Maʻuʻanga Fakamatala ki he Polokalama Ngāue ki he Fakatahá Moʻui mo e Ngāue Fakafaifekaú
NŌVEMA 7-13
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | PALŌVEEPI 27-31
ʻOku Fakamatala ʻa e Tohi Tapú ki ha Uaifi Fita
it-2-E 1183 ¶6
Fakamatala ki ha Uaifi Lelei. Ko e tuʻunga fiefia mo e ngaahi ngāue ʻa ha uaifi faitōnunga ʻoku fakamatalaʻi ia ʻi he Palovepi 31. ʻOku pehē ai ʻokú ne mahuʻinga ange ki hono husepānití ʻi he maka-kula koloá. ʻOku malava ke falala ʻa e husepānití kiate ia. ʻOkú ne ngāue mālohi—ʻi he lalanga, tuitui ʻa e vala maʻa hono fāmilí, tokangaʻi ʻa hono fakatau mai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fiemaʻu ʻe hono fāmilí, ngāue ʻi he ngoue kālepí, tokangaʻi ha fāmili fakataha mo e kau sevānití, tokoni ki he niʻihi kehe ʻoku nau fiemaʻu tokoní, ʻai ha vala ke hā fakaʻofoʻofa ai hono fāmilí, naʻa mo hono ʻomi ha paʻanga hū mai ʻi he ngāue ʻa hono nimá, teuteuʻi hono fāmilí ki ha ngaahi meʻa fakatuʻupakē ʻi he kahaʻú, lea ʻi he poto mo e anga-ʻofa, pea fakafou ʻi he manavahē kia Sihová mo e ngaahi ngāue leleí, ʻokú ne maʻu ai ʻa e fakamālō mei hono husepānití mo ʻene fānaú, ʻo fakaʻapaʻapaʻi ai ʻa hono husepānití mo hono fāmilí ʻi he fonuá. Ko e moʻoni ko ia kuó ne maʻu ha uaifi leleí kuó ne maʻu ha meʻa lelei peá ne maʻu ai ʻa e hōifua ʻa Sihová.—Pal. 18:22.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
w11-E 8/1 29 ¶2
Ko hono hokó, naʻe lau ʻe Tokoua Morris ʻa e Palōveepi 27:21: “Ko e kulo maʻa e siliva, pea ko e fonise maʻa e koula; ke pehe ʻa e tangata ki he ngutu ʻo ia ʻoku fakamalo mai.” Naʻá ne fakamatala ʻoku hangē pē ko e fiemaʻu ke sivi, pe fakamaʻa ʻa e koulá mo e silivá, ʻe sivi nai kitautolu ʻi hono fakamālōʻiaʻí. Anga-fēfē? Ko e fakamāloó ʻe lava ke hoko ko hano sivi ia ʻo ha tokotaha. ʻE taki nai ai ia ki he hīkisia mo ha tō fakalaumālie, pe ʻe ueʻi nai ai kitautolu ke tau fakahaaʻi ʻoku ʻi ai hotau moʻua kia Sihova pea ke fakapapauʻi ange ai ke ʻoua naʻa tau tōnounou ʻi heʻene ngaahi tuʻungá. Ko ia ai, naʻe fakaʻaiʻai ʻe Tokoua Morris ʻa e kau akó ke nau vakai totonu ki ha fakamālō pē ʻoku nau maʻu—ko ha faingamālie ia ke fakamoʻoniʻi ai ʻoku nau maʻu ʻa e ‘manavahe totonu kia Jihova.’
NŌVEMA 14-20
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | KOHELETI 1-6
Maʻu ʻa e Fiefia ʻi Hoʻo Ngāue Mālohí
w15-E 2/1 4-6
“Koe kai moe inu ae tagata kotoabe, moe fiefia i he lelei o ene gaue kotoabe, koe foaki ia ae Otua.” (Koheleti 3:13, PM) Kapau naʻe fiemaʻu ʻe he ʻOtuá ke tau fiefia ʻi heʻetau ngāué, ʻikai ʻoku ʻuhinga lelei te ne fakahaaʻi mai kiate kitautolu ʻa e founga ke maʻu ai ʻa e fiefia ko iá? (Aisea 48:17) ʻOku tau fakamālō, he ʻokú ne fai ia—fakafou ʻi he ngaahi peesi ʻo ʻene Folofolá, ʻa e Tohi Tapú. Fakakaukau ki he faleʻi ko eni makatuʻunga ʻi he Tohi Tapú ki hono maʻu ʻa e fiemālie ʻi hoʻo ngāué.
FAKATUPULEKINA HA FAKAKAUKAU TOTONU KI HE NGĀUÉ
Pe ko hoʻo ngāué ʻoku lahilahi fakaʻatamai, lahilahi fakaesino, pe tuʻu ʻi vahaʻa, ʻai ke ke lāuʻilo ‘oku ai hono aoga oe gaue mālohi kotoabe.’ (Palōveepi 14:23, PM) Ko e hā hono ʻaongá? Ko e meʻa ʻe taha, ko e ngāue mālohí ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke tau tokangaʻi ʻa ʻetau ngaahi fiemaʻu fakamatelié. Ko e moʻoni, ʻoku talaʻofa mai ʻa e ʻOtuá te ne tokonaki maʻá e ngaahi fiemaʻu ʻa e faʻahinga ʻoku nau lotu loto-moʻoni kiate iá. (Mātiu 6:31, 32) Ka ʻokú ne ʻamanekina mai foki ke tau fai ʻetau tafaʻakí ʻaki ʻa e feinga tōtōivi ke ngāueʻi ha moʻui faitotonu.—2 Tesalonaika 3:10.
Ko ia ai, ʻe lava ke tau vakai ki heʻetau ngāué ko ha meʻa ʻoku ʻi ai hono taumuʻa. Ko e ngāué ko ha founga lelei ia ke tokangaʻi ai hotau ngaahi fatongiá. “Ko e tokonaki maʻaú ko ha lavameʻa ia,” ko e lau ia ʻa e taʻu 25 ko Joshua. “Kapau ʻoku malava ke ke totongi ʻa e meʻa ʻokú ke fiemaʻú, tā ʻoku fakahoko ʻe hoʻo ngāué ʻa e meʻa ʻoku totonu ke ne fakahokó.”
ʻIkai ngata aí, ko e ngāue mālohí ʻoku tokoni ia ki heʻetau tokaʻi-kitá. He ko ē, ko e ngāue mālohí ʻa e meʻa tofu pē ko iá—ko e ngāue mālohi. ʻI he taimi ʻoku tau akoʻi ai kitautolu ke pipiki ki heʻetau ngāué—ʻo tatau ai pē pe ʻoku hā ngali fakapipiko pe faingataʻá—ʻoku lava ke tau maʻu ai ʻa e fiemālie ʻi he ʻiloʻi ʻoku tau pipiki ki ha tuʻunga māʻolunga. Kuo tau ikunaʻi ʻa e hehema ke fai ʻa e meʻa ʻoku faingofuá. (Palōveepi 26:14) ʻI he ʻuhinga ko iá, ʻoku ʻomai ʻi he ngāué ha ongoʻi fiemālie lahi. “ʻOku ou fakalataʻia ʻi he ongoʻi ʻoku ou maʻu, ʻi he hili ha ʻaho ngāue lahi,” ko e lau ia ʻa Aaron, naʻe lave ki ai ʻi he kupu ki muʻá. “ʻOku ou ongosia nai—pea ʻoku aʻu ʻo ʻikai fakatokangaʻi ʻeku ngāué ʻe he niʻihi kehé—ka ʻoku ou ʻiloʻi kuó u lavaʻi ha meʻa.”
TOKANGATAHA KI HOʻO NGĀUÉ
ʻOku fakahīkihikiʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa e tangata ʻa ia ʻoku pōtoʻi ʻi he ene gaué’ mo e fefine ʻoku “gaue fiefia aki a hono nima.” (Palōveepi 22:29, PM; 31:13, PM) Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai hokonoa pē ʻa e pōtoʻi ʻa ha tokotaha. Pea ko e tokosiʻi pē ʻo kitautolu ʻoku fiefia ʻi hono fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke tau poto aí. Mahalo ko e ʻuhinga ia ʻoku ʻikai ke fiefia ai ʻa e tokolahi ʻi heʻenau ngāué; ko e ʻikai pē ke nau fai ha feinga feʻunga ke hoko ʻo poto ai.
Ko hono moʻoní, ʻoku lava ke maʻu ʻe ha taha ʻa e fiefia ʻi ha faʻahinga ngāue pē kapau ʻokú ne kamataʻi fakataha mo e fakakaukau totonu—ʻa ia, kapau ʻokú ne tokangataha ki hono ako ʻa e founga ke fai lelei ai ʻa e ngāué. “ʻI hoʻo fai hoʻo lelei tahá ʻi ha ngāue pea sio ki he ngaahi olá, ʻoku mātuʻaki fakafiemālie,” ko e lau ia ʻa e taʻu 24 ko William. “Heʻikai ʻaupito ke ke maʻu ʻa e ongoʻi ko iá ʻi hano fai fakavaveʻi pe ko hono fai pē ʻo ha meʻa siʻisiʻi.”
TOKANGATAHA KI HE FOUNGA ʻE MAʻU ʻAONGA AI ʻA E NIʻIHI KEHÉ MEI HOʻO NGĀUÉ
Fakaʻehiʻehi mei he tauhele ʻo e fakakaukau pē ki he lahi ʻo e paʻanga ʻokú ke maʻu maí. ʻI hono kehé, ʻeke hifo ʻa e ngaahi fehuʻi hangē ko ení: ‘Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ʻa e ngāue ko ení? Ko e hā naʻe mei hokó kapau naʻe ʻikai ke fai—pe naʻe ʻikai totonu hono faí? ʻOku anga-fēfē ʻa e maʻu ʻaonga ʻa e niʻihi kehé mei heʻeku ngāué?’
Ko e foʻi fehuʻi fakaʻosí ʻoku tautefito ʻa e lelei ke fakakaukau ki aí, he ko e ngāué ʻoku mātuʻaki fakafiemālie ʻi heʻetau sio ki he maʻu ʻaonga mei ai ʻa e kakai kehé. Ko Sīsū tonu naʻá ne pehē: “ʻOku ʻi ai ʻa e fiefia lahi ange ʻi he foaki atú ʻi he maʻu maí.” (Ngāue 20:35) ʻIkai ngata pē ʻi he maʻu ʻaonga fakahangatonu ʻa e faʻahinga ko iá mei heʻetau ngaahi ngāué—hangē ko e kau kasitomaá mo e kau pule ngāué—ʻoku ʻi ai ʻa e niʻihi kehe ʻoku nau maʻu ʻaonga mei heʻetau ngāue mālohí. ʻOku kau ʻi he faʻahingá ni ʻa e ngaahi mēmipa ʻo hotau fāmilí mo e faʻahinga ʻoku masivá.
Ngaahi mēmipa ʻo hotau fāmilí. ʻI he taimi ʻoku ngāue mālohi ai ha ʻulu ʻo e fāmilí ke tokonaki ki he ngaahi mēmipa ʻo hono fāmilí, ʻokú ne ʻai ke nau maʻu ʻaonga ʻo ʻikai siʻi hifo ʻi he founga ʻe ua. ʻUluakí, ʻokú ne fakapapauʻi ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi meʻa fakamatelie ki he moʻuí—ʻa e meʻakai, vala, mo e maluʻanga. ʻOkú ne fakahoko ai ʻa hono fatongia kuo ʻomai ʻe he ʻOtuá ke ne “fai ha tokonaki maʻá e faʻahinga ʻoku ʻoʻoná tonu.” (1 Tīmote 5:8) Uá, ko ha tokotaha ngāue paʻanga tōtōivi ʻokú ne akoʻi ai ʻaki ʻene faʻifaʻitakiʻangá ʻa e mahuʻinga ʻo e ngāue mālohí. “Ko ʻeku tamaí ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ia ʻo e tokotaha ʻokú ne maʻu ʻa e fakakaukau lelei ki he ngāué,” ko e lau ia ʻa Shane, naʻe lave ki ai ʻi he kupu ki muʻá. “Ko ha tangata faitotonu ia ʻa ia kuó ne ngāue mālohi ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻuí, ʻi he tuʻunga lahi ko ha tufunga. Mei heʻene faʻifaʻitakiʻangá, kuó u ako ai ʻa e mahuʻinga ʻo e ngāue ʻaki ho nimá, ʻi hono faʻu ʻo e ngaahi meʻa ʻa ia ʻe ʻaonga ke ngāueʻaki ʻe he kakai kehé.”
Faʻahinga ʻoku masivá. Naʻe faleʻi ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he kau Kalisitiané ke nau “ngāue mālohi . . . ke [nau] maʻu ha meʻa ke vahevahe atu ki ha taha ʻoku masiva.” (ʻEfesō 4:28) Ko e moʻoni, ʻi he taimi ʻoku tau ngāue mālohi ai ke tokonaki maʻatautolu pea mo hotau fāmilí, te tau ʻi ha tuʻunga foki ai ke tokoni ki he faʻahinga ʻoku siʻi ʻa e meʻa ʻoku nau maʻú. (Palōveepi 3:27) Ko ia ko e ngāue mālohí ʻoku tau malava ai ke aʻusia ʻa e fiefia lahi ange ʻi he foaki atú.
ʻALU ʻI HA TOE MAILE
ʻI heʻene Malanga ʻi he Moʻungá ʻa ia naʻe ʻiloá, naʻe pehē ai ʻe Sīsū: “Kapau ʻe kounaʻi koe ʻe ha taha maʻu mafai ke mo ʻalu ʻi ha maile ʻe taha, ʻalu mo ia ʻi ha maile ʻe ua.” (Mātiu 5:41) ʻE anga-fēfē nai haʻo ngāueʻaki ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻoku tuʻu mei mui ʻi he ngaahi lea ko iá ki hoʻo ngāué tonu? ʻI he ʻikai ke fai pē ʻa e meʻa siʻisiʻí, kumi ki ha ngaahi founga ke fai ai ʻa e meʻa lahi ange ʻi he meʻa ʻoku fiemaʻú. Fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa fakafoʻituitui; pole ke ke fai ke toe lelei ange pe vave ange hoʻo ngāué ʻi he meʻa ʻoku ʻamanekiná. Laukauʻaki ʻo aʻu ki he meʻa siʻisiʻi taha ʻi hoʻo ngāué.
ʻI hoʻo ʻalu ʻi ha toe mailé, ʻoku ngalingali te ke fiefia ange ai ʻi hoʻo ngāué. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ko koe ʻokú ke puleʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ke faí. ʻOkú ke foaki ʻa e meʻa lahi ange koeʻuhí ʻokú ke loto ki ai, ʻo ʻikai koeʻuhí ko hano fakamālohiʻi koe ʻe ha taha ke ke fai ia. (Filimone 14) ʻI he fekauʻaki mo ení, ʻoku tau manatu ai ki he tefitoʻi moʻoni ʻi he Palōveepi 12:24, (PM): “E maʻu ae bule e he nima oe faa gaue: ka e moulaloa ki he tukuhau [pe ngāue fakapōpulá] aia oku fakabikobiko.” Ko e moʻoni, ko e tokosiʻi pē ʻo kitautolu ʻe tuku pōpula moʻoni pe ngāue fakapōpulá. Kae kehe, ko ha taha ʻokú ne fai pē ha meʻa ʻoku siʻisiʻí te ne ongoʻi nai ʻokú ne pōpula, ʻo ne ʻi ha ʻioke ʻa ia ko e meʻa ʻoku kounaʻi meiate ia ʻe he niʻihi kehé ʻi he taimi kotoa pē. Ka ko e tokotaha ʻoku ʻalu ʻi ha toe mailé—ʻo ne fai ʻa e meʻa lahi ange koeʻuhí ko ʻene fili ke fai iá—ʻokú ne ongoʻi ʻokú ne pule ki heʻene moʻuí. ʻOkú ne pule ai pē ki he ngaahi meʻa ʻokú ne faí.
TAUHI ʻA E NGĀUÉ KE ʻI HONO TUʻUNGA TOTONÚ
ʻOku mātuʻaki lelei ʻa e ngāue mālohí, neongo ia ʻoku lelei ke tau manatuʻi ʻoku ʻi ai ʻa e meʻa mahuʻinga ange ki he moʻuí ʻi he ngāué. Ko e moʻoni, ʻoku fakaʻaiʻai ʻe he Tohi Tapú ʻa e faʻa ngāué. (Palōveepi 13:4) Ka ʻoku ʻikai te ne fakaʻaiʻai ʻa e kanisā ngāué. “ʻOku lelei hake ha falukunga ʻe taha mo e fiemalie ʻi ha falukunga ʻe ua ō mo e fakaongosia mo e kai matangi,” ko e lau ia ʻa e Koheleti 4:6. Ko e hā ʻa e poiní? Ko ha tokotaha kanisā ngāue ʻe ʻikai ʻaupito ke ne fiefia ʻi he fua ʻo ʻene fakaongosiá kapau ʻoku toʻo ʻi heʻene ngāué ʻa e kotoa ʻo hono taimí mo e iví. Ko hono moʻoní, ʻoku hoko ai ʻene ngāué ʻo taʻeʻaonga ʻo hangē ha “kai matangi.”
ʻOku lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he Tohi Tapú ke fakatupulekina ha vakai mafamafatatau ki he ngāué. Neongo ʻoku pehē ai ʻoku totonu ke tau tokangataha ki heʻetau ngāué, ʻoku toe faleʻi mai ai kiate kitautolu ke tau ‘fakapapauʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga angé.’ (Filipai 1:10) Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga angé? ʻOku kau ki heni ʻa e vaheʻi ʻa e taimi ki he fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá. ʻOku toe mahuʻinga lahi ange ʻa e ngaahi ngāue fakalaumālié, hangē ko hono lau ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá mo fakalaulauloto ki ai.
Ko e faʻahinga ʻoku nau tauhi ke mafamafatatau ʻenau moʻuí ʻoku ngalingali te nau fiefia lahi ange ai ʻi heʻenau ngāué. “Ko e taha ʻo hoku kau pule ngāue ki muʻá ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ia ʻo ha taha ʻokú ne maʻu ha founga fakangāue mafamafatatau,” ko e lau ia ʻa William, naʻe lave ki ai ki muʻá. “ʻOkú ne ngāue mālohi, pea ʻoku ʻi ai hono vahaʻangatae lelei mo ʻene kau kasitomaá koeʻuhi ko e tuʻunga lelei ʻo ʻene ngāué. Ka ʻi he hili ange iá, ʻi he lava hono fai ʻo e ngāué, ʻokú ne ʻiloʻi ʻa e fiemaʻu ke ne mavahe mei heʻene ngāué pea tokangataha ki hono fāmilí mo ʻene lotú. Pea ʻiloʻi koā ha meʻa? Ko e taha ia ʻo e kakai fiefia taha ʻoku ou ʻiloʻí!”