Ko Hono Maluʻi ʻEtau Tuí
“Mou ʻai ke tapuhā ʻa Kalaisi ʻi homou loto, ko e ʻEiki pe ia: ʻo mou ʻosi teu ai pe ke fai ha fakamatala kiate ia fuape te ne ʻeke kiate kimoutolu ʻa e ʻuhinga ʻo e ʻamanaki ʻoku mou maʻu.”—1 PITA 3:15.
1, 2. Ko e hā ʻoku ʻikai ofo ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he fakafepakí, ka ko e hā ʻoku nau holi ki aí?
ʻI HE ngaahi fonua lahi tahá, ʻoku māʻunga fakatokangaʻi ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he tuʻunga ko e kakai faitotonu, moʻui anga-maʻa. ʻOku vakai ʻa e tokolahi kiate kinautolu ko e ngaahi kaungāʻapi lelei ʻoku ʻikai te nau fakatupunga ha faingataʻa. Ka neongo ia, ʻoku ngalikehé, kuo faingataʻaʻia ʻa e kau Kalisitiane manako-melino ko ʻení ʻi he fakatanga taʻetotonu—ʻi he ngaahi taimi ʻo e taú mo e taimi ʻo e melinó. ʻOku ʻikai te nau ofo ʻi he fakafepaki peheé. Ko hono moʻoní, ʻoku nau ʻamanekina ia. Ko e moʻoni, ʻoku nau ʻilo ko e kau Kalisitiane anga-tonu ʻi he ʻuluaki senituli T.S. naʻe hoko “ko e fehiʻanekina,” ko ia ko e hā ka ʻamanekina ai ʻe he faʻahinga ko ia ʻoku feinga ke hoko ko e kau muimui moʻoni ʻo Kalaisi he ʻaho ní ʻe kehe ʻa e fakafeangai ia kiate kinautolú? (Mātiu 10:22) Tuku kehe ia, ʻoku pehē ʻe he Tohitapú: “Ko kinautolu kotoa pe ʻoku loto ke moʻui lotu moʻoni ʻia Kalaisi Sisu ʻe fakatanga kinautolu foki.”—2 Timote 3:12.
2 ʻOku ʻikai ke kumi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki he fakatangá, pea ʻoku ʻikai te nau fiefia ʻi he ngaahi faingataʻá—ʻi he ngaahi moʻua paʻanga, ngaahi tuku-pōpula, pe fakafeangai anga-kakaha—ʻokú ne fakahoko mai naí. ʻOku nau holi ke ‘malu ʻenau moʻuí, mo fiemalie’ koeʻuhi ke nau malava ke malangaʻaki ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻo ʻikai ha fakafeʻātungia. (1 Timote 2:1, 2) ʻOku nau houngaʻia ʻi he tauʻatāina fakalotu ʻoku nau maʻu ʻi he lahi taha ʻo e ngaahi fonuá ke hoko atu ʻenau lotú, pea ʻoku nau fai loto-tōnunga ʻa e meʻa ʻoku nau malavá ke “nofo melino pe mo e kakai kotoa pe,” ʻo kau ai mo e kau pule ʻo e ngaahi founga-pule fakaetangatá. (Loma 12:18; 13:1-7) Ka, ko e hā ʻoku nau hoko ai ko e “fehiʻanekina”?
3. Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻe taha kuo fehiʻanekinaʻi taʻetotonu ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová?
3 Ko hono moʻoní, kuo fehiʻanekinaʻi taʻetotonu ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he ngaahi ʻuhinga tatau pē naʻe fakatangaʻi ai ʻa e muʻaki kau Kalisitiané. ʻUluakí, ʻoku ngāueʻi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻenau ngaahi tui fakalotú ʻi he ngaahi founga ʻokú ne ʻai ai kinautolu ke taʻemanakoa ʻe he niʻihi. Ko e fakatātaá, ʻoku nau malangaʻi faivelenga ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ka ʻoku faʻa fakaʻuhingahalaʻi ʻe he kakaí ʻenau faivelengá, ʻo vakai ki heʻenau ngāue malangá ko ha “fakaului anga-fītaʻa.” (Fakafehoanaki mo Ngāue 4:19, 20.) ʻOku nau toe tuʻu-ʻatā foki ʻi he ngaahi meʻa fakapolitikalé mo e ngaahi tau ʻa e ngaahi puleʻangá, pea ʻi he taimi ʻe niʻihi kuo ʻave halaʻi ʻeni ia ʻo pehē ko e Kau Fakamoʻoní ʻoku ʻikai ko ha kau tangataʻifonua mateaki.—Maika 4:3, 4.
4, 5. (a) Kuo anga-fēfē ʻa e hoko ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ko e ngaahi tāketi ia ʻo e ngaahi tukuakiʻi loí? (e) Ko hai kuo nau faʻa hoko ko e kau fakalanga tefito ia ʻo e fakatangaʻi ʻo e kau sevāniti ʻa Sihová?
4 Ko hono uá, kuo hoko ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ko e ngaahi tāketi ia ʻo e ngaahi tukuakiʻi loí—ko e ngaahi loi mataʻāʻā mo e ngaahi fakamatala mioʻi ʻo ʻenau ngaahi tuí. Ko hono olá, kuo nau hoko ko e faʻahinga ʻoku ʻohofi taʻetotonu ʻi he ngaahi fonua ʻe niʻihi. ʻIkai ko ia pē, koeʻuhi ʻoku nau kumi ki ha faitoʻo ʻoku ʻikai ke kau ai ʻa e totó ʻa ia ʻoku fehoanaki ia mo ʻenau holi ke talangofua ki he fekau ʻa e Tohitapú ke ‘fakaʻehiʻehi mei he totó,’ kuo fakahingoahalaʻi ai kinautolu ko e “kau fakapō tama” pea “ko ha lotu mavahevahe ngalikehe taonakita.” (Ngāue 15:29) Ka ko hono moʻoní, ʻoku fakamahuʻingaʻi lahi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e moʻuí, pea ʻoku nau kumi ke maʻu ʻa e tokanga fakafaitoʻo lelei taha ʻe ala maʻú kiate kinautolu mo ʻenau fānaú. Ko e tukuakiʻi ko ia ʻoku tokolahi fau ʻa e fānau ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku mate ʻi he taʻu taki taha ko e tupu mei he fakafisi ki he ngaahi huhu totó ʻoku taʻeʻiai fakaʻaufuli hano moʻoni. Tānaki atu ki ai, koeʻuhi ʻoku ʻikai ke ola tatau ʻa e ngāue ʻa e moʻoni ʻo e Tohitapú ʻi he ngaahi mēmipa kotoa ʻo e fāmilí, kuo toe tukuakiʻi ai ʻa e Kau Fakamoʻoní ki hono fakamovetevete ʻa e ngaahi fāmilí. Ka, ko e faʻahinga ʻoku maheni mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku nau ʻilo ʻoku nau fakamahuʻingaʻi lahi ʻa e moʻui fakafāmilí pea feinga ke muimui ki he ngaahi fekau ʻa e Tohitapú ko e husepānití mo e uaifí ke na feʻofaʻaki mo fefakaʻapaʻapaʻaki pea ko e fānaú ke nau talangofua ki heʻenau ngaahi mātuʻá tatau ai pē pe ko e kau tui kinautolu pe ʻikai.—Efeso 5:21–6:3.
5 ʻI he ngaahi tuʻunga lahi, ko e kau fakalanga tefito ʻo e fakatangaʻi ʻo e kau sevāniti ʻa Sihová kuo iku angé ko e kau fakafepaki fakalotu ko ia kuo nau ngāueʻaki ʻenau tākiekina ʻa e kau maʻu mafai fakapolitikalé mo e maʻuʻanga ongoongó ke nau feinga ke lōmia ʻa e ngaahi ngāue ʻa e Kau Fakamoʻoní. ʻOku totonu kiate kitautolu Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ke fēfē ʻetau tali ki he fakafepaki peheé—tatau ai pē pe ko ha tupu ia mei heʻetau ngaahi tuí mo ʻetau ngaahi tōʻongá, pe koeʻuhi ko e ngaahi tukuakiʻi loí?
“Tuku ke Ilo e he Kakai Kotoabe Hoo Mou Ulugaaga Lelei”
6. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke maʻu ha vakai mafamafatatau ki he faʻahinga ʻi tuʻa mei he fakatahaʻanga Kalisitiané?
6 Ke kamata ʻaki, ʻoku fiemaʻu ke tau maʻu ʻa e anga ʻo e vakai totonú—ʻa e vakai ʻa Sihová—ki he faʻahinga ʻoku ʻikai te nau kau ʻi heʻetau ngaahi tuipau fakalotú. He ka ʻikai ia, te tau fakaafeʻi noa mai pē nai ʻa e fakafilí pe lumá mei he niʻihi kehé. “Tuku ke ilo e he kakai kotoabe hoo mou ulugaaga lelei,” ko e tohi ia ʻe he ʻapositolo ko Paulá. (Filipai 4:5, PM) Ko ia, ʻoku fakalototoʻaʻi kitautolu ʻe he Tohitapú ke tau maʻu ha vakai mafamafatatau ki he faʻahinga ʻi tuʻa mei he fakatahaʻanga Kalisitiané.
7. Ko e hā ʻoku kau ki heʻetau tauhi kitautolu ‘mei mamani ke taʻe hatau ʻilá’?
7 ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku enginaki mahino mai ʻa e ngaahi Konga Tohitapú kiate kitautolu ke tau “tauhi [kitautolu] mei mamani ke taʻe hato ʻila.” (Semisi 1:27; 4:4) Ko e kupuʻi lea “mamani” hení, hangē pē ko ia ʻi he ngaahi feituʻu lahi ʻi he Tohitapú, ʻoku lave ia ki he fuʻu tokolahi ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻoku mavahe mei he kau Kalisitiane moʻoní. ʻOku tau moʻui ʻi he lotolotonga ʻo e sōsaieti ʻo e kakai ko ʻení; ʻoku tau fetuʻutaki mo kinautolu ʻi he ngāué, ʻi he ʻapiakó, ʻi he kaungāʻapí. (Sione 17:11, 15; 1 Kolinito 5:9, 10) Ka, ʻoku tau tauhi kitautolu ke tau taʻehaʻila mei he māmaní ʻaki ʻetau fakaʻehiʻehi mei he ngaahi fakakaukau, lea, mo e ʻulungaanga ko ia ʻoku fepaki mo e ngaahi founga māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá. ʻOku mātuʻaki mahuʻinga foki ke tau fakatokangaʻi ʻa e fakatuʻutāmaki ʻo e feohi fekoekoeʻi mo e māmani ko ʻení, tautefito ki he faʻahinga ʻoku nau fakahāhā ʻa e taʻetokanga fakaʻaufuli ki he ngaahi tuʻunga ʻa Sihová.—Palovepi 13:20.
8. Ko e hā ʻoku ʻikai ʻomai ai kiate kitautolu ʻe he akonaki ko ia ke hoko ʻo taʻehaʻila mei he māmaní ha faʻahinga makatuʻunga ke sio lalo ai ki he niʻihi kehé?
8 Kae kehe, ko e akonaki ko ia ke kei taʻehaʻila mei he māmaní ʻoku ʻikai te ne ʻomai kiate kitautolu ha faʻahinga makatuʻunga ke paetaku fakamatematē ai ki he faʻahinga ʻoku ʻikai ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. (Palovepi 8:13) Manatu ki he fakatātā fekauʻaki mo e kau taki lotu Siú, naʻe lāulea ki ai ʻi he kupu ki muʻá. Ko e founga ʻo e lotu naʻa nau fokotuʻú naʻe ʻikai te ne maʻu ʻa e hōifua ʻa Sihová; pea ʻikai ke tokoni ke maʻu ai ha ngaahi vā lelei mo e faʻahinga ʻikai ko e Siú. (Mātiu 21:43, 45) Mei heʻenau fakakaukau māʻoniʻoni-fakaekitá, naʻe sio lalo ai ʻa e kau tangata loto-māfana tōtuʻa ko ʻení ki he kau Senitailé. ʻOku ʻikai te tau fai ha vakai sionounou pehē, ʻo fakafeangai ki he faʻahinga ʻikai ko e Kau Fakamoʻoní ʻaki ʻa e anga-fakamāfulifuli. Hangē pē ko e ʻapositolo ko Paulá, ko ʻetau fakaʻamú ia ko e faʻahinga kotoa ʻoku nau fanongo ki he pōpoaki ʻo e moʻoni ʻo e Tohitapú ke nau maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá.—Ngāue 26:29; 1 Timote 2:3, 4.
9. Ko e hā ʻa e ola ʻoku totonu ke fakahoko ʻe ha vakai mafamafatatau Fakatohitapu, ki he anga ʻo ʻetau lea fekauʻaki mo e faʻahinga ʻoku ʻikai te nau kau ʻi heʻetau ngaahi tuí?
9 Ko ha vakai mafamafatatau Fakatohitapu, ʻoku totonu ke ne kaunga ki he anga ʻo ʻetau lea ʻo kau ki he faʻahinga ʻikai ko e Kau Fakamoʻoní. Naʻe fakahinohino ʻe Paula kia Taitusi ke ne fakamanatu ki he kau Kalisitiane ʻi he motu ko Kēlití “ke ʻoua te nau lauʻikovi ha taha: ke ʻoua naʻa ko e kau veipā, ka ko e kau fakaʻatūʻi pe, ʻo matuʻaki faiʻaki ʻa e angakataki ki he kakai kotoa pe.” (Taitusi 3:2) Fakatokangaʻi ko e kau Kalisitiané naʻe fiemaʻu ke ʻoua te nau lauʻikovi “ha taha”—naʻa mo ha taha ʻo e faʻahinga ʻikai ko e Kalisitiane ʻi Kēlití, ko e niʻihi ʻo kinautolu naʻe ʻiloa ʻi heʻenau loí, kai fakaputá, mo e fakapikopikó. (Taitusi 1:12) Ko ia ʻe taʻefakatohitapu kiate kitautolu ke tau ngāueʻaki ʻa e ngaahi lea fakamāʻulaloʻi ʻi he taimi ʻoku tau lave ai ki he faʻahinga ʻoku ʻikai te nau kau ʻi heʻetau ngaahi tuí. ʻE ʻikai ke hanga ʻe ha fakakaukau loto-mahikihiki ia ʻo tohoaki mai ʻa e niʻihi kehé ki he lotu ʻa Sihová. Ka, ʻi heʻetau vakai mo fakafeangai ki he niʻihi kehé ʻo fehoanaki mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni lelei ʻo e Folofola ʻa Sihová, ʻoku tau ‘ʻai ke teungaʻia ai ʻa e tokateline’ ʻa e ʻOtuá.—Taitusi 2:10.
Taimi ke Sīlongo Aí, Taimi ke Lea Aí
10, 11. Naʻe anga-fēfē hono fakahāhaaʻi ʻe Sīsū naʻá ne ʻilo ʻa e taimi ko ha (a) “ʻaho ke silongo” ai? (e) “ʻaho ke lea” ai?
10 ʻOku ʻi ai ha “ʻaho ke silongo, mo e ʻaho ke lea,” ko e lau ia ʻa e Koheleti 3:7. Ko ia, ko e polé ʻeni: ko e fili ʻa e taimi ke tukunoaʻi ai pē ʻa e kau fakafepakí pea mo e taimi ke lea ai ke maluʻi ʻetau tuí. ʻOku lava ke tau ako lahi mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e tokotaha naʻe haohaoa maʻu pē ʻi he fakakaukau fakapotopotó—ko Sīsū. (1 Pita 2:21) Naʻá ne ʻilo ʻa e taimi “ke silongo” aí. Hangē ko ʻení, ʻi he taimi naʻe tukuakiʻi loi ai ia ʻe he houʻeiki taulaʻeikí mo e kau mātuʻá ʻi he ʻao ʻo Pailató, ko Sīsuú “naʻe ʻikai te ne tali ha meʻa.” (Mātiu 27:11-14) Naʻe ʻikai te ne fie leaʻaki ha meʻa ʻe ngali uesia ai ʻa hono fakahoko ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá kiate iá. Ko ia, naʻá ne fili ke tuku pē ki heʻene ngaahi ngāue ʻiloá ke ne fai ʻa e leá. Naʻá ne ʻilo naʻa mo e moʻoní heʻikai te ne liliu ʻe ia ʻenau ngaahi fakakaukau mo honau ngaahi loto-pōlepolé. Ko ia, naʻá ne tukunoaʻi pē ʻenau talatalaakiʻí, ʻo fakafisi ke maumauʻi ʻene taumuʻa ke fakalongolongó.—Aisea 53:7.
11 Kae kehe, naʻe toe ʻilo ʻe Sīsū ʻa e taimi “ke lea” aí. ʻI he taimi ʻe taha, naʻá ne fakakikihi hangatonu ai mo fakahāhā mo hono kau fakaangá, ʻo fakaeʻa ʻa e taʻemoʻoni ʻo ʻenau ngaahi tukuakiʻi loí. Ko e fakatātaá, ʻi he feinga ʻa e kau sikalaipé mo e kau Fālesí ke fakaongoongo-koviʻi ia ʻi he ʻao ʻo ha fuʻu kakai tokolahi ʻaki hono tukuakiʻi ia ki he kapusi tēmeniō ʻo fakafou ʻia Pelisipupé, naʻe fili ai ʻa Sīsū ke ʻai ke ʻoua ʻe tuʻu mai ʻenau ngaahi talatalaakiʻi loí. ʻAki ha fakaʻuhinga pōtoʻi fakaefakalongolongoʻi mo ha talanoa fakatātā mālohi ʻaupito, naʻá ne fakataʻeʻaongaʻi ai ʻa e loí. (Maake 3:20-30; sio foki ki he Mātiu 15:1-11; 22:17-21; Sione 18:37.) ʻI he founga meimei tatau, ʻi he taimi naʻe toho mai ai ʻa Sīsū ki he ʻao ʻo e Sanetalimí, ʻi he hili hono lavakiʻi mo puke iá, naʻe kouna olopoto ia ʻe he Taulaʻeiki Lahi ko Kaiafasí: “ʻOku ou hu atu ʻi he ʻOtua ʻoku ʻafio ni, ke ke tala mai pe ko e Misaia koe, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua.” Naʻe hoko mo ʻeni foki ko ha “ʻaho ke lea” ai, he ka sīlongo ai pē ʻe lava ke fakaʻuhingaʻi ia ʻo pehē ko hano fakaʻikaiʻi ʻo ʻene hoko ko e Kalaisí. Ko ia naʻe tali ʻe Sīsū: “Ko au.”—Mātiu 26:63, 64; Maake 14:61, 62.
12. Ko e hā ʻa e ngaahi tuʻunga naʻa nau ueʻi ʻa Paula mo Panepasa ke na lea loto-toʻa ai ʻi ʻAikoniumé?
12 Toe fakakaukau ange ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Paula mo Panepasá. ʻOku fakahā ʻe he Ngāue 14:1, 2: “ʻI Aikoniume, naʻa na hu fakataha ki he falelotu ʻo e kakai Siū: pea naʻe pehē ʻena malanga, ko ia naʻe tui ai ha fuʻu tokolahi ʻo e kakai Siū mo e kakai Kalisi fakatouʻosi. Ka ko e kau Siū naʻe ʻikai tui, naʻa nau oʻi mo fakakoviʻi ʻa e loto ʻo e kau Senitaile ke tuʻu ki he kainga lotu.” ʻOku fakalea ʻe he The New English Bible: “Ka ko e kau Siu naʻe ʻikai liliú naʻa nau ueʻi ʻa e kau Senitailé pea fakakonahi honau ʻatamaí ki he kau Kalisitiané.” ʻI he ʻikai ke fiemālie pē ʻi heʻenau talitekeʻi ʻa e pōpoakí, naʻe fakatupunga ʻe he kau Siu fakafepakí ha feingatau talatalaakiʻi taʻeʻuhinga lelei, ʻo feinga ke tomuʻa fehiʻa ʻa e kakai Senitailé ki he kau Kalisitiané.a He loloto ē ko ʻenau tāufehiʻa ki he lotu faka-Kalisitiané! (Fakafehoanaki mo Ngāue 10:28.) ʻI he meʻá ni, naʻe ongoʻi ai ʻe Paula mo Panepasa ko ha “ʻaho ke lea” ai, naʻa hoko ʻa e kau ākonga foʻoú ʻo loto-siʻi ʻi he manuki fakahāhaá. “Ko ia naʻe fuoloa ʻena [Paula mo Panepasa] nofo ai, ʻo na malanga mālohi ko ʻena falala ki he ʻEiki,” ʻa ia naʻá ne fakahāhaaʻi ʻa ʻene hōifuá ʻaki hono fakaivia kinaua ke fakahoko ʻa e ngaahi fakaʻilonga fakaemaná. Naʻe iku eni ʻo kau ha niʻihi “mo haʻa Siu, ka ko e niʻihi mo e ongo aposetolo.”—Ngāue 14:3, 4.
13. ʻI he feangai mo e lumaʻí, ko fē ʻa e taimi ʻoku faʻa hoko “ko e ʻaho ke silongo” aí?
13 Ko ia, ʻoku totonu leva ke fēfē ʻetau talí ʻi he taimi ʻoku lumaʻi ai kitautolú? ʻOku fakatuʻunga kotoa pē ia ʻi he ngaahi tuʻungá. ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi ʻoku fiemaʻu ai kiate kitautolu ke ngāueʻaki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ia ʻoku ʻi ai ʻa e “ʻaho ke silongo.” ʻOku tautefito ʻeni ʻi he taimi ʻoku feinga ai ʻa e kau fakafepaki loto-taʻeʻunuá ke tohoaki kitautolu ki ha ngaahi fakakikihi taʻeʻuhinga. Kuo pau ke ʻoua naʻa ngalo ʻiate kitautolu ʻoku ʻi ai ʻa e kakai ia ʻe niʻihi ʻoku ʻikai pē ke nau fiemaʻu ʻe kinautolu ke nau ʻilo ʻa e moʻoní. (2 Tesalonaika 2:9-12) ʻOku ʻikai hano ʻaonga ʻa e feinga ia ke fakaʻuhinga ki he faʻahinga ʻoku fokotuʻu loto-pōlepole honau lotó ʻi he taʻetuí. ʻIkai ngata aí, ʻi heʻetau nōfoʻi ʻi he fakakikihi mo e tokotaha tukuakiʻi loi kotoa pē ʻoku nau ʻohofi kitautolú, ʻoku malava ke tau hoko ʻo hē ai mei he ngāue ʻoku mahuʻinga mamaʻo ange ia mo fakafiemālié—ko hono tokoniʻi ʻa e faʻahinga loto-totonu ko ia ʻoku nau fiemaʻu moʻoni ke ako ʻa e moʻoni ʻo e Tohitapú. Ko ia, ʻi he taimi ʻoku tau fetaulaki ai mo e kau fakafili ko ia ʻoku nau tukupā ke fakamafola ʻa e ngaahi loi fekauʻaki mo kitautolú, ko e faleʻi fakamānavaʻí ʻoku pehē: “Fakaʻehiʻehi meiate kinautolu.”—Loma 16:17, 18; Mātiu 7:6.
14. ʻI he ngaahi founga fē te tau maluʻi nai ai ʻetau tuí ʻi he ʻao ʻo e niʻihi kehé?
14 Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ʻuhinga ʻeni ia ʻoku ʻikai te tau maluʻi ai ʻe kitautolu ʻa ʻetau tuí. He ʻoku toe ʻi ai ʻa e “ʻaho ke lea.” ʻOku totonu ʻetau tokanga fekauʻaki mo e kakai loto-moʻoni ko ia kuo nau lāuʻilo ki he fakaanga fakaongoongokovi ko ia ʻo kitautolú. ʻOku tau loto-lelei ke fai ha fakamatala mahino ʻo ʻetau ngaahi tuipau moʻoní ki he niʻihi kehé; ko e moʻoni, ʻoku tau talitali lelei ʻa e faingamālie. Naʻe tohi ʻe Pita: “Mou ʻai ke tapuhā ʻa Kalaisi ʻi homou loto, ko e ʻEiki pe ia: ʻo mou ʻosi teu ai pe ke fai ha fakamatala kiate ia fuape te ne ʻeke kiate kimoutolu ʻa e ʻuhinga ʻo e ʻamanaki ʻoku mou maʻu; kae fai ʻi he angavaivai mo e tailiili.” (1 Pita 3:15) ʻI he taimi ʻe kole ai ʻe he faʻahinga tāutaha ʻoku mahuʻingaʻia moʻoní ki ha fakamoʻoni ki he ngaahi tui ʻoku tau koloaʻakí, ʻi heʻenau fakaʻekeʻeke fekauʻaki mo e ngaahi tukuakiʻi loi naʻe fai ʻe he kau fakafepakí, ko hotau fatongiá leva ia ke maluʻi ʻetau tuí, ʻo ʻoatu ʻa e ngaahi tali faka-Tohitapu lelei. Tānaki atu ki ai, ʻoku leʻo-lahi ange ʻa e lea ʻa hotau ʻulungāngá. Hangē pē ko hono fakatokangaʻi ʻe he kau mamata ʻoku ʻatamai-ʻataá ʻa ʻetau feinga moʻoni ke moʻui ʻo fehoanaki mo e ngaahi tuʻunga māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá, ʻoku malava lelei ke nau fakatokangaʻi ko e ngaahi tukuakiʻi naʻe fai mai kiate kitautolú ʻoku loi.—1 Pita 2:12-15.
Fēfē ʻa e Lauʻikovi-Loi Fakahāhaá?
15. Ko e hā ʻa e fakatātā ʻe taha ʻo e hoko ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ko e tāketi ia ʻo e fakamatala mioʻi ʻi he maʻuʻanga ongoongó?
15 ʻI he taimi ʻe niʻihi, kuo hoko ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ko e tāketi ia ʻo e fakamatala kuo mioʻi ʻi he maʻuʻanga ongoongó. Ko e fakatātaá, ʻi ʻAokosi 1, 1997, naʻe pulusi ai ʻi ha nusipepa Lūsia ha kupu lauʻikovi loi ʻo taukaveʻi ai, tuku kehe ʻa e ngaahi meʻa kehé, ko e Kau Fakamoʻoní ʻoku nau fiemaʻu matematē ʻa e kau mēmipá ke nau ‘liʻaki honau ngaahi uaifí, ngaahi husepānití, mo e ngaahi mātuʻá kapau ʻoku ʻikai te nau mahinoʻi pea ʻikai te nau kau fakataha ʻi heʻenau tuí.’ Ko ha taha pē ʻoku maheni moʻoni mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻokú ne ʻiloʻi ʻoku loi ʻa e tukuakiʻí ni. ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohitapú ko e kau Kalisitiané ke nau fakafeangai ki he ngaahi mēmipa taʻetui ʻi he fāmilí ʻaki ʻa e ʻofa mo e fakaʻapaʻapa, pea ʻoku feinga ʻa e Kau Fakamoʻoní ke muimui ʻi he fakahinohino ko iá. (1 Kolinito 7:12-16; 1 Pita 3:1-4) Neongo ia, naʻe pulusi ʻa e kupú ia, pea naʻe takihalaʻi ai ʻa e kau lautohi tokolahi. ʻE lava fēfē ke tau maluʻi ʻetau tuí ʻi he taimi ʻoku tukuakiʻi loi ai kitautolú?
16, 17, mo e puha ʻi he peesi 16. (a) Ko e hā naʻe leaʻaki ʻe he Taua Leʻo ʻo fekauʻaki mo e tali ki he fakamatala loi ʻi he maʻuʻanga ongoongó? (e) ʻI he malumalu ʻo e ngaahi tuʻunga fē ʻe fai nai ai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ha tali ki he ngaahi fakamatala fakafili ʻi he maʻuʻanga ongoongó?
16 ʻI he meʻá ni foki, ʻoku ʻi ai ʻa e “ʻaho ke silongo, mo e ʻaho ke lea.” Naʻe fakahā ʻeni ʻe he Taua Leʻo ʻi he foungá ni: “Pe te tau tukunoaʻi ʻa e fakamatala loi ʻi he maʻuʻanga ongoongó pe maluʻi ʻa e moʻoní ʻi ha ngaahi founga feʻungamālie ʻoku fakatuʻunga ia ʻi he ngaahi tuʻungá, ko e tokotaha fakalanga ʻo e fakaangá, pea mo ʻene taumuʻá.” ʻI he ngaahi keisi ʻe niʻihi, ʻoku lelei taha nai ke tukunoaʻi ʻa e ngaahi fakamatala taʻepaú, ʻo ʻikai ai ke toe fakahāhā lahi ange ai ʻa e ngaahi loí.
17 ʻI he ngaahi keisi kehe ia, ʻe lava ke hoko nai ia ko ha “ʻaho ke lea.” Ko ha fainusipepa falalaʻanga pe faiongoongo kuó ne maʻu nai ha fakamatala hala fekauʻaki mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová pea ʻokú ne tali lelei nai ha fakamatala moʻoni ʻo fekauʻaki mo kitautolu. (Sio ki he puha “Fakatonutonu ha Fakamatalakeheʻi.”) Kapau ʻoku langaʻi ʻe ha ngaahi fakamatala fakafili ʻi he maʻuʻanga ongoongó ha tomuʻa fehiʻa ʻo ne fakafaingataʻaʻiaʻi ʻetau ngāue fakamalangá, ʻe fai nai ʻe he kau fakafofonga ʻo e ʻōfisi vaʻa ʻo e Sōsaieti Taua Leʻó ʻa e tomuʻa feinga ke maluʻi ʻa e moʻoní ʻaki ha ngaahi founga taau.b Ko e fakatātaá, ʻe vaheʻi nai ki ha kau mātuʻa taau ke nau fakahaaʻi ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻá, hangē ʻi ha polokalama TV, naʻa hoko ʻa e ʻikai hā atú ia ke pehē ai kuo ʻikai ha tali ia ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻOku ngāue fakataha fakapotopoto ʻa e Kau Fakamoʻoni tāutaha mo e fakahinohino ʻa e Sōsaieti Taua Leʻó mo hono kau fakafofongá ʻi he ngaahi meʻa pehení.—Hepelu 13:17.
Maluʻi Fakalao ʻa e Ongoongo Leleí
18. (a) Ko e hā ʻoku ʻikai fiemaʻu ai kiate kitautolu ʻa e ngofua ʻa e ngaahi founga-pule fakaetangatá ke malangá? (e) Ko e hā ʻa e ʻalunga ʻoku tau muimui ai ʻi he ʻikai ke ngofua ke tau malangá?
18 ʻOku haʻu mei hēvani hotau fakamafai ke malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ko Sīsū, ʻa ia naʻá ne fekauʻi kitautolu ke fai ʻa e ngāue ko ʻení, kuo foaki kiate ia ʻa e “pule kotoa pe ʻi langi pea ki mamani.” (Mātiu 28:18-20; Filipai 2:9-11) Ko ia, ʻoku ʻikai fiemaʻu kiate kitautolu ia ʻa e ngofua mei he ngaahi founga-pule fakaetangatá ke malanga. Neongo ia, ʻoku tau lāuʻilo ko hono maʻu ʻa e tauʻatāina fakalotú ʻoku tokoni ia ki hono fakamafola ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá. ʻI he ngaahi fonua ko ia ʻoku tau maʻu ai ʻa e tauʻatāina ke hoko atu ai ʻetau lotú, te tau ngāueʻaki ai ʻa e founga fakalaó ke maluʻi ia. ʻI he feituʻu ne fakaʻikaiʻi ai meiate kitautolu ʻa e tauʻatāina peheé, ʻi loto ʻi he faʻunga ʻo e laó, te tau feinga ai ke maʻu mai ia. Ko ʻetau taumuʻá, ʻoku ʻikai ko ha liliu fakasōsiale, ka ko hono “taukapoʻi mo poupou ʻa e Kosipeli.”c—Filipai 1:7.
19. (a) Ko e hā nai ʻa e ola ʻo ʻetau ‘ʻange ʻa e ngāhi meʻa ʻa e ʻOtuá ki he ʻOtuá’? (e) Ko e hā ʻoku tau fakapapau ke faí?
19 ʻI he tuʻunga ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻoku tau lāuʻilo ko Sihová ko e Hau Fakalevelevá ia. ʻOku aoniu ʻene laó. ʻOku tau talangofua loto-tōnunga ki he ngaahi founga-pule fakaetangatá, ʻo ‘ʻange ʻa e ngāhi meʻa ʻa Sisá kia Sisa.’ Ka heʻikai te tau fakaʻatā ha meʻa ke ne fakahohaʻasi ʻetau fakahoko ha fatongia ʻoku mahuʻinga mamaʻo ange ia—‘ko e ʻange ʻa e ngāhi meʻa ʻa e ʻOtuá ki he ʻOtuá.’ (Mātiu 22:21) ʻOku tau mahinoʻi kakato ko hono fai iá te ne ʻai ai kitautolu “ko e fehiʻanekina” ʻe he ngaahi puleʻangá, ka ʻoku tau tali ʻeni ko e konga ia ʻo e totongi ʻo e tuʻunga-ākongá. Ko e lēkooti fakalao ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he senituli hono 20 ko ha fakamoʻoni ia ki heʻetau fakapapau ke maluʻi ʻetau tuí. ʻAki ʻa e tokoni mo e poupou ʻa Sihová, te tau hokohoko atu ai ʻo ‘ʻikai tuku ʻa e ako mo malangaʻaki ʻa e ongoongo leleí.’—Ngāue 5:42.
[Fakamatala ʻi lalo]
a ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Matthew Henry’s Commentary on the Whole Bible ʻo pehē ko e kau Siu fakafepakí naʻa nau “ʻai ia ko ʻenau ngāue ke nau ʻalu atu fakakaukauʻi pē ki he [kau Senitaile] peheé ʻi heʻenau mahení, pea leaʻaki ʻa e meʻa kotoa, pe fasituʻu kotoa ʻoku lava ke tupu hake ʻi honau ʻatamaí ke fakatupu ai ʻiate kinautolu ʻo ʻikai ngata pē ʻi ha anga-māʻulalo ka ko ha fakakaukau kovi ki he lotu faka-Kalisitiané.”
b ʻI he hili hono pulusi ʻa e kupu lauʻikovi loi ʻi he nusipepa Lūsiá (naʻe lave ki ai ʻi he palakalafi 15), naʻe tangi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki he Semipā Fakapalesiteni Fakaefakamaauʻanga ʻo e Komoniueli Lūsiá ki he Ngaahi Fakakikihi Fakaeongoongó ʻo kole ke toe vakaiʻi ʻa e ngaahi tukuakiʻi loi naʻe fai ʻi he kupú. Ki muí ni mai, naʻe fai ai ʻe he fakamaauʻangá ha tuʻutuʻuni ʻo tautea ai ʻa e nusipepá ʻi hono pulusi ʻa e kupu fakaongoongokoví.—Sio ki he Awake!, ʻo Nōvema 22, 1998, peesi 26-27.
c Sio ki he kupu “Maluʻi Fakalao ʻa e Ongoongo Leleí,” ʻi he peesi 19-22.
ʻOkú Ke Manatuʻi?
◻ Ko e hā ʻoku hoko ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová “ko e fehiʻanekina”?
◻ ʻOku totonu ke anga-fēfē ʻetau vakai ki he faʻahinga ʻoku ʻikai te nau kau ʻi heʻetau ngaahi tui fakalotú?
◻ ʻI he feangai mo e kau fakafepakí, ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga mafamafatatau naʻe fokotuʻu ai ʻe Sīsuú?
◻ ʻI hono lumaʻi kitautolú, ʻe lava fēfē ke tau ngāueʻaki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ia ʻoku ʻi ai ʻa e “ʻaho ke silongo, mo e ʻaho ke lea”?
[Puha ʻi he peesi 16]
Fakatonutonu ha Fakamatalakeheʻi
“ʻI Yacuiba, Polivia, naʻe fokotuʻutuʻu ai ʻe ha kulupu fakaʻevangeliō fakakolo ki ha fale TV ke nau huluʻi ha filimi ʻoku hā mahino naʻe faʻu ʻe he kau tafoki mei he moʻoní. ʻI he vakai atu ki he ngaahi ola kovi ʻo e polokalama ko iá, naʻe fili ai ʻa e kau mātuʻá ke nau ʻaʻahi ki ha fale TV ʻe ua ʻo tuʻuaki ange te nau totongi kinautolu ka nau huluʻi mai ki he kakaí ʻa e ongo foʻi vitiō Jehovah’s Witnesses—The Organization Behind the Name mo e The Bible—A Book of Fact and Prophecy. ʻI he hili ʻa e sio ʻi he ongo foʻi vitiō ʻa e Sōsaietí, naʻe hoko ai ʻa e tokotaha ʻoku ʻaʻana ha fale letiō ʻo ne ʻita lahi ʻi he ngaahi fakamatalakeheʻi ʻi he polokalama ʻa e kau tafoki mei he moʻoní peá ne tuʻuaki ai te ne fakahūhū mai ha ngaahi fanongonongo nounou taʻetotongi maʻá e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻo fekauʻaki mo ʻenau fakataha-lahi fakavahe naʻe tuʻunuku maí. Naʻe anga kehe ʻa e tokolahi ʻo e kau maʻu fakatahá, pea naʻe kamata ʻa e faʻahinga loto-totonu tokolahi ke ʻeke ʻa e ngaahi fehuʻi loto-moʻoni ʻi he taimi naʻe ʻaʻahi atu ai kiate kinautolu ʻa e Kau Fakamoʻoní ʻi he ngāue fakafaifekaú.”—1997 Yearbook of Jehovah’s Witnesses, peesi 61-62.
[Fakatātā ʻi he peesi 17]
ʻI he taimi ʻe taha, naʻe fakataʻeʻaongaʻi fakahāhā ai ʻe Sīsū ʻa e ngaahi tukuakiʻi loi ʻa hono kau fakaangá