngaahi lēsoni mahuʻinga ʻe lava ke tau ako mei he ngaahi potu folofola ko iá? (1) ʻOku loto ʻa Sihova ke tau filifili ʻetau ngaahi feohí. ʻOkú ne loto ke maluʻi fakaeʻulungaanga mo fakalaumālie kitautolu. (2) ʻOku tākiekina kitautolu ki he lelei pe ki he kovi ʻe he kakai ʻoku tau feohi mo iá; ko ha moʻoniʻi meʻa pē ia ʻo e moʻuí. Ko e founga ʻoku fakalea ai ʻa e ngaahi veesi ʻi ʻolungá ʻoku fakahaaʻi ai ko e kōlenga mai ia ʻa Sihova ki hotau lotó. Anga-fēfē? Fakatokangaʻi ʻoku halaʻatā ha veesi ia ʻoku fokotuʻu mai ai ko ha ngaahi tuʻutuʻuni, hangē ko e “kuo pau ke ʻoua te ke . . .” Ka, ʻoku hiki kinautolú ko e ngaahi fakamatala mahino ʻo e moʻoní. Ko ia ai, ʻoku folofola mai ʻa Sihova kia kitautolu: ‘Ko e ngaahi moʻoniʻi meʻá eni. ʻE anga-fēfē hoʻo fakafeangaí? Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku ʻi ho lotó?’
13 Ko e fakaʻosí, koeʻuhí ko e ngaahi veesi ʻe tolú ʻoku fokotuʻu mai ia ko e ngaahi moʻoni tefito, ʻoku taʻengata ia pea ʻoku matalahi ʻaupito hono ngāueʻakí. Ke fakatātaaʻi, ʻeke hifo kiate koe ʻa e ngaahi fehuʻi hangē ko e: ʻE lava fēfē ke u fakaʻehiʻehi mei he feohi mo e faʻahinga “ʻai puloa”? ʻI he ngaahi tuʻunga fē te u fetuʻutaki nai ai mo e faʻahinga peheé? (Pal. 3:32; 6:12) Ko hai ʻa e “kau poto” ʻoku loto ʻa Sihova ke u feohi mo iá? Ko hai ʻa e kau “sesele” ʻokú ne loto ke u fakaʻehiʻehi mei aí? (Saame 111:10; 112:1; Pal. 1:7) Ko e hā ʻa e “ngaahi anga ʻoku leleí” ʻe maumauʻi ʻi hono fili ʻa e ngaahi feohi koví? Te u fetaulaki mo e ngaahi feohi koví ʻi he māmaní pē? (2 Pita 2:1-3) ʻE anga-fēfē haʻo tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ení?
14. ʻE lava fēfē ke mou fakakoloa hoʻomou efiafi Lotu Fakafāmilí?
14 ʻI he fai ʻa e fakaʻuhinga pehē ʻi he Folofolá, ko e hā ʻoku ʻikai sivisiviʻi ai ʻa e ngaahi konga Tohi Tapu kehe ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e fakakaukau ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻoku fekauʻaki mo koe pe ko ho fāmilí?b Ngaahi mātuʻa, fakakaukau ki he lāulea ki he ngaahi kaveinga peheé lolotonga hoʻomou efiafi Lotu Fakafāmilí. ʻI hoʻomou fai iá, manatuʻi ko hoʻomou taumuʻá ke tokoniʻi ʻa e mēmipa taki taha ʻi he fāmilí ke nau houngaʻia kakato ange ʻi he loloto ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá kia kitautolú hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi mai ʻi heʻene ngaahi laó mo ʻene ngaahi tefitoʻi moʻoní. (Saame 119:72) Ko e moʻoni, ko e ako peheé ʻoku totonu ke ne tohoaki ʻa e tokotaha kotoa ʻi he fāmilí ke nau toe ofi ange kia Sihova pea kia kinautolu taki taha.
15. ʻE lava fēfē ke ke ʻiloʻi pe ʻokú ke fakatupulekina ha loto poto mo tokanga?
15 ʻE lava fēfē ke ke tala ʻokú ke fakatupulekina ha loto poto mo tokangá? Ko e founga ʻe taha ko hono fakahoa hoʻo fakakaukaú mo ia ʻo e kau faitōnunga ʻi he kuohilí, hangē ko Tuʻi Tēvita, ʻa ia naʻá ne tohi: “ʻE hoku ʻOtua, ʻoku ou manako ke u fai hoʻou finangalo; pea ʻoku ʻi hoku loto fatu hoʻo lao.” (Saame 40:8) Pehē foki, ko e tokotaha-tohi ʻo e Saame 119 naʻá ne pehē: “ʻOi ʻeku ʻofa ki hoʻo lao na! ʻOku ou fakalaulauloto ki ai he ʻaho kotoa.” (Saame 119:97) Ko e ʻofa peheé ʻoku ʻikai ke tupu ia ʻi ha kelekele manifi. Ka, ko ha ola ia ʻo e ako loloto, lotu, fakalaulauloto, mo e hokosia—ʻa e sio ʻi heʻete moʻuí tonu ʻi he ngaahi tāpuaki taʻefaʻalaua ko e ola ʻo e pipiki ki he ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá.—Saame 34:8.
FAITAU MAʻA HOʻO TAUʻATĀINA FAKA-KALISITIANÉ!
16. Ko e hā kuo pau ke tau ʻiloʻí kapau te tau ikuna ʻi heʻetau faitau maʻá e tauʻatāina moʻoní?
16 ʻI he kotoa ʻo e hisitōliá, kuo fai ʻe he ngaahi puleʻangá ha ngaahi tau anga-fakamanu ʻi he hingoa ʻo e tauʻatāiná. Huanoa hake ai ʻa e totonu ke ke loto-lelei ke faitau fakalaumālie maʻa hoʻo tauʻatāina faka-Kalisitiané! ʻIloʻi ko ho ngaahi filí ʻoku ʻikai ko Sētane pē, ko e māmaní, mo hono laumālie koná. Kuo pau foki ke ke toe fāinga mo ho ngaahi tuʻunga taʻehaohaoá tonu, kau ai ha loto-kākā. (Sel. 17:9; ʻEf. 2:3) Neongo ia, ʻi he tokoni ʻa Sihová, ʻe lava ke ke ikuna ʻi he faitaú. Ko e toe meʻa lahi angé, ko e ikuna taki taha—lahi pe siʻi—ʻe ʻi ai hono ngaahi ola lelei ʻo ʻikai toe siʻi hifo he uá. ʻUluakí, te ke ʻai ai ʻa e loto ʻo Sihová ke fiefia. (Pal. 27:11) Uá, ʻi hoʻo ʻahiʻahiʻi ʻa e mālohi fakatauʻatāina ʻo e “lao haohaoa ʻoku ʻo e tauʻatāina” ʻa e ʻOtuá, te ke hoko ai ʻo toe fakapapauʻi lahi ange ke nofo maʻu ai pē ʻi he ‘hala fāsiʻi’ ki he moʻui taʻengatá. ʻI he faai atu ʻa e taimí, te ke maʻu ai ʻa e tauʻatāina lahi ange ʻoku hanga mai mei muʻa ki ke kau mateaki kia Sihová.—Sēm. 1:25; Māt. 7:13, 14.
17. Ko e hā ʻoku totonu ai ke ʻoua te tau loto-mafasia fekauʻaki mo ʻetau ngaahi taʻehaohaoá, pea ko e hā ʻa e tokoni ʻoku tokonaki mai ʻe Sihová?
17 Ko e moʻoni, ʻi he taimi ʻe niʻihi, ʻoku tau fai kotoa ʻa e ngaahi fehālaaki. (Koh. 7:20) ʻI he taimi ʻoku hoko ai iá, ʻoua ʻe ongoʻi taʻeʻaonga pe loto-siʻi tōtuʻa. Kapau te ke tūkia, hangē ko e laú, tuʻu hake ʻo laka ki muʻa—neongo kapau ko e ʻuhinga iá ko e kole tokoni ki he kau mātuʻa fakalotofonuá. Ko ʻenau “lotu ʻoku fai ʻi he tuí,” ko e tohi ia ʻa Sēmisí, “te ne ʻai ʻa e tokotaha ʻoku puké ke ne sai, pea ʻe fokotuʻu hake ia ʻe Sihova. Pehē foki, kapau kuó ne fakahoko ha ngaahi angahala, ʻe fakamolemoleʻi ia.” (Sēm. 5:15) ʻIo, ʻoua ʻaupito ʻe ngalo ko e ʻOtuá ʻoku manavaʻofa moʻoni pea kuó ne tohoakiʻi koe ki he fakatahaʻangá koeʻuhí naʻá ne sio ki he meʻa te ke ala malavá. (Lau ʻa e Saame 103:8, 9.) Ko ia ʻi hoʻo tauhi maʻu ha loto-haohaoa kia Sihová, ʻe ʻikai ʻaupito te ne liʻaki koe.—1 Kal. 28:9.
18. ʻE lava fēfē ke tau ngāue ʻo fehoanaki mo e lotu ʻa Sīsū ʻoku hiki ʻi he Sione 17:15?
18 Lolotonga ʻene lotu ʻi hono pō fakaʻosi mo ʻene kau ʻapositolo faitōnunga ʻe toko 11, naʻe leaʻaki ʻe Sīsū ʻa e ngaahi lea fakangalongataʻa ko ení koeʻuhi ko kinautolu: “Maluʻi kinautolu koeʻuhi ko e tokotaha fulikivanú.” (Sione 17:15) Ko e hohaʻa ʻa Sīsuú naʻe ʻikai ke fakangatangata pē ki heʻene kau ʻapositoló, ka ʻoku aʻu atu ki he kotoa hono kau muimuí. Ko ia ai, ʻoku lava ke tau ʻilo pau ʻe tali ʻe Sihova ʻa e lotu ʻa Sīsuú ʻaki ʻene maluʻi kitautolu lolotonga ʻa e ngaahi taimi fakalilifu ko ení. ‘ʻOku fakaū [ʻa Sihova] kiate kinautolu ʻoku fou totonú mo tauhi ʻa e hala o ʻene kau lotú.’ (Pal. 2:7, 8) ʻIo, ko e hala ʻo e totonú pe anga-tonú, ʻoku ʻikai taʻeʻiai hono ngaahi pole, ka ko e hala pē ia ʻe taha ki he moʻui taʻengatá mo e tauʻatāina moʻoní. (Loma 8:21) ʻOua ʻe tuku ke tauheleʻi koe ʻe ha taha mei ai!
[Fakamatala ʻi lalo]
a Naʻe talaʻofa ʻe he ʻOtuá kia Tēvita ha “hako” ʻi he kahaʻú ke ne maʻu tukufakaholo ʻa e taloni naʻe ʻoange hili ʻa e fanauʻi ʻo ʻApisalomé. Ko ia ai, naʻe totonu ke ʻosi ʻiloʻi ʻe ʻApisalome kuo ʻikai ke fili ia ʻe Sihova ko e fetongi ʻo Tēvita.—2 Sām. 3:3; 7:12.
b Ko e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻi he 1 Kolinitō 13:4-8, ʻa ia ʻoku fakamatalaʻi ai ʻe Paula ʻa e ʻofá, mo e Saame 19:7-11, ʻa ia ʻoku fokotuʻu mai ai ʻa e ngaahi tāpuaki lahi ʻe iku mei he talangofua ki he ngaahi lao ʻa Sihová.
[Fakatātā ʻi he peesi 14]
ʻE lava fēfē ke tau ʻiloʻi pau ʻa e kau ʻApisalome ʻi onopōní, pea maluʻi kitautolu meia kinautolu?