LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • ʻOku Fakakoloa ʻa e Tāpuaki ʻa Sihová
    Ko e Taua Leʻo—1993 | ʻAokosi 1
    • Fakamaauʻi ʻe he “ʻEiki” Moʻoni

      18. (a) Ko e haʻu ʻa hai naʻe fakatokanga ki ai ʻe Sihová? (e) Naʻe hoko fakakū ʻa e haʻu ko ʻeni ki he temipalé, ko hai naʻe kau ki aí, pea ko e hā ʻa e nunuʻa ki ʻIsilelí?

      18 Naʻe toe fakatokanga ʻe Sihova ʻo fakafou ʻia Malakai te ne haʻu ke fakamaauʻi ʻene kakaí. “Vakai, ʻoku ou tuku atu ʻeku talafekau ke ne teuteu ʻa e hala ʻi hoku ʻao: pea ko e ʻEiki ʻoku mou kumi ki ai te ne haʻu fakafokifa pe ki hono temipale; ʻio, ʻa e Angelo [talafekau] ʻo e Kovinanite, ʻa ia ʻoku mou laulea ki ai: vakai ʻoku haʻele mai ia.” (Malakai 3:1) Naʻe hoko fakakū ʻa e haʻu ko ia ki he temipalé naʻe talaʻofa ki aí? Naʻe lave ʻa Sīsū ʻia Mātiu 11:​10 ki he kikite ʻa Malakai ʻo kau ki ha talafekau te ne teuteu ʻa e halá pea naʻá ne fakahā naʻe fakahoko ia ʻia Sione Papitaiso. (Malakai 4:5; Mātiu 11:14) Ko ia ʻi he 29 T.S., ne hoko mai ʻa e taimi ke fai ʻa e fakamaaú! Ko hai ʻa e talafekau hono uá, ʻa e talafekau ʻo e fuakava te ne haʻu fakataha mo Sihova, “ko e ʻEiki” moʻoni, ki he temipalé? Ko Sīsū tonu pē, pea naʻá ne haʻu tuʻo ua ki he temipale ʻi Selusalemá peá ne hanga ʻo fakamaʻa ia ʻi ha founga maeʻeeʻa, ʻo ne laku ki tuʻa ʻa e kau fetongi paʻanga taʻefaitotonu. (Maʻake 11:​15-17; Sione 2:​14-17) ʻI he fekauʻaki mo e fakamaau ko ʻeni ʻi he ʻuluaki senitulí, naʻe ʻeke fakaekikite ʻe Sihova: “Ka ko hai te ne matuʻuaki ʻa e ʻaho o ʻene haʻele mai? pea ko hai te ne matuʻu ʻo ka ha mai ia?” (Malakai 3:2) Ko hono moʻoní, naʻe ʻikai matuʻuaki ʻe ʻIsileli. Naʻe siviʻi kinautolu, pea ʻilo ʻoku nau taʻefeʻunga, pea ʻi he 33 T.S., naʻe liʻaki kinautolu mei honau tuʻunga ko e kakai fili ʻa Sihová.​—Mātiu 23:​37-39.

      19. Ko e founga fē naʻe foki ai ha toenga kia Sihova ʻi he ʻuluaki senitulí, pea ko e hā ʻa e tāpuaki naʻa nau maʻú?

      19 Kaekehe, naʻe toe tohi ʻe Malakai: “Pea te ne [Sihova] nofo ko e sivi mo fakamaʻa siliva tofu pe, pea te ne fakamaʻa ʻa haʻa Livai, pea te ne toʻo mei ai ʻa e ʻuli, hange ko e koula mo e siliva; pea te nau toki hoko ko e kau ʻatu feilaulau kia Sihova ʻi he maʻoniʻoni.” (Malakai 3:3) ʻI he fehoanaki mo e meʻá ni, neongo naʻe liʻaki ʻa e tokolahi taha ʻo kinautolu naʻa nau taku ʻoku nau faitauhi kia Sihova ʻi he ʻuluaki senitulí, ka naʻe fakamaʻa ʻa e niʻihi pea naʻa nau haʻu kia Sihova, ʻo nau foaki ʻa e ngaahi feilaulau naʻe tali lelei. Ko hai kinautolu? Ko kinautolu naʻa nau tali lelei ʻa Sīsū, ko e talafekau ʻo e fuakavá. ʻI he Penitekosi 33 T.S. naʻe fakatahataha ai ʻa e toko 120 ʻo kinautolu ki he loki ʻi ʻolunga ʻi Selusalema. Naʻe fakalotomālohiʻi kinautolu ʻe he laumālie māʻoniʻoní, pea naʻa nau kamata ke ʻomai ʻa e foaki ʻofa ʻi he māʻoniʻoni, pea naʻe vave ʻa e tupulaki honau tokolahí. Naʻe vave ʻenau mafola atu ʻi he ʻEmipaea Lomá. (Ngāue 2:41; 4:4; 5:14) Ko ia, naʻe foki ha toenga kia Sihova.​—Malakai 3:7.

      20. ʻI hono fakaʻauha ʻa Selusalema mo hono temipalé, ko e hā ʻa e meʻa naʻe hoko ki ʻIsileli foʻou ʻa e ʻOtuá?

      20 Ko e toenga ʻo ʻIsileli ko eni, ʻa ia naʻe fakakau ki ai ki muí ni mai ʻa e kakai Senitailé, ʻoku hangē kuo hoko kinautolu ki he vaʻa tefito ʻo ʻIsileli, ko e “Isileli oe Otua” ʻoku foʻou, ʻoku faʻuʻaki ia ʻa e kau Kalisitiane kuo pani ʻe he laumālié. (Kalētia 6:​16, PM; Loma 11:17) ʻI he 70 T.S., naʻe hoko mai ʻa e “aho . . . ʻoku ne ulo hange ha ngotoʻumu” ki ʻIsileli fakaekakano ʻi hono fakaʻauha ʻa Selusalema mo hono temipalé ʻe he kau tau Lomá. (Malakai 4:1; Luke 19:​41-44) Ko e hā ʻa e meʻa naʻe hoko ki ʻIsileli fakalaumālie ʻa e ʻOtuá? Naʻe fakahā ʻe Sihova ʻa e “maemaeʻekina kinautolu hange ko e maemaeʻekina ʻe ha tangata hono foha ʻoku ngaue kiate ia.” (Malakai 3:17) Naʻe tokaʻi ʻe he fakatahaʻanga Kalisitiane kuo paní ʻa e fakatokanga fakaekikite naʻe fai ʻe Sīsū. (Mātiu 24:​15, 16) Naʻa nau hao moʻui atu, pea naʻe hokohoko atu ʻa e tāpuaki ʻa Sihova hono ʻai kinautolu ke nau koloaʻia fakalaumālie.

      21. Ko e hā ʻa e ongo fehuʻi ʻoku kei toe ʻo kau kia Malakai 3:1 mo e 10?

      21 Ko ha toki fakatonuhia lahi ē ʻo Sihova! Ka ʻoku fēfē hono fakahoko ʻo Malakai 3:1 ʻi he ʻahó ni? Pea ʻoku totonu ke fēfē ʻa e anga ʻo e tali ʻa ha Kalisitiane ki he fakalototoʻa ʻia Malakai 3:10 ke ʻomai ʻa e vahe hongofulu kakato ki he fale tukuʻanga koloá? Ko e meʻa ia te tau lāulea ki ai ʻi he kupu hono hokó.

  • “Mou Omi ae Gaahi Vahe Hogofulu oe Mea ki he Tukuga Koloa”
    Ko e Taua Leʻo—1993 | ʻAokosi 1
    • 1. (a) Ko e hā ʻa e fakaafe naʻe fai ʻe Sihova ki heʻene kakaí ʻi he senituli hono nima K.M.? (e) Ko e hā naʻe iku ki ai ʻa e haʻu ʻa Sihova ki he temipalé ke fai fakamaau ʻi he ʻuluaki senituli T.S.?

      ʻI HE senituli hono nima K.M., naʻe taʻeangatonu ai ʻa e kau ʻIsilelí kia Sihova. Naʻa nau mamaeʻi ʻa e ngaahi vahe hongofulú pea ʻomai mo e fanga monumanu taʻefeʻunga ko e ngaahi foaki ki he temipalé. Ka neongo ia, naʻe talaʻofa ʻe Sihova kapau te nau ʻomi ʻa e kotoa ʻo e vahe hongofulú ki he fale tukuʻanga koloá, te ne lilingi hifo ʻa e tāpuakí kaeʻoua ke ʻikai hao. (Malakai 3:​8-10) ʻI he taʻu nai ʻe 500 ki mui mei ai, ko Sihova, ʻa ia naʻe fakafofongaʻi ia ʻe Sīsū ʻi he tuʻunga ko ʻEne talafekau ʻo e fuakavá, naʻe haʻu ki he temipale ʻi Selusalemá ke fai ʻa e fakamaau. (Malakai 3:1) Naʻe ʻikai ke feʻunga ʻa e kakai ʻIsilelí fakalūkufua, ka naʻe tāpuakiʻi lahi ʻaupito ʻa kinautolu pē naʻa nau foki kia Sihová. (Malakai 3:7) Naʻe pani kinautolu ke nau hoko ko e ngaahi foha fakalaumālie ʻo Sihova, ko ha fakatupu foʻou, ko e “Isileli oe Otua.”​—Kalētia 6:16, PM; Loma 3:​25, 26.

      2. Naʻe fakahoko hono tuʻo ua ʻa e ngaahi lea ʻia Malakai 3:​1-10 ʻanefē, pea ko e hā ʻoku fakaafeʻi mai kitautolu ke tau fai fekauʻaki mo e meʻá ni?

      2 ʻI he 1914, naʻe fakanofo ai ʻa Sīsū ko e Tuʻi ʻo e Puleʻanga fakahēvani ʻo e ʻOtuá, pea ko e ngaahi lea fakamānavaʻi fakaeʻotua ʻia Malakai 3:​1-10 naʻe hokosia hono taimi ke fakahoko ko hono tuʻo uá ia, ʻa ia ko e meimei taʻu ia ʻe 1,900 mei hono ʻuluaki fakahokó. ʻI he fekauʻaki mo e meʻa fakaofo ko ʻeni naʻe hokó, kuo fakaafeʻi ʻa e kau Kalisitiane ʻo e ʻaho ní ke nau ʻomai ʻa e kotoa ʻo e vahe hongofulú ki he fale tukuʻanga koloá. Kapau te tau fai pehē, te tau maʻu ʻe kitautolu foki ʻa e ngaahi tāpuaki kaeʻoua ke ʻikai hao.

      3. Ko hai ʻa e talafekau naʻá ne teuteu ʻa e hala maʻa Sihova (a) ʻi he ʻuluaki senitulí? (e) ki muʻa ʻi he ʻuluaki tau ʻa māmaní?

      3 ʻI he fekauʻaki mo ʻene haʻu ki he temipalé, naʻe pehē ʻe Sihova: “Vakai, ʻoku ou tuku atu ʻeku talafekau ke ne teuteu ʻa e hala ʻi hoku ʻao.” (Malakai 3:1) Ko hono fakahoko ʻo e meʻa ko ʻení ʻi he ʻuluaki senitulí, naʻe haʻu ʻa Sione Papitaiso ki ʻIsileli ʻo malangaʻaki ʻa e fakatomala ʻo e ngaahi angahalá. (Maʻake 1:​2, 3) Naʻe ʻi ai ha ngāue teuteu ʻo fekauʻaki mo e haʻu ko hono tuʻo ua ʻa Sihova ki hono temipalé? ʻIo. ʻI he ngaahi hongofuluʻi taʻu ki muʻa ʻi he ʻuluaki tau ʻa māmaní, naʻe hā ʻi māmani ʻa e Kau Ako Tohitapú ʻo nau akoʻi ʻa e tokāteline maʻa faka-Tohitapú mo fakaeʻa hake ʻa e ngaahi loi ʻoku fakaongoongokoviʻi ai ʻa e ʻOtuá, ʻo hangē ko e tokāteline Tolu-tahaʻi-ʻotuá mo e afi ʻo helí. Naʻa nau toe fakatokanga foki ki he ngataʻanga ʻa e Kuonga ʻo e Senitaile ʻi he 1914. Naʻe tali ʻe he tokolahi ʻa e kau tapua atu ko ʻeni ʻo e maama ʻo e moʻoní.​—Sāme 43:3; Mātiu 5:​14, 16.

      4. Ko e hā ʻa e fehuʻi naʻe pau ke fakapapauʻi ʻi he lotolotonga ʻo e ʻaho ʻo e ʻEikí?

      4 Naʻe kamata ʻi he taʻu 1914 ʻa e meʻa ʻoku ui ʻi he Tohitapú ko e “ʻaho ʻo e ʻEiki.” (Fakahā 1:10) Kuo hoko ʻa e ngaahi meʻa fakaofo ʻi he lolotonga ʻo e ʻaho ko iá, kau ki ai mo hono ʻilo fakapapauʻi ʻa e “tamaioeiki agatonu mo boto” mo hono fakanofo ʻo e tokotaha ko ia “ke ne buleʻi ene mea kotoa [ʻa e ʻEiki].” (Mātiu 24:​45-47, PM) ʻI he 1914, naʻe laui afe ʻa e ngaahi siasi naʻa nau taku ko e Kalisitiane kinautolu. Ka ko e kulupu fē ʻe lāuʻilo ki ai ʻe he ʻEikí, ko Sīsū Kalaisi, ko ʻene tamaioʻeiki angatonu mo potó ia? Ko e fehuʻi ko iá naʻe pau ke fakapapauʻi ia ʻi he haʻu ʻa Sihova ki he temipalé.

      Ko e Haʻu ki he Temipale Fakalaumālié

      5, 6. (a) Ko e temipale fē naʻe haʻu ki ai ʻa Sihova ke fai fakamaaú? (e) Ko e hā ʻa e fakamaau naʻe maʻu ʻe he Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané meia Sihova?

      5 Ka, ko e temipale fē naʻá ne haʻu ki aí? ʻOku hā mahino naʻe ʻikai ko ha temipale moʻoni ʻi Selusalema. Ko e fakaʻosi ʻo e ngaahi temipale ko iá naʻe fakaʻauha ia ʻi he 70 T.S. Kaekehe, ʻoku ʻi ai ʻa e temipale lahi ange ʻo Sihova ʻa ia naʻe fakatātaaʻi ʻe he temipale ʻi Selusalemá. Naʻe lave ʻa Paula ki he temipale lahi ange ko ʻení mo ne fakahā ʻa hono molumalu moʻoní, pea ko hono potu toputapú ʻoku ʻi hēvani pea ko hono lotoʻā ʻoku ʻi heni ʻi māmani. (Hepelū 9:​11, 12, 24; 10:​19, 20) Ko e temipale lahi fakalaumālie ko ʻení naʻe haʻu ki ai ʻa Sihova ke fai ai ʻa e ngāue fakaefakamaaú.​—Fehoanaki mo Fakahā 11:1; 15:8.

      6 Naʻe hoko ʻeni ʻanefē? Fakatatau ki he ngaahi fakamoʻoni lahi ʻoku alamaʻú, ko e 1918.a Ko e hā ʻa e olá? ʻI he fekauʻaki mo e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané, naʻe sio ʻa Sihova ki ha kautaha ʻa ia ʻoku totoʻia ʻa honau nimá, ko ha fokotuʻutuʻu fakalotu kovi ʻaupito ʻa ia kuó ne fai feʻauaki ai ia mo e māmani ko ʻení, ʻo kaungākau ia mo e kau maʻu koloá pea nau fakaaoaoʻi ʻa e kau masivá, ʻo akoʻi ʻa e ngaahi tokāteline fakapangani kae ʻikai ke ngāueʻi ʻa e lotu maʻá. (Sēmisi 1:27; 4:4) Naʻe ʻosi fakatokanga ʻe Sihova ʻo fakafou mai ʻia Malakai: “Pea te u hopo vave mo e kau faituki, mo e kau tonoʻunoho, mo e kau fuakava loi; mo kinautolu ʻoku angakoviʻi ʻa e totongi ʻa e ngaue no, ʻoku nau fakamalohia ʻa e uitou, mo e tamaimate.” (Malakai 3:5) Kuo fai ʻe he Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení kotoa pea mo e ngaahi meʻa ʻoku toe kovi ange. Naʻe hā mahino ʻi he 1919 kuo fakahalaiaʻi ia ʻe Sihova ke fakaʻauha fakataha mo e toenga ʻo Pāpilone ko e Lahí, ko e meʻa tefito ia ʻo e lotu loí ʻi māmani lahi. Kamata mei ai ʻo faai mai, kuo fai ʻa e ui ki he faʻahinga loto totonú: “Hiki meiate ia, ʻe hoku kakai.”​—Fakahā 18:​1, 4.

ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
Hū ki Tu‘a
Hū ki Loto
  • Faka-Tonga
  • Share
  • Sai‘ia
  • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
  • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
  • Polisī Fakafo‘ituitui
  • Privacy Setting
  • JW.ORG
  • Hū ki Loto
Share