KUPU AKO 1
“ʻOua ʻe Loto-Moʻua, he ko Au ʻa Ho ʻOtuá”
“ʻOua ʻe ilifia, he ʻoku ou kau mo koe. ʻOua ʻe loto-moʻua, he ko au ʻa ho ʻOtuá. Te u fakaivimālohiʻi koe, ʻio, te u tokoniʻi koe.”—ʻAI. 41:10.
HIVA 23 Sihova, Homau Mālohingá
ʻI HE KUPÚ NIa
1-2. (a) Naʻe anga-fēfē hono tākiekina ʻe he pōpoaki ʻoku hiki ʻi he ʻAisea 41:10 ha tuofefine ko Yoshiko? (e) Naʻe fakatolonga mai ʻe Sihova ʻa e pōpoaki ko iá ke maʻu ʻaonga mei ai ʻa hai?
KO HA tuofefine faitōnunga ko Yoshiko naʻá ne maʻu ha ongoongo kovi. Naʻe tala ange ʻe heʻene toketaá ʻoku toe pē laui māhina peá ne mate. Naʻe anga-fēfē ʻene fakafeangaí? Naʻe manatuʻi ʻe Yoshiko ʻene veesi Tohi Tapu manakó, ko e ʻAisea 41:10. (Lau.) Naʻá ne lea ʻi he nonga ki heʻene toketaá naʻe ʻikai ke ne ilifia, koeʻuhi naʻe puke ʻe Sihova hono nimá.b Ko e pōpoaki fakafiemālie ʻi he veesi ko iá naʻá ne tokoniʻi ʻa siʻotau tuofefiné ke falala kakato kia Sihova. Ko e veesi tatau ko iá ʻoku lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau nofoʻaki nonga ʻi he fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahi kakahá. Ke tau mahinoʻi ʻa e founga ʻe lava ʻo hoko ai iá, ʻuluakí tau sivisiviʻi angé ʻa e ʻuhinga naʻe ʻoange ai ʻe he ʻOtuá ʻa e pōpoaki ko iá kia ʻAiseá.
2 ʻUluakí, naʻe ʻai ʻe Sihova ʻa ʻAisea ke ne hiki ʻa e ngaahi lea ko iá ke fakafiemālieʻi ʻa e kau Siu ʻa ia ʻe ʻave fakamālohi ki mui ai ki Pāpiloné. Kae kehe, naʻe fakatolonga mai ʻe Sihova ʻa e pōpoaki ko iá ʻo ʻikai ke ʻaonga pē ki he kau Siu ʻave fakamālohí kae pehē foki ki he kotoa ʻo ʻene kakai talu mei he taimi ko iá. (ʻAi. 40:8; Loma 15:4) ʻI he ʻahó ni, ʻoku tau moʻui ʻi he “ngaahi taimi fakalilifu ʻa ia ʻe faingataʻa ke fekuki mo ia,” pea ʻe fiemaʻu lahi ange kiate kitautolu ʻi ha toe taimi ki muʻa ʻa e fakalototoʻa ʻi he tohi ʻa ʻAiseá.—2 Tīm. 3:1.
3. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi talaʻofa ʻoku maʻu ʻi he ʻAisea 41:10, ʻa e konga tohi fakataʻu kuo fili ki he 2019? (e) ʻOku tau maʻu ʻa e ngaahi fakapapauʻiʻanga ki he ngaahi talaʻofa ko ení. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ʻa e ngaahi fakapapauʻiʻanga ko iá?
3 ʻI he kupu ko ení, te tau tokangataha ai ki he talaʻofac fakatupu tuipau ʻa Sihova ʻe tolu ʻa ia ʻoku hiki ʻi he ʻAisea 41:10: (1) Ko Sihova te ne kau mo kitautolu, (2) ko Ia hotau ʻOtuá pea (3) te ne tokoniʻi kitautolu. ʻOku tau fiemaʻu ʻa e ngaahi fakapapauʻiʻanga ko ení, koeʻuhí hangē ko Yoshiko, ʻoku tau fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻi he moʻuí. Kuo pau foki ke tau toe fekuki mo e ngaahi tuʻunga kovi ʻoku hoko ʻi he māmani ko ení. Ko e niʻihi ʻo kitautolu ʻoku aʻu ʻo tau kātekina ʻa e fakatanga mei he ngaahi puleʻanga mālohí. Tau lāulea taha taha angé ki he fakapapauʻiʻanga ʻe tolú.
“ʻOKU OU KAU MO KOE”
4. (a) Ko e hā ʻa e ʻuluaki fakapapauʻiʻanga te tau lāulea ki aí? (Sio foki ki he fakamatala ʻi lalo.) (e) ʻI he ngaahi founga fē ʻoku fakahaaʻi mai ai ʻe Sihova ʻene ngaahi ongoʻí? (f) ʻOku anga-fēfē hoʻo ongoʻi fekauʻaki mo e ngaahi foʻi folofola ko ení?
4 ʻUluakí, ʻoku fakapapauʻi mai ʻe Sihova kiate kitautolu: “ʻOua ʻe ilifia, he ʻoku ou kau mo koe.”d ʻOku fakahaaʻi ʻe Sihova ʻokú ne kau mo kitautolu ʻaki ʻene tokanga kakato mai mo fakahaaʻi mai ʻene ʻofa māfana kiate kitautolú. Fakatokangaʻi ʻa e anga ʻene fakahaaʻi mai ʻene ngaahi ongoʻi ʻofa uʻuuʻu mo loloto kiate kitautolú. “Naʻá ke hoko ʻo mahuʻinga kiate au,” ko e folofola ia ʻa Sihová. “Naʻe fakalāngilangiʻi koe, pea kuó u ʻofa ʻiate koe.” (ʻAi. 43:4) ʻOku ʻikai ha mālohi ʻi he ʻunivēsí ʻoku lava ke ne ʻai ʻa Sihova ke taʻofi ʻa ʻene ʻofa ki he faʻahinga ʻoku tauhi kiate iá; ko ʻene mateaki kiate kitautolú ʻoku taʻeueʻia. (ʻAi. 54:10) Ko ʻene ʻofá mo e kaumeʻá ʻoku fakafonu ai kitautolu ʻaki ʻa e loto-toʻa. Te ne maluʻi kitautolu ʻi he ʻahó ni, hangē pē ko ʻene maluʻi ʻa ʻEpalamé (ʻĒpalahame) ko hono kaumeʻá. Naʻe pehē ʻe Sihova kiate ia: “ʻOua te ke manavahē, ʻEpalame. Ko ha pā au kiate koe.”—Sēn. 15:1.
ʻI he tokoni ʻa Sihová, ʻe lava ke tau fou atu ʻi ha faʻahinga ʻahiʻahi pē hangē ha lōvai mo ha afi te tau fehangahangai mo ia (Sio ki he palakalafi 5-6)e
5-6. (a) ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi ʻoku mahuʻingaʻia ʻa Sihova ʻi hono tokoniʻi kitautolu ʻi heʻetau fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahí? (e) Ko e hā ʻa e lēsoni ʻe lava ke tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Yoshiko?
5 ʻOku tau ʻilo ʻoku mahuʻingaʻia ʻa Sihova ʻi hono tokoniʻi kitautolu ʻi heʻetau fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahí koeʻuhi ʻokú ne talaʻofa ki heʻene kakaí: “ʻI hoʻo fou atu ʻi he ngaahi vaí, te u ʻiate koe, pea ʻi he ngaahi vaitafé, ʻe ʻikai te nau lōmakiʻi koe. ʻI hoʻo ʻalu ʻi he afí, ʻe ʻikai te ke vela, pea ʻe ʻikai te ke māngia ʻi he ulo ʻo e afí.” (ʻAi. 43:2) ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e ngaahi lea ko ení?
6 ʻOku ʻikai ke talaʻofa mai ʻe Sihova te ne toʻo ʻa e ngaahi pole ʻokú ne ʻai ke faingataʻa ʻa e moʻuí, ka heʻikai te ne fakaʻatā ʻa e ngaahi palopalema hangē ha “ngaahi vaí” ke ne lōmekina kitautolu pe ko e ngaahi ʻahiʻahi hangē ha “ulo ʻo e afí” ke ne uesia tuʻuloa kitautolu. ʻOkú ne fakapapauʻi mai te ne kau mo kitautolu, ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau “fou atu” ʻi he ngaahi pole ko iá. Ko e hā ʻe fai ʻe Sihová? Te ne tokoni ke toʻo atu ʻetau ilifiá koeʻuhi ke lava ʻo tau tauhi maʻu ʻetau anga-tonu kiate iá, naʻa mo ʻetau fehangahangai mo e maté. (ʻAi. 41:13) Naʻe fakamoʻoniʻi eni ʻe Yoshiko, ʻa ia naʻa tau lave ki ai ki muʻá. ʻOku pehē ʻe heʻene taʻahine: “Naʻe maongo kiate kimautolu ʻa e nonga ʻemau faʻeé. Naʻa mau fakamoʻoniʻi naʻe ʻoange ʻe Sihova kiate ia ʻa e nonga ʻi lotó. Naʻe talanoa ʻeku faʻeé ki he kau nēsí mo e kau mahakí fekauʻaki mo Sihova mo ʻene ngaahi talaʻofá, ʻo aʻu ki he ʻaho naʻá ne mate aí.” Ko e hā ʻoku tau ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Yoshiko? ʻI he taimi ʻoku tau falala ai ki he talaʻofa ʻa e ʻOtuá “Te u ʻiate koe,” te tau loto-toʻa foki mo mālohi ʻi heʻetau kātekina ʻa e ngaahi ʻahiʻahí.
“KO AU ʻA HO ʻOTUÁ”
7-8. (a) Ko e hā ʻa e fakapapauʻiʻanga hono ua te tau lāulea ki aí, pea ko e hā hono ʻuhingá? (e) Ko e hā naʻe tala ai ʻe Sihova ki he kau Siu ne ʻave fakamālohí: “ʻOua ʻe loto-moʻua”? (f) Ko e hā ʻa e ngaahi lea ʻoku maʻu ʻi he ʻAisea 46:3, 4 kuo pau naʻá ne fakanonga ʻa e loto ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá?
7 Fakatokangaʻi ʻa e fakapapauʻiʻanga hono ua naʻe hiki ʻe ʻAiseá: “ʻOua ʻe loto-moʻua, he ko au ʻa ho ʻOtuá.” ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e kupuʻi lea ko eni fekauʻaki mo e loto-moʻuá? ʻI he veesi ko ení, ko e foʻi lea ʻi he muʻaki leá ki he “loto-moʻua” ʻokú ne maʻu ʻa e foʻi fakakaukau ko e toutou sio ki mui koeʻuhí ʻokú ke ilifia ki ha meʻa pe ko ha tokotaha fakatuʻutāmaki te ne fai atu ha kovi kiate koe.
8 Ko e hā naʻe tala ai ʻe Sihova ki he kau Siu naʻe teu ke ʻave fakamālohi ki Pāpiloné ke ʻoua te nau “loto-moʻua”? Koeʻuhi naʻá ne ʻilo ko e kakai ʻi he fonua ko iá te nau ilifia. Ko e hā te ne ʻai ke nau ilifiá? ʻI he ofi ke ngata ʻa e taʻu ʻe 70 hono ʻave fakamālohi ʻa e kau Siú, ʻe ʻohofi ʻa Pāpilone ʻe he kau tau mālohi ʻa Mītia-Pēsia. ʻE ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e kau tau ko ení ke fakatauʻatāinaʻi ʻene kakaí mei he nofo pōpula ʻi Pāpiloné. (ʻAi. 41:2-4) ʻI hono ʻiloʻi ʻe he kau Pāpiloné mo e kakai ʻi he ngaahi puleʻanga kehe ʻi he taimi ko iá naʻe fakaofi mai honau filí, naʻa nau feinga ke tauhi maʻu ʻenau loto-toʻá ʻaki ʻenau fepehēʻaki: “Loto-toʻa.” Naʻa nau toe ngaohi mo e ngaahi ʻotua ʻaitoli lahi ange, ʻo ʻamanaki ʻe maluʻi kinautolu ʻe he meʻá ni. (ʻAi. 41:5-7) Lolotonga iá, naʻe fakanonga ʻe Sihova ʻa e loto ʻo e kau Siu ne ʻave fakamālohí ʻaki ʻene pehē: “Ko koe, ʻe ʻIsileli, [ʻi he ʻikai hangē ko ho ngaahi kaungāʻapí] ʻa ʻeku sevānití, . . . ʻOua ʻe loto-moʻua, he ko au ʻa ho ʻOtuá.” (ʻAi. 41:8-10) Fakatokangaʻi naʻe pehē ʻe Sihova: “Ko au ʻa ho ʻOtuá.” ʻI he ngaahi lea ko iá, naʻe fakapapauʻi ai ʻe Sihova ki heʻene kau lotu mateakí naʻe ʻikai ke ne fakangaloʻi kinautolu—naʻá ne kei hoko pē ko honau ʻOtua, pea nau kei hoko pē ko ʻene kakai. Naʻá ne tala ange: “Te u fua koe . . . pea fakahaofi koe.” Ko e ngaahi lea fakafiemālie ko iá ʻoku ʻikai ha veiveiua naʻá ne fakaivimālohiʻi ʻa e kau Siu ne ʻave fakamālohí.—Lau ʻa e ʻAisea 46:3, 4.
9-10. Ko e hā ʻoku ʻikai ke fiemaʻu ai ke tau hoko ʻo ilifiá? Fakatātaaʻi.
9 ʻI he taimí ni ʻo laka ʻi ha toe taimi ki muʻa, ko e kakai takatakai ʻiate kitautolú ʻoku nau loto-moʻua fekauʻaki mo e ngaahi tuʻunga fakaʻaʻau ke toe kovi ange ʻo e māmaní. Ko e moʻoni, ʻoku uesia foki mo kitautolu ʻe he ngaahi palopalema tatau. Ka ʻoku ʻikai ke fiemaʻu ia ke tau hoko ai ʻo ilifia. ʻOku tala mai ʻe Sihova: “Ko au ʻa ho ʻOtuá.” Ko e hā ʻoku hoko ai ʻa e kupuʻi lea ko iá ko ha ʻuhinga mālohi ke tau nofoʻaki nonga ai?
10 Fakakaukau angé ki he fakatātā ko ení: Ko ha ongo pāsese, ko Simi mo Peni ʻokú na heka ʻi ha vakapuna ʻoku maʻu ʻe ha kiʻi matangi mālohi. ʻI he ʻalu hake ʻalu hifo ʻa e vakapuná, ʻoku ongo mai ha leʻo ʻi he sipiká: “Fakamaʻu homou letá. ʻE kovikovi ʻa e ʻeá ʻi ha kiʻi taimi. Naʻe hohaʻatuʻu ʻa Simi. Ka naʻe toe pehē mai ʻa e pailaté: “ʻOua te mou loto-moʻua. Ko homou pailaté eni ʻoku lea atú.” ʻI he taimi ko iá, naʻe kalokalo ʻa Simi, ʻo ne pehē, “Ko e hā ʻa e faʻahinga fakafiemālie ko ia?” Ka naʻá ne fakatokangaʻi ʻoku ʻikai ha mataʻi loto-moʻua ʻe taha ʻa Peni. ʻOku ʻeke ange ʻe Simi: “Ko e hā ʻokú ke nonga pehē aí?” ʻOku malimali pē ʻa Peni mo pehē ange: “Koeʻuhí ʻoku ou ʻiloʻi lelei ʻa e pailate ko ení. Ko ʻeku tamaí ia!” ʻOku pehē ange leva ʻe Peni: “Tuku ke u talanoa atu fekauʻaki mo ʻeku tamaí. ʻOku ou tui ʻi hoʻo ʻiloʻi ia mo ʻene taukeí, te ke nonga foki mo koe.”
11. Ko e hā ʻa e ngaahi lēsoni ʻe lava ke tau ako mei he fakatātā fekauʻaki mo e ongo pāsese ʻi he vakapuná?
11 Ko e hā ʻa e ngaahi lēsoni ʻe lava ke tau ako mei he fakatātā ko ení? Hangē ko Pení, ʻoku tau nonga koeʻuhi ʻoku tau ʻiloʻi lelei ʻetau Tamai fakahēvaní, ʻa Sihova. ʻOku tau ʻilo te ne tataki malu kitautolu ʻi he ngaahi palopalema hangē ha afā ʻoku tau fehangahangai mo ia lolotonga ʻa e ngaahi ʻaho fakaʻosi ʻo e fokotuʻutuʻu ko ení. (ʻAi. 35:4) ʻOku tau falala kia Sihova, ko ia ʻoku lava ke tau nofoʻaki nonga lolotonga ia ko e toenga ʻo e māmaní ʻoku lōmekina kinautolu ʻe he ilifiá. (ʻAi. 30:15) ʻOku tau toe hangē ko Pení ʻi heʻetau vahevahe atu ki hotau kaungāʻapí ʻa e ngaahi ʻuhinga ki heʻetau falala pau ki he ʻOtuá. Pea ʻe lava foki mo kinautolu ke nau fakapapauʻi tatau ai pē pe ko e hā ʻa e ngaahi pole ʻoku nau fehangahangai mo iá, ʻe poupouʻi kinautolu ʻe Sihova.
“TE U FAKAIVIMĀLOHIʻI [MO] TOKONIʻI KOE”
12. (a) Ko e hā ʻa e fakapapauʻiʻanga hono tolu te tau lāulea ki aí? (e) Ko e hā ʻa e moʻoniʻi meʻa ʻoku fakamanatu mai ʻi he lave fekauʻaki mo e ‘nima’ ʻo Sihová?
12 Fakatokangaʻi ʻa e fakapapauʻiʻanga hono tolu naʻe hiki ʻe ʻAiseá: “Te u fakaivimālohiʻi koe, ʻio, te u tokoniʻi koe.” Naʻe ʻosi fakamatalaʻi ʻe ʻAisea ʻa e founga ʻe fakaivimālohiʻi ai ʻe Sihova ʻa ʻene kakaí, ʻi he pehē: ‘ʻE hāʻele mai ʻi he mālohi ʻa Sihova, pea ko hono nimá ʻe pule maʻana.’ (ʻAi. 40:10) ʻOku faʻa ngāueʻaki fakaefakatātā ʻi he Tohi Tapú ʻa e foʻi lea “nimá” ke ʻuhingá ki he mālohi. Ko ia ko e kupuʻi lea ‘ko e nima ʻo Sihová ʻe pulé’ ʻoku fakamanatu mai ai ko Sihová ko ha Tuʻi mālohi. Naʻá ne ngāueʻaki hono mālohi taʻealaikunaʻí ke poupouʻi mo maluʻi ʻa ʻene kau sevāniti ʻi he kuohilí, pea ʻokú ne hokohoko atu ke fakaivimālohiʻi mo maluʻi ʻa e faʻahinga ʻoku nau falala kiate ia ʻi he ʻaho ní.—Teu. 1:30, 31; ʻAi. 43:10, fkm. ʻi lalo.
ʻOku ʻikai ha meʻatau ʻe lavameʻa ʻi he faiʻaki ha kovi ki he kongakau mālohi mo malu ʻa Sihová (Sio ki he palakalafi 12-16)f
13. (a) Ko fē ʻa e taimi ʻoku tautefito ai ʻa e fai ʻa Sihova ki heʻene talaʻofa ke fakaivimālohiʻi kitautolú? (e) Ko e hā ʻa e fakapapauʻiʻanga te ne ʻai ke tau maʻu ʻa e mālohi mo e falala pau lahi angé?
13 Tautefito ʻi he taimi ʻoku fakatangaʻi ai kitautolu ʻe hotau ngaahi filí, ʻoku fai ʻa Sihova ki heʻene talaʻofá: “Te u fakaivimālohiʻi koe.” ʻI he ngaahi feituʻu ʻe niʻihi ʻi he māmaní he ʻahó ni, ʻoku feinga mālohi hotau ngaahi filí ke taʻofi ʻetau ngāue fakamalangá pe tapui ʻetau kautahá. Neongo ia, ʻoku ʻikai ke tau loto-moʻua tōtuʻa fekauʻaki mo e ngaahi ʻoho peheé. Kuo ʻomai ʻe Sihova kiate kitautolu ha fakapapauʻiʻanga te ne ʻai ke tau maʻu ʻa e mālohi mo e falala pau lahi ange. ʻOkú ne talaʻofa mai: “ʻOku ʻikai ha meʻatau kuo faʻu ke faiʻaki ha kovi kiate koe ʻe teitei lavameʻa.” (ʻAi. 54:17) ʻOku fakamanatu mai ʻe he kupuʻi lea ko iá ʻa e moʻoniʻi meʻa mahuʻinga ʻe tolú.
14. Ko e hā ʻoku ʻikai ai ke tau ʻohovale ʻi hono ʻohofi kitautolu ʻe he ngaahi fili ʻo e ʻOtuá?
14 ʻUluakí, ʻi he tuʻunga ko e kau muimui ʻo Kalaisí, ʻoku tau ʻamanekina ʻe fehiʻanekinaʻi kitautolu. (Māt. 10:22) Naʻe tomuʻa tala ʻe Sīsū ko ʻene kau ākongá ʻe fakatangaʻi kakaha lolotonga ʻa e ngaahi ʻaho fakaʻosí. (Māt. 24:9; Sione 15:20) Ko hono uá, ʻoku tomuʻa fakatokanga mai ʻa e kikite ʻa ʻAiseá ko hotau ngaahi filí te nau fai ʻa e meʻa lahi ange ʻi hono fehiʻanekinaʻi kitautolú; te nau ngāueʻaki ʻa e ngaahi meʻatau kehekehe ke faiʻaki ha kovi kiate kitautolu. Ko e ngaahi meʻatau ko iá kuo kau ai ʻa e kākā olopoto, loi mataʻāʻā mo e fakatanga anga-fakamanu. (Māt. 5:11) Heʻikai taʻofi ʻe Sihova hotau ngaahi filí mei hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi meʻatau ko ení ke faitau mo kitautolú. (ʻEf. 6:12; Fkh. 12:17) Ka ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke tau ilifia. Ko e hā hono ʻuhingá?
15-16. (a) Ko e hā ʻa e moʻoniʻi meʻa hono tolu ʻoku fiemaʻu ke tau manatuʻí, pea ʻoku anga-fēfē hono poupouʻi eni ʻe he ʻAisea 25:4, 5? (e) ʻOku anga-fēfē hono fakamatalaʻi ʻe he ʻAisea 41:11, 12 ʻa e meʻa ʻe hoko ki he faʻahinga ko ia ʻoku nau faitau mo kitautolú?
15 Fakakaukau ki he moʻoniʻi meʻa hono tolu ʻoku fiemaʻu ke tau manatuʻí. Naʻe pehē ʻe Sihova “ʻoku ʻikai ha meʻatau” kuo faʻu ke fai mai ʻaki ha kovi “ʻe teitei lavameʻa.” Hangē pē ko hono maluʻi kitautolu ʻe ha ʻā mei ha ʻuha lōvai fakatupu maumau, ko ia ʻoku maluʻi kitautolu ʻe Sihova mei he “ʻita tōtōlili ʻa e kau pule kakahá.” (Lau ʻa e ʻAisea 25:4, 5.) Heʻikai ʻaupito ke lavameʻa hotau ngaahi filí ʻi hono fai mai ha maumau tuʻuloa kiate kitautolu.—ʻAi. 65:17.
16 ʻOku toe ʻai ʻe Sihova ke mālohi ʻetau falala kiate iá ʻaki hono fakamatalaʻi māʻalaʻala mai ʻa e meʻa ʻe hoko ki he “faʻahinga kotoa ʻoku ʻita tōlili” mai kiate kitautolú. (Lau ʻa e ʻAisea 41:11, 12.) Tatau ai pē pe ko e hā hono mālohi ʻo e faitau mai hotau ngaahi filí pe kakaha fēfē ʻa e faitaú, ʻoku kei tatau pē ʻa e olá: Ko e ngaahi fili kotoa ʻo e ʻOtuá “te nau ʻauha pea mole atu.”
FOUNGA ʻETAU FAKAIVIMĀLOHIʻI ʻETAU FALALA KIA SIHOVÁ
ʻE lava ke tau fakaivimālohiʻi ʻetau falala kia Sihová ʻaki ʻa e lau maʻu pē fekauʻaki mo ia ʻi he Tohi Tapú (Sio ki he palakalafi 17-18)g
17-18. (a) ʻE lava fēfē ke fakaivimālohiʻi ʻe he lau Tohi Tapú ʻetau falala ki he ʻOtuá? ʻOmai ha fakatātā. (e) ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he fakalaulauloto ki he konga tohi fakataʻu ki he 2019?
17 ʻOku tau fakaivimālohiʻi ʻetau falala kia Sihová ʻaki ʻetau feinga ke ʻiloʻi lelei ange ia. Pea ko e founga pē taha ʻe lava ke tau ʻiloʻi moʻoni ai ʻa e ʻOtuá ko hono lau fakalelei ʻa e Tohi Tapú pea fakalaulauloto leva ki he meʻa ʻoku tau laú. ʻOku maʻu ʻi he Tohi Tapú ha lēkooti alafalalaʻanga ʻo e founga naʻe maluʻi ai ʻe Sihova ʻene kakai ʻi he kuohilí. ʻOku ʻomai ʻe he lēkooti ko iá ʻa e falala pau kiate kitautolu te ne tokangaʻi kitautolu he taimí ni.
18 Fakakaukau ki he lea fakaefakatātā fakaʻofoʻofa ʻoku ngāueʻaki ʻe ʻAisea ke ne fakahaaʻiʻaki ʻa e founga ʻoku maluʻi ai kitautolu ʻe Sihová. ʻOkú ne fakahoa ʻa Sihova ki ha tauhi-sipi pea ko e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ki ha fanga lami. ʻOku pehē ʻe ʻAisea fekauʻaki mo Sihova: “Te ne tānaki fakataha ʻa e fanga lamí ʻaki hono nimá, pea te ne fua kinautolu ʻi hono fatafatá.” (ʻAi. 40:11) ʻI heʻetau ongoʻi ʻa e ʻiate kitautolu ʻa e nima mālohi ʻo Sihová, ʻoku tau ongoʻi malu mo nonga. Ke tokoniʻi kitautolu ke tau nofoʻaki nonga neongo ʻa e ngaahi palopalema ʻoku tau fehangahangai mo iá, kuo fili ai ʻe he tamaioʻeiki anga-tonu mo potó ʻa e ʻAisea 41:10 ko e konga tohi fakataʻu ia ki he 2019, “ʻOua ʻe loto-moʻua, he ko au ʻa ho ʻOtuá.” Fakalaulauloto ki he ngaahi lea fakatupu tuipau ko iá. ʻE fakaivimālohiʻi ai koe ʻi hoʻo fehangahangai mo e ngaahi pole ʻoku hanga mei muʻá.
HIVA 22 “Ko Hoku Tauhi ʻa Sihova”
a Ko e konga tohi fakataʻu kuo fili ki he 2019 ʻokú ne ʻomai ʻa e ʻuhinga ʻe tolu ʻe lava ke tau nofoʻaki nonga ai naʻa mo e hoko ʻa e ngaahi meʻa ʻoku kovi ʻi he māmaní pe ʻi heʻetau moʻui fakafoʻituituí. ʻE sivisiviʻi he kupú ni ʻa e ngaahi ʻuhinga ko iá pea tokoni ke fakasiʻisiʻi ʻetau loto-moʻuá pea hehema lahi ange ke falala kia Sihova. Fakalaulauloto ki he konga tohi fakataʻú. Ako maʻuloto ia kapau te ke malava. ʻE fakaivimālohiʻi ai koe ki he ngaahi pole ʻoku hanga mei muʻá.
b Sio ki he Taua Leʻo, Siulai 2016, p. 18.
c LEA MO HONO ʻUHINGA: Ko ha talaʻofa ko ha fakamatala moʻoni ʻo fekauʻaki mo ha meʻa kuo pau ke hoko. Ko e ngaahi talaʻofa ʻoku ʻomai ʻe Sihova kiate kitautolú ʻoku lava ke ʻai ai ke ʻoua te tau fuʻu hohaʻa fekauʻaki mo e ngaahi palopalema ʻe hoko nai ʻi heʻetau moʻuí.
d Ko e kupuʻi lea “ʻOua ʻe ilifia” ʻoku lave tuʻo tolu ki ai ʻi he ʻAisea 41:10, 13, mo e 14. ʻOku toe ngāueʻaki ʻi he vēsí ʻa e foʻi lea ko e “ʻoku ou,” “ko au,” “te u” (ʻo ʻuhinga kia Sihova). Ko e hā naʻe fakamānavaʻi ai ʻe Sihova ʻa ʻAisea ke ne toutou ngāueʻaki iá? Ke fakamamafaʻi ha moʻoniʻi meʻa mahuʻinga—ko ʻetau toki falala pē kia Sihová ʻe lava ke toʻo atu ai ʻetau ilifiá.
e FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Fehangahangai ʻa e mēmipa taki taha ʻi he fāmilí mo ha ʻahiʻahi ʻi he ngāueʻangá, moʻui leleí, ngāue fakafaifekaú, mo e ʻapiakó.
f FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: ʻOhofi ʻe he kau polisí ha fakataha ʻa e Kau Fakamoʻoní ʻi ha ʻapi tāutaha, ka ʻoku ʻikai hohaʻa ʻa e fanga tokouá.
g FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Fakaivimālohiʻi kitautolu ʻe he Lotu Fakafāmili tuʻumaʻú ke tau kātaki.