“Mou Omi ae Gaahi Vahe Hogofulu oe Mea ki he Tukuga Koloa”
“Bea mou ahiahi ai au, . . . be teu fakaava ae gaahi mataba oe lagi be ikai, . . . kiate kimoutolu.”—MALAKAI 3:10, PM.
1. (a) Ko e hā ʻa e fakaafe naʻe fai ʻe Sihova ki heʻene kakaí ʻi he senituli hono nima K.M.? (e) Ko e hā naʻe iku ki ai ʻa e haʻu ʻa Sihova ki he temipalé ke fai fakamaau ʻi he ʻuluaki senituli T.S.?
ʻI HE senituli hono nima K.M., naʻe taʻeangatonu ai ʻa e kau ʻIsilelí kia Sihova. Naʻa nau mamaeʻi ʻa e ngaahi vahe hongofulú pea ʻomai mo e fanga monumanu taʻefeʻunga ko e ngaahi foaki ki he temipalé. Ka neongo ia, naʻe talaʻofa ʻe Sihova kapau te nau ʻomi ʻa e kotoa ʻo e vahe hongofulú ki he fale tukuʻanga koloá, te ne lilingi hifo ʻa e tāpuakí kaeʻoua ke ʻikai hao. (Malakai 3:8-10) ʻI he taʻu nai ʻe 500 ki mui mei ai, ko Sihova, ʻa ia naʻe fakafofongaʻi ia ʻe Sīsū ʻi he tuʻunga ko ʻEne talafekau ʻo e fuakavá, naʻe haʻu ki he temipale ʻi Selusalemá ke fai ʻa e fakamaau. (Malakai 3:1) Naʻe ʻikai ke feʻunga ʻa e kakai ʻIsilelí fakalūkufua, ka naʻe tāpuakiʻi lahi ʻaupito ʻa kinautolu pē naʻa nau foki kia Sihová. (Malakai 3:7) Naʻe pani kinautolu ke nau hoko ko e ngaahi foha fakalaumālie ʻo Sihova, ko ha fakatupu foʻou, ko e “Isileli oe Otua.”—Kalētia 6:16, PM; Loma 3:25, 26.
2. Naʻe fakahoko hono tuʻo ua ʻa e ngaahi lea ʻia Malakai 3:1-10 ʻanefē, pea ko e hā ʻoku fakaafeʻi mai kitautolu ke tau fai fekauʻaki mo e meʻá ni?
2 ʻI he 1914, naʻe fakanofo ai ʻa Sīsū ko e Tuʻi ʻo e Puleʻanga fakahēvani ʻo e ʻOtuá, pea ko e ngaahi lea fakamānavaʻi fakaeʻotua ʻia Malakai 3:1-10 naʻe hokosia hono taimi ke fakahoko ko hono tuʻo uá ia, ʻa ia ko e meimei taʻu ia ʻe 1,900 mei hono ʻuluaki fakahokó. ʻI he fekauʻaki mo e meʻa fakaofo ko ʻeni naʻe hokó, kuo fakaafeʻi ʻa e kau Kalisitiane ʻo e ʻaho ní ke nau ʻomai ʻa e kotoa ʻo e vahe hongofulú ki he fale tukuʻanga koloá. Kapau te tau fai pehē, te tau maʻu ʻe kitautolu foki ʻa e ngaahi tāpuaki kaeʻoua ke ʻikai hao.
3. Ko hai ʻa e talafekau naʻá ne teuteu ʻa e hala maʻa Sihova (a) ʻi he ʻuluaki senitulí? (e) ki muʻa ʻi he ʻuluaki tau ʻa māmaní?
3 ʻI he fekauʻaki mo ʻene haʻu ki he temipalé, naʻe pehē ʻe Sihova: “Vakai, ʻoku ou tuku atu ʻeku talafekau ke ne teuteu ʻa e hala ʻi hoku ʻao.” (Malakai 3:1) Ko hono fakahoko ʻo e meʻa ko ʻení ʻi he ʻuluaki senitulí, naʻe haʻu ʻa Sione Papitaiso ki ʻIsileli ʻo malangaʻaki ʻa e fakatomala ʻo e ngaahi angahalá. (Maʻake 1:2, 3) Naʻe ʻi ai ha ngāue teuteu ʻo fekauʻaki mo e haʻu ko hono tuʻo ua ʻa Sihova ki hono temipalé? ʻIo. ʻI he ngaahi hongofuluʻi taʻu ki muʻa ʻi he ʻuluaki tau ʻa māmaní, naʻe hā ʻi māmani ʻa e Kau Ako Tohitapú ʻo nau akoʻi ʻa e tokāteline maʻa faka-Tohitapú mo fakaeʻa hake ʻa e ngaahi loi ʻoku fakaongoongokoviʻi ai ʻa e ʻOtuá, ʻo hangē ko e tokāteline Tolu-tahaʻi-ʻotuá mo e afi ʻo helí. Naʻa nau toe fakatokanga foki ki he ngataʻanga ʻa e Kuonga ʻo e Senitaile ʻi he 1914. Naʻe tali ʻe he tokolahi ʻa e kau tapua atu ko ʻeni ʻo e maama ʻo e moʻoní.—Sāme 43:3; Mātiu 5:14, 16.
4. Ko e hā ʻa e fehuʻi naʻe pau ke fakapapauʻi ʻi he lotolotonga ʻo e ʻaho ʻo e ʻEikí?
4 Naʻe kamata ʻi he taʻu 1914 ʻa e meʻa ʻoku ui ʻi he Tohitapú ko e “ʻaho ʻo e ʻEiki.” (Fakahā 1:10) Kuo hoko ʻa e ngaahi meʻa fakaofo ʻi he lolotonga ʻo e ʻaho ko iá, kau ki ai mo hono ʻilo fakapapauʻi ʻa e “tamaioeiki agatonu mo boto” mo hono fakanofo ʻo e tokotaha ko ia “ke ne buleʻi ene mea kotoa [ʻa e ʻEiki].” (Mātiu 24:45-47, PM) ʻI he 1914, naʻe laui afe ʻa e ngaahi siasi naʻa nau taku ko e Kalisitiane kinautolu. Ka ko e kulupu fē ʻe lāuʻilo ki ai ʻe he ʻEikí, ko Sīsū Kalaisi, ko ʻene tamaioʻeiki angatonu mo potó ia? Ko e fehuʻi ko iá naʻe pau ke fakapapauʻi ia ʻi he haʻu ʻa Sihova ki he temipalé.
Ko e Haʻu ki he Temipale Fakalaumālié
5, 6. (a) Ko e temipale fē naʻe haʻu ki ai ʻa Sihova ke fai fakamaaú? (e) Ko e hā ʻa e fakamaau naʻe maʻu ʻe he Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané meia Sihova?
5 Ka, ko e temipale fē naʻá ne haʻu ki aí? ʻOku hā mahino naʻe ʻikai ko ha temipale moʻoni ʻi Selusalema. Ko e fakaʻosi ʻo e ngaahi temipale ko iá naʻe fakaʻauha ia ʻi he 70 T.S. Kaekehe, ʻoku ʻi ai ʻa e temipale lahi ange ʻo Sihova ʻa ia naʻe fakatātaaʻi ʻe he temipale ʻi Selusalemá. Naʻe lave ʻa Paula ki he temipale lahi ange ko ʻení mo ne fakahā ʻa hono molumalu moʻoní, pea ko hono potu toputapú ʻoku ʻi hēvani pea ko hono lotoʻā ʻoku ʻi heni ʻi māmani. (Hepelū 9:11, 12, 24; 10:19, 20) Ko e temipale lahi fakalaumālie ko ʻení naʻe haʻu ki ai ʻa Sihova ke fai ai ʻa e ngāue fakaefakamaaú.—Fehoanaki mo Fakahā 11:1; 15:8.
6 Naʻe hoko ʻeni ʻanefē? Fakatatau ki he ngaahi fakamoʻoni lahi ʻoku alamaʻú, ko e 1918.a Ko e hā ʻa e olá? ʻI he fekauʻaki mo e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané, naʻe sio ʻa Sihova ki ha kautaha ʻa ia ʻoku totoʻia ʻa honau nimá, ko ha fokotuʻutuʻu fakalotu kovi ʻaupito ʻa ia kuó ne fai feʻauaki ai ia mo e māmani ko ʻení, ʻo kaungākau ia mo e kau maʻu koloá pea nau fakaaoaoʻi ʻa e kau masivá, ʻo akoʻi ʻa e ngaahi tokāteline fakapangani kae ʻikai ke ngāueʻi ʻa e lotu maʻá. (Sēmisi 1:27; 4:4) Naʻe ʻosi fakatokanga ʻe Sihova ʻo fakafou mai ʻia Malakai: “Pea te u hopo vave mo e kau faituki, mo e kau tonoʻunoho, mo e kau fuakava loi; mo kinautolu ʻoku angakoviʻi ʻa e totongi ʻa e ngaue no, ʻoku nau fakamalohia ʻa e uitou, mo e tamaimate.” (Malakai 3:5) Kuo fai ʻe he Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení kotoa pea mo e ngaahi meʻa ʻoku toe kovi ange. Naʻe hā mahino ʻi he 1919 kuo fakahalaiaʻi ia ʻe Sihova ke fakaʻauha fakataha mo e toenga ʻo Pāpilone ko e Lahí, ko e meʻa tefito ia ʻo e lotu loí ʻi māmani lahi. Kamata mei ai ʻo faai mai, kuo fai ʻa e ui ki he faʻahinga loto totonú: “Hiki meiate ia, ʻe hoku kakai.”—Fakahā 18:1, 4.
7. Ko hai naʻe tali ʻe Sīsū ko ʻene tamaioʻeiki angatonu mo potó?
7 Ko ia, ko hai ʻa e tamaioʻeiki angatonu mo potó? ʻI he ʻuluaki senitulí, naʻe kamata ia mei he kiʻi kulupu naʻa nau tali lelei ʻa e ngāue fakamoʻoni ʻa Sione Papitaiso pea mo Sīsū, ko e talafekau ʻo e fuakavá. ʻI hotau senituli ni, ko e toko laui afe siʻi pē naʻa nau tali lelei ʻa e ngāue teuteu ʻa e Kau Ako Tohitapú lolotonga ʻa e ngaahi taʻu ki muʻa he 1914. Naʻe kātekina ʻe he faʻahinga ko ʻení ʻa e ngaahi fakatanga kakaha lolotonga ʻa e ʻuluaki tau ʻa māmaní, ka naʻa nau fakahāhā naʻe kau ʻa honau lotó mo Sihova.
Ko ha Ngāue Fakamaʻa
8, 9. ʻI he 1918, naʻe fiemaʻu ke fakamaʻa ʻa e tamaioʻeiki angatonu mo potó ʻi he ngaahi founga fē, pea ko e hā ʻa e talaʻofa naʻe fai ʻe Sihova ʻo fekauʻaki mo e meʻa ko ʻení?
8 Kaekehe, naʻa mo e kulupu ko ʻení naʻe fiemaʻu ke fakamaʻa ia. Ko ha niʻihi naʻa nau fakakau kinautolu ki ai ne nau tafoki ʻo nau hoko ai ko e ngaahi fili ʻo e tuí pea naʻe pau ke toʻo atu kinautolu ia. (Filipai 3:18) Ko e niʻihi kehe ia naʻe ʻikai te nau loto-lelei ke fua ʻa e ngaahi fatongia ʻoku kau ki he ngāue kia Sihová pea naʻa nau tēkina atu ai pē. (Hepelū 2:1) Tuku kehe ia, naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi tōʻonga faka-Pāpilone naʻe kei toe naʻe fiemaʻu ke toʻo fakaʻaufuli atu. Naʻe fiemaʻu foki ke fakamaʻa ʻa e tamaioʻeiki angatonu mo potó ʻi he tuʻunga ko e kautahá. Ko e tuʻunga totonu ʻo e tuʻu ʻatā fekauʻaki mo e māmani ko ʻení naʻe pau ke ako ki ai mo ngāueʻaki ia. Pea ʻi he fakaʻau ke kovi ange ʻa e māmaní, naʻe fiemaʻu ke nau faitau mālohi ke ʻoua naʻa hū ki he ngaahi fakatahaʻangá ʻa e taʻemaʻa fakaeʻulungaanga mo fakalaumālie.—Fehoanaki mo Siutasi 3, 4.
9 ʻIo, naʻe fiemaʻu ʻa e fakamaʻa, ka naʻe talaʻofa anga-ʻofa ʻa Sihova ʻo fekauʻaki mo Sīsū kuó ne fakanofo ke tuʻí: “Pea te ne nofo ko e sivi mo fakamaʻa siliva tofu pe, pea te ne fakamaʻa ʻa haʻa Livai, pea te ne toʻo mei ai ʻa e ʻuli, hange ko e koula mo e siliva; pea te nau toki hoko ko e kau ʻatu feilaulau kia Sihova ʻi he maʻoniʻoni.” (Malakai 3:3) Naʻe kamata ʻi he 1918 ʻa hono fakahoko ʻe Sihova ʻa ʻene talaʻofa ke fakamaʻa ʻa ʻene kakaí, ʻo fakafou ʻi he talafekau ko ʻeni ʻo e fuakavá.
10. Ko e hā ʻa e faʻahinga foaki naʻe ʻomai ʻe he kakai ʻa e ʻOtuá, pea ko e hā ʻa e fakaafe naʻe fai ʻe Sihova kiate kinautolú?
10 ʻI he hoko ʻa Sihova ko e tokotaha sivi mo fakamaʻa ʻa e silivá kuo maʻu ai ʻa e ʻaonga ʻe he kotoa ʻo e ngaahi tokoua pani ʻo Kalaisí pea mo e fuʻu kakai tokolahi naʻa nau toki kau ki mui mai mo kinautolu ʻi he ngāue ʻa Sihová. (Fakahā 7:9, 14, 15) ʻI he tuʻunga ko ha kautaha naʻa nau haʻu pea ʻoku kei haʻu ʻa kinautolu, ʻo ʻoatu ʻa e foaki feilaulau ʻi he māʻoniʻoni. Pea ko ʻenau foakí ʻoku “ifo kia Sihova . . . hange ko e muʻaki taimi, ʻio, hange ko e ngaahi taʻu ʻo onoʻaho.” (Malakai 3:4) Ko e faʻahinga ʻeni naʻe fakaafeʻi fakaekikite ʻe Sihova: “Mou omi ae gaahi vahe hogofulu oe mea ki he tukuga koloa, koeuhi ke ai ha mea kai i hoku fale, bea mou ahiahi ai au, oku behe e Jihova, oe gaahi kau tau, be teu fakaava ae gaahi mataba oe lagi be ikai, beau liligi hifo kiate kimoutolu ha tabuaki, e ikai ha botu e faa hao ia ki ai.”—Malakai 3:10, PM.
Ngaahi Foaki mo e Ngaahi Vahe Hongofulu
11. Ko e hā ʻoku ʻikai ke kei fiemaʻu ai ʻa e ngaahi foaki ʻo fakatatau ki he Lao ʻia Mosesé?
11 ʻI he taimi ʻo Malakaí naʻe ʻomai ʻe he kakai ʻa e ʻOtuá ʻa e ngaahi foaki mo e ngaahi vahe hongofulu fakamatelie, ʻo hangē ko e uite, fuaʻiʻakau, mo e fanga monumanu moʻui. Naʻa mo e taimi ʻo Sīsuú, naʻe fai ʻe he kau ʻIsileli mateakí ʻa e ngaahi foaki fakamatelie ki he temipalé. Kaekehe, ʻi he hili ʻa e pekia ʻa Sīsuú naʻe liliu kotoa ʻa e ngaahi meʻa ko iá. Naʻe tāmateʻi ʻa e Laó, kau ki ai mo e fekau ke ʻomai ʻa e ngaahi foaki mo e ngaahi vahe hongofulu fakamatelié. (ʻEfesō 2:15) Naʻe fakahoko ʻe Sīsū ʻa e sīpinga fakaekikite ʻo e ngaahi foaki ʻi he malumalu ʻo e Laó. (ʻEfesō 5:2; Hepelū 10:1, 2, 10) Ko ia, ʻi he founga fē ʻe lava ke ʻomai ai ʻe he kau Kalisitiané ha ngaahi foaki mo e ngaahi vahe hongofulu?
12. Ko e hā ʻa e faʻahinga foaki mo e feilaulau fakalaumālie ʻoku fai ʻe he kau Kalisitiané?
12 ʻOku lahi ange ʻa e ngaahi foaki fakalaumālie ʻoku nau fai. (Fehoanaki mo Filipai 2:17; 2 Tīmote 4:6.) Ko e fakatātā, naʻe lea ʻa Paula ʻo kau ki he ngāue fakamalangá ko ha foaki ia ʻi heʻene pehē: “ʻAua, ko ia ke tau ʻatu ʻiate ia pe, maʻu ai pe, ha feilaulau fakafetaʻi ki he ʻOtua, ʻa é ko e fua ʻo e loungutu ʻoku takua hono huafa.” Naʻá ne tuhu ki ha faʻahinga foaki fakalaumālie ʻe taha ʻi heʻene ekinaki: “Kaeʻumaʻā, ʻoua naʻa ngalo ʻa e fai ʻofa mo e fai tokoni: he ko e alā feilaulau pehe ʻoku hohóʻia ai ʻa e ʻOtua.” (Hepelū 13:15, 16) ʻI hono fakalototoʻaʻi ʻe he ngaahi mātuʻá ʻa ʻenau fānaú ke nau kau ki he ngāue taaimuʻá, ʻoku hangē ʻoku nau foaki kinautolu kia Sihova, ʻo hangē ko e foaki ʻe Sēfita ʻa hono ʻofefiné ko e “feilaulau-moifua” ki he ʻOtuá, ʻa ia naʻá ne tuku kiate ia ʻa e ikuná.—Fakamaau 11:30, 31, 39.
13. Ko e hā ʻoku ʻikai fiemaʻu ai ki he kau Kalisitiané ke foaki ʻa e vahe hongofulu ʻo e paʻanga ʻoku nau maʻu maí?
13 Kae fēfē ʻa e ngaahi vahe hongofulú? ʻOku fatongiaʻaki ʻe he kau Kalisitiané ke vaheʻi ha vahe hongofulu mei heʻenau paʻanga ʻoku maʻu maí pea foaki ia ki he kautaha ʻa Sihová, ʻo hangē ko ia ʻoku fai ʻe he ngaahi siasi ʻe niʻihi ʻi he Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané? ʻIkai, ʻoku ʻikai ke fiemaʻu ia. ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha konga Tohitapu ʻokú ne lave ki ha lao pehē ki he kau Kalisitiané. ʻI he tānaki ʻe Paula ʻa e ngaahi tokoni ki he kau masiva ʻi Siuteá, naʻe ʻikai te ne lave ki ha lahi pau ʻoku totonu ke ʻoange. Ka naʻá ne pehē: “Ke taki taha fai ki he meʻa kuo ne tuʻutuʻuni ʻi hono loto; pea ʻoua ʻe fai ʻi he mamahi, pe ko e puʻia; he ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtua ki ha taha ʻoku vekeveke foaki.” (2 Kolinitō 9:7) ʻI heʻene lave ʻo fekauʻaki mo kinautolu ʻoku kau ki he faʻahinga ngāue naʻe vaheʻi makehe maí, naʻe fakahā ʻe Paula neongo naʻe taau ke poupouʻi ʻa e niʻihi ʻe he ngaahi foaki maʻataʻatā, ka naʻá ne loto ke ne ngāue mo tokangaʻi pē ʻe ia ia. (Ngāue 18:3, 4 ; 1 Kolinitō 9:13-15) Naʻe ʻikai ke ʻi ai ha ngaahi vahe hongofulu naʻe vaheʻi ki he taumuʻa ko ʻení.
14. (a) Ko e hā ʻoku ʻikai ke fakatātāʻi ai ʻe he ʻomi ʻo e vahe hongofulú ʻa ʻetau ʻoatu ʻa hotau kotoá kia Sihova? (e) Ko e hā ʻoku fakatātaaʻi ʻe he vahe hongofulú?
14 ʻOku hā mahino, ki he kau Kalisitiané ko e vahe hongofulú ʻokú ne fakatātaaʻi ha meʻa. Koeʻuhi ko e vahe-hongofulu ia pea ko e fika hongofulú ʻokú ne faʻa fakatātaaʻi ʻi he Tohitapú ʻa e tuʻunga kakato fakaemāmani, ko ia ʻoku fakatātaaʻi ʻe he vahe hongofulú ʻa e ʻoatu ʻa hotau kotoá kia Sihova? ʻIkai. ʻI heʻetau fakatapui kitautolu kia Sihova pea fakahaaʻi ia ʻaki ʻa e papitaiso ʻi he vaí, ko e taimi ia ʻoku tau ʻoatu ai ʻa hotau kotoá kiate ia. ʻOku ʻa Sihova ʻetau meʻa kotoa talu mei he taimi ʻo ʻetau fakatapuí. Kaekehe, ʻoku fakangofua pē ʻe Sihova ki he kakai ke nau fiefia ke ʻoange pē ʻa e ngaahi meʻa ʻoku nau maʻu maí. Ko ia ʻoku fakatātaaʻi ʻe he vahe hongofulú ʻa e konga ko ia ʻoku ʻatautolu ʻa ia ʻoku tau ʻomi kia Sihova, pe ngāueʻaki ʻi he ngāue ʻa Sihová, ko e fakaʻilonga ia ʻo ʻetau ʻofa kiate ia pea mo ʻetau fakahā ko e moʻoni ʻoku ʻaʻana ʻa kitautolu. Ko e vahe hongofulu ʻi onopooní ʻoku ʻikai ke pau ke vahe-hongofulu pē. ʻI he tuʻunga ʻe niʻihi ʻe siʻisiʻi ange. ʻI he tuʻunga kehe ʻe lahi ange ia. ʻOku ʻomi ʻe he tokotaha taki taha ʻa e meʻa ʻoku ueʻi ia ʻe hono lotó ke ne ʻomaí pea mo ia ʻoku malava ʻo fakatatau ki he tuʻunga ʻokú ne ʻi aí.
15, 16. Ko e hā ʻoku kau ki heʻetau vahe hongofulu fakalaumālié?
15 Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku kau ki he vahe hongofulu fakalaumālié? Ko e meʻa ʻe taha, ʻoku tau ʻoatu kia Sihova ʻa hotau taimi mo hotau ivi. Ko e taimi ʻoku tau ngāueʻaki ki he ngaahi fakatahá, ko ʻetau kau ki he ngaahi fakataha lalahí, ko e kau ʻi he ngāue fakamalangá, ko e meʻa kotoa ko ení ko e meʻa ʻoku ʻoatu kia Sihova—ko e konga ia ʻo ʻetau vahe hongofulú. Ko e taimi mo e ivi ʻoku tau ngāueʻaki ki he ʻaʻahi ki he kau mahakí mo tokoni ki he niʻihi kehé, ko e toe konga mo ia ʻo ʻetau vahe hongofulú. Pehē ki he tokoni ki he langa ʻo e ngaahi Kingdom Hall mo e kau ki he ngāue ʻo hono tauhi mo fakamaʻa ʻa e faiʻanga fakatahá.
16 ʻOku kau foki ki heʻetau vahe hongofulú ʻa ʻetau tokoni fakaepaʻanga. Koeʻuhi ko e fakatokolahiange fakaofo ʻa e kautaha ʻa Sihová ʻi he ngaahi taʻu ki mui ni maí, kuo fakautuutu ai pē mo e ngaahi fiemaʻu fakaepaʻangá. ʻOku fiemaʻu ʻa e ngaahi Kingdom Hall foʻou, pehē pē mo e ngaahi fale foʻou ki he ngaahi ʻōfisi vaʻá mo e ngaahi Assembly Hall foʻou, kau ki ai mo e tokangaʻi ʻo e ngaahi fale kuo ʻosi langá. Ko e totongi ʻo e ngaahi fakamole ʻa kinautolu ʻoku nau fakafaingamālieʻi kinautolu ki ha ngāue makehe—ʻa ia ʻoku nau faʻa fai ʻa e ngaahi feilaulau fakafoʻituitui lahi ʻaupito kae fai ia—ʻoku hoko mo ia foki ko ha pole lahi fakaʻulia. ʻI he 1992 ko e fakamole ki hono tokangaʻi ʻo e kau misinale, kau ʻovasia fefonongaʻaki, mo e kau taaimuʻa makehé pē naʻe laka hake ia ʻi he paʻanga ʻAmelika ʻe 45 miliona, ʻa ia naʻe maʻu kotoa ia ʻi he ngaahi foaki maʻataʻatā pē ki ai.
17. Ko e hā ʻoku totonu ke tau ʻoatu ko ʻetau vahe hongofulu fakalaumālié?
17 Ko e hā ʻa e lahi ʻoku totonu ke tau ʻave ko ʻetau vahe hongofulu fakalaumālié? ʻOku ʻikai ke fokotuʻu mai ʻe Sihova ia hano lahi. Ka neongo ia, ko e ongoʻi ʻo e līʻoa, ko e ʻofa loto-moʻoni kia Sihova mo e ngaahi tokouá, pea pehē pē mo e ongoʻi ʻo e fakavavevave ʻi he ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi moʻui ke fakahaofí, ʻokú ne fakalototoʻaʻi kitautolu ke ʻomai ʻetau vahe hongofulu kakato fakalaumālie. ʻOku ueʻi ai kitautolu ke tauhi kia Sihova ki he lahi taha ʻo ʻetau malavá. Kapau te tau taʻotaʻofi pe foaki mamae atu ʻa kitautolu pe ko ʻetau ngaahi meʻa fakamatelié, ʻe tatau ʻeni mo haʻatau kaihaʻa mei he ʻOtuá.—Fehoanaki mo Luke 21:1-4.
Tāpuakiʻi Kaeʻoua ke ʻIkai Hao
18, 19. ʻI he founga fē kuo tāpuakiʻi ai ʻa e kakai ʻa Sihová koeʻuhi ko ʻenau ʻomai kakato ʻa ʻenau vahe hongofulú?
18 Talu mei he 1919, kuo tali nima-homo ʻe he kakai ʻa Sihová ʻaki honau taimi, ivi, mo e ngaahi maʻuʻanga paʻanga ki he ngaahi fiemaʻu ʻo e ngāue fakamalangá. Kuo nau ʻomai moʻoni ʻa e vahe hongofulu kakato ki he fale tukuʻanga koloá. Ko hono olá, kuo fakahoko ʻe Sihova ʻa ʻene talaʻofá ʻo ne huaʻi hifo ʻa e tāpuaki kaeʻoua ke ʻikai hao. Kuo hā ʻeni ʻi he fakaofo lahi ʻo e tupulaki honau tokolahí. Mei he toko laui afe siʻi pē ʻo e kau pani naʻa nau tauhi kia Sihova ʻi heʻene haʻu ki hono temipalé ʻi he 1918, kuo nau tupulaki ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni ko e kau paní fakataha mo honau takanga, ko e fanga sipi kehé, kuo aʻu ʻo lahi hake ʻi he toko fā miliona ʻi he ngaahi fonua ʻe 229. (ʻAisea 60:22) Kuo nau toe maʻu ʻa e tāpuaki ʻo fakaʻau ke lahi ange ʻa e mahino ʻoku nau maʻu ʻo kau ki he moʻoní. Kuo ʻai ʻo toe fakapapauʻi ange kiate kinautolu ʻa e lea fakaekikité. Kuo fokotuʻu maʻu ʻa ʻenau falala ki hono fakahoko ʻo e ngaahi taumuʻa ʻa Sihová. (2 Pita 1:19) Ko e moʻoni ko ha kakai “ko e kau ako ʻa Sihova.”—ʻAisea 54:13.
19 Naʻe kikiteʻi ʻe Sihova ha toe tāpuaki ʻe taha ʻo fakafou mai ʻia Malakai: “Toki fealeleaʻaki ʻa kinautolu naʻe ʻapasia kia Sihova: pea naʻe tokanga ki ai ʻa Sihova, ʻo ne fakafanongo, pea naʻe fai ʻa e tohi fakamanatu ke feʻao mo ia, koeʻuhi ko e kakai ʻoku ʻapasia kia Sihova, mo tokaʻi hono huafa.” (Malakai 3:16) Ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová pē ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi kautaha kotoa pē ʻoku taukaveʻi ko e kau Kalisitiané ʻoku nau fakatou fakakaukau ki hono huafá mo fakalāngilangiʻi ia ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi puleʻangá. (Sāme 34:3) Ko ha fiefia lahi ē ka ko kinautolu ʻi hono fakapapauʻi ʻoku manatua ʻe Sihova ʻa ʻenau angatonú!
20, 21. (a) Ko e hā ʻa e felāveʻi monū ʻoku maʻu ʻe he kau Kalisitiane moʻoní? (e) ʻI he fekauʻaki mo e lotu faka-Kalisitiané, ko e hā ʻa e faikehekehe ʻoku fakaʻau ke mahino lahi ange?
20 Ko e toenga ʻo e kau paní ko e kakai makehe ia ʻa Sihova, pea ko e fuʻu kakai lahi ʻa ia ʻoku nau ʻaukolo mai ke feohi fakataha mo kinautolú, ʻoku nau maʻu fakataha mo e kau paní ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e lotu maʻa. (Sākalaia 8:23) ʻOku talaʻofa ʻe Sihova ʻo fakafou mai ʻia Malakai: “Pea te nau hoko ʻi he ʻaho ʻoku ou kotofa—ko e folofola eni ʻa Sihova Sapaoti—ko ʻeku koloa kanokato; pea te u maemaeʻekina kinautolu hange ko e maemaeʻekina ʻe ha tangata hono foha ʻoku ngaue kiate ia.” (Malakai 3:17) Ko ha toki tāpuaki lahi ē ko hono fai ʻe Sihova ʻa e tokanga mamae lahi pehē kiate kinautolu!
21 Ko e moʻoni, ʻoku maʻalaʻala lahi mo toe lahi ange ʻa e faikehekehe ʻi he kau Kalisitiane moʻoní mo e kau Kalisitiane loí. ʻI he lolotonga ʻo e feinga maʻu pē ʻa e kakai ʻa Sihová ke nau tauhi ʻa ʻene ngaahi tuʻungá, ʻoku fakaʻau ke lahi ange ʻa e fakangalo hifo ʻa e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ia ʻi he ano taʻemaʻa fakaeʻulungaanga ʻo e māmaní. Ko e moʻoni, kuo fakamoʻoniʻi ʻa e ngaahi lea ʻa Sihová: “Pea te mou toe sio ki he fai kehe kehe ʻa e maʻoniʻoni mo e angahala, ʻa e faikehekehe ʻa e taha ʻoku ngaue ki he ʻOtua mo ia ʻoku ʻikai ke ngaue ki ai.”—Malakai 3:18.
22. Ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku tau tui pau te tau maʻu ʻo kapau te tau hokohoko atu ke ʻomai ʻa e vahe hongofulú kakato?
22 Kuo vavé ni ke hoko mai ʻa e ʻaho fakamaau ki he kau Kalisitiane loí. “He vakai, ʻoku hoko mai ʻa e ʻaho ko é ʻoku ne ulo hange ha ngotoʻumu: pea ʻiloange ko e kau pauʻu, mo e kau nofo ke faikovi, te nau hoko ko e veve, pea tutu kinautolu ʻe he ʻaho ʻoku haʻu—ko e folofola ia ʻa Sihova Sapaoti.” (Malakai 4:1) ʻOku ʻilo ʻe he kakai ʻa Sihová te ne maluʻi kinautolu ʻi he taimi ko iá, ʻo hangē ko ʻene maluʻi ʻa ʻene kakai fakalaumālie ʻi he 70 T.S. (Malakai 4:2) Ko ha fiefia ē ka ko kinautolu ke maʻu ʻa e fakapapau ko ʻení! Ko ia, ʻai ke tau taki taha fakahā ʻetau houngaʻia mo e ʻofa kia Sihová ʻaki ʻa ʻetau ʻomai ʻa e vahe hongofulú kakato ki he fale tukuʻanga koloá kaeʻoua ke aʻu ki he taimi ko iá. Pea te tau tui pau leva te ne hokohoko atu ʻa hono tāpuakiʻi kitautolu kaeʻoua ke ʻikai hao.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Sio ki he Taua Leʻo ʻo Sune 15, 1987 (faka-Pilitānia), peesi 14-20, ke maʻu ha fakamatala lahi ange.
ʻE Lava Ke Ke Fakamatalaʻi?
◻ ʻI onopooni, naʻe haʻu ʻanefē ʻa Sihova ki he temipalé fakataha mo ʻene talafekau ʻo e fuakavá?
◻ Ko hai ʻa e tamaioʻeiki angatonu mo potó, pea ko e hā ʻa e fakamaʻa naʻe fiemaʻu kiate kinautolu ʻi he ʻosi ʻa e 1918?
◻ Ko e hā ʻa e faʻahinga foaki fakalaumālie ʻoku ʻomi ʻe he kau Kalisitiane moʻoní kia Sihova?
◻ Ko e hā ʻa e vahe hongofulu ko ia ʻoku fakaafeʻi ʻa e kau Kalisitiané ke nau ʻomai ki he fale tukuʻanga koloá?
◻ Ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu ʻe he kakai ʻa e ʻOtuá ʻi heʻenau ʻoatu ʻa e vahe hongofulu fakalaumālié?
[Fakatātā ʻi he peesi 17]
ʻOku fakakau ki heʻetau vahe hongofulu fakalaumālié hono foaki atu ʻa hotau ivi mo ʻetau koloa ki he langa ʻo e ngaahi Kingdom Hall
[Fakatātā ʻi he peesi 18]
Koeʻuhi ko e tāpuaki ʻa Sihova ki heʻene kakaí, kuo lahi ʻa e ngaahi langa kuo fiemaʻu, kau ki ai ʻa e ngaahi Kingdom Hall mo e ngaahi Assembly Hall