ʻOua ʻAupito ʻe Hoko ʻo ‘Hanu kia Sihova’
“Ko e vale ʻa e tangata ʻoku fulihi hono hala: Ka ʻoku hanu hono loto kia Sihova.” —PAL. 19:3.
1, 2. Ko e hā ʻoku ʻikai totonu ai ke tau tukuakiʻi ʻa Sihova ki he ngaahi palopalema ʻi heni he māmaní? Ko e hā ʻa e fakatātā ʻe lava ke ke ngāueʻaki ke fakamatalaʻiʻaki iá?
SIOLOTO ATU ʻoku foki mai ki ʻapi ʻi he ʻaho ʻe taha ha tangata nofo mali fiefia pea ʻiloʻi kuo maumau ʻa e meʻa kotoa ʻi hono falé. Ko e ngaahi naunau falé mo e ʻū meʻa ngaahi kaí kuo mafahifahi, pea kuo taʻeʻaonga ʻa e kāpetí. Ko hono ʻapi fakaʻofoʻofá kuo hangē ia naʻe tō ai ha afaá. Ko hai ʻokú ke fakakaukau te ne tukuakiʻi ki he meʻá ni? Te ne pehē, “Ko e hā naʻe fai ai eni ʻe hoku uaifí?” ʻIkai, ʻoku ngalingali te ne pehē, “Ko hai naʻá ne fai ení?” ʻOkú ne ʻiloʻi heʻikai ʻaupito maumauʻi ʻe hono uaifi ʻofaʻangá hona ʻapí.
2 ʻI he ʻahó ni, kuo maumauʻi ʻa e māmaní. Ko hono kelekelé, vaí mo e ʻeá kuo ʻuliʻi. ʻOku anga-fakamālohi mo ʻulungaanga taʻetaau ʻa e kakaí. Ka kuo tau ako mei he Tohi Tapú ʻoku ʻikai ko e foʻui eni ia ʻo Sihova. Naʻá ne fakatupu ʻa e māmaní ke hoko ko ha ʻapi palataisi fakaʻofoʻofa maʻa kitautolu. (Sēn. 2:8, 15) Ko Sihova ko ha ʻOtua ia ʻo e ʻofa. (1 Sio. 4:8) ʻOku tala mai kia kitautolu ʻe he Folofolá ko Sētane ko e Tēvoló “ʻa e pule ʻo e māmaní,” pea ko ia ʻa e tokotaha ʻokú ne fakatupunga ʻa e lahi ʻo e ngaahi palopalemá ni.—Sione 14:30; 2 Kol. 4:4.
3. ʻE anga-fēfē nai haʻatau kamata ke maʻu ha vakai hala ki heʻetau ngaahi palopalemá?
3 Neongo ia, heʻikai lava ke tau tukuakiʻi ʻa Sētane ki he kotoa ʻetau ngaahi palopalemá. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ko e niʻihi ʻo ʻetau ngaahi palopalemá ko e nunuʻa ia ʻetau ngaahi fehālākí tonu. (Lau ʻa e Teutalōnome 32:4-6.) Te tau pehē nai ʻoku tau tui ki heni. Ka koeʻuhí ʻoku tau taʻehaohaoa, ʻe lava ke tau kamata ke maʻu ha vakai hala ki heʻetau ngaahi palopalemá, pea ʻe lava ke fakatuʻutāmaki ia. (Pal. 14:12) ʻI he ʻikai tukuakiʻi kitautolu pe ko Sētane ki heʻetau ngaahi palopalemá, ʻe lava ke tau kamata ke tukuakiʻi ʻa Sihova. ʻE aʻu nai ʻo tau hoko ʻo ‘hanu kia Sihova,’ ʻa ia, ko ʻetau hoko nai ʻo ʻita lahi kiate ia.—Pal. 19:3.
4, 5. ʻE lava fēfē ke hoko ha Kalisitiane ʻo ‘hanu kia Sihova’?
4 ʻE lava ke tau hoko ʻo ‘hanu kia Sihova’? Ko e moʻoni, heʻikai ʻaonga ʻetau hoko ʻo ʻita kiate iá. (ʻAi. 41:11) Heʻikai haʻatau faingamālie ke ikunaʻi ha faitau mo e ʻOtuá. Ko e moʻoni heʻikai ʻaupito nai ke tau lea ʻo pehē ʻoku tau ʻita ʻia Sihova. Ka ʻoku pehē ʻe he Palōveepi 19:3 ko e fakakaukau vale ʻa ha tangata ʻokú ne “fulihi hono hala” pea “ʻoku hanu hono loto kia Sihova.” ʻOku ʻuhinga eni ʻe lava ke hoko ʻo hanu ha tokotaha ki he ʻOtuá ʻi hono lotó pea ongoʻi ʻita kiate Ia. ʻE lava heni ke kamata uesia ʻa e meʻa ʻoku fai ʻe he tangatá. Ko e fakatātaá, te ne fakamāmālie nai ʻi heʻene ngāue kia Sihová pe taʻofi ʻene lotu fakataha mo e fakatahaʻangá.
5 Ko e hā te ne ʻai nai kitautolu ke tau hoko ʻo ‘hanu kia Sihova’? ʻE lava fēfē ke tau fakaʻehiʻehi mei he tauhele ko ení? ʻOku tau fiemaʻu ke ʻilo ʻa e ngaahi tali ki he ongo fehuʻi ko ení koeʻuhi ke lava ke tau maluʻi hotau vahaʻangatae mo Sihova ko e ʻOtuá!
ʻE ANGA-FĒFĒ NAI HAʻATAU HOKO ʻO ‘HANU KIA SIHOVA’?
6, 7. Ko e hā naʻe kamata ai ke lāunga ʻa e kau ʻIsileli ʻi he taimi ʻo Mōsesé fekauʻaki mo Sihová?
6 Ko e hā ʻe kamata hoko nai ai ha sevāniti faitōnunga ʻa Sihova ʻo lāunga fekauʻaki mo e ʻOtuá ʻi hono lotó? ʻE lāulea ʻa e kupu ko ení ki he meʻa ʻe nima ʻe lava ke ne ʻai kitautolu ke tau hoko ʻo ʻita, pea te tau fakamanatu ha ngaahi faʻifaʻitakiʻanga Fakatohitapu ʻo e faʻahinga naʻa nau hoko ʻo ‘hanu kia Sihova.’—1 Kol. 10:11, 12.
Kapau te ke fanongo ki he talanoa ʻikai leleí, ʻe lava ke ne uesia kovi koe (Sio ki he palakalafi 7)
7 Ko e talanoa ʻikai lelei ʻa e niʻihi kehé ʻe lava ke ne uesia kitautolu. (Lau ʻa e Teutalōnome 1:26-28.) Fakakaukau fekauʻaki mo e meʻa naʻe fai ʻe Sihova maʻá e kau ʻIsilelí. Naʻá ne ʻohifo ʻa e mala ʻe hongofulu ki he kau ʻIsipité pea fakaʻauha ʻa Felo mo ʻene kau taú ʻi he Tahi Kulokulá. Naʻe tauʻatāina ʻa e kau ʻIsilelí! (ʻEki. 12:29-32, 51; 14:29-31; Saame 136:15) Naʻe mateuteu ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ke hū ki he Fonua ʻo e Talaʻofá. Ka naʻa nau kamata ke lāunga fekauʻaki mo Sihova. Ko e hā naʻe mole ai ʻenau tuí ʻi he teu pē ke maʻu honau palé? Naʻe fai ʻe he kau asiasi ʻe toko hongofulú ha līpooti kovi ki he kau ʻIsilelí, pea naʻe fakalotosiʻiʻi mo fakailifiaʻi heni kinautolu. (Nōm. 14:1-4) Ko hono olá, naʻe ʻikai tuku kinautolu ʻe Sihova ke nau hū ki he “fonua lelei” ko iá ʻi he taimi ko iá. (Teu. 1:34, 35) Ko e hā ʻe lava ke tau akó? Ko e talanoa ʻikai lelei ʻa e niʻihi kehé ʻe lava ke ne fakavaivaiʻi ʻetau tuí pea ʻai kitautolu ke lāunga fekauʻaki mo e founga hono tataki ʻe Sihova ʻene kakaí.
8. Ko e hā naʻe tukuakiʻi ai ʻe he kakai ʻo Siuta ʻa ia naʻa nau moʻui ʻi he ʻaho ʻo ʻAiseá ʻa Sihova ki heʻenau ngaahi palopalemá?
8 Ko e ngaahi meʻa fakamamahí mo e ngaahi faingataʻá ʻe lava ke ne fakalotosiʻiʻi kitautolu. (Lau ʻa e ʻAisea 8:21, 22.) ʻI he ʻaho ʻo ʻAiseá, naʻe faingataʻaʻia ʻa e kakai ʻo Siutá. Naʻe takatakaiʻi kinautolu ʻe honau ngaahi filí. Naʻe fiekaia ʻa e tokolahi koeʻuhí naʻe ʻikai ʻi ai ha meʻakai feʻunga. Ka naʻe ʻi ai ʻa e palopalema lahi ange. Naʻa nau taʻofi ʻenau fanongo kia Sihová pea fakaʻatā honau vahaʻangatae mo iá ke vaivai. (ʻĒm. 8:11) ʻI he ʻikai kole kia Sihova ki ha tokoní, naʻa nau tukuakiʻi ia pea mo e tuʻí ki heʻenau ngaahi palopalemá. ʻI ha founga meimei tatau, kapau te tau hoko ʻo loto-siʻi koeʻuhí ko ha meʻa fakamamahi pe ko ha ngaahi palopalema kehe ʻi heʻetau moʻuí, te tau kamata nai ke tukuakiʻi ʻa Sihova pea ongoʻi naʻe ʻikai te ne tokoniʻi kitautolu ʻi he taimi naʻa tau fiemaʻu ai iá.
9. Ko e hā naʻe maʻu ai ʻe he kau ʻIsileli ʻi he ʻaho ʻo ʻIsikelí ha fakakaukau hala fekauʻaki mo e founga hono fakahoko ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi meʻá?
9 ʻOku ʻikai ke tau ʻiloʻi ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻá kotoa. Koeʻuhi naʻe ʻikai ke ʻiloʻi ʻe he kau ʻIsileli ʻi he taimi ʻo ʻIsikelí ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻa kotoa fekauʻaki mo e tuʻunga taki taha, naʻa nau fakakaukau naʻe hala ʻa e founga hono fakahoko ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi meʻá. (ʻIsi. 18:29) Naʻa nau tōʻonga ʻo hangē naʻa nau maʻu ʻa e totonu ke fakamāuʻi ʻa e ʻOtuá pea pehē pe naʻá ne fakahoko ʻa e ngaahi meʻá ʻi he founga lelei tahá, neongo naʻe ʻikai te nau mahinoʻi kotoa ʻene ngaahi ʻuhingá. ʻE fēfē nai haʻatau fai ʻa e fehālaaki tatau? ʻOku ʻi he Tohi Tapú ha ngaahi talanoa ʻe faingataʻa nai kia kitautolu ke mahinoʻi. Pe mahalo ʻoku ʻikai ke tau mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e hoko ha meʻa ʻi heʻetau moʻuí tonu. ʻE lava ke tau kamata ke ongoʻi ʻi hotau lotó ko e founga ʻa Sihová ʻoku hala pea “ʻoku ʻikai totonu.”—Siope 35:2.
10. ʻE lava fēfē ke hoko ha tokotaha ʻo muimui ʻi he faʻifaʻitakiʻanga kovi ʻa ʻĀtamá?
10 ʻOku ʻikai ke tau tali ke fua ʻetau ngaahi angahalá mo ʻetau ngaahi fehālākí. Ko e ʻuluaki tangatá, ʻa ʻĀtama, naʻá ne tukuakiʻi ʻa e ʻOtuá ki heʻene angahalá tonu. (Sēn. 3:12) Naʻe ʻiloʻi ʻe ʻĀtama naʻá ne maumauʻi ʻa e lao ʻa e ʻOtuá pea ʻe tauteaʻi ia ʻe he ʻOtuá ko ʻene angahalá. Ka naʻá ne tukuakiʻi ʻa Sihova, ʻo hangē ia naʻá ne fai ʻa e fehālākí koeʻuhí naʻe ʻoange ʻe Sihova kiate ia ha uaifi kovi. Kuo muimui ʻa e niʻihi ʻi he faʻifaʻitakiʻanga kovi ʻa ʻĀtamá ʻaki hono tukuakiʻi ʻa e ʻOtuá ki heʻenau ngaahi fehālākí tonu. ʻOku totonu ke tau ʻeke hifo kia kitautolu, ‘ʻE lava ke u fuʻu loto-mamahi mo ʻita ʻi heʻeku ngaahi fehālākí tonu ʻo u kamata ai ke fakakaukau ko e ngaahi tuʻunga ʻa Sihová ʻoku fuʻu fakataputapui?’
11. Ko e hā ʻa e lēsoni ʻe lava ke tau ako meia Sioná?
11 ʻOku tau kamata ke fakakaukau pē fekauʻaki mo kitautolu. Naʻe ʻita ʻa e palōfita ko Sioná ʻi he taimi naʻe fakahaaʻi ai ʻe Sihova ʻa e mēsí ki he kakai ʻo Ninivé. (Siona 4:1-3) Ko e hā hono ʻuhinga? Naʻá ne manavasiʻi naʻa nau fakakaukau ko ha palōfita loi ia koeʻuhí naʻe ʻikai ke fakaʻauha ʻa e koló hili ʻene pehē ʻe fakaʻauhá. ʻOku hā ngali naʻe hohaʻa lahi ange ʻa Siona ia ki he meʻa ʻe fakakaukau ʻa e kakaí fekauʻaki mo iá kae ʻikai fekauʻaki mo e kakaí tonu. ʻE lava ke tau ongoʻi tatau mo Siona? Kapau te tau fakakaukau pē fekauʻaki mo kitautolu, ʻe ngalo nai ai ʻia kitautolu ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa e kakai kehé. Ko e fakatātaá, mahalo kuo tau malanga ʻi he ngaahi taʻu lahi ʻo pehē ko e ʻaho ʻo Sihová ʻoku ofi. Ka ʻi he taimi ʻoku fakaangaʻi ai kitautolu koeʻuhí ko e teʻeki ke hoko mai ʻa e ʻaho ko iá, te tau hoko ai ʻo taʻekātaki kia Sihova?—2 Pita 3:3, 4, 9.
ʻE LAVA FĒFĒ KE TAU FAKAʻEHIʻEHI MEI HE HOKO ʻO ‘HANU KIA SIHOVÁ’?
12, 13. Kapau ʻe kamata ʻi hotau lotó ke ʻikai ke tau loto-tatau mo e meʻa ʻoku fai ʻe Sihová pe fakaʻatā ke hokó, ko e hā kuo pau ke tau faí?
12 Ko e hā ʻe lava ke tau fai kapau ʻoku ʻikai ke tau loto-tatau mo e meʻa ʻoku fai ʻe Sihová pe fakaʻatā ke hokó? Manatuʻi ʻoku taʻefakapotopoto ke fakakaukau pehē. ʻOku fakamanatu mai kia kitautolu ʻe he Palōveepi 19:3 koeʻuhí ko ʻetau taʻeʻiló, te tau tukuakiʻi nai ai ʻa Sihova ki he ngaahi palopalema naʻa tau fakatupunga moʻoni ʻe kitautolú. Ko ia tau fakakaukau angé fekauʻaki mo e meʻa ʻe nima te ne tokoniʻi kitautolu ke ʻoua ʻaupito te tau hoko ʻo ʻita ʻia Sihova.
13 Tauhi ho vahaʻangatae mo Sihová ke mālohi. Kapau ʻoku tau maʻu ha vahaʻangatae vāofi mo Sihova, heʻikai ke tau hoko ʻo ʻita kiate ia. (Lau ʻa e Palōveepi 3:5, 6.) ʻOku fiemaʻu ke tau falala kia Sihova. Kuo pau ke ʻoua ʻaupito te tau fakakaukau ʻoku lelei ange ʻetau ʻiló ʻiate ia pe ko ʻetau ngaahi fiemaʻú ʻoku mahuʻinga tahá. (Pal. 3:7; Koh. 7:16) Ko e fakakaukau ko ení te ne tokoniʻi kitautolu ke ʻoua ʻe tukuakiʻi ia ʻi he taimi ʻoku hoko ai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku koví.
14, 15. Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke ʻoua ʻe uesia ʻe he ngaahi meʻa ʻikai lelei ʻoku leaʻaki ʻe he niʻihi kehé?
14 ʻOua ʻe fakaʻatā ʻa e talanoa ʻikai lelei ʻa e niʻihi kehé ke ne uesia koe. Naʻe maʻu ʻe he kau ʻIsileli ʻi he ʻaho ʻo Mōsesé ʻa e ngaahi ʻuhinga lahi ke falala ai ʻe tokoniʻi kinautolu ʻe Sihova ke nau hū ki he Fonua ʻo e Talaʻofá. (Saame 78:43-53) Ka ʻi he taimi naʻe fai ai ʻe he kau asiasi ʻe toko hongofulú ha līpooti kovi fekauʻaki mo e fonuá, ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú naʻe ʻikai ke “manatu ki hono nima” ʻa e kau ʻIsilelí, ʻa ia naʻe ngalo ʻia kinautolu ʻa e meʻa naʻe fai ʻe Sihova maʻa kinautolú. (Saame 78:42, PM) Kapau te tau fakalaulauloto ki he ngaahi meʻa fakaofo kotoa kuo fai ʻe Sihova maʻa kitautolú, te tau ʻunuʻunu ofi ange ai kiate ia. Ko hono olá, heʻikai te tau fakaʻatā ai ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he niʻihi kehé ke ne fakamavaheʻi kitautolu meia Sihova.—Saame 77:11, 12.
15 Ko e hā ʻe lava ke hoko kapau ʻoku tau maʻu ha fakakaukau kovi ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné? ʻE lava ke fakamavaheʻi heni kitautolu meia Sihova. (1 Sio. 4:20) Ko e fakatātaá, ʻi he taimi naʻe fakanofo ai ʻa ʻĒlone ko ha taulaʻeiki lahí, naʻe lāunga ʻa e kau ʻIsilelí fekauʻaki mo ia. Ka kia Sihova naʻe hangē ia haʻanau lāunga ange kiate Iá. (Nōm. 17:10) ʻI ha founga meimei tatau, kapau te tau lāunga fekauʻaki mo e faʻahinga ko ia ʻoku ngāueʻaki ʻe Sihova ke tataki ʻene ngāue ʻi heni he māmaní, te tau hoko ai ʻo lāunga fekauʻaki mo Sihova.—Hep. 13:7, 17.
16, 17. Ko e hā ʻoku ʻikai totonu ai ke tau tukuakiʻi ʻa Sihova ki heʻetau ngaahi palopalemá?
16 Manatuʻi ʻoku ʻikai ko Sihova ʻokú ne fakatupunga ʻetau ngaahi palopalemá. ʻI he taimi ʻo ʻAiseá, naʻe tuku ʻe he kau ʻIsilelí ʻenau tauhi kia Sihová, ka naʻá Ne kei loto pē ke tokoniʻi kinautolu. (ʻAi. 1:16-19) ʻI he taimi ʻoku tau hokosia ai ha ngaahi palopalema ʻi he ʻahó ni, ʻoku fakafiemālie ke tau ʻiloʻi ʻoku kei tokanga mai pē ʻa Sihova mo loto ke tokoniʻi kitautolu. (1 Pita 5:7) ʻOku aʻu ʻo talaʻofa mai ʻe Sihova te ne ʻomai kia kitautolu ʻa e mālohi ke tau nofoʻaki faitōnunga kiate ia.—1 Kol. 10:13.
17 Naʻe faingataʻaʻia ʻa Siope ʻi he fakamaau taʻetotonú neongo naʻá ne faitōnunga kia Sihova. ʻI he taimi ʻoku tau faingataʻaʻia aí, ʻoku fiemaʻu ke tau manatuʻi ʻoku ʻikai ʻaupito fakatupunga ʻe Sihova ʻetau faingataʻaʻiá. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú ʻokú ne fehiʻa ʻi he fakamaau taʻetotonú pea ʻokú ne ʻofa ʻi he māʻoniʻoní. (Saame 33:5) ʻOku totonu ke tau hangē ko e kaungāmeʻa ʻo Siope ko ʻIlaiuú, ʻa ia naʻá ne mahinoʻi heʻikai ʻaupito ke fai angahala pe fai taʻetotonu ʻa Sihova. (Siope 34:10) ʻOku ʻomai ʻe Sihova kia kitautolu ʻa e “meʻaʻofa lelei kotoa pē mo e foaki haohaoa kotoa pē.” Heʻikai ʻaupito ke ne fakatupunga ʻetau ngaahi palopalemá.—Sēm. 1:13, 17.
18, 19. Ko e hā ʻoku totonu ai ke ʻoua ʻaupito te tau veiveiua ʻia Sihova? Ko e hā ʻa e fakatātā ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke mahinoʻi iá?
18 ʻOua ʻaupito ʻe veiveiua ʻia Sihova. ʻOku haohaoa ʻa e ʻOtuá pea ʻoku māʻolunga ange ʻene ngaahi fakakaukaú ʻi haʻatautolú. (ʻAi. 55:8, 9) Kapau ʻoku tau anga-fakatōkilalo mo anga-fakanānā moʻoni, ʻoku totonu ke tau malava ʻo fakahaaʻi ʻoku ʻikai ke tau mahinoʻi ʻa e meʻa kotoa pē. (Loma 9:20) ʻI he taimi lahi tahá, ʻoku ʻikai ke tau maʻu ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻa kotoa fekauʻaki mo ha tuʻunga pau. Ngalingali kuó ke fakamoʻoniʻi ʻi hoʻo moʻuí ʻa e palōveepi ko ení: “Ko ia ʻoku fua lea ʻi he fakamaau ʻoku ngali totonu: Haʻu leva ʻa e taha, ʻo sivi hakili ia.”—Pal. 18:17.
19 Ko e fakatātaá, mahalo ʻe fai ʻe ha kaungāmeʻa ofi ha meʻa ʻoku ʻikai ke tau mahinoʻi pe ʻoku tau ongoʻi ʻoku ʻikai ko e founga anga-maheni ia ʻoku fai ai ʻa e ngaahi meʻá. Te tau fakavave ke pehē kuo pau pē naʻá ne fai ha meʻa hala? ʻIkai. ʻI hono kehé, mahalo te tau fakakaukau ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻa kotoa fekauʻaki mo e meʻa naʻe hokó. Kapau ʻoku tau loto-lelei ke fakafeangai ki hotau ngaahi kaungāmeʻa taʻehaohaoá ʻi ha founga anga-ʻofa pehē, ʻoku totonu moʻoni ke tau loto-lelei ke falala ki heʻetau Tamai fakahēvaní. Ko ʻene ngaahi foungá mo ʻene ngaahi fakakaukaú ʻoku māʻolunga ange ia ʻi haʻatautolú!
20, 21. Ko e hā ʻoku totonu ai ke ʻoua ʻaupito te tau tukuakiʻi ʻa Sihova ki heʻetau ngaahi palopalemá?
20 Manatuʻi ʻa e ʻuhinga moʻoni ki heʻetau ngaahi palopalemá. ʻOku fiemaʻu ke tau ʻiloʻi ʻoku tau fakatupunga ʻa e niʻihi ʻo ʻetau ngaahi palopalemá tonu. (Kal. 6:7) ʻOku ʻikai totonu ke tau tukuakiʻi ia kia Sihova. Ko e hā hono ʻuhingá? Ko ha fakatātā, ko e hā ʻe hoko kapau ʻe lele oma ha tokotaha ʻi ha foʻi afe māsila ʻi he halá? ʻE lava ke hoko ai ha fakatuʻutāmaki ki heʻene kaá. ʻOkú ke fakakaukau ʻoku totonu ke tukuakiʻi ʻe he fakaʻulí ʻa e kautaha naʻá ne ngaohi ʻa e kaá? ʻIkai ʻaupito! ʻI he founga meimei tatau, kuo ʻomai ʻe Sihova ʻa e tauʻatāina ke tau fai ʻetau ngaahi fili pē ʻa kitautolu. Ka kuó ne akoʻi foki kitautolu ki he founga ke fai ai ʻa e ngaahi fili leleí. ʻOku ʻikai totonu ke tau tukuakiʻi ʻa Sihova kapau ʻoku tau fai ha ngaahi fehālaaki.
21 Ka ʻoku ʻikai ke fakatupunga ʻetau ngaahi palopalemá kotoa ʻe heʻetau ngaahi fehālākí pe ngaahi ngāue halá. ʻOku hoko ʻa e ngaahi meʻa ʻe niʻihi koeʻuhí ‘ʻoku hokonoa pe ʻa e faingamalié mo e tuʻutamakí.’ (Koh. 9:11) Pehē foki, ʻoua ʻaupito ʻe ngalo ko Sētane ko e Tēvoló ʻa e tupuʻanga tefito ʻo e fulikivanu ʻi he māmani takatakai ʻia kitautolú. (1 Sio. 5:19; Fkh. 12:9) Ko Sētane ʻa e filí, ʻikai ko Sihova!—1 Pita 5:8.
MALUʻI HO VAHAʻANGATAE MAHUʻINGA MO SIHOVÁ
Naʻe tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa Siosiua mo Kēlepi koeʻuhí naʻá na falala kiate ia (Sio ki he palakalafi 22)
22, 23. Ko e hā ʻoku totonu ke tau manatuʻí kapau ʻoku tau hoko ʻo loto-siʻi koeʻuhí ko ʻetau ngaahi palopalemá?
22 ʻI he taimi ʻokú ke hokosia ai ha ngaahi palopalema mafatukituki, manatuʻi ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻa Siosiua mo Kēlepí. Naʻe fai ʻe he kau asiasi ʻe toko hongofulú ha līpooti kovi fekauʻaki mo e Fonua ʻo e Talaʻofá, ka naʻe fai ʻe Siosiua mo Kēlepi ha līpooti lelei. (Nōm. 14:6-9) Naʻá na fakahāhā ʻa e tui kia Sihova. Ka naʻe kei pau pē ke na hē holo mo e toenga ʻo e kau ʻIsilelí ʻi he taʻu ʻe 40. Naʻe lāunga ʻa Siosiua mo Kēlepi pe hoko ʻo ʻita koeʻuhí naʻe ʻikai totonu ke tauteaʻi kinaua? ʻIkai. Naʻá na falala kia Sihova, pea naʻá ne tāpuakiʻi kinaua ʻi he meʻá ni. Neongo ko e tokolahi taha ʻo e kau ʻIsileli ko iá naʻa nau mate ʻi he toafá, naʻe tuku ʻe Sihova ʻa Siosiua mo Kēlepi ke na hū ki he Fonua ʻo e Talaʻofá. (Nōm. 14:30) ʻI ha founga meimei tatau, ʻe tāpuakiʻi kitautolu ʻe Sihova kapau ʻe ʻikai te tau “helaʻia” ʻi hono fai hono finangaló.—Kal. 6:9; Hep. 6:10.
23 Kapau ʻokú ke loto-siʻi koeʻuhí ʻokú ke hokosia ha ngaahi palopalema, koeʻuhí ʻoku fai ʻe he niʻihi kehé ha fehālaaki, pe koeʻuhí ʻokú ke fai ha fehālaaki, ko e hā ʻoku totonu ke ke faí? Manatuʻi ko Sihová ko ha ʻOtua fakaofo. Sioloto atu ki he ngaahi meʻa fakaʻofoʻofa kuo talaʻofa ʻe Sihova te ne ʻoatu kiate koé. ʻEke hifo kiate koe pe naʻe mei fēfē hoʻo moʻuí kapau naʻe ʻikai ke ʻi ai hao vahaʻangatae vāofi mo Sihova. Nofo ofi kiate ia, pea ʻoua ʻaupito ʻe fakaʻatā ho lotó ke hoko ʻo hanu kiate ia!