Toʻutupu ʻOku Nau ʻAi ke Fiefia ʻa e Loto ʻo Sihová
Ko e ongo kupu ako ko ení naʻe teuteuʻi ia tautefito ki he toʻutupu ʻi he lotolotonga ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ko ia ai, ʻoku mau fakalototoʻaʻi atu ʻa e kau talavoú ke nau ako fakalelei ʻa e fakamatalá ni pea ke vēkeveke ke fai ha tali ʻi he taimi ʻe lāulea ai ki ai ʻi he Ako Taua Leʻo ʻa e fakatahaʻangá.
“E hoku foha, ke ke boto koe, bea ke fakafiefiaʻi hoku loto, koeuhi keu faa tali ia aia oku manuki kiate au.”—PALOVEPI 27:11, PM.
1, 2. (a) Fakamatalaʻi pe ko e tohoakiʻi pē ki he ngaahi meʻa ʻo e māmaní ʻoku ʻuhinga ai iá ʻoku ʻikai te ke feʻunga koe ke hoko ko ha Kalisitiane. (Loma 7:21) (e) Ko e hā ʻokú ke ako mei he fakatātā kia ʻĒsafé? (Sio ki he puha ʻi he peesi 13.)
FAKAʻUTA atu ʻokú ke ʻalu ʻo fakatau vala. Lolotonga ʻa hoʻo fakasio ʻa e valá, ʻokú ke fakatokangaʻi ha foʻi teunga ʻoku fakamānako leva kiate koe. Ko e lanú mo e sīpingá ʻoku hā ngali feʻunga tonu pē mo koe, pea ʻoku fakahaaʻi ʻi he totongí ko ha fakatau maʻamaʻa moʻoni eni. Ka ʻokú ke toe vakaiʻi lelei hifo ia. ʻI hoʻo ʻohovalé, ʻokú ke fakatokangaʻi ai ko e tupenú ʻoku maalualu ʻa hono ngaahi tapá, pea ʻoku kiʻi kovi ʻa e mata-tuituí. Ko e teungá, lolotonga ʻene hā fakamānakó, ʻoku ʻikai ko ha foʻi teunga lelei ia. Te ke fakamoleki hoʻo paʻangá ʻi ha koloa māʻulalo pehē?
2 Fakafehoanaki eni ki ha tuʻunga ʻe lava ke ke fehangahangai mo ia ʻi he hoko ko ha talavou Kalisitiané. ʻI he ʻuluaki hila pē ki aí, ko e ngaahi meʻa ʻo e māmani ko ení—ʻi he hangē ko e teunga ko iá—ʻe hā ngali fakamānako lahi nai. Hangē ko ení, ʻe ʻalu nai ho ngaahi kaungāakó ki ha ngaahi paati fakafiefia, maʻu ʻa e faitoʻo kona tapú, inu, faialea noaʻia, pea kau ʻi he fehokotaki fakasino ki muʻa ʻi he malí. ʻOku tohoakiʻi koe, ʻi ha taimi, ki ha founga moʻui pehē? ʻOkú ke fakaʻamu ki hano kiʻi ʻahiʻahiʻi pē ʻo ʻenau tauʻatāina ʻoku laú? Kapau ko ia, ʻoua ʻe fakaʻosi fakavaveʻaki ʻokú ke mātuʻaki kovi pea ʻoku ʻikai pē feʻunga ke ke hoko ko ha Kalisitiane. Ko hono moʻoní, ʻoku fakahaaʻi ʻe he Tohitapú ʻoku lava ke hoko ʻa e māmaní ko e fakatauele mālohi—ʻo aʻu ai pē ki ha tokotaha ʻoku loto ke ne fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá.—2 Timote 4:10.
3. (a) Ko e hā ʻoku taʻeʻaonga ai ke tuli ki he ngaahi meʻa ʻo e māmaní? (e) ʻOku anga-fēfē hono fakamatalaʻi ʻe ha Kalisitiane ʻe taha ʻa e kulanoa ʻo e tuli ki he ngaahi meʻa fakamāmaní?
3 Sai, kātaki ʻo vakai lelei angé, hangē pē ko ia te ke fai ki ha vala naʻá ke tokanga ke fakatau mai. ʻEke hifo kia koe, ‘ʻOku ʻi he tuʻunga fēfē ʻa e tupenu mo e mata-tuitui ʻo e fokotuʻutuʻu ko eni ʻo e ngaahi meʻá?’ ʻOku fakamatala ʻa e Tohitapú “ʻoku fakaʻaʻau ke mole ʻa mamani.” (1 Sione 2:17) Ko ha fiefia pē ʻoku maʻu mei ai ʻi he tuʻunga lelei tahá ʻe fakataimi pē. ʻIkai ko ia pē, ko e ʻulungaanga taʻefakaʻotuá ʻoku totongi mamafa ia. ʻOku ʻikai moʻoni ʻaonga ia. Ko ha Kalisitiane ʻe taha, ʻa ia naʻe pau ke ne kātekina ʻa e meʻa ʻokú ne ui “ko e ngaahi mamahi tupu mei he ngāuehalaʻaki ʻa e taimi ʻo e talavoú,” ʻokú ne pehē: “ʻOku hā ngali fakamānako mo fakalata nai ʻa e māmaní. Pea ʻokú ne loto ke ke tui ʻe lava ke ke maʻu ʻa hono faʻahinga mālié ʻo taʻeʻiai ha mamahi. Ka ʻoku ʻikai moʻoni malava eni. ʻE ngāueʻaki koe ʻe he māmaní, pea ʻi he ʻosi ʻene ngāueʻaki koé, te ne liʻaki koe.”a Ko e hā ke maumauʻi ai ho tuʻunga talavoú ʻi ha faʻahinga moʻui māʻulalo pehē?
Maluʻi mei he “Tokotaha Fulikivanú”
4, 5. (a) Taimi nounou ki muʻa ʻi heʻene pekiá, ko e hā naʻe kole ʻe Sīsū ʻi he lotu kia Sihová? (e) Ko e hā ko ha kole feʻungamālie ai ení?
4 ʻI hono ʻiloʻi ʻoku ʻikai ha tuʻunga lelei ʻe foaki mai ʻe he fokotuʻutuʻu ko eni ʻo e ngaahi meʻá, ko e kau talavou ʻi he haʻohaʻonga ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku nau feinga ke fakaʻehiʻehi mei he kaumeʻa mo e māmani ko ení. (Semisi 4:4) Ko ha taha koe ʻo e kau talavou faitōnunga ko ení? Kapau ko ia, ʻoku fakaongoongoleleiʻi atu koe. Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai faingofua ke talitekeʻi ʻa e tenge mei he toʻumeʻá pea ke hoko ʻo ʻilonga ʻokú ke kehe, ka ʻoku ʻi ai ho tokoni.
5 Taimi nounou ki muʻa ʻi heʻene pekiá, naʻe lotu ai ʻa Sīsū ke hanga ʻe Sihova ʻo “tokangaʻi” ʻene kau ākongá “koeʻuhi ko e tokotaha fulikivanú.” (Sione 17:15, NW) Naʻe fai ʻe Sīsū ʻa e kole ko ení ʻi ha ʻuhinga lelei. Naʻá ne ʻiloʻi ko e ʻalunga ʻo e anga-tonú ʻe ʻikai faingofua ia ki hono kau muimuí, ʻo tatau ai pē pe ko e hā honau taʻumotuʻá. Ko e hā hono ʻuhingá? Ko e meʻa ʻe taha, hangē ko ia naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsuú, ʻe fehangahangai ʻa ʻene kau ākongá mo ha fili mālohi, taʻehāmai—“ko e tokotaha fulikivanú,” ʻa Sētane ko e Tēvoló. ʻOku pehē ʻe he Tohitapú ko e meʻamoʻui laumālie kovi ko ení “ʻoku ne ʻalu fano ʻo hange ko ha laione ngungulu, heʻene kumi ha taha ke ne matuʻaki folo.”—1 Pita 5:8.
6. ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi ʻoku ʻikai ha manavaʻofa ʻa Sētane ki he kau talavoú?
6 ʻI he kotoa ʻo e hisitōliá, kuo leleiʻia ai ʻi he anga-fakamamahi ʻa Sētane ʻi hono ʻomai ʻa e ngaahi fakamamahi anga-fakamanu tahá ki he tangatá. Fakakaukau angé ki he ngaahi fakatamaki fakalilifu naʻe ʻomai ʻe Sētane kia Siope mo hono fāmilí. (Siope 1:13-19; 2:7) Mahalo pē ʻoku lava ke ke manatuʻi ha ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he ongoongó lolotonga ʻa hoʻo moʻuí tonu ʻoku hā ai ʻa e anga ʻo e laumālie fakamālohi ʻo Sētané. ʻOku ʻalu fano holo ʻa e Tēvoló, pea ʻi heʻene kumi ha taha ke foló, ʻoku ʻikai te ne fakahā ha meesi ki he toʻutupú. Ko e fakatātaá, ʻi he kamataʻanga ʻo e ʻuluaki senituli T.S., naʻe faʻufaʻu ai ʻe Hēlota ha palani ke tāmateʻi ʻa e tamaiki tangata kotoa pē ʻi Pētelihema ʻa ia naʻe taʻu ua pe siʻi ange aí. (Mātiu 2:16) ʻOku ngalingali ko Sētane naʻá ne ueʻi ʻa Hēlotá—ʻo fai eni ʻi ha feinga ke fakaʻauha ʻa e kiʻi tama ʻa ia ʻe hoko ʻi ha ʻaho ko e Mīsaia naʻe talaʻofa mai ʻe he ʻOtuá pea ʻomai ai ʻa e fakamaau ʻa e ʻOtuá kia Sētané! (Senesi 3:15) ʻOku hā mahino, ʻoku ʻikai ha manavaʻofa ʻa Sētane ki he kau talavoú. Ko ʻene taumuʻá ʻataʻatā pē ke folo ʻa e tokolahi taha ʻe ala lava ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOku tautefito ʻene moʻoni ʻa e meʻá ni ʻi he taimí ni, he kuo lī hifo ʻa Sētane mei hēvani ki he māmaní, “ʻoku ne ʻita lahi, ko ʻene ʻilo, ʻoku toesiʻi pe hono taimi.”—Fakahā 12:9, 12.
7. (a) ʻOku anga-fēfē ʻa e faikehekehe lahi ʻa Sihova meia Sētané? (e) ʻOku anga-fēfē ʻa e ongoʻi ʻa Sihova fekauʻaki mo hoʻo fiefia ʻi he moʻuí?
7 ʻI he faikehekehe lahi mo Sētane, ʻa ia ʻokú ne “ʻita lahi,” ko Sihová ʻokú ne “aloofa ogogofua.” (Luke 1:78, PM) Ko e fakasino tonu ia ʻo e ʻofá. Ko hono moʻoní, ko e ʻulungaanga mahuʻinga ko ení ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa hotau Tokotaha-Fakatupú ʻo pehē ai ʻe he Tohitapú: “Ko e ʻOtua ko e ʻOfa.” (1 Sione 4:8) Ko ha faikehekehe moʻoni ē ʻi he vahaʻa ʻo e ʻotua ʻo e fokotuʻutuʻu ko eni ʻo e ngaahi meʻá pea mo e ʻOtua ʻokú ke maʻu ʻa e monū ke lotu ki aí! Lolotonga ʻoku kumi ʻa Sētane ha taha ke folo, ko Sihová ʻoku “ʻikai te ne finangalo ke ʻauha ha taha.” (2 Pita 3:9) ʻOkú ne vakai ki he moʻui fakaetangata kotoa pē ʻoku mahuʻinga—ʻo kau ai haʻaú. ʻI he taimi ʻoku ekinaki atu ai ʻa Sihova ʻi heʻene Folofolá ke ʻoua te ke hoko ko ha konga ʻo e māmaní, ʻoku ʻikai te ne feinga ke tuʻusi ʻa hoʻo fiefia ʻi he moʻuí pe fakangatangata ʻa hoʻo tauʻatāiná. (Sione 15:19) ʻI hono kehé, ʻokú ne leʻohi koe koeʻuhi ko e tokotaha fulikivanú. ʻOku fiemaʻu ʻe hoʻo Tamai fakahēvaní ke ke maʻu ha meʻa lelei lahi ange ia ʻi he ngaahi mālie mole vave ʻo e māmani ko ení. Ko ʻene holí ke ke maʻu ʻa e “moʻui moʻoni”—ʻa e moʻui taʻengata ʻi ha māmani palataisi. (1 Timote 6:17-19) ʻOku loto ʻa Sihova ke ke lavameʻa, pea ʻokú ne fakaʻaiʻai koe ki he taumuʻa ko iá. (1 Timote 2:4) ʻIkai ko ia pē, ʻoku fakaaʻu atu ʻe Sihova kiate koe ha fakaafe makehe. Ko e hā ia?
“Fakafiefiaʻi Hoku Loto”
8, 9. (a) Ko e hā ʻa e meʻaʻofa ʻe lava ke ke foaki kia Sihová? (e) ʻOku anga-fēfē hono manukiʻi ʻe Sētane ʻa Sihová, hangē ko ia ʻoku fakatātaaʻi ʻi he tuʻunga ʻo Siopé?
8 Kuó ke fakatau ʻi ha taimi ha meʻaʻofa ki ha kaumeʻa ofi peá ke siofi leva ʻa e malimali lahi ʻa ho kaumeʻá ʻi he ʻohovale mo e houngaʻia ʻi hono maʻu iá? Ngalingali naʻá ke fakakaukau fuoloa mo lahi fekauʻaki mo e faʻahinga meʻaʻofa ʻe feʻungamālie ki he tokotaha ko iá. Sai, fakakaukau angé ki he fehuʻi ko ení: Ko e hā ʻa e faʻahinga meʻaʻofa ʻe lava ke ke foaki ki ho Tokotaha-Fakatupú, ʻa Sihova ko e ʻOtuá? ʻE ʻuluaki ongo launoa nai ʻa e foʻi fakakaukaú tonu. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ʻe he Māfimafi-Aoniú mei ha tangata? Ko e hā ʻe malava ke ke ʻoange kiate ia ʻoku ʻikai te ne ʻosi maʻu? ʻOku tali ia ʻe he Tohitapú ʻi he Palovepi 27:11 (PM): “E hoku foha, ke ke boto koe, bea ke fakafiefiaʻi hoku loto, koeuhi keu faa tali ia aia oku manuki kiate au.”
9 Hangē ko ia ʻoku ngalingali ʻokú ke ʻiloʻi mei hoʻo ako ʻa e Tohitapú, ko Sētane ko e Tēvoló ʻokú ne manukiʻi ʻa Sihová. ʻOkú ne fakahaaʻi ko ha faʻahinga pē ʻoku nau tauhi ki he ʻOtuá ʻoku nau fai ia, ʻo ʻikai ʻi he ʻofa, ka ʻi he ngaahi ʻuhinga siokita. Tuku ke nau tofanga ʻi ha faingataʻa, ko e taukave ia ʻa Sētané, pea te nau liʻaki vave ʻa e lotu moʻoní. Hangē ko ení, fakakaukau angé ki he meʻa naʻe leaʻaki ʻe Sētane kia Sihova ʻo fekauʻaki mo e tangata māʻoniʻoni ko Siopé: “ʻIkai kuo ke ʻaʻi takai ia mo hono fale, mo e meʻa kotoa ʻoku ne maʻu? Kuo ke tapuakiʻi ʻa e ngaue ʻa hono nima, pea ko ʻene monumanu ʻoku nau ʻufiʻufi ʻa e fonua. Ka ko eni, ala atu muʻa ki heʻene ngaahi meʻa; pea talaatu te ne matuʻaki tafuli meiate koe.”—Siope 1:10, 11.
10. (a) ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi naʻe fehuʻia ʻe Sētane ʻa e anga-tonu ʻa e tokolahi ange ʻo ʻikai ko Siope pē? (e) ʻOku anga-fēfē hoʻo kau ʻi he ʻīsiu ʻo e tuʻunga-haú?
10 Hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻi he fakamatala ʻa e Tohitapú, naʻe fehuʻia ʻe Sētane ʻo ʻikai ko e mateaki pē ʻa Siopé kae pehē foki ki he mateaki ʻa e faʻahinga kehe kotoa pē ʻoku nau tauhi ki he ʻOtuá—ʻo kau ai mo koe. Ko hono moʻoní, ʻi he lea ʻo kau ki he faʻahinga ʻo e tangatá fakalūkufua, naʻe pehē ʻe Sētane kia Sihova: “ʻE ʻatu ʻe ha tangata [ʻo ʻikai ko Siope pē ka ko ha taha pē] ʻene meʻa kotoa telia ʻene moʻui.” (Siope 2:4) ʻOkú ke sio ki ho ngafa ʻi he ʻīsiu mātuʻaki mahuʻinga ko ení? Hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻi he Palovepi 27:11, ʻoku pehē ʻe Sihová ʻoku ʻi ai ʻa e meʻa ʻe lava ke ke ʻoange kiate ia—ko ha makatuʻunga kiate ia ke ne fai ai ha tali ki hono tokotaha manukí, ʻa Sētane. Fakaʻuta atu—ʻoku ui koe ʻe he Hau Fakalevelevá ke ke kau ʻi hono fai ha tali ki he ʻīsiu lahi taha ʻi ha toe taimi. Ko ha fatongia mo e monū fakaofo moʻoni ʻoku ʻaʻaú! ʻE lava ke ke fakahoko ʻa e meʻa ʻoku kole ʻe Sihova kia koé? Naʻe fai ia ʻe Siope. (Siope 2:9, 10) Naʻe pehē foki mo Sīsū pea pehē ki he faʻahinga taʻefaʻalaua kehe ʻi he kotoa ʻo e hisitōliá, ʻo kau ai ʻa e toʻutupu tokolahi. (Filipai 2:8; Fakahā 6:9) ʻE lava ke ke fai ʻa e meʻa tatau. Kae kehe, ko e meʻa ʻe taha ʻoku lava ke fakapapauʻí, ʻoku ʻikai ha tuʻunga tuʻu-ʻatā ʻi he meʻá ni. ʻI he ʻalunga ʻo hoʻo ngāué, te ke fakahaaʻi ai ʻokú ke poupouʻi ʻa e manuki ʻa Sētané pe ko e tali ʻa Sihová. Ko fē te ke fili ke poupouʻí?
ʻOku Tokanga ʻa Sihova Kiate Koe!
11, 12. ʻOku mahuʻinga kia Sihova pe ʻokú ke fili ke tauhi kiate ia pe ʻikai? Fakamatalaʻi.
11 ʻOku mahuʻinga moʻoni kia Sihova ʻa e fili ʻokú ke faí? ʻIkai kuo feʻunga ʻa e kakai kuo nau ʻosi faitōnunga ai pē kiate ia ke ne fai ha tali feʻunga kia Sētane? Ko e moʻoni, naʻe fakahaaʻi ʻe he Tēvoló ʻoku ʻikai ha taha ʻe tauhi kia Sihova ʻi he ʻofa, ko ha tukuakiʻi kuo ʻosi fakamoʻoniʻi ʻa ʻene halá. Neongo ia, ʻoku fiemaʻu koe ʻe Sihova ke ke kau ki heʻene tafaʻakí ʻi he ʻīsiu fekauʻaki mo e tuʻunga-haú koeʻuhí ʻokú ne tokanga fakafoʻituitui kiate koe. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Oku ikai koe finagalo o hoo mou Tamai oku i he lagi, ke malaia [“ʻauha,” NW] ha toko taha iate kinautolu ni oku jii.”—Mātiu 18:14, PM.
12 ʻOku hā mahino, ʻoku mahuʻingaʻia ʻa Sihova ʻi he ʻalunga ʻokú ke filí. Ko e meʻa ʻoku mahuʻinga angé, he ʻoku uesia ia ʻi he meʻá ni. ʻOku fakamahino ʻe he Tohitapú ʻoku ʻi ai ʻa e ongoʻi loloto ʻa Sihova ʻa ia ʻoku langaʻi ʻe he ngaahi ngāue lelei pe kovi ʻa e tangatá. Ko e fakatātaá, ʻi he taimi naʻe toutou angatuʻu ai ʻa e kau ʻIsilelí, naʻe hoko ai ʻa Sihova ʻo “mamahi.” (Sāme 78:40, 41, NW) Ki muʻa ʻi he Lōvai ʻo e ʻaho ʻo Noá, ʻi he taimi naʻe “fakautuutu [ai] ʻa e kovi ʻa e tangata,” ko Sihová naʻe ‘mamahi ʻa hono finangaló.’ (Senesi 6:5, 6) Fakakaukau ki he ʻuhinga ʻo e meʻá ni. Kapau ʻokú ke ohi ha ʻalunga hala, ʻe lava ke ke fakatupunga ho Tokotaha-Fakatupú ke ne ongoʻi mamahi. ʻOku ʻikai ʻuhinga eni iá ko e ʻOtuá ʻoku vaivai pe ʻoku puleʻi ia ʻe he ongó. ʻI hono kehé, ʻokú ne ʻofa ʻiate koe pea tokanga fekauʻaki mo hoʻo leleí. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻi he taimi ʻokú ke fai ai ʻa e meʻa ʻoku totonú, ʻoku fiefia ai ʻa e loto ʻo Sihová. ʻOkú ne fiefia ʻo ʻikai koeʻuhi pē ʻokú ne maʻu ha tali lahi ange ke fai kia Sētane kae pehē foki koeʻuhi ʻoku lava ke ne hoko he taimí ni ko ho Tokotaha Faifakapale. Pea ko e meʻa ia ʻokú ne loto ke hoko ki aí. (Hepelu 11:6) Ko ha Tamai ʻofa moʻoni ʻokú ke maʻu ʻia Sihova ko e ʻOtuá!
Ngaahi Tāpuaki Lahi he Taimí Ni
13. ʻOku anga-fēfē hono ʻomai he taimí ni ʻa e ngaahi tāpuaki ʻi he tauhi kia Sihová?
13 Ko e ngaahi tāpuaki ʻoku hoko mai mei he tauhi kia Sihová ʻoku ʻikai ke toki hokosia pē ia ʻi he kahaʻú. Ko e toʻutupu tokolahi ʻi he lotolotonga ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku tāpuakiʻi ʻaki ʻa e fiefia mo e fiemālie he taimí ni, pea ʻi he ʻuhinga lelei. “Ko e ngaahi enginaki ʻa Sihova ʻoku totonu, ʻoku fakatupu loto fiefia,” ko e tohi ia ʻa e tokotaha-tohi-sāmé. (Sāme 19:8) ʻOku ʻafioʻi lelei ange ʻe Sihova ʻi ha tangata pē ʻa e meʻa ʻoku lelei kia kitautolú. Fakafou ʻi he palōfita ko ʻAiseá, naʻe pehē ʻe Sihova: “Ko au Sihova ko ho ʻOtua, ʻoku ou ako koe ke fai meʻa ʻaonga, ʻoku ou tataki koe ʻi he hala ʻoku totonu ke ke fou ai. Taumaiā naʻa ke tokanga ki heʻeku ngaahi tuʻutuʻuni! pehe kuo hange ha vaitafe hoʻo fiemalie, pea ko hoʻo [maʻoniʻoni] hange ko e ngaahi peau ʻo e tahi.”—Aisea 48:17, 18.
14. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi koe ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni faka-Tohitapú ke ke kalofi ʻa e mamahi ʻi he moʻuá?
14 Ko e muimui ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni faka-Tohitapú te ne tokoniʻi koe ke kalofi ai ʻa e langá mo e loto-mamahí. Ko e fakatātaá, ʻoku pehē ʻe he Tohitapú ko e faʻahinga kuo nau fakatupulekina ha ʻofa ki he paʻangá “kuo nau hokohokaʻi ʻaki ʻa kinautolu ʻa e ngaahi mamahi lahi.” (1 Timote 6:9, 10) Kuo hokosia ʻe ha taha ʻi ho ngaahi toʻumeʻá ʻa e ola fefeka ʻo e konga Tohitapu ko ení? ʻOku ʻi ai ʻa e kau talavou mo e finemui ʻe niʻihi ʻoku nau moʻua lahi koeʻuhi pē ko e pau ke nau maʻu ʻa e ngaahi vala mei he kautaha fakaeonopooni tahá mo e ngaahi meʻa fakatekinolosia fakamuimui tahá. ʻI he mafasia ʻi he totongi lōloa mo māʻolunga ʻa e tupú ki he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai moʻoni lava ke ke totongí ko ha founga fakamamahi ia ʻo e pōpulá!—Palovepi 22:7.
15. ʻI he ngaahi founga fē ʻoku maluʻi ai koe ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni faka-Tohitapú mei he mamahi ʻoku tupu mei he ʻulungaanga taʻetaau fakaefehokotaki fakasinó?
15 Toe fakakaukau foki ki he ʻulungaanga taʻetaau fakaefehokotaki fakasinó. ʻI he taʻu taki taha ʻi he kotoa ʻo e māmaní, ʻoku hoko ai ʻa e kau taʻu hongofulu tupu teʻeki mali taʻefaʻalaua ʻo feitama. ʻOku fāʻeleʻi ʻe he niʻihi ha kiʻi tama ʻoku ʻikai te nau maʻu ha holi pe malava ke tauhi. ʻOku fou ʻa e niʻihi ʻi ha fakatōtama pea tofanga ai ʻi he nunuʻa ʻo ha konisēnisi kuo fakamamahiʻi. ʻOku ʻi ai leva mo e kau talavou mo e finemui ʻoku nau maʻu ha mahaki ko e fetuku holo ʻe he fehokotaki fakasinó, hangē ko e ʻeitisí. Ko e moʻoni, ki he tokotaha ʻokú ne ʻiloʻi ʻa Sihová, ko e nunuʻa kovi tahá ko ha vahaʻangatae mele mo Sihova.b (Kaletia 5:19-21) ʻI ha ʻuhinga lelei, ʻoku pehē ʻe he Tohitapú: “Hola pe mei he fai feʻauaki.”—1 Kolinito 6:18.
Tauhi ki he “ʻOtua Fiefiá”
16. (a) ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi ʻoku fiemaʻu koe ʻe Sihova ke ke fiefia ʻi hoʻo talavoú? (e) Ko e hā ʻoku fokotuʻu mai ai ʻe Sihova ʻa e tataki kia koe ke ke muimui aí?
16 ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Tohitapú ʻa Sihova ko e “ʻOtua fiefia.” (1 Timote 1:11, NW) ʻOkú ne fiemaʻu foki koe ke ke fiefia. Ko hono moʻoní, ko ʻene Folofolá tonu ʻoku pehē ai: “Fiefia ʻi hoʻo toki tupu; pea fakafiefiaʻi koe ʻe ho loto ʻi ho taimi talavou.” (Koheleti 12:1 [Koh. 11:9, PM]) Ka ʻoku fakalaka atu ʻa e sio ʻa Sihová ʻi he mōmeniti lolotongá pea lava ke ne ʻiloʻi ʻa e ngaahi nunuʻa fuoloa fakatouʻosi ʻo e tōʻonga leleí mo e koví. Ko e ʻuhinga ia ʻokú ne naʻinaʻi ai kiate koe: “Manatu ki he ʻAfifio naʻe ngaohi koe lolotonga hoʻo talavou: teʻeki hoko ʻa e ngaahi ʻaho kovi, teʻeki aʻu mai ʻa e ngaahi taʻu, ʻa ia te ke pehe ai, ʻoku ʻikai vovo ha meʻa kiate au.”—Koheleti 12:2 (Koh. 12:1, PM).
17, 18. Naʻe anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe ha finemui Kalisitiane ʻa ʻene fiefia ʻi he tauhi kia Sihová, pea ʻe lava fēfē ke ke maʻu ʻa e fiefia tatau?
17 ʻI he ʻahó ni, kuo maʻu ʻe he toʻutupu tokolahi ʻa e fiefia lahi ʻi he tauhi kia Sihová. Ko e fakatātaá, ʻoku pehē ʻe he taʻu 15 ko Lina: “ʻOku lava ke u hanga ki ʻolunga. ʻOku ou maʻu ha sino moʻui lelei koeʻuhi ko e fakaʻehiʻehi mei he ifí mo e faitoʻo kona tapú. ʻOku ou maʻu ʻa e tataki mahuʻinga ʻoku ʻomai kiate au fakafou ʻi he fakatahaʻangá ʻa ia ʻoku tokoniʻi ai au ke tauʻi ʻa e tenge mātuʻaki kovi ʻa Sētané. ʻOku ulo fiefia hoku matá koeʻuhi ko e feohi fakatupu langa hake ʻoku ʻai ke ala maʻu ʻi he Fale Fakatahaʻangá. Ko e meʻa lelei tahá, ʻoku ou maʻu ʻa e ʻamanaki taʻealalakasi ʻo e moʻui taʻengata ʻi he māmaní.”
18 ʻI he hangē ko Liná, ʻoku fai ʻe he toʻutupu Kalisitiane tokolahi ha faitau mālohi maʻá e tuí, pea ʻoku ʻomai ʻe he meʻá ni kia kinautolu ʻa e fiefia. ʻOku nau ʻiloʻi ko ʻenau moʻuí—neongo ʻoku fonu faingataʻa ʻi he taimi ʻe niʻihi—ʻoku ʻi ai hono taumuʻa moʻoni mo hono kahaʻu moʻoni. Ko ia ai, hokohoko atu ke tauhi ki he ʻOtuá ʻa ia ʻoku tokanga moʻoni mai ki hoʻo leleí. ʻAi hono lotó ke fiefia, pea te ne ʻai koe ke ke fiefia he taimí ni pea taʻengata!—Sāme 5:11.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Sio ki he kupu “Naʻe Fakafoki Mai ʻe he Moʻoní ʻa ʻEku Moʻuí,” ʻoku hā ʻi he ʻīsiu ʻo e Awake! ʻo ʻOkatopa 22, 1996.
b ʻOku fakafiemālie ke ʻiloʻi ʻi he taimi ʻoku fakatomala ai ha tokotaha, tuku ʻa e faihalá, pea vete ʻene ngaahi angahalá, ko Sihova “te ne fakamolemole o lahi aubito.”—Aisea 55:7, PM.
ʻOkú Ke Manatuʻi?
• Ko e hā ʻa e fakatuʻutāmaki ʻokú ke fehangahangai mo ia mei he “tokotaha fulikivanu,” ko Sētané?
• ʻE lava fēfē ke ke ʻai ke fiefia ʻa e loto ʻo Sihová?
• ʻOku anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe he Tohitapú ʻoku tokanga mai ʻa Sihova fekauʻaki mo koe?
• Ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki ʻe niʻihi ʻoku hoko mai mei he tauhi kia Sihová?
[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 13]
Ko ha Tangata Māʻoniʻoni ʻOku Meimei Humu
Ko ʻĒsafé ko ha fai-hiva Līvai ʻiloa ia ʻi he temipale ʻo Sihová ʻi ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá. Naʻe aʻu ʻo ne faʻu ʻa e ngaahi hiva ʻa ia naʻe ngāueʻaki ʻi he lotu ʻa e kakaí. Kae kehe, neongo ʻa hono ngaahi monū makehé, naʻe ʻiloʻi ʻe ʻĒsafe ʻi ha taimi naʻe tohoakiʻi ia ki he ʻulungaanga taʻefakaʻotua ʻo hono ngaahi toʻumeʻá, ʻa ia ne hā ngali ʻoku nau maumauʻi ʻa e ngaahi lao ʻa e ʻOtuá ʻo ʻikai ha ola kovi. “Naʻe toe siʻi ke humu hoku vaʻe; ko ʻeku laka naʻe meimei ko e koto tatele,” ko e fakahaaʻi ia ki mui ʻe ʻĒsafé. “Naʻa ku meheka ki he kau fakamalohi, ʻeku sio ki he tuʻumalie ʻa e haʻa fai kovi.”—Sāme 73:2, 3.
Ki mui ai, naʻe ʻalu ʻa ʻĒsafe ki he potu toputapu ʻo e ʻOtuá ʻo lotu fekauʻaki mo e meʻá ni. ʻI he fakafoʻou ʻene vīsone fakalaumālié, naʻá ne mahinoʻi ai ʻoku fehiʻa ʻa Sihova ʻi he koví pea ʻe utu ʻi hono taimi, fakatouʻosi ʻe he fulikivanú mo e māʻoniʻoní ʻa e meʻa naʻá na toó. (Sāme 73:17-20; Kaletia 6:7, 8) Ko e moʻoni, ko e fulikivanú ʻoku nau ʻi ha potu ʻoku hekengofua. ʻI hono ikuʻangá, te nau hokosia ha tō ʻi he taimi ʻe fakaʻauha ai ʻe Sihova ʻa e fokotuʻutuʻu taʻefakaʻotua ko ení.—Fakahā 21:8.
[Fakatātā ʻi he peesi 15]
ʻOku tokanga moʻoni mai ʻa Sihova ki hoʻo leleí, lolotonga ia ko e taumuʻa ʻa Sētané ke ne folo koe
[Fakatātā ʻi he peesi 16]
ʻOku maʻu ʻe he toʻutupu tokolahi ʻa e fiefia lahi tahá ʻi he tauhi kia Sihova fakataha mo e kaungā Kalisitiané