LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • Ko Fē Taimi Totonu ke Lea Aí?
    Ko e Taua Leʻo (Ako)—2020 | Maʻasi
    • KUPU AKO 12

      Ko Fē Taimi Totonu ke Lea Aí?

      “ʻOku ʻi ai . . . ha taimi ke fakalongolongo mo ha taimi ke lea.”—TML. 3:1, 7.

      HIVA 18 ʻOfa Mateaki ʻa e ʻOtuá

      ʻI HE KUPÚ NIa

      1. Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he Tangata Malanga 3:1, 7?

      KO E niʻihi ʻo kitautolu ʻoku saiʻia ke talanoa. Ko e niʻihi kehe ʻoku nau saiʻia ke fakalongolongo. Hangē ko e konga tohi tefito ʻo e kupu ko ení ʻoku fakahaaʻi ai ʻoku ʻi ai ʻa e taimi ke lea mo e taimi ke fakalongolongo. (Lau ʻa e Tangata Malanga 3:1, 7.) Neongo ia, ʻoku tau fakaʻamu nai ki he niʻihi hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ke nau kiʻi talanoa lahi ange. Pea ʻoku tau loto nai ki he niʻihi ke fakasiʻisiʻi ʻenau talanoá.

      2. Ko hai ʻokú ne maʻu ʻa e totonu ke fokotuʻu ʻa e ngaahi tuʻunga ki he taimi mo e founga ʻoku totonu ke tau lea aí?

      2 Ko e malava ke leá ko ha meʻaʻofa ia meia Sihova. (ʻEki. 4:10, 11; Fkh. 4:11) ʻI heʻene Folofolá, ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke mahinoʻi ʻa e founga ke ngāueʻaki totonu ai ʻa e meʻaʻofa ko iá. ʻI he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga Fakatohitapu ʻe tokoniʻi ai kitautolu ke ʻiloʻi ʻa e taimi ke lea aí mo e taimi ke fakalongolongo aí. Te tau vakai foki ki he anga ʻo e ongoʻi ʻa Sihova fekauʻaki mo e meʻa ʻoku tau leaʻaki ki he niʻihi kehé. ʻUluakí, tau lāulea angé ki he taimi ʻoku totonu ke tau lea aí.

      KO FĒ TAIMI ʻOKU TOTONU KE TAU LEA AÍ?

      3. Fakatatau ki he Loma 10:14, ko fē taimi ʻoku totonu ke tau lea aí?

      3 ʻOku totonu ke tau mateuteu maʻu pē ke lea fekauʻaki mo Sihova mo hono Puleʻangá. (Māt. 24:14; lau ʻa e Loma 10:14.) ʻI he fai peheé, ʻoku tau faʻifaʻitaki ai kia Sīsū. Ko e taha ʻo e ngaahi ʻuhinga tefito naʻe haʻu ai ʻa Sīsū ki he māmaní ke tala ki he niʻihi kehé ʻa e moʻoni fekauʻaki mo ʻene Tamaí. (Sione 18:37) Ka kuo pau ke tau manatuʻi ʻoku mahuʻinga foki mo e founga ʻoku tau lea aí. Ko ia ʻi heʻetau talanoa ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo Sihová, kuo pau ke tau fai ia ʻaki “ha loto anga-malū mo e fakaʻapaʻapa loloto,” pea ʻoku totonu ke tau fakahāhā ʻa e fakaʻatuʻi ki he ongoʻi mo e tui ʻa e niʻihi kehé. (1 Pita 3:15) Pea te tau fai ʻa e meʻa lahi ange ʻi he talanoa pē; te tau akoʻi kinautolu pea ʻoku ngalingali te tau aʻu ai ki he loto ʻo e tokotahá.

      TAIMI KE LEA AÍ

      • ʻI he talanoa ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo Sihová, fai ia ʻi ha “loto anga-malū mo e fakaʻapaʻapa loloto” ki he tui ʻa e niʻihi kehé (palakalafi 3)

      • ʻI heʻetau sio ki ha taha ʻoku huʻu atu ʻi ha ʻalunga hala

      • ʻOku tokonaki anga-kātaki mo pōtoʻi ʻe he kau mātuʻá ʻa e faleʻi ʻoku fiemaʻú

      Ko ha ongo tuofāfine ʻokú na fai ha fakatau ʻi ha fale vala. ʻOku tala ange ʻe he tuofefine ʻe tahá ki he tuofefine ʻe tahá ko e piva nounou ʻokú ne puké ʻoku taʻefeʻunga nai.

      (Sio ki he palakalafi 8)b

      Ko ha mātuʻa, ʻokú ne puke ha Tohi Tapu, ʻo fai ha akonaki ki ha kiʻi talavou fekauʻaki mo e maʻá. Ko e ʻapaatimeni ʻo e kiʻi talavoú ʻoku taʻemaau.

      (Sio ki he palakalafi 4, 9)c

      4. ʻI he fekauʻaki mo e Palōveepi 9:9, ʻe lava fēfē ke tokoni ʻetau leá ki he niʻihi kehé?

      4 Ko e kau mātuʻá ʻoku totonu ke ʻoua te nau toumoua ke lea kapau ʻoku nau sio ki ha tokoua pe tuofefine ʻoku fiemaʻu kiate ia ha akonaki. Ko e moʻoni, te nau fili ʻa e taimi totonu ke lea aí koeʻuhi ke ʻoua te nau fakamaaʻi ʻa e tokotahá. Te nau loto nai ke tatali ki ha taimi fakaekinautolu pē. ʻOku feinga mālohi maʻu pē ʻa e kau mātuʻá ke lea ʻi ha founga ʻe kei tauhi ai ʻa e ngeia ʻo e tokotaha fanongó. Ka, ʻoku ʻikai ke nau tautoloi mei hono vahevahe atu ha tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu ʻe lava ke tokoni ki he niʻihi kehé ke nau fai fakapotopoto. (Lau ʻa e Palōveepi 9:9.) Ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ke tau lea loto-toʻa ʻo ka fiemaʻu? Fakakaukau ki ha faʻifaʻitakiʻanga kehekehe ʻe ua: ʻI he tuʻunga ʻe taha, ko ha tangata naʻe fiemaʻu ke ne fakatonutonu hono ongo foha, pea ko e tuʻunga ʻe taha, ko ha fefine naʻe pau ke ne fehangahangai mo ha tuʻi ʻi he kahaʻú.

      5. Ko fē taimi naʻe totonu ke lea ai ʻa e Taulaʻeiki Lahi ko ʻĪlaí?

      5 Naʻe ʻi ai ha foha ʻe toko ua ʻo e Taulaʻeiki Lahi ko ʻĪlaí ʻa ia naʻá ne ʻofa lahi ai. Kae kehe, ko e ongo foha ko iá naʻe ʻikai ke na fakaʻapaʻapa kia Sihova. Naʻá na maʻu ha tuʻunga mahuʻinga ko e taulaʻeiki ʻo ngāue ʻi he tāpanekalé. Ka naʻá na ngāuehalaʻaki hona mafaí, ʻo taʻetokaʻi lahi ʻa e ngaahi feilaulau naʻe foaki kia Sihová, pea naʻá na fakahoko taʻemīngao ʻa e fehokotaki fakasino taʻetaau. (1 Sām. 2:12-17, 22) Fakatatau ki he Lao ʻa Mōsesé, ko e ongo foha ʻo ʻĪlaí naʻá na tuha mo e maté, ka ko ʻĪlai fakangofua tavale naʻá ne kiʻi valokiʻi pē kinaua pea fakaʻatā ke kei hokohoko atu ʻena ngāue ʻi he tāpanekalé. (Teu. 21:18-21) Naʻe anga-fēfē ʻa e vakai ʻa Sihova ki he founga ʻo e fakafeangai ʻa ʻĪlai ki he ngaahi meʻá? Naʻá ne tala kia ʻĪlai: “Ko e hā ʻokú ke hanganaki fakalāngilangiʻi ai ho ongo fohá ʻo lahi ange ia ʻiate au?” Naʻe fakapapauʻi leva ʻe Sihova ke tāmateʻi ʻa e ongo tangata fulikivanu ko iá.—1 Sām. 2:29, 34.

      6. Ko e hā ʻoku tau ako meia ʻĪlaí?

      6 ʻOku tau ako ha lēsoni mahuʻinga meia ʻĪlaí. Kapau ʻoku tau ʻiloʻi ha kaungāmeʻa pe kāinga kuó ne maumauʻi ʻa e lao ʻa e ʻOtuá, kuo pau ke tau lea, ʻo fakamanatu kiate ia ʻa e ngaahi tuʻunga ʻa Sihová. Pea kuo pau ke tau fakapapauʻi ʻokú ne maʻu ʻa e tokoni ʻoku fiemaʻu kiate iá mei he kau fakafofonga ʻo Sihová. (Sēm. 5:14) Heʻikai ʻaupito te tau loto ke hangē ko ʻĪlaí, ʻo fakalāngilangiʻi ha kaungāmeʻa pe kāinga ʻo lahi ange ia ʻi heʻetau fakalāngilangiʻi ʻa Sihová. ʻOku fiemaʻu ʻa e loto-toʻa ke lea hangatonu ki ha taha ʻoku fiemaʻu kiate ia ha fakatonutonu, ka ʻoku tuha ia mo e feingá. Fakatokangaʻi ʻa e kehekehe ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻĪlaí pea mo e fefine ʻIsileli ko ʻApikalé.

      ʻOku tūʻulutui ʻa ʻApikale ʻi heʻene lea kia Tēvitá.

      Naʻe fokotuʻu ʻe ʻApikale ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻi hono fili ʻa e taimi totonu ke lea aí (Sio ki he palakalafi 7-8)d

      7. Ko e hā naʻe lea ai ʻa ʻApikale kia Tēvitá?

      7 Ko ʻApikalé ko ha uaifi ia ʻo ha tokotaha koloaʻia ko Nāpale. ʻI he taimi naʻe hola ai ʻa Tēvita mo ʻene kau tangatá meia Tuʻi Saulá, naʻa nau nofo mo e kau tauhi-sipi ʻa Nāpalé pea maluʻi ʻa e fanga sipi ʻa Nāpalé mei he kau kaihaʻa fakamālohí. Naʻe houngaʻia ʻa Nāpale ʻi heʻenau tokoní? ʻIkai. ʻI he kole ʻa Tēvita ke ʻoange ki heʻene kau tangatá ha kiʻi meʻakai mo e vai, naʻe ʻita ʻa Nāpale pea kaikaila ʻo ngāhiʻi kinautolu. (1 Sām. 25:5-8, 10-12, 14) Ko hono olá, naʻe fakapapauʻi ʻe Tēvita ke tāmateʻi ʻa e kau tangata kotoa ʻi he fale ʻo Nāpalé. (1 Sām. 25:13, 22) ʻE lava fēfē ke kalofi ha fakatamaki pehē? Naʻe ʻiloʻi ʻe ʻApikale ko e taimi eni ke lea aí, ko ia naʻá ne ʻalu loto-toʻa atu ke fetaulaki mo e kau tangata tau, fiekaia mo ʻita ʻe toko 400 pea lea kia Tēvita.

      8. Ko e hā ʻoku tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻApikalé?

      8 ʻI he fetaulaki ʻa ʻApikale mo Tēvitá, naʻá ne lea loto-toʻa, fakaʻapaʻapa mo fakaoloolo kiate ia. Neongo naʻe ʻikai ko ʻApikale ke tukuakiʻi ki he tuʻunga kovi ko ení, naʻá ne kole fakamolemole kia Tēvita. Naʻá ne ʻiloʻi ko ha tangata ʻulungaanga lelei ʻa Tēvita pea falala ʻe tokoniʻi ia ʻe Sihova. (1 Sām. 25:24, 26, 28, 33, 34) Hangē ko ʻApikalé, ʻoku fiemaʻu ke tau maʻu ʻa e loto-toʻa ke lea kapau ʻoku tau sio ki ha tokotaha ʻokú ne huʻu atu ʻi ha ʻalunga fakatuʻutāmaki. (Saame 141:5) Kuo pau ke tau anga-fakaʻapaʻapa, ka kuo pau foki ke tau loto-toʻa. ʻI heʻetau ʻoatu anga-ʻofa ʻa e faleʻi ʻoku fiemaʻu ki ha tokotaha, ʻoku tau fakamoʻoniʻi ai ko ha kaumeʻa moʻoni kitautolu.—Pal. 27:17.

      9-10. Ko e hā ʻoku totonu ke manatuʻi ʻe he kau mātuʻá ʻi heʻenau akonakiʻi ʻa e niʻihi kehé?

      9 ʻOku tautefito ʻa e pau ki he kau mātuʻá ke nau maʻu ʻa e loto-toʻa ke lea ki he faʻahinga ʻi he fakatahaʻangá ʻoku nau fai ha laka hala. (Kal. 6:1) ʻOku lāuʻilo anga-fakatōkilalo ʻe he kau mātuʻá ko kinautolu foki ʻoku nau taʻehaohaoa pea ʻi he ʻaho ʻe taha te nau fiemaʻu nai ha akonaki. Ka ʻoku ʻikai fakaʻatā ʻe he kau mātuʻá ʻa e meʻa ko iá ke ne taʻofi kinautolu mei hono valokiʻi ʻa e faʻahinga ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e akonakí. (2 Tīm. 4:2; Tai. 1:9) ʻI hono akonakiʻi ha tokotaha, ʻoku nau feinga ke ngāueʻaki ʻa e meʻaʻofa ʻo e leá ke akoʻi pōtoʻi ia mo anga-kātaki. ʻOku nau ʻofa ʻi honau fanga tokouá, pea ko e ʻofa ko iá ʻokú ne ueʻi kinautolu ke fai ha ngāue. (Pal. 13:24) Ka ko ʻenau tokanga tefitó ke fakalāngilangiʻi ʻa Sihova ʻaki hono pouaki ʻene ngaahi tuʻungá pea maluʻi ʻa e fakatahaʻangá mei ha maumau.—Ngā. 20:28.

      10 Kuo tau lāulea mai eni ki he taimi ke tau lea aí. Kae kehe, ʻoku ʻi ai ʻa e taimi ʻa ia ko e lelei tahá ke ʻoua te tau lea. Ko e hā nai ʻa e ngaahi pole ʻoku tau fehangahangai mo ia ʻi he ngaahi tuʻunga ko iá?

      KO FĒ TAIMI ʻOKU TOTONU KE TAU FAKALONGOLONGO AÍ?

      11. Ko e hā ʻa e fakatātā naʻe ngāueʻaki ʻe Sēmisí, pea ko e hā ʻoku feʻungamālie aí?

      11 ʻE lava ke faingataʻa ke tau mapuleʻi ʻetau leá. Naʻe ngāueʻaki ʻe he tokotaha-tohi Tohi Tapu ko Sēmisí ha fakatātā feʻungamālie ke fakamatalaʻi ʻa e polé. Naʻá ne pehē: “Kapau ʻoku ʻi ai ha taha ʻoku ʻikai ke tūkia ʻi he leá, ko ha tangata haohaoa ia, ʻa ia ʻoku malava ke ne ʻai piti foki hono sinó kotoa.” (Sēm. 3:2, 3) Ko e pití ʻoku ʻai ia ki he ʻulu mo e ngutu ʻo ha hoosi. ʻI hono fusiʻi ʻa e pití, ʻe puleʻi lelei ʻe he tokotahá ʻa e hōsí pe lava ke ʻai ke tuʻu. Kapau heʻikai ke ne mapuleʻi ʻa e pití, ʻe lava ke lele noaʻia ʻa e hōsí pea fakatupunga ha fakatamaki kiate ia mo e tokotaha ʻoku heka aí. ʻI he tuʻunga meimei tatau, kapau heʻikai lava ke tau mapuleʻi ʻetau leá, ʻe lava ke tau fakatupunga ha maumau lahi. Tau lāulea angé ki he ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi ʻe fiemaʻu ai ke tau “fusiʻi ʻa e pití” pea ʻoua te tau lea.

      TAIMI KE ʻOUA ʻE LEA AÍ

      • ʻI hono tenge ke fakahaaʻi ʻa e fakaikiiki fekauʻaki mo e anga hono fakahoko ʻetau ngāué ʻi ha fonua ʻoku fakataputapui

      • ʻI he taimi ʻoku kaunga ai ki ai ha meʻa pelepelengesi pe fakapulipuli ʻi he fakatahaʻangá

      ʻI ha Fale Fakatahaʻanga, ʻoku takatakaiʻi ʻe he kau malanga fakalotofonuá ha ongo meʻa ʻaʻahi pea ʻeke ha ngaahi fehuʻi.

      (Sio ki he palakalafi 12)e

      Talanoa ha mātuʻa ʻi he telefoní pea tāpuniʻi ʻa e matapaá lolotonga iá ʻoku ako ʻa hono uaifí ʻi he loki ʻe tahá.

      (Sio ki he palakalafi 13-14)f

      12. Ko fē taimi ʻoku totonu ai ke tau “fusiʻi ʻa e pití” pea ʻoua ʻe leá?

      12 ʻOku fēfē hoʻo fakafeangai ʻi he taimi ʻoku maʻu ai ʻe ha tokoua pe tuofefine ha fakamatala ʻoku totonu ke vakai ki ai ʻoku fakapulipuli? Ko e fakatātaá, kapau ʻokú ke fetaulaki mo ha tokotaha ʻoku nofo ʻi ha fonua ʻoku tapui ai ʻetau ngāué, ʻokú ke ʻeke ange nai ha fakaikiiki fekauʻaki mo e founga ʻoku fai ai ʻetau ngāué ʻi he fonua ko iá? Ko hono moʻoní ʻoku lelei pē hoʻo taumuʻá. ʻOku tau ʻofa ʻi hotau fanga tokouá pea mahuʻingaʻia ʻi he meʻa ʻoku hoko kiate kinautolú. ʻOku tau fiemaʻu foki ke lotu fakahangatonu maʻanautolu. Kae kehe, ko e taimi eni ʻoku totonu ai ke tau “fusiʻi ʻa e pití” pea ʻoua te tau lea. Kapau te tau tenge ha tokotaha ʻokú ne maʻu ha fakamatala fakapulipuli, ʻoku ʻikai ke tau fakahaaʻi ai ʻa e ʻofa—ki he tokotaha ko iá mo e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻoku nau falala kiate ia ke ʻoua ʻe lea ʻo fekauʻaki mo ʻenau ngāué. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ha taha ʻo kitautolu ʻe loto ke fakalahi ʻa e faingataʻaʻia ʻa hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻi he ngaahi fonua ʻoku tapui ai ʻetau ngāué. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻoku ʻikai ha tokoua pe tuofefine ʻi ha fonua pehē te ne loto ke fakahaaʻi ʻa e fakaikiiki fekauʻaki mo e anga hono fakahoko ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻi aí ʻenau ngāue fakafaifekaú pe ngāue faka-Kalisitiané.

      13. Hangē ko ia ʻi he Palōveepi 11:13, ko e hā kuo pau ke fai ʻe he kau mātuʻá, pea ko e hā hono ʻuhingá?

      13 ʻOku tautefito ʻa e pau ke ngāueʻaki ʻe he kau mātuʻá ʻa e tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu ʻoku ʻi he Palōveepi 11:13 ʻaki hono tauhi ʻa e ngaahi meʻá ke fakapulipuli. (Lau.) ʻE lava ke hoko eni ko ha pole, tautefito kapau ko e mātuʻá ʻoku mali. Ko ha ongo meʻa mali ʻokú na tauhi hona vahaʻangataé ke mālohi ʻaki ʻa e fetalanoaʻaki maʻu pē pea fevahevaheʻaki ʻena ngaahi fakakaukau lolotó, ongoʻí mo e hohaʻá. Ka ʻoku ʻiloʻi ʻe ha mātuʻa kuo pau ke ʻoua te ne fakahaaʻi ʻa e “talanoa fakapulipuli” fekauʻaki mo e faʻahinga ʻi he fakatahaʻangá. Kapau naʻá ne fai pehē, ʻe mole meiate ia ʻenau falalá pea maumauʻi hono ongoongó. Ko e faʻahinga ʻoku fakanofo ki ha tuʻunga falalaʻanga ʻi he fakatahaʻangá heʻikai lava ke nau “ngutungutu-ua” pe kākā. (1 Tīm. 3:8; fkm. ʻi lalo) ʻA ia, heʻikai lava ke nau mioʻi pe hehema ke ngutu-lau. Kapau ʻoku ʻofa ha mātuʻa ʻi hono uaifí, heʻikai ke ne fakamafasiaʻi ia ʻaki ʻa e ngaahi fakamatala ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke ne ʻilo ki ai.

      14. ʻE lava fēfē ke tokoni ʻa e uaifi ʻo ha mātuʻa kiate ia ke tauhi maʻu ha ongoongo lelei?

      14 Ko ha uaifi ʻe lava ke ne tokoni ki hono husepānití ke tauhi maʻu ha ongoongo lelei ʻaki ʻa e ʻikai tenge ia ke talanoa fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻoku totonu ke tauhi ke fakapulipuli. ʻI hono ngāueʻaki ʻe ha uaifi ʻa e faleʻi ko ení, ʻoku ʻikai ngata pē ʻene poupou ki hono husepānití ka ʻokú ne toe fakalāngilangiʻi ʻa e faʻahinga naʻa nau tala ange ia ki hono husepānití. Pea ko e mahuʻinga tahá, ʻokú ne ʻai ai ʻa Sihova ke fiefia koeʻuhi ʻokú ne tokoni ki he melino mo e fāʻūtaha ʻa e fakatahaʻangá.—Loma 14:19.

      ʻOKU ANGA-FĒFĒ ONGOʻI ʻA SIHOVA FEKAUʻAKI MO E MEʻA ʻOKU TAU LEAʻAKÍ?

      15. Naʻe anga-fēfē ongoʻi ʻa Sihova fekauʻaki mo e kaungāmeʻa ʻe toko tolu ʻo Siopé, pea ko e hā hono ʻuhingá?

      15 ʻE lava ke tau ako ʻa e meʻa lahi mei he tohi Tohi Tapu ʻa Siopé fekauʻaki mo e founga mo e taimi ke lea aí. Hili ʻa e faingataʻaʻia ʻa Siope ʻi he ngaahi fakatamaki fakalotomamahi hokohoko, naʻe haʻu ha kau tangata ʻe toko fā ke fakafiemālieʻi ia pea ʻoange ha faleʻi. Ko e kau tangata ko iá naʻa nau fakalongolongo ʻi ha vahaʻa taimi. Ka ʻi he lea ki mui ai ʻa e toko tolu ʻi he kau tangata ko ení—ʻa ʻElifasi, Pilitati mo Sofaʻā—ʻoku hā mahino naʻe ʻikai ke nau fakamoleki ʻa e taimi ko iá ke fakakaukau fekauʻaki mo e founga ʻe lava ke nau tokoniʻi ai ʻa Siopé. ʻI hono kehé, naʻa nau fakakaukau kinautolu ki he founga ʻe lava ke nau fakamoʻoniʻi ai naʻe fai ʻe Siope ha meʻa hala. Naʻa nau leaʻaki ha ngaahi meʻa totonu, ka ko e lahi taha ʻo e meʻa naʻa nau leaʻaki fekauʻaki mo Siope mo Sihová naʻe ʻikai lelei mo ʻikai moʻoni. Naʻa nau fakamāuʻi fefeka ʻa Siope. (Siope 32:1-3) Naʻe anga-fēfē fakafeangai ʻa Sihová? Naʻe kakaha ʻene ʻitá ki he kau tangata ko ia ʻe toko tolú. Naʻá ne ui kinautolu ʻoku nau vale pea ʻai ke nau kole kia Siope ke lotu maʻanautolu.—Siope 42:7-9.

      16. Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga kovi ʻa ʻElifasi, Pilitati mo Sofaʻā?

      16 ʻOku tau ako ʻa e ngaahi lēsoni lahi mei he faʻifaʻitakiʻanga kovi ʻa ʻElifasi, Pilitati mo Sofaʻā. ʻUluakí, ʻoku ʻikai totonu ke tau fakamāuʻi hotau fanga tokouá. (Māt. 7:1-5) Ka, ʻoku totonu ke tau fanongo tokanga kiate kinautolu ki muʻa ke tau lea. Ko e toki taimi pē ia ʻe malava ke tau mahinoʻi ʻa honau tuʻungá. (1 Pita 3:8) Uá, ʻi he taimi ʻoku tau lea aí, kuo pau ke tau fakapapauʻi ko ʻetau ngaahi leá ʻoku anga-lelei pea ko ʻetau fakamatalá ʻoku moʻoni. (ʻEf. 4:25) Pea ko hono tolú, ʻoku mahuʻingaʻia lahi ʻa Sihova ʻi he meʻa ʻoku tau leaʻaki ki he niʻihi kehé.

      17. Ko e hā ʻoku lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻIlaiū?

      17 Ko e tangata hono fā ke ʻaʻahi kia Siopé ko ʻIlaiū, ko ha kāinga ʻo ʻĒpalahame. Naʻá ne fanongo ʻi he lea ʻa Siope mo e kau tangata ʻe toko tolú. ʻOku hā mahino naʻá ne tokanga lelei ki he meʻa naʻe leaʻakí koeʻuhí naʻe malava ke ne ʻoatu ha faleʻi anga-ʻofa kae hangatonu ʻa ia naʻe tokoni kia Siope ke fakatonutonu ʻene fakakaukaú. (Siope 33:1, 6, 17) Naʻe tokanga tefito ʻa ʻIlaiū ke hakeakiʻi ʻa Sihova, ʻo ʻikai ko ia tonu pe ko ha toe tangata. (Siope 32:21, 22; 37:23, 24) Mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻIlaiuú ʻoku tau ako mei ai ʻoku ʻi ai ha taimi ke hanganaki fakalongolongo pea fanongo. (Sēm. 1:19) ʻOku tau ako foki ʻi he taimi ʻoku tau ʻoatu ai ha faleʻi, ʻoku totonu ko ʻetau taumuʻa tefitó ke ʻoatu ʻa e lāngilangí kia Sihova, ʻo ʻikai kiate kitautolu.

      18. ʻE lava fēfē ke tau fakahaaʻi ʻoku tau fakamahuʻingaʻi ʻa e meʻaʻofa ʻo e leá?

      18 ʻOku lava ke tau fakahaaʻi ʻoku tau fakamahuʻingaʻi ʻa e meʻaʻofa ʻo e leá ʻaki ʻa e muimui ki he faleʻi ʻa e Tohi Tapú fekauʻaki mo e taimi pea mo e founga ke lea aí. Naʻe fakamānavaʻi ʻa e poto ko Tuʻi Solomoné ke ne hiki: “Hangē ha ʻāpele koula ʻi ha ʻaiʻanga meʻa silivá ʻoku pehē ʻa e lea ʻoku fai ʻi he taimi totonú.” (Pal. 25:11) ʻI he taimi ʻoku tau fanongo tokanga ai ki he meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he niʻihi kehé pea fakakaukau ki muʻa ke tau leá, ko ʻetau ngaahi leá ʻe lava ke hoko ia ʻo hangē ko ha ʻāpele koula—ʻoku mahuʻinga mo fakaʻofoʻofa. Pea tatau ai pē pe ʻoku siʻisiʻi pe lahi ʻetau leá, ko ʻetau leá ʻe lava ke ne langa hake ʻa e niʻihi kehé pea te tau ʻai ʻa Sihova ke ne laukauʻaki kitautolu. (Pal. 23:15; ʻEf. 4:29) Ko e hā ha toe founga ʻe lelei ange ai ke fakahaaʻi ʻetau houngaʻia ʻi he meʻaʻofa ko eni mei he ʻOtuá!

  • Ko Fē Taimi Totonu ke Lea Aí?
    Ko e Taua Leʻo (Ako)—2020 | Maʻasi
ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
Hū ki Tu‘a
Hū ki Loto
  • Faka-Tonga
  • Share
  • Sai‘ia
  • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
  • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
  • Polisī Fakafo‘ituitui
  • Privacy Setting
  • JW.ORG
  • Hū ki Loto
Share