LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w96 3/1 p. 27-32
  • “Oua Naa Tuku ke Vaivai Ho Nima”

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • “Oua Naa Tuku ke Vaivai Ho Nima”
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1996
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • ‘Fufū ʻi he ʻAho ʻo e Houhau ʻa Sihová’
  • Ko ha “Higoa moe Ogoogolelei i he Kakai Kotoabe”
  • “ʻE Hoko Mai Pe ʻa e ʻAho ʻo e ʻEiki”
  • “Oua Naʻa Tuku ke Vaivai Ho Nima”
  • Ko Hono Tauʻi ʻa e Taʻemahuʻingaʻiá
  • Laka ki Muʻa Lolotonga ʻa e Tatali ki he ʻAho Lahí!
  • “Mou Tatali Kiate Au”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1996
  • Ko e Kakai ʻa Sihova Kuo Toe Fakafokí ʻOku Nau Fakahīkihikiʻi Ia ʻi Māmani Lahi
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
  • Kumi kia Sihova ki Muʻa ʻi he ʻAho ʻo Hono Houhaú
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
  • Ko e ʻAho Fakamaau ʻa Sihová ʻOku Ofi!
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1996
w96 3/1 p. 27-32

“Oua Naa Tuku ke Vaivai Ho Nima”

“Oua naa tuku ke vaivai ho nima. Oku mafimafi a Jihova ko ho Otua i he lotolotoga oou; te ne fakamoui.”​—SĒFANAIA 3:​16, 17, PM.

1. Ko e hā naʻe fakahā ʻe ha mataotao ʻi he Tohitapú ʻo fekauʻaki mo e kikite ʻa Sēfanaiá?

NAʻE tuhu ʻa e kikite ia ʻa Sēfanaiá mei hono ʻuluaki fakahoko ʻi he senituli hono fitu mo hono ono K.M. ʻI he fakamatala fekauʻaki mo Sēfanaiá, naʻe tohi ʻe Palōfesa C. F. Keil: “Ko e kikite ʻa Sēfanaiá . . . ʻoku ʻikai ke ngata pē ʻi hono kamataʻaki ʻa e fanongonongo ʻo ha fakamaau fakalūkufua ki he māmaní fakakātoa, ʻoku kau ki ai ʻa e fakamaau ʻe hoko ki Siuta koeʻuhi ko ʻene angahalá, pea ki he māmani ʻo e ngaahi puleʻangá koeʻuhi ko ʻenau fakafili ki he kakai ʻa Sihová; ka ʻoku kaunga kotoa ia ki he ʻaho lahi mo fakamanavahē ʻo Sihová.”

2. Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa faitatau ʻi he ngaahi tuʻunga ʻi he taimi ʻo Sēfanaiá mo e tuʻunga ʻoku ʻi Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané he ʻaho ní?

2 ʻI he ʻahó ni, ko e tuʻutuʻuni fakaefakamaau ʻa Sihová ke fakatahatahaʻi ʻa e ngaahi puleʻangá ki he fakaʻauha ʻi ha tuʻunga lahi mamaʻo ange ia mei he taimi ʻo Sēfanaiá. (Sēfanaia 3:8) ʻI he ʻafio mai ʻa e ʻOtuá, ʻoku tautefito ki he ngaahi puleʻanga ko ia ʻoku taukaveʻi ko e Kalisitiane kinautolú ʻoku mātuʻaki taau ke valokiʻí. Hangē tofu pē ko hono tautea mamafa ʻa Selusalema koeʻuhi ko ʻene taʻeangatonu kia Sihová, ko ia ai kuo pau ki Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiane ke ne fai ha tali ki he ʻOtuá koeʻuhi ko ʻene ngaahi ʻalunga fulikivanú. Ko e ngaahi fakamaau ʻa e ʻOtuá naʻe fai ki Siuta mo Selusalema ʻi he taimi ʻo Sēfanaiá ʻoku kaunga lahi ange ia ki he ngaahi siasi mo e ngaahi lotu mavahe ʻo Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané. Kuo nau fakameleʻi foki ʻa e lotu maʻá ʻaki ʻenau ngaahi tokāteline fakaongoongokoviʻi-ʻOtuá, ko e konga lahi mei ha tupuʻanga fakapangani. Kuo nau feilaulauʻaki ʻa e laui miliona ʻo ʻenau fānau moʻui leleí ʻi he ʻōlita fakaonopooni ko e taú. ʻIkai ko ia pē, ko e kau nofo ʻi Selusalema ʻikai fakataipé ʻoku nau hanga ʻo tuifio ʻa e meʻa ʻoku ʻiloa ko e lotu faka-Kalisitiané mo e vavalo ʻo ngāueʻaki ʻa e ngaahi fetuʻú, ngaahi tōʻonga fakahaʻele faʻahikehé, mo e fehokotaki fakasino taʻetaau māʻulaló, ʻoku fakamanatu mai ai ʻa e lotu faka-Pēalí.​—Sēfanaia 1:​4, 5.

3. Ko e hā ʻoku lava ke leaʻaki ʻo fekauʻaki mo e tokolahi ʻo e kau taki fakamāmani mo e ngaahi founga-pule fakapolitikale ʻi he ʻaho ní, pea ko e hā naʻe kikiteʻi ʻe Sēfanaiá?

3 Ko e tokolahi ʻo e kau taki fakapolitikale ʻo Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ʻoku nau saiʻia ke nau tuʻu-ki-muʻa ʻi he siasí. Kae hangē ko e “houeiki” ʻo Siutá, ko ha tokolahi ʻo kinautolu ʻoku nau ngāuekoviʻaki ʻa e kakaí ʻo nau hangē ai ha “faga laione gugulu” mo e “faga ulofi” fekai. (Sēfanaia 3:​1-3, PM) Ko e kau muimui fakatamaioʻeiki fakapolitikale ʻo e faʻahingá ni ʻoku nau “fakabito ae fale o ho nau gaahi eiki aki ae fakamalohi moe kākā.” (Sēfanaia 1:9, PM) ʻOku fuʻu hulu fau ʻa e totongi-fufuú mo e anga-kākaá. Ko e ngaahi founga-pule fakapolitikale ʻi loto mo tuʻa ʻo Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané, ʻoku fakautuutu ai ʻa e tokolahi ʻo kinautolu ʻoku nau “fakamāfutofuta” ki he kakai ʻa Sihova ʻo e ngaahi kau taú, ko ʻene Kau Fakamoʻoní, ʻo ʻai kinautolu ko ha “faʻahi” ʻoku taʻetokaʻi. (Sēfanaia 2:8, NW; Ngāue 24:​5, 14) Fekauʻaki mo e kotoa ʻo e kau taki fakapolitikale peheé pea mo honau kau muimuí, naʻe kikiteʻi ʻe Sēfanaia: “Bea e ikai ke faa fakahaofi akinautolu i he aho oe houhau o Jihova e he e nau siliva, be koe nau koula; ka e keina ae fonua kotoa i he afi o ene fuaa: he te ne fai ke oji vave akinautolu kotoabe oku nofo i he fonua.”​—Sēfanaia 1:​18, PM.

‘Fufū ʻi he ʻAho ʻo e Houhau ʻa Sihová’

4. Ko e hā ʻokú ne fakahaaʻi ʻe ʻi ai ʻa e kau hao moʻui ʻi he ʻaho lahi ʻo Sihová, ka ko e hā kuo pau ke nau faí?

4 Naʻe ʻikai ke fakaʻauha ʻosiʻosingamālie ʻa e kotoa ʻo e kau nofo ʻi Siutá ʻi he senituli hono fitu K.M. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻe ʻi ai ʻa e kau hao moʻui atu ʻi he ʻaho lahi ʻo Sihová. Naʻe folofola ʻa Sihova ʻo fakafou ʻi heʻene palōfita ko Sēfanaiá ki he faʻahinga peheé: “ʻI he teʻeki ke aʻu ʻa e tuʻutuʻuni ki he faʻele, teʻeki ke ngaʻunu mai ʻa e ʻaho hange ha kafukafu, teʻeki ke aʻu hifo kiate kimoutolu ʻa e kakaha ʻo e tuputamaki ʻa Sihova, teʻeki ke aʻu kiate kimoutolu ʻa e ʻaho ʻo e houhau ʻa Sihova. Vivili kia Sihova, ʻa e kau vaivai ʻo e fonua, ʻa kimoutolu kuo mou feia ʻene konisitutone; Mou vivili ki he faitotonu, mou vivili ki he angavaivai: Heiʻilo ʻe fufū kimoutolu ʻi he ʻaho ʻo e houhau ʻa Sihova.”​—Sēfanaia 2:​2, 3.

5. ʻI he taimi ko ʻeni ʻo e ngataʻangá, ko hai naʻa nau ʻuluaki tokanga ki he fakatokanga ʻa Sēfanaiá, pea kuo ngāueʻaki kinautolu ʻe Sihová ki he hā?

5 ʻI he taimi ʻo e ngataʻanga ʻo e maama ko ʻení, ko e ʻuluaki faʻahinga ke tokanga ki he fakaafe fakaekikité ko e toenga ʻo e kau ʻIsileli fakalaumālié, ko e kau Kalisitiane paní. (Loma 2:​28, 29; 9:6; Kalētia 6:​16) ʻI he ʻosi kumi ki he māʻoniʻoní mo e anga-vaivaí mo fakahāhaaʻi ʻa hono tokaʻi ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni fakaefakamaau ʻa Sihová, naʻe fakahaofi ai kinautolu mei Pāpilone ko e Lahi, ko e ʻemipaea ʻo e lotu loí ʻi māmani lahí, pea toe fakafoki ki he tuʻunga fakahōifua ki he ʻOtuá ʻi he 1919. Talu mei ai, pea tautefito talu mei he 1922, kuo fanongonongo taʻemanavahē ʻe he toenga ʻo e kau anga-tonu ko ʻení ʻa e ngaahi fakamaau ʻa Sihová ki he ngaahi siasi mo e ngaahi lotu mavahe ʻo Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané pea pehē ki he ngaahi puleʻanga fakapolitikalé.

6. (a) Ko e hā naʻe kikiteʻi ʻe Sēfanaia ʻo fekauʻaki mo e toenga ʻo e kau anga-tonú? (e) Kuo anga-fēfē hono fakahoko ʻo e kikité ni?

6 Fekauʻaki mo e toenga ʻo e kau anga-tonu ko ʻení, naʻe kikiteʻi ʻe Sēfanaia: “Teu tuku foki i he lotolotoga oou, ae kakai agavaivai mo majiva, bea te nau falala ki he huafa o Jihova. E ikai fai agahala e he toega o Isileli, be lea loi; bea e ikai iloʻi i ho nau gutu ae elelo kākā: he te nau kai mo tokoto, bea e ikai fakamanavaheʻi akinautolu e ha taha.” (Sēfanaia 3:​12, 13, PM) Ko e kau Kalisitiane pani ko ʻení kuo nau ʻai maʻu pē ʻa e huafa ʻo Sihová ʻo muʻomuʻa, ka naʻe tautefito hono fai iá talu mei he 1931, ʻi he taimi naʻa nau ʻai ai kiate kinautolu ʻa e hingoa ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. (ʻAisea 43:​10-​12) ʻI hono fakaeʻa ʻa e fakakikihi fekauʻaki mo e tuʻunga-hau ʻo Sihová, kuo nau fakalāngilangiʻi ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá, pea kuo fakamoʻoniʻi ko ha hūfangaʻanga ia maʻanautolu. (Palōvepi 18:10) Kuo fafangaʻi fakalaumālie kinautolu ʻe Sihova ʻo lahi fau, pea ʻoku nau nofo taʻemanavahē ʻi ha palataisi fakalaumālie.​—Sēfanaia 3:​16, 17.

Ko ha “Higoa moe Ogoogolelei i he Kakai Kotoabe”

7, 8. (a) Ko e hā ʻa e toe kikite kuo fakahoko ʻi he toenga ʻo e ʻIsileli fakalaumālié? (e) Ko e hā kuo hoko ʻo fakatokangaʻi ʻe he laui miliona ʻo e kakaí, pea ko e hā ʻa hoʻo ngaahi ongoʻi ʻaʻau ʻi he meʻá ni?

7 Ko e pikimaʻu mālohi ʻa e toengá ki he huafa ʻo Sihová pea ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni māʻoniʻoni ʻo ʻene Folofolá kuo ʻikai ke taʻefakatokangaʻi ia. Kuo haʻu ʻa e kakai loto-totonú ʻo nau sio ki he faikehekehe ʻo e ʻulungaanga ʻo e toengá pea mo e anga-kākā mo e mālualoi ʻa e tuʻunga-taki fakapolitikale mo fakalotu ʻo e māmani ko ʻení. Kuo tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa e “toega o Isileli [fakalaumālié].” Kuó ne fakalāngilangiʻi kinautolu ʻaki ʻa e monū ko hono uiʻaki ʻa hono huafá, pea kuó ne ʻai kinautolu ke nau maʻu ha ongoongo lelei ʻi he lotolotonga ʻo e kakai ʻo e māmaní. Ko e meʻa ʻeni naʻe kikiteʻi ʻe Sēfanaiá: “Oku behe e Jihova, Teu toe omi akimoutolu i he kuoga koia, io, i he kuoga teu fakataha ai akimoutolu: he teu gaohi ma amoutolu ae higoa, moe ogoogolelei i he kakai kotoabe o mamani, o kau ka liliu a ho mou fakabobula i he ao o ho mou mata.”​—Sēfanaia 3:​20, PM.

8 Talu mei he 1935, kuo fakatokangaʻi ʻe he kakai ʻe laui miliona ko e tāpuaki ʻa Sihová ʻoku ʻi he toengá. ʻOku nau muimui fiefia ʻi he kau Siu pe kau ʻIsileli fakalaumālié ni,ʻo pehē: “Te tau ō mo kimoutolu; he kuo mau fanongo ʻoku ʻiate kimoutolu ʻa e ʻOtua.” (Sākalaia 8:​23) ʻOku fakatokangaʻi ʻe he “fanga sipi kehe” ko ʻení ko e toenga ʻo e kau paní ko e “tamaioeiki agatonu mo boto” ia, ʻa ia naʻe fakanofo ʻe Kalaisi “ke ne buleʻi ene mea kotoabe [ʻi māmaní].” ʻOku nau tali loto-hounga ʻa e meʻakai fakalaumālie kuo teuteu ʻe he kalasi tamaioʻeikí “i hono taimi totonu.”​—Sione 10:16; Mātiu 24:​45-47, PM.

9. Ko e hā ʻa e “lea” kuo ako ʻe he laui miliona ʻo e kakaí ke leaʻakí, pea ko e hā ʻa e ngāue lahi ʻoku fai “uouangataha” ʻe he fanga sipi kehé mo e toenga ʻo e kau paní?

9 Fakataha mo e toengá, ko e toko laui miliona ko ʻeni ʻo e fanga sipi kehé ʻoku nau ako ke moʻui mo lea ʻo fehoanaki mo e “lea maa.”a Naʻe kikiteʻi ʻe Sihova ʻo fakafou ʻia Sēfanaia: “Hili ia teu omi ae lea maa ki he kakai, koeuhi ke nau ui kotoabe ki he huafa o Jihova, ke tauhi kiate ia i he uouagataha.” (Sēfanaia 3:​9, PM) ʻIo, ʻoku fāʻūtaha ʻa e fanga sipi kehé ʻo tauhi kia Sihova ʻi he “uouagataha” fakataha mo e kau mēmipa pani ʻo e “fanga sipi toko siʻi” ʻi he ngāue fakavavevave ko hono malangaʻi ʻa e “ongoongolelei ko eni ʻo e puleʻanga, ke ai ha fakamatala ki he ngāhi kakai kotoa pe.”​—Luke 12:32; Mātiu 24:14.

“ʻE Hoko Mai Pe ʻa e ʻAho ʻo e ʻEiki”

10. Ko e hā kuo tui pau maʻu pē ki ai ʻa e toenga ʻo e kau paní, pea ko e hā te nau moʻui ke sio ai, ʻi he tuʻunga ko ha kulupu?

10 Kuo tauhi maʻu pē ʻe he toenga ʻo e kau paní ʻi honau ʻatamaí ʻa e fakamatala fakamānavaʻi ʻa e ʻaposetolo ko Pitá: “Talaʻehai ko ʻene fai tuai ʻa e ʻEiki ʻi heʻene talaʻofa, ʻo hange ko e lau tuai ʻe he niʻihi, ka ko ʻene angamokomoko pe kiate kimoutolu, mo e ʻikai te ne finangalo ke ʻauha ha taha, ka ke aʻusia ʻa e fakatomala ʻe he kakai kotoa pe. Ka ʻe hoko mai pe ʻa e ʻaho ʻo e ʻEiki ʻo hange ha kaihaʻa.” (2 Pita 3:​9, 10) Kuo ʻikai ʻaupito ke maʻu ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasi tamaioʻeiki anga-tonú ha veiveiua ʻo fekauʻaki mo e hoko mai ʻa e ʻaho ʻo Sihová ʻi hotau taimí. ʻE kamata ʻa e ʻaho lahi ko iá ʻaki hono fakahoko ʻa e ngaahi fakamaau ʻa e ʻOtuá ki Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiane, ko Selusalema ʻikai fakaetaipé, pea mo e toenga ʻo Pāpilone ko e Lahí.​—Sēfanaia 1:​2-4; Fakahā 17:​1, 5; 19:​1, 2.

11, 12. (a) Ko e hā ʻa e konga kehe ʻo e kikite ʻa Sēfanaiá kuo fakahoko ʻi he toengá? (e) Kuo anga-fēfē ʻa e tokanga ʻa e toenga ʻo e kau paní ki he ui, “Oua naa tuku ke vaivai ho nima”?

11 ʻOku fiefia ʻa e toenga anga-tonú ʻi hono fakahaofi kinautolu ʻi he 1919 mei he nofo pōpula fakalaumālie ki Pāpilone ko e Lahí, ko e ʻemipaea ʻo e lotu loí ʻi māmani lahi. Kuo nau aʻusia ʻa e fakahoko ʻo e kikite ʻa Sēfanaiá: “Ke hiva, E ofefine o Saione; kalaga, E Isileli; ke fiefia mo nekeneka aki ae loto kotoa, E ofefine o Jelusalema. Kuo too atu e Jihova a ho gaahi tautea, kuo ne kabuji kitua ho fili: koe tuʻi o Isileli, io, ko Jihova, oku i he lotolotoga oou: e ikai te ke toe mamata ki ha kovi. E behe ki Jelusalema i he aho koia, Oua te ke manavahe: bea ki Saione, Oua naa tuku ke vaivai ho nima. Oku mafimafi a Jihova ko ho Otua i he lotolotoga oou; te ne fakamoui.”​—Sēfanaia 3:​14-17, PM.

12 ʻI he tui pau mo e fakamoʻoni lahi fau ʻoku ʻi honau lotolotongá ʻa Sihová, kuo hokohoko taʻemanavahē atu ai ʻe he toenga ʻo e kau paní ʻenau laka ki muʻa ʻi hono fakahoko honau ngafa mei he ʻOtuá. Kuo nau malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá pea kuo nau ʻai ke ʻiloa ʻa e ngaahi fakamaau ʻa Sihova ki Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané, mo e toenga ʻo Pāpilone ko e Lahí, pea mo e ngaahi meʻa ʻo e fokotuʻutuʻu fulikivanu fakakātoa ʻa Sētané. Neongo ʻa e ngaahi faingataʻa kotoa, ʻi he lolotonga ʻo e ngaahi hongofuluʻi taʻu talu mei he 1919, kuo nau talangofua ai ki he fekau ʻa e ʻOtuá: “Oua te ke manavahe: bea ki Saione, oua naa tuku ke vaivai ho nima.” Kuo ʻikai te nau fakavaivai honau nimá ʻi hono tufa ʻa e laui piliona ʻo e ngaahi tulekí, ngaahi makasiní, ngaahi tohí, mo e fanga kiʻi tohi iiki ʻoku fanongonongo ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová. Kuo nau hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga fakatupu-tui ki he fanga sipi kehe ʻa ia, talu mei he 1935, kuo nau ʻaukolo mai ki honau tafaʻakí.

“Oua Naʻa Tuku ke Vaivai Ho Nima”

13, 14. (a) Ko e hā naʻe fakaholomui ai ʻa e kau Siu ʻe niʻihi mei hono tauhi ʻa Sihová, pea naʻe anga-fēfē ʻa e eʻa hake ʻa e meʻá ni? (e) Ko e hā ʻe taʻefakapotopoto kiate kitautolu ke tau faí, pea ko e hā ʻa e ngāue ʻoku totonu ke ʻoua naʻa tau tuku hotau nimá ke vaivai aí?

13 Lolotonga ʻetau “tatali” ki he ʻaho lahi ʻo Sihová, ʻoku lava fēfē ke tau maʻu ha tokoni ʻaonga mei he kikite ʻa Sēfanaiá? ʻUluakí, ʻoku totonu ke tau tokanga ʻo ʻoua ʻe hoko ʻo hangē ko e kau Siu ʻi he taimi ʻo Sēfanaiá ʻa ia naʻa nau fakaholomui mei he muimui kia Sihová koeʻuhi naʻa nau maʻu ʻa e ngaahi veiveiua fekauʻaki mo e ofi ʻa e ʻaho ʻo Sihová. Naʻe ʻikai ke fakahāhaaʻi ki tuʻa ʻe he kau Siu ko iá ʻa ʻenau ngaahi veiveiuá, ka naʻe fakahaaʻi ʻe he ʻalunga ʻo e meʻa naʻa nau faí naʻe ʻikai te nau tui moʻoni naʻe ofi ʻa e ʻaho lahi ʻo Sihová. Naʻa nau tokangataha ki hono tānaki ke lahi ʻa e koloá kae ʻikai te nau tatali kia Sihova.​—Sēfanaia 1:​12, 13; 3:8.

14 Ko e ʻahó ni ʻoku ʻikai ko e taimi ia ke fakaʻatā ai ʻa e veiveiuá ke faiaka ʻi hotau lotó. ʻE mātuʻaki taʻefakapotopoto ke tolotoloi ʻi hotau ʻatamaí pe lotó ʻa e hoko mai ʻa e ʻaho ʻo Sihová. (2 Pita 3:​1-4, 10) ʻOku totonu ke tau fakaʻehiʻehi mei he fakaholomui mei he muimui kia Sihová pe ko hono ‘tuku ke vaivai hotau nimá’ ʻi heʻene ngāué. ʻOku kau heni ʻa e ʻikai ke “nima fakapikopiko” ʻi heʻetau malangaʻi “ʻa e ongoongolelei.”​—Palōvepi 10:4; Maʻake 13:10.

Ko Hono Tauʻi ʻa e Taʻemahuʻingaʻiá

15. Ko e hā ʻoku malava ke ne fakatupunga kitautolu ke tau fakangaloku hotau nimá ʻi he ngāue ʻa Sihová, pea naʻe anga-fēfē ʻa hono tala ki muʻa ʻa e palopalemá ni ʻi he kikite ʻa Sēfanaiá?

15 Ko hono uá, ʻoku totonu ke tau tokanga koeʻuhi ko e ngaahi nunuʻa fakatupu vaivai ʻo e taʻemahuʻingaʻiá. ʻI he ngaahi fonua lahi ʻi he Hihifó, ʻoku malava ʻo hoko ai ʻa e ʻikai ke hohaʻa fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakalaumālié ko ha fakatupungaʻanga ia ʻo e loto-siʻi ʻi he lotolotonga ʻo e niʻihi ʻo e kau malanga ʻo e ongoongo leleí. Naʻe ʻi ai ʻa e taʻemahuʻingaʻia pehē ʻi he taimi ʻo Sēfanaiá. Naʻe fakahā ʻe Sihova ʻo fakafou ʻi heʻene palōfitá: “Te u tautea ʻa e kau tangata . . . ʻa kinautolu ʻoku lau ʻi honau loto, ʻA, ʻe ʻikai ʻomi ʻe Sihova ha lelei, pea ʻe ʻikai te ne ʻomi ha kovi.” (Sēfanaia 1:​12) ʻI he tohi ʻo kau ki he konga tohi ko ʻení ʻi he Cambridge Bible for Schools and Colleges, naʻe pehē ai ʻe A. B. Davidson ʻoku ʻuhinga ia ki he kakai kuo nau “faai hifo ʻi he taʻemahuʻingaʻia taʻeongoʻi, pe aʻu ʻo tuingataʻa fekauʻaki mo ha kau mai ha mafai māʻolunga ange ki he ngaahi meʻa ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá.”

16. Ko e hā ʻa e faʻahinga fakakaukau ʻoku ʻi he lotolotonga ʻo e tokolahi ʻo e kau mēmipa ʻo e ngaahi siasi ʻo Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané, ka ko e hā ʻa e fakalototoʻa ʻoku ʻomai ʻe Sihova kiate kitautolú?

16 Ko e taʻemahuʻingaʻiá ko e anga ʻo e fakakaukau ʻoku hulu fau he ngaahi konga lahi ʻo e māmaní, tautautefito ʻi he ngaahi fonua ʻoku koloaʻia angé. Naʻa mo e kau mēmipa ʻo e ngaahi siasi ʻo Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ʻoku ʻikai te nau tui kinautolu ʻe kau mai ʻa Sihova ko e ʻOtuá ki he ngaahi meʻa ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi hotau taimí. ʻOku nau taʻofi ʻetau ngaahi feinga ke aʻu atu kiate kinautolu mo e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá ʻaki ha malimali ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e veiveiua, pe ko ha tali nounou mai pē “ʻOku ʻikai te u mahuʻingaʻia ai!” ʻI he ngaahi tuʻungá ni, ko e kītaki ʻi he ngāue fakamoʻoní ʻoku lava ke hoko ko ha pole moʻoni. ʻOkú ne ʻahiʻahiʻi ʻa ʻetau kātakí. Kae fakafou mai ʻi he kikite ʻa Sēfanaiá, ʻoku fakalongomoʻuiʻi mai ai ʻe Sihova ʻa ʻene kakai anga-tonú, ʻo pehē: “Oua naa tuku ke vaivai ho nima. Oku mafimafi a Jihova ko ho Otua i he lotolotoga oou; te ne fakamoui, te ne fiefia iate koe, aki ae fiefia: e mālōlō eia i he ene ofa, te ne fiefia iate koe aki ae hiva.”​—Sēfanaia 3:​16, 17, PM.

17. Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻoku totonu ke muimui ai ʻa e kau foʻou ange ʻoku ʻi he lotolotonga ʻo e fanga sipi kehé, pea ʻe anga-fēfē?

17 Ko ha moʻoniʻi meʻa ia ʻi he hisitōlia ʻi onopooni ʻo e kakai ʻa Sihová ko e toengá, pea pehē ki he kau taʻumotuʻa ʻi he lotolotonga ʻo e fanga sipi kehé, kuo nau lavaʻi ha ngāue fakatahatahaʻi kāfakafa ʻi he ngaahi ʻahó ni. Ko e kotoa ʻo e kau Kalisitiane anga-tonu ko ʻení kuo nau fakahaaʻi ʻa e kātakí ʻi he ngaahi hongofuluʻi taʻu. Kuo ʻikai te nau fakaʻatā ʻa e taʻemahuʻingaʻia ʻa e tokolahi ʻi Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ke ne fakalotosiʻi kinautolu. Ko ia, ʻofa ke ʻoua ʻe hanga ʻe he kau foʻou ange ʻi he lotolotonga ʻo e fanga sipi kehé ʻo fakaʻatā kinautolu ke nau hoko ʻo loto-foʻi tupu mei he taʻemahuʻingaʻia ki he ngaahi meʻa fakalaumālié ʻa ia ʻoku lahi fau he ʻahó ni ʻi he ngaahi fonua lahi. ʻOfa ke ʻoua te nau fakaʻatā ‘ke vaivai honau nimá,’ pe ngaloku. ʻOfa ke nau ngāueʻaki ʻa e faingamālie kotoa pē ke tuʻuaki ai ʻa e Taua Leʻo, Awake!, mo e ngaahi tohi lelei kehe naʻe fakataumuʻa tefito ki hono tokoniʻi ʻa e kakai hangē ha sipí ke nau ako ʻo fekauʻaki mo e ʻaho ʻo Sihová pea mo e ngaahi tāpuaki ʻe hoko mai aí.

Laka ki Muʻa Lolotonga ʻa e Tatali ki he ʻAho Lahí!

18, 19. (a) Ko e hā ʻa e fakalototoʻa ki he kātakí ʻoku tau maʻu ʻi he Mātiu 24:13 mo e ʻAisea 35:​3, 4? (e) Ko e hā ʻa e tāpuaki ʻe fai kiate kitautolu kapau ʻoku tau laka ki muʻa fāʻūtaha ʻi he ngāue ʻa Sihová?

18 Naʻe fakahā ʻe Sīsū: “Ko ia te ne kataki ʻo aʻu ki he ngataʻanga, ko e toko taha ko ia te ne moʻui.” (Mātiu 24:13) Ko ia, heʻikai ha “ngaahi nima ʻoku vaivai” pe ko ha “ngaahi tui ʻoku tete” ʻi heʻetau tatali ki he ʻaho lahi ʻo Sihová! (ʻAisea 35:​3, 4) ʻOku fakahā fakapapauʻi mai ʻe he kikite ʻa Sēfanaiá ʻo fekauʻaki mo Sihova: “Oku mafimafi . . . te ne fakamoui.” (Sēfanaia 3:​17, PM) ʻIo, ʻe fakahaofi atu ʻe Sihova ʻa e “fuʻu kakai lahi” ʻi he konga fakaʻosi ʻo e “mamahi lahi,” ʻi he taimi te ne fekau ai ki hono ʻAló ke ne laiki ke momo iiki ʻa e ngaahi puleʻanga fakapolitikalé ʻa ia ʻoku nau “fakamofutofuta” ki heʻene kakaí.​—Fakahā 7:​9, 14; Sēfanaia 2:​10, 11; Sāme 2:​7-9.

19 ʻI he tuʻunuku mai ʻa e ʻaho lahi ʻo Sihová, ʻofa ke tau faivelenga ʻo laka ki muʻa, ʻo tauhi kiate ia ʻi he “uouangataha”! (Sēfanaia 3:9) ʻI hono fai iá, ko kitautolu tonu pea mo e niʻihi kehe taʻefaʻalaua te tau ʻi he tuʻunga ke “fufū . . . ʻi he ʻaho ʻo e houhau ʻa Sihova” mo fakamoʻoni ki he fakamāʻoniʻoniʻi ʻa hono huafa māʻoniʻoní.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Ko ha fakamatala kakato fekauʻaki mo e “lea maa,” sio ki he Taua Leʻo, ʻOkatopa 1, 1992, peesi 10-​26.

Ko e Fakamanatu

◻ ʻI he ngaahi meʻa fē ʻoku fehoanaki ai ʻa e tuʻunga fakaelotu ʻi he Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané mo ia ʻi he taimi ʻo Sēfanaiá?

◻ Kuo hokosi fēfē ʻe he tokolahi ʻo e kau taki fakapolitikale he ʻaho ní ʻa e kau “houeiki” fakapuleʻanga ʻi he taimi ʻo Sēfanaiá?

◻ Ko e hā ʻa e ngaahi talaʻofa ʻi he Sēfanaiá kuo fakahoko ki he toengá?

◻ Ko e hā kuo hoko ʻo fakatokangaʻi ʻe he laui miliona ʻo e kakaí?

◻ Ko e hā ʻoku totonu ai ke ʻoua naʻa tau tuku ke vaivai hotau nimá ʻi he ngāue ʻa Sihová?

[Fakatātā ʻi he peesi 29]

Hangē pē ko Sēfanaiá, kuo fanongo- nongo taʻemanavahē ʻe he toenga ʻo e kau Kalisitiane pani anga-tonú ʻa e ngaahi fakamaau ʻa Sihová

[Fakatātā ʻi he peesi 18]

Kuo ʻikai ke fakaʻatā ʻe he “fanga sipi kehe” ʻa e taʻemahuʻingaʻia ʻa e kakaí ke ne fakalotosiʻi kinautolu

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share