KUPU AKO 21
ʻOua ʻe Hoko ʻo Takihalaʻi ʻe he “Poto ʻo e Māmani ko ʻEní”
“Ko e poto ʻo e māmani ko ʻení ko e vale ia ki he ʻOtuá.”—1 KOL. 3:19.
HIVA 37 Ko e Folofolá—Fakamānavaʻi ʻe he ʻOtua
ʻI HE KUPÚ NIa
1. Ko e hā ʻoku ʻomai ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá kiate kitautolú?
ʻE LAVA ke tau fehangahangai mo ha pole pē—koeʻuhí pē ko Sihova ʻa ʻetau Faiako Maʻongoʻongá. (ʻAi. 30:20, 21) ʻOku ʻomai ʻe heʻene Folofolá ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku fiemaʻu kiate kitautolu ke tau hoko ai ʻo “maʻu ʻa e malava kakato” pea “teuʻi kakato ki he ngāue lelei kotoa pē.” (2 Tīm. 3:17 ) ʻI he taimi ʻoku tau moʻuiʻaki ai ʻa e ngaahi akonaki Fakatohitapú, ʻoku tau hoko ai ʻo poto ange ʻi he faʻahinga ko ia ʻoku nau pouaki ʻa e “poto ʻo e māmani ko ʻení.”—1 Kol. 3:19; Saame 119:97-100.
2. Ko e hā te tau sivisiviʻi ʻi he kupu ko ení?
2 Hangē ko ia te tau sio ki aí, ko e poto ʻo e māmaní ʻoku faʻa fakamānako ki heʻetau ngaahi holi fakakakanó. Ko ia ʻe faingataʻa nai kiate kitautolu ke talitekeʻi ʻa e fakakaukau mo e tōʻonga hangē ko e faʻahinga ʻoku nau hoko ko e konga ʻo e māmaní. ʻI ha ʻuhinga lelei, ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Tokanga ke ʻoua naʻa tauheleʻi kimoutolu ʻe ha taha ʻaki ʻenau filōsofia mo e ngaahi fakaʻuhinga hala ʻa ia ʻoku . . . makatuʻunga . . . ʻi he talatukufakaholo ʻa e tangatá.” (Kol. 2:8) ʻI he kupu ko ení, te tau sivisiviʻi ʻa e anga ʻo e hoko ha fakaʻuhinga hala pe loi ʻe ua ʻo manakoa. ʻI he tuʻunga taki taha, te tau sio ki he ʻuhinga ʻoku hoko ai ʻa e poto ʻo e māmaní ko e vale pea mo e founga ʻoku hoko ai ʻa e poto mei he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻo māʻolunga mamaʻo ange ia ʻi ha meʻa ʻoku tuʻuaki mai ʻe he māmaní.
LILIU ʻI HE VAKAI KI HE FEHOKOTAKI FAKASINÓ
3-4. Ko e hā ʻa e ngaahi liliu ʻi he vakai ki he fehokotaki fakasinó ʻi ʻAmelika ʻi he konga ki muʻa ʻo e senituli hono 20?
3 ʻI ʻAmelika, ʻi he konga ki muʻa ʻo e senituli hono 20 naʻe ʻi ai ha fuʻu liliu lahi ʻi he vakai ʻa e kakaí fekauʻaki mo e fehokotaki fakasinó. Ki muʻá, naʻe tui ʻa e tokolahi ko e fehokotaki fakasinó maʻá e faʻahinga pē ʻoku nau ʻosi mali pea naʻe ʻikai ko ha kaveinga ia ke tālangaʻi ʻi he kakaí. Ka ko e ngaahi tuʻunga ko iá naʻe hōloa pea mafolalahia ʻa e fakakaukau fakangofua tavale fekauʻaki mo e fehokotaki fakasinó.
4 ʻI he 1920 tupú naʻe ʻiloa lahi ai ʻa e ngaahi liliu fakasōsiale lahi fau. Naʻe pehē ʻe ha tokotaha fekumi ʻe taha, “Ko e ngaahi faivá, heleʻuhilá, hivá, ʻū tohí mo e ngaahi tuʻuakí naʻe kamata ke fakahaaʻi ai ʻa e ngaahi meʻa fakaefehokotaki fakasino lahi.” Lolotonga ʻa e taimi ko iá, ko e ngaahi tauʻolungá naʻe hoko ʻo toe fakaʻaiʻai lahi ange ai ʻa e fehokotaki fakasinó pea ko e ngaahi sitaila ʻai valá naʻe hoko ʻo taʻefakanānā ange. Hangē ko ia naʻe tomuʻa tala ʻi he Tohi Tapú fekauʻaki mo e ngaahi ʻaho fakaʻosí, ko e kakaí ʻe fakautuutu ʻenau hoko ko e “kau ʻofa ki he mālié.”—2 Tīm. 3:4.
Naʻe ʻikai ueʻia ʻa e kakai ʻa Sihová ʻe he ngaahi tuʻunga ololalo fakaeʻulungaanga ʻa e māmaní (Sio ki he palakalafi 5)c
5. Ko e hā kuo hoko ki he vakai ʻa e māmaní ki he ngaahi tuʻunga fakaeʻulungāngá talu mei he 1960 tupú?
5 ʻI he 1960 tupú, ko e ngaahi ʻīsiu hangē ko e nonofo ʻikai ke malí, tōʻonga fakasōtomá mo e veté naʻe hoko ʻo anga-maheni. Ko e ngaahi tafaʻaki lahi ʻo e fakafiefiá naʻe fakautuutu hono fakahaaʻi maeʻeeʻa ai ʻa e fehokotaki fakasinó. ʻI he ngaahi hongofuluʻi taʻu ki mui ní, ko e nunuʻa ʻo e ngaahi tuʻunga ololalo fakaeʻulungaanga ko ení kuo fakamoʻoniʻi ia ʻi he ngaahi founga lahi. Naʻe pehē ʻe ha faʻutohi ʻe taha ʻoku lahi ʻa e ngaahi nunuʻa fakamamahi ʻi he taimi ʻoku taʻofi ai ʻe he kakaí ʻenau muimui ki he ngaahi tuʻunga taau fakaeʻulungāngá. Ko e fakatātaá, ʻoku ʻikai nofo fakataha ʻa e ongo mātuʻá pe liʻaki ʻe he taha ʻo e ongo mātuʻá ʻa e fāmilí, pea mamahi fakaeongo ʻa e kakaí pe maʻunimā ʻe he sio ʻi he ʻata fakalieliá. Ko e mafolalahia ʻa e ngaahi mahaki ʻoku tufaki holo ʻe he fehokotaki fakasinó, hangē ko e ʻeitisí, ko e fakahaaʻi ia ʻe taha ko e poto ʻo e māmaní ko e vale moʻoni.—2 Pita 2:19.
6. ʻOku anga-fēfē hono poupouʻi ʻe he vakai ʻa e māmaní ki he fehokotaki fakasinó ʻa e taumuʻa ʻa Sētané?
6 Ko e vakai ʻa e māmaní ki he fehokotaki fakasinó ʻokú ne poupouʻi ʻa e taumuʻa ʻa Sētané. ʻOku ʻikai ha veiveiua, ʻokú ne fiefia ʻi he sio ki he kakaí ʻoku nau ngāuehalaʻaki ʻa e meʻaʻofa mei he ʻOtuá ʻo e fehokotaki fakasinó pea taʻetokaʻi ʻa e meʻaʻofa mei he ʻOtuá ʻo e nofo malí. (ʻEf. 2:2) ʻOku ʻikai ngata pē ʻi hono ʻuliʻi ʻe he fehokotaki fakasino taʻetāú ʻa e meʻaʻofa fakaʻofoʻofa ʻa Sihova ʻo e fakafanaú ka ʻoku lava ke toe taʻofi ai ʻa e faʻahinga ʻoku nau fai iá mei hono maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.—1 Kol. 6:9, 10.
VAKAI ʻA E TOHI TAPÚ KI HE FEHOKOTAKI FAKASINO TĀÚ
7-8. Ko e hā ʻa e vakai fakangeingeia mo totonu ki he fehokotaki fakasinó ʻoku ʻomai ʻi he Tohi Tapú?
7 Ko e kakai ʻoku nau ohi ʻa e poto ʻo e māmani ko ení ʻoku nau lumaʻi ʻa e ngaahi tuʻunga fakaeʻulungaanga ʻa e Tohi Tapú, ʻo taukaveʻi ʻoku taʻemoʻoni. ʻOku ʻeke nai ʻe he kakai peheé, ‘Ko e hā ʻe fakatupu ai kitautolu ʻe he ʻOtuá mo e holi fakaefehokotaki fakasinó pea tala mai leva ke ʻoua te tau fai pehē?’ Ko e fehuʻi ko iá ʻoku maʻu ia mei he tui fakameleʻi ʻo pehē kuo pau ki he faʻahinga ʻo e tangatá ke nau fai ki he holi kotoa pē ʻoku nau maʻú. Ka ʻoku kehe ʻa e lau ia ʻa e Tohi Tapú. ʻOku fakangeingeiaʻi ai kitautolu ʻaki hono akoʻi mai ʻe lava ke tau fili ke mapuleʻi ʻetau ngaahi holi taʻetotonú. (Kol. 3:5) Tānaki atu ki ai, kuo tokonaki mai ʻe Sihova ʻa e meʻaʻofa ʻo e nofo malí, ko ha fokotuʻutuʻu ʻa ia ʻe lava ke fakalato ai ʻa e ngaahi holi totonu fakaefehokotaki fakasinó. (1 Kol. 7:8, 9) ʻI loto ʻi he fokotuʻutuʻu ko iá, ʻe lava ke fiefia ha husepāniti mo ha uaifi ʻi he fehokotaki fakasinó fakataha mo e ʻikai ha fakaʻiseʻisa mo e hohaʻa ʻa ia ʻoku faʻa tupu mei he ʻulungaanga taʻetāú.
8 ʻI he fehangahangai mo e poto ʻo e māmani ko ení, ʻoku pouaki ʻe he Tohi Tapú ha vakai totonu ki he fehokotaki fakasinó. ʻOku pehē ai ko e fehokotaki fakasinó ʻe lava ke hoko ko ha matavai ʻo e fiefia. (Pal. 5:18, 19) Kae kehe, ʻoku pehē ʻi he Tohi Tapú: “Ko e tokotaha taki taha ʻo kimoutolu ʻoku totonu ke ne ʻiloʻi ʻa e founga ke mapuleʻi ai hono sino ʻoʻoná ʻi he māʻoniʻoni mo e ngeia, ʻo ʻikai ʻaki ʻa e holi fakaefehokotaki fakasino mānumanu taʻemapuleʻi, ʻo hangē ko ia ʻoku maʻu ʻe he ngaahi puleʻanga ʻoku ʻikai te nau ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá.”—1 Tes. 4:4, 5.
9. (a) Naʻe anga-fēfē hono fakalototoʻaʻi ʻa e kakai ʻa Sihova ʻi he konga ki muʻa ʻo e senituli 20 ke nau muimui ʻi he poto mei he Folofola ʻa e ʻOtuá? (e) Ko e hā ʻa e akonaki fakapotopoto ʻoku maʻu ʻi he 1 Sione 2:15, 16? (f) Hangē ko ia ʻoku hā ʻi he Loma 1:24-27, ko e hā ʻa e ngaahi tōʻonga taʻetaau ʻoku totonu ke tau talitekeʻí?
9 Lolotonga ʻa e konga ki muʻa ʻo e senituli 20, naʻe ʻikai ke ueʻia ʻa e kakai ʻa Sihová ʻe he fakaʻuhinga hala ʻa e faʻahinga “kuo ʻikai ke nau toe maʻu ʻa e ongoʻi fakaeʻulungaanga totonu kotoa pē.” (ʻEf. 4:19) Naʻa nau feinga ke pipiki ofi ki he ngaahi tuʻunga ʻa Sihová. ʻI he Watch Tower ʻo Mē 15, 1926, naʻe hā ai “ko ha tangata pe fefine ʻoku totonu ke maʻa ʻene fakakaukaú mo e tōʻongá, tautefito ʻi he fekauʻaki mo e tangatá pe fefiné.” Tatau ai pē pe ko e hā e meʻa naʻe hoko ʻi he māmani takatakai kiate kinautolú, naʻe muimui ʻa e kakai ʻa Sihová ki he poto mei he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku māʻolunga angé. (Lau ʻa e 1 Sione 2:15, 16.) He houngaʻia ē ko kitautolu ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá! ʻOku tau toe houngaʻia foki ʻi hono tokonaki mai ʻe Sihova ʻa e meʻakai fakalaumālie ʻi he taimi totonu ke tokoniʻi kitautolu ke ʻoua ʻe takihalaʻi ʻe he poto ʻo e māmani ko ení fekauʻaki mo e fehokotaki fakasinó.b—Lau ʻa e Loma 1:24-27.
LILIU ʻI HE VAKAI KI HE ʻOFA KIA KITA
10-11. Ko e hā ʻa e fakatokanga ʻa e Tohi Tapú fekauʻaki mo e meʻa ʻe hoko ʻi he lolotonga ʻa e ngaahi ʻaho fakaʻosí?
10 Naʻe fakatokanga ʻa e Tohi Tapú ʻi he lolotonga ʻa e ngaahi ʻaho fakaʻosí, ko e kakaí te nau hoko ko e “kau ʻofa kiate kinautolu pē.” (2 Tīm. 3:1, 2) ʻOku ʻikai ha ofo ʻi hono pouaki ʻe he māmaní ʻa e tōʻonga siokita ko ení. ʻOku pehē ʻi ha maʻuʻanga fakamatala ʻe taha lolotonga ʻa e 1970 tupú “naʻe lahi ai ʻa e ʻū tohi tokoni fakatāutaha.” Ko e ʻū tohi ʻe niʻihi “naʻá ne fakaʻaiʻai ʻa e kau lautohí ke nau ʻiloʻi mo tali ʻa kinautolu tonu pea ke nau fakahōhōʻiaʻi kinautolu.” Ko e fakatātaá, fakakaukau angé ki he kupuʻi lea naʻe hā ʻi ha tohi ʻe taha: “ʻOfa ʻiate koe tonu koeʻuhi ko koe ʻa e tokotaha fakaʻofoʻofa taha mo fakalata taha kuo faifai ange pea moʻui maí.” ʻOku pehē ʻe he tohí ko ha tokotaha ʻoku totonu ke ne fili pē maʻana ʻa e anga ʻo ʻene tōʻongá, pea fai pē ha faʻahinga meʻa ʻokú ne ongoʻi ʻoku tonu mo feʻungamālie.
11 Kuó ke fanongo ʻi he fakakaukau ko iá ki muʻa? Naʻe fakaʻaiʻai ʻe Sētane ʻa ʻIvi ke ne fai ʻa e meʻa meimei tatau. Naʻá ne tala kia ʻIvi ʻe lava ke ne “hangē ko e ʻOtuá, ʻo ʻilo ʻa e leleí mo e koví.” (Sēn. 3:5) ʻI he ʻahó ni, ʻoku fakakaukau ʻa e tokolahi ʻo fuʻu māʻolunga fekauʻaki mo kinautolu pea ʻi heʻenau fakakaukaú ʻoku ʻikai ha toe taha—naʻa mo e ʻOtuá—ʻe lava ke ne tala ange kiate kinautolu ʻa e meʻa ʻoku tonú mo e meʻa ʻoku halá. Ko e fakatātaá, ko e tōʻonga ko iá kuo hoko ʻo hā mahino tautautefito ʻi he anga ʻo e vakai ʻa e kakaí ki he nofo malí.
Fakamuʻomuʻa ʻe ha Kalisitiane ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa e niʻihi kehé—tautautefito ki hono hoa malí (Sio ki he palakalafi 12)d
12. Ko e hā ʻa e vakai ʻoku pouaki ʻe he māmaní fekauʻaki mo e nofo malí?
12 ʻOku fakahinohinoʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa e husepānití mo e uaifí ke na fefakaʻapaʻapaʻaki pea fakaʻapaʻapaʻi ʻena fuakava malí. ʻOku fakalototoʻaʻi ai ʻa e ongo meʻa malí ke na fakamahuʻingaʻi ʻena tukupā, ʻo pehē: “ʻE tuku ange . . . ʻe ha tangata ʻene tamaí mo ʻene faʻeé pea te ne pīkitai ki hono uaifí, pea te na hoko ko e kakano pē taha.” (Sēn. 2:24) ʻI hono kehé, ko e faʻahinga ʻoku tākiekina ʻe he poto ʻo e māmaní ʻoku nau pouaki ha vakai kehe ʻo pehē ko e hoa mali taki taha ʻoku totonu ke ne tokangataha ki heʻene fiemaʻu pē ʻaʻana. “ʻI he kātoanga mali ʻe niʻihi,” ko e lau ia ʻa ha tohi fekauʻaki mo e veté, “ko e fuakava anga-maheni ke mali ‘ko e hā pē hono fuoloa ʻo ʻeta moʻuí’ naʻe fetongi ia ʻaki ha fuakava fakangatangata ange ke mali ‘ko e hā pē hono fuoloa ʻo ʻeta feʻofaʻakí.’” Ko hono fakamaʻamaʻaʻi ko eni ʻo e vakai ki he nofo malí kuo taki atu ai ki he movetevete ʻa e ngaahi fāmili taʻefaʻalaua pea fakatupunga mo e mamahi fakaeongo lahi fau. ʻOku ʻikai ha veiveiua, ko e vakai taʻefakaʻapaʻapa ʻa e māmaní ki he nofo malí ko ha akonaki fakavalevale ia.
13. Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻe taha ʻoku fakalielia ai kia Sihova ʻa e kakai pōlepolé?
13 ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ko e tokotaha kotoa pē ʻoku loto-pōlepolé ʻoku fakalielia ia kia Sihova.” (Pal. 16:5) Ko e hā ʻoku fakalielia ai kia Sihova ʻa e kakai pōlepolé? Ko e ʻuhinga ʻe taha ko e faʻahinga ko ia ʻoku nau fakatupulekina mo pouaki ʻa e ʻofa tōtuʻa kia kitá ʻoku nau tapua atu ʻa e hīkisia tonu ʻa Sētané. Sioloto atu, naʻe tui ʻa Sētane ko Sīsuú—ʻa e tokotaha naʻe ngāueʻaki ʻe he ʻOtuá ke ne fakatupu ʻa e meʻa kotoa pē—naʻe totonu ke ne punou ange ʻo lotu kiate ia! (Māt. 4:8, 9; Kol. 1:15, 16) Ko e faʻahinga ʻoku nau maʻu ʻa e vakai tōtuʻa pehē fekauʻaki mo honau mahuʻingá ʻoku fakamoʻoniʻi ai ko e poto ʻo e māmaní ko e vale ia ki he ʻOtuá.
VAKAI ʻA E TOHI TAPÚ KI HE FAKAMAHUʻINGAʻI-KITÁ
14. ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe he Loma 12:3 ke tau maʻu ha vakai mafamafatatau kiate kitautolu?
14 ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he Tohi Tapú ke tau maʻu ha vakai mafamafatatau fekauʻaki mo kitautolu. ʻOku pehē ʻi he Tohi Tapú ʻoku feʻungamālie ke tau ʻofa kiate kitautolu ʻo fakafeʻunga pē. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻOfa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko hoʻo ʻofa kiate koé,” ʻa ia ʻoku hā mei ai ʻoku totonu ke tau fai ha tokanga feʻunga ki heʻetau ngaahi fiemaʻú. (Māt. 19:19) Kae kehe, ʻoku ʻikai akoʻi mai ʻe he Tohi Tapú ʻoku totonu ke tau fakakaukau ʻoku tau māʻolunga ange ʻi he niʻihi kehé. ʻI hono kehé, ʻoku pehē ai: “ʻOua naʻa fai ha meʻa tupu mei he loto-fekeʻikeʻi pe ʻi he fakamafutofuta, kae ʻaki ʻa e anga-fakatōkilalo ʻo mou vakai ki he niʻihi kehé ʻoku nau māʻolunga ange ʻiate kimoutolu.”—Fil. 2:3; lau ʻa e Loma 12:3.
15. Ko e hā ʻokú ke ongoʻi ai ko e akonaki ʻa e Tohi Tapú fekauʻaki mo e fakamahuʻingaʻi-kitá ʻoku ʻaongá?
15 ʻI he ʻahó ni, ko e kakai tokolahi ʻoku pehē ʻoku nau potó te nau manukiʻi ʻa e akonaki ʻa e Tohi Tapú fekauʻaki mo e fakamahuʻingaʻi-kitá. Te nau pehē ko e vakai ko ia ki he niʻihi kehé ʻoku nau māʻolunga ange ʻiate koé ʻe ʻai ai ke ke tuʻu laveangofua pea ʻe ngaohikoviʻi ai koe ʻe he niʻihi kehé. Ka ko e hā ʻa e ngaahi ola ʻo e tōʻonga siokita kuo pouaki ʻe he māmani ʻo Sētané? Ko e hā kuó ke fakatokangaʻí? ʻOku fiefia ʻa e kakai siokitá? ʻOku nau maʻu ha fāmili fiefia? ʻOku nau maʻu ha kaungāmeʻa moʻoni? ʻOku nau kaumeʻa vāofi mo e ʻOtuá? Mei he meʻa kuó ke vakai ki aí, ko fē ʻoku ola lelei tahá—ko e muimui ki he poto ʻo e māmaní pe ko e poto ʻoku maʻu ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá?
16-17. Ko e hā ʻoku lava ke tau fakamālō fekauʻaki mo iá, pea ko e hā hono ʻuhingá?
16 Ko e kakai ʻoku nau muimui ki he faleʻi ʻa e faʻahinga ko ia ʻoku vakai ki ai ʻa e māmaní ʻoku potó ʻoku hangē ia ha tokotaha folau ʻeveʻeva ʻokú ne kole ki ha tataki mei ha kaungāfolau ʻeveʻeva lolotonga ko iá ʻokú na fakatou hē. Naʻe lea ʻa Sīsū fekauʻaki mo e kau tangata “poto” ʻi hono ʻahó: “Ko e kau takimuʻa kui kinautolu. Kapau leva ʻoku taki ʻe ha tangata kui ha tangata kui, te na fakatou tō ʻi ha luo.” (Māt. 15:14) Ko e moʻoni ko e poto ʻo e māmani ko ení ko e vale ia ki he ʻOtuá.
Sio atu ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá mo e fiemālie ʻi hono fakamoleki ʻenau moʻuí ʻi he ngāue ʻa Sihová (Sio ki he palakalafi 17)e
17 Ko e akonaki fakapotopoto ʻa e Tohi Tapú kuo fakamoʻoniʻi maʻu pē ʻene “ʻaonga ki he akonaki, ki he valoki, ki he fakatonutonu, ki he akonekina ʻi he māʻoniʻoni.” (2 Tīm. 3:16) He fakamālō ē ko kitautolu ʻi hono maluʻi kitautolu ʻe Sihova, fakafou ʻi heʻene kautahá, mei he poto ʻo e māmani ko ení! (ʻEf. 4:14) Ko e meʻakai fakalaumālie kuó ne tokonaki maí ʻoku ʻomai ai ʻa e mālohi ʻoku fiemaʻu ke tau pipiki ai ki he ngaahi tuʻunga mei heʻene Folofolá. He monū ē ko ia ke tataki ʻe he poto alafalalaʻanga ko ia ʻoku maʻu ʻi he Tohi Tapú!
HIVA 32 Tuʻu Maʻu, Taʻengaue!
a ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe he kupu ko ení ke fakaivimālohiʻi ʻetau fakapapau ko Sihova pē ʻa e Matavai falalaʻanga ʻo e tatakí. Pehē foki, ʻe fakahaaʻi ai ko e muimui ki he poto ʻo e māmaní ʻoku ʻi ai hono ngaahi nunuʻa fakamamahi, ka ʻi hono ngāueʻaki ʻa e poto mei he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻaonga.
b Ko e fakatātaá, sio ki he polosiua Tali ki he Fehuʻi ʻe 10 ʻOku ʻEke ʻe he Toʻutupú, fehuʻi 7.
c FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: ʻOku tau sio ki he taimi ʻe niʻihi ʻi he moʻui ʻa ha ongo meʻa mali Fakamoʻoni ʻi he faai mai ʻa e taimí. ʻOku kau ʻa e tokouá mo e tuofefiné ʻi he ngāue fakamalangá ʻi he konga ki mui ʻo e 1960 tupú.
d FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: ʻI he 1980 tupú, tokangaʻi ʻe he husepānití hono uaifí ʻi heʻene puké lolotonga iá ʻoku sio hake ʻena kiʻi taʻahiné.
e FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: ʻI he ʻahó ni, ʻoku toe sio atu ʻa e ongo meʻá mo e manatu melie ki hono fakamoleki ʻena moʻuí ʻi he ngāue kia Sihová. ʻOku kau fakataha ʻena taʻahiné mo hono fāmilí ʻi he fiefia mo e ongo meʻá.