-
Ko e Hā ʻa e Vakai Fakapotopoto ki he Paʻangá?ʻĀ Hake!—2007 | Siulai
-
-
Ko e Vakai ʻa e Tohi Tapú
Ko e Hā ʻa e Vakai Fakapotopoto ki he Paʻangá?
“KO E paʻanga ko e maluʻanga,” ko e lau ia ʻa e Tohi Tapú. (Koheleti 7:12) Koeʻuhi ʻokú ne totongi ʻa e meʻakai, vala mo e nofoʻanga, ʻoku hoko ai ʻa e paʻangá ko ha maluʻanga mei he ngaahi faingataʻa ko ia ʻoku felāveʻi mo e masivá. Ko e moʻoni, ʻi he tafaʻaki fakamatelié, ʻoku lava ʻe he paʻangá ke fakatau mai ʻa e meimei meʻa kotoa pē. ʻOkú ne “tali ʻa e ʻeke kotoa pe,” ko e lau ia ʻa e Koheleti 10:19.
-
-
Ko e Hā ʻa e Vakai Fakapotopoto ki he Paʻangá?ʻĀ Hake!—2007 | Siulai
-
-
Ko ha Meʻa ʻOku Lelei Hake ʻi he Paʻangá
Lolotonga ʻene fakahā ko e paʻangá ko e maluʻanga, naʻe tānaki mai ʻe Tuʻi Solomone ko e ‘potó ko e maluʻanga,’ koeʻuhí ʻokú ne ‘fakahaofi ʻa e tangata ʻoku maʻu iá.’ (Koheleti 7:12) Ko e hā naʻá ne ʻuhinga ki aí? Naʻe tuhu heni ʻa Solomone ki he poto ko ia ʻoku makatuʻunga ʻi he ʻilo totonu ki he Folofolá pea mo e manavahē totonu ki he ʻOtuá. ʻI heʻene lelei ange ʻi he paʻangá, ko e poto fakaʻotua peheé ʻe lava ke ne fakahaofi ha taha mei he ngaahi tōʻanga taʻefaʻalaua ʻi he moʻuí pea naʻa mo e mate mutukiá. Pehē foki, ʻi he hangē ha kalauní, ko e poto moʻoní ʻokú ne hakeakiʻi ʻa e faʻahinga ʻoku nau maʻu iá pea ʻoku fakaʻapaʻapaʻi ai kinautolu. (Palovepi 2:10-22; 4:5-9) Pea koeʻuhi ʻoku tokoni ia ki hono maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá, kuo ui ai ia ko e “ʻakau-ʻo e-moʻui.”—Palovepi 3:18.
Ko e faʻahinga ko ia ʻoku nau fiemaʻu moʻoni ʻa e poto peheé, pea ʻoku nau loto-lelei ke kumi ki aí, ʻoku nau ʻilo ʻoku ala maʻungofua ia. “Tama, kapau te ke . . . ui ʻa ʻilomeʻa, Pea haʻaki ho leʻo kia Fakahinohino; Kapau te ke haʻao ia hange ha haʻao siliva, Pea hakule ki ai hange ko hoʻo fai ki ha koloa fufu: Te ke toki laveʻi ʻa e ʻapasia kia Sihova, Pea maʻu ʻa e ʻiloʻi ʻo e ʻOtua. He ʻoku foaki poto ʻe Sihova; ʻOku mei hono fofonga ʻa e ʻilo mo e fakahinohino.”—Palovepi 2:1-6.
-