Ko Sihová “Ko e Tokotaha-Fakapale Kiate Kinautolu Oku Kumi Lahi Kiate Ia”
“Ko ia oku haʻu ki he Otua, oku totonu ke ne tui oku ai ia, bea oku ne totogi [“hoko ko e tokotaha-fakapale,” NW] kiate kinautolu oku kumi lahi kiate ia.”—HEPELU 11:6, PM.
1, 2. Ko e hā nai ʻoku fāinga ai ʻa e niʻihi ʻo e kau sevāniti ʻa Sihová mo e ngaahi ongoʻi koví?
“KUÓ U hoko ko ha Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi he meimei taʻu ʻe 30, ka kuo ʻikai ʻaupito te u ongoʻi taau ke uiʻaki ia,” ko e fakamatala ia ʻa Papa.a “Neongo kuó u tāimuʻa pea kuó u ʻosi maʻu mo e ngaahi monū lahi kehe, ʻoku halaʻatā ke hā ngali feʻunga ha taha ai ke ne ʻai au ke u tui ʻi hoku lotó ʻoku ou taau ke ui ko e Fakamoʻoni.” ʻOku fakahaaʻi ʻe Kifi ʻa e ngaahi fakakaukau meimei tatau. “Kuó u ongoʻi taʻetaau he taimi ʻe niʻihi koeʻuhí he ʻoku maʻu ʻe he kau sevāniti ʻa Sihová ʻa e ngaahi ʻuhinga lahi ke hoko ai ʻo fiefia, ka naʻe ʻikai te u pehē,” ko ʻene leá ia. “Naʻe taki atu eni ki he ngaahi ongoʻi halaia, ʻa ia naʻá ne ʻai ai pē ke toe kovi ange ʻa e ngaahi meʻá.”
2 Ko e tokolahi ʻo e kau sevāniti faitōnunga ʻa Sihová, ʻi he kuohilí mo e lolotongá fakatouʻosi, kuo nau fāinga mo e ngaahi ongoʻi meimei tatau. Kuó ke ongoʻi pehē ʻi ha taimi? ʻOku lōmekina nai koe ʻe he ngaahi palopalema lahi, lolotonga ia ʻoku hā ngali fiefia ho ngaahi kaungātuí ʻou he moʻuí, ʻo ʻikai ke nau hohaʻa ki ha meʻa pea ʻoku nau fiefia. Ko hono olá, te ke ongoʻi nai ai ʻoku ʻikai te ke maʻu ʻa e hōifua ʻa Sihová pea ʻikai tuha mo ʻene tokangá. ʻOua ʻe fakaʻosiʻaki fakavave ko e tuʻungá eni. ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he Tohi Tapú kiate kitautolu: “Naʻe ʻikai te ne taʻetokaʻi [ʻe Sihova], pea naʻe ʻikai te ne fakaliliʻa he mamahi ʻa siʻi fakamalohia; pea naʻe ʻikai te ne hanga kehe meiate ia; pea ʻi heʻene tangi ange naʻa ne talia.” (Sāme 22:24) Ko e ngaahi lea fakaekikite ko ia fekauʻaki mo e Mīsaiá ʻoku fakahaaʻi ai ʻoku ʻikai ngata pē ʻi he fanongo mai ʻa Sihova ki heʻene kau faitōnungá ka ʻokú ne toe fakapaleʻi foki kinautolu.
3. Ko e hā ʻoku ʻikai ke tau ʻatā ai mei he ngaahi tenge ʻo e fokotuʻutuʻu ko eni ʻo e ngaahi meʻá?
3 ʻOku ʻikai ʻatā ha taha mei he ngaahi tenge ʻo e fokotuʻutuʻu ko eni ʻo e ngaahi meʻá—naʻa mo e kakai ʻa Sihová. ʻOku tau moʻui ʻi ha māmani ʻa ia ʻoku puleʻi ʻe he fili lahi ʻo Sihová, ʻa Sētane ko e Tēvoló. (2 Kolinito 4:4; 1 Sione 5:19) ʻI he ʻikai ke maluʻi fakaemaná, ko e kau sevāniti ʻa Sihová, ko hono moʻoní, ko e ʻuluaki tāketi kinautolu ʻa Sētané. (Siope 1:7-12; Fakahā 2:10) Ko ia ai, ʻi haʻane toki aʻu ki he taimi kotofa ʻa e ʻOtuá, ʻoku fiemaʻu ke tau ‘kataki ʻi he fai hotau fakamamahí’ pea ‘ʻi he hufiá, tau fakaʻutumauku hono faí,’ ʻo falala pau ʻoku tokanga mai ʻa Sihova kiate kitautolu. (Loma 12:12) ʻOku ʻikai totonu ke tau tukulolo ki he fakakaukau ko ia ʻoku ʻikai ʻofaʻi kitautolu ʻe hotau ʻOtua ko Sihová!
Ngaahi Fakatātā ʻo e Kātakí ʻi he Kuonga Muʻá
4. ʻOmai ha ngaahi fakatātā ʻo e kau sevāniti faitōnunga ʻa Sihova ʻa ia naʻa nau kātekina ʻa e ngaahi tuʻunga fakamamahi.
4 Ko e kau sevāniti tokolahi ʻa Sihova ʻi he kuonga muʻá naʻe pau ke nau kātekina ʻa e ngaahi tuʻunga fakamamahi. Ko e fakatātaá, ko ʻAna, naʻe “kona hono laumalie” koeʻuhí naʻá ne paʻa—ko ha tuʻunga naʻá ne vakai ki ai ʻoku tatau mo hono fakangaloʻi ia ʻe he ʻOtuá. (1 Samiuela 1:9-11) ʻI he taimi naʻe tulimui ai ʻa Kuini Sisipeli anga-fakapō kia ʻIlaisiaá, naʻá ne hoko ʻo manavahē lahi pea lotu kia Sihova: “Kuo lahi, E Jihova, too atu eni a eku moui: he oku ikai teu lelei lahi hake au i he eku gaahi tamai.” (1 Tuʻi 19:4, PM) Pea ko e ʻapositolo ko Paulá kuo pau pē naʻá ne ongoʻi ʻa e mafatukituki lahi ʻo ʻene taʻehaohaoá ʻi he taimi naʻá ne fakahaaʻi ai: ‘Lolotonga ʻoku te tokanga kita ke te fai leleí, ta ʻoku tolotui mai kia kita ʻa e fai koví.’ Naʻá ne tānaki mai: “ʻOiaue! siʻi toki malaʻia kita!”—Loma 7:21-24.
5. (a) Naʻe anga-fēfē hono fakapaleʻi ʻo ʻAna, ʻIlaisiā pea mo Paulá? (e) Ko e hā ʻa e fakafiemālie ʻe lava ke tau maʻu mei he Folofola ʻa e ʻOtuá kapau ʻoku tau fāinga mo e ngaahi ongoʻi koví?
5 Ko e moʻoni, ʻoku tau ʻiloʻi ko ʻAna, ʻIlaisiā mo Paulá naʻa nau kātaki kotoa ʻi he ngāue ʻa Sihová, pea naʻá Ne fakapaleʻi lahi kinautolu. (1 Samiuela 1:20; 2:21; 1 Tuʻi 19:5-18; 2 Timote 4:8) Neongo ia, naʻa nau fāinga mo e ngaahi tuʻunga kotoa ʻo e ongoʻi fakaetangatá, ʻo kau ai ʻa e mamahí, siva ʻa e ʻamanakí pea mo e manavaheé. ʻOku ʻikai leva totonu ke tau ʻohovale, kapau ʻoku tau maʻu ʻi he taimi ʻe niʻihi ha ngaahi ongoʻi kovi. Ko ia ai, ko e hā ʻe lava ke ke faí, ʻi he taimi ʻoku fakatupunga ai ʻe he ngaahi loto-moʻua ʻi he moʻuí ke ke fifili pe ʻoku ʻofaʻi moʻoni koe ʻe Sihová? ʻE lava ke ke maʻu ʻa e fakafiemālie mei he Folofola ʻa e ʻOtuá. Ko e fakatātaá, ʻi he kupu ki muʻá, naʻa tau lāulea ai ki he fakamatala ʻa Sīsū ʻo pehē ʻoku lau ʻe Sihova “homou ngāhi tuʻoni louʻulu.” (Mātiu 10:30) Ko e ngaahi lea fakalototoʻa ko iá ʻoku fakahaaʻi ai ʻoku mahuʻingaʻia loloto ʻa Sihova ʻi heʻene kau sevānití taki taha. Manatuʻi foki ʻa e talanoa fakatātā ʻa Sīsū ki he fanga misí. Kapau ʻoku ʻikai ha taha ʻo e fanga kiʻi manupuna iiki ko iá ʻe patū ki he kelekelé ʻo taʻefakatokangaʻi ʻe Sihova, ko e hā te ne hanga kehe ai mei hoʻo faingataʻaʻiá?
6. ʻE lava fēfē ke hoko ʻa e Tohi Tapú ko ha matavai ʻo e fakafiemālie ki he faʻahinga ʻoku faitau mo e ngaahi ongoʻi koví?
6 ʻOku malava moʻoni ke tau hoko ʻa kitautolu faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá ʻo mahuʻinga ʻi he vakai mai ʻa e Tokotaha-Fakatupu mālohi fakaʻaufulí, ʻa Sihova ko e ʻOtuá? ʻIo! Ko hono moʻoní, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi konga tohi Fakatohitapu lahi fau ʻoku fakapapauʻi mai ai kiate kitautolu ʻa e meʻá ni. ʻI heʻetau tukulotoa ʻa e ngaahi meʻá ni, ʻe lava ke tau fakaongo atu ai ʻa e ngaahi lea ʻa e tokotaha-tohi-sāmé ʻa ia naʻá ne pehē: “ʻI he lahi ʻa e hohaʻa ʻi hoku loto e ko hoʻo ngaahi fakanaʻa naʻe fakafiefiaʻi hoku laumalie.” (Sāme 94:19) Tau lāulea angé ki he niʻihi ʻo e ngaahi fakamatala fakanaʻa mei he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa ia te ne tokoniʻi kitautolu ke tau mahinoʻi kakato ange ai ʻoku fakamahuʻingaʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá pea te ne fakapaleʻi kitautolu ʻi heʻetau hokohoko atu ke fai hono finangaló.
‘Koloa Makehe’ ʻa Sihová
7. Ko e hā ʻa e kikite fakalototoʻa naʻe fai ʻe Sihova fakafou ʻia Malakai ki he puleʻanga fakameleʻi ko ení?
7 Naʻe hoko ha tuʻunga kovi ʻaupito ʻi he lotolotonga ʻo e kau Siú lolotonga ʻa e senituli hono nima K.M. Naʻe tali ʻe he kau taulaʻeikí ʻa e fanga manu taʻefeʻunga pea nau foaki eni ko e ngaahi feilaulau ʻi he ʻōlita ʻo Sihová. Naʻe fakahaaʻi ʻe he kau fakamāú ʻa e filifilimānako. Ko e faimaná, loí, kākaá mo e tonó naʻe failahia. (Malakai 1:8; 2:9; 3:5) Naʻe leaʻaki ʻe Malakai ki he puleʻanga fakameleʻi mataʻāʻā ko ení ha kikite fakaʻohovale. ʻI he faai mai ʻa e taimí, ʻe fakafoki ʻe Sihova ʻa hono kakaí ki ha tuʻunga fakahōifua. ʻOku tau lau: “Te nau hoko ʻi he ʻaho ʻoku ou kotofa—ko e folofola eni ʻa Sihova Sapaoti—ko ʻeku koloa kanokato [“makehe,” NW]; pea te u maemaeʻekina kinautolu hange ko e maemaeʻekina ʻe ha tangata hono foha ʻoku ngaue kiate ia.”—Malakai 3:17.
8. Ko e hā ʻe lava ai ke ngāueʻaki ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻi he Malakai 3:17, ki he fuʻu kakai lahí?
8 Ko e kikite ʻa Malakaí ʻoku ʻi ai hono fakahoko ʻi onopooni ʻi he felāveʻi mo e kau Kalisitiane pani ʻe he laumālié, ʻa ia ʻoku faʻuʻaki ha puleʻanga fakalaumālie ʻo e toko 144,000. Ko e puleʻanga ko iá ko e moʻoni ko ha “koloa makehe” pe ko ha “faʻahinga ʻoku maʻane meʻa tonu” kia Sihova. (1 Pita 2:9) ʻOku toe lava ke fakalototoʻa ʻa e kikite ʻa Malakaí ki he “fuʻu kakai lahi,” ʻa ia ʻoku nau “tutuʻu ʻi he ʻao ʻo e taloni pea ʻi he ʻao ʻo e Lami, kuo nau kofu ʻaki ʻa e ngaahi kofu hinehina tōtōlofa.” (Fakahā 7:4, 9) ʻOku hoko ʻa e faʻahingá ni ko e tākanga pē ʻe taha fakataha mo e kau paní, ʻi he malumalu ʻo e Tauhi ʻe taha, ko Sīsū Kalaisi.—Sione 10:16.
9. Ko e hā ko ha “koloa makehe” ai ʻa e kakai ʻa Sihová kiate iá?
9 ʻOku anga-fēfē ʻa e vakai ʻa Sihova ki he faʻahinga ʻoku nau fili ke tauhi kiate iá? Hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻi he Malakai 3:17, ʻokú ne vakai kiate kinautolu ʻi he founga ʻo e vakai ʻa ha tamai ʻofa ki hono fohá. Pea fakatokangaʻi ange ʻa e fakaongoongolelei māfana ʻa ia ʻokú ne fakamatalaʻiʻaki ʻa hono kakaí—ko ha “koloa makehe.” ʻOku liliu ʻe he ngaahi liliu kehe ʻa e kupuʻi lea ko iá ko e, “ko ʻeku meʻa tonu,” “ko ʻeku koloa mahuʻinga tahá” mo “ʻeku ngaahi siueli.” Ko e hā ʻe vakai ai ʻa Sihova ki he faʻahinga ʻoku nau tauhi kiate iá ʻoku nau makehé? Ko e meʻa ʻe taha, ko ha ʻOtua loto-houngaʻia ia. (Hepelu 6:10) ʻOkú ne ʻunuʻunu ofi ki he faʻahinga ʻoku nau tauhi kiate ia mei honau lotó pea vakai kiate kinautolu ʻoku nau mahuʻinga.
10. ʻOku anga-fēfē ʻa hono tokonaki ʻe Sihova ʻa e maluʻi ki hono kakaí?
10 ʻE lava ke ke fakakaukau ki ha koloa fakafoʻituitui mahuʻinga ʻa ia ʻokú ke vakai ki ai ko ha koloa makehe? ʻIkai ʻokú ke fou ʻi ha ngaahi sitepu ke maluʻi ia? ʻOku fai ʻe Sihova ʻa e meʻa tatau ki heʻene “koloa makehe.” Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai te ne maluʻi hono kakaí mei he ngaahi ʻahiʻahi mo e ngaahi mamahi kotoa ʻi he moʻuí. (Koheleti 9:11) Ka ʻoku lava pea ʻe maluʻi fakalaumālie ʻe Sihova ʻa ʻene kau sevāniti faitōnungá. ʻOkú ne ʻoange kiate kinautolu ʻa e mālohi ʻoku nau fiemaʻú ke kātekina ai ha faʻahinga ʻahiʻahi pē. (1 Kolinito 10:13) Ko ia ai, naʻe tala ʻe Mōsese ki he kakai ʻa e ʻOtuá ʻi he kuonga muʻá, ʻa e kau ʻIsilelí: “Mou loto toʻa, ʻo tuʻu kalikali . . . he ko Sihova ko ho ʻOtua ko ia ia ʻoku haʻele mo kimoutolu; ʻe ʻikai te ne fakatukuhāusiaʻi koe, ʻumaʻa haʻane liʻaki.” (Teutalonome 31:5e, 6) ʻOku fai fakapale ʻa Sihova ki hono kakaí. Kiate iá, ko ha “koloa makehe” kinautolu.
Sihova ko e “Tokotaha-Fakapale”
11, 12. ʻOku lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he houngaʻia ʻia Sihova mo hono ngafa ko hotau Tokotaha-Fakapalé ke tauʻi ʻa e ngaahi ongoʻi veiveiuá?
11 Ko e toe fakamoʻoni ʻe taha ʻoku fakamahuʻingaʻi ʻe Sihova ʻa ʻene kau sevānití ko ʻene fakapaleʻi ko ia kinautolú. Naʻá ne tala ki he kau ʻIsilelí: “Mou sivi au muʻa ʻaki ʻa e meʻa ko ia—ko Sihova Sapaoti ia—pe ʻikai te u tangaki maʻamoutolu ʻa e ngaahi katupa ʻo e langi, ʻo vakili ʻa e tapuaki kiate kimoutolu, kaeʻoua ke ʻikai hao.” (Malakai 3:10) Ko e moʻoni, ʻe faifai atu pē ʻo fakapaleʻi ʻe Sihova ʻa ʻene kau sevānití ʻaki ʻa e moʻui taʻengatá. (Sione 5:24; Fakahā 21:4) Ko e pale mahuʻinga taʻehanotatau ko ení ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e lahi ʻo e ʻofa mo e nima-homo ʻa Sihová. ʻOku toe fakahaaʻi ai ʻokú ne fakamahuʻingaʻi moʻoni ʻa e faʻahinga ʻoku nau fili ke tauhi kiate iá. ʻI he ako ke vakai kia Sihova ko ha Tokotaha-Fakapale nima-homó ʻe lava ke ne tokoniʻi ai kitautolu ke tauʻi ha ngaahi veiveiua pē ʻo fekauʻaki mo hotau tuʻunga mo e ʻOtuá. Ko hono moʻoní, ʻoku ekinaki mai ʻa Sihova ke tau vakai kiate ia ko ha Tokotaha-Fakapale! Naʻe tohi ʻe Paula: “Ko ia oku haʻu ki he Otua, oku totonu ke ne tui oku ai ia, bea oku ne totogi [“hoko ko e tokotaha-fakapale,” NW] kiate kinautolu oku kumi lahi kiate ia.”—Hepelu 11:6, PM.
12 Ko e moʻoni, ʻoku tau tauhi kia Sihová koeʻuhí ʻoku tau ʻofa kiate ia—ʻo ʻikai koeʻuhí pē ko ʻene palōmesi ke fakapaleʻi kitautolú. Neongo ia, ko e tauhi maʻu ʻi hotau lotó ʻa e ʻamanaki ki ha palé ʻoku ʻikai taʻetotonu ia pe siokita. (Kolose 3:23, 24) ʻI heʻene ʻofa mo e fakamahuʻingaʻi lahi ʻokú ne fai kiate kinautolú, ʻoku tamuʻomuʻa ʻa Sihova ʻo fakapaleʻi ʻa e faʻahinga ʻoku kumi lahi kiate iá.
13. Ko e hā ʻoku hoko ai ʻa e tokonaki ʻo e huhuʻí ko e fakamoʻoni lahi taha ia ʻo e ʻofa ʻa Sihova kiate kitautolú?
13 Ko e fakahaaʻi lahi taha ʻo e malava ke mahuʻinga ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he vakai mai ʻa Sihová ko e tokonaki ko ia ʻo e huhuʻí. Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Sioné: “Naʻe ʻofa pehe ʻa e ʻOtua ki māmāni, ko ia naʻa ne foaki hono ʻAlo tofu-pe-taha-ne-fakatupu, koeʻuhi ko ia kotoa pe ʻoku tui pikitai kiate ia ke ʻoua naʻa ʻauha, kae maʻu ʻa e moʻui taʻengata.” (Sione 3:16) Ko e tokonaki ʻo e feilaulau huhuʻi ʻa Sīsū Kalaisí ʻoku fepaki ia mo e foʻi fakakaukau tonu ʻoku ʻikai hatau mahuʻinga pe ʻikai ʻofaʻi ʻi he vakai mai ʻa Sihová. Ko e moʻoni, kapau naʻe totongi ʻe Sihova ʻa e mahuʻinga mātuʻaki māʻolunga kiate kitautolu—ko hono foaki ʻa hono ʻAlo tofu-pē-taha-ne-fakatupú—kuo pau pē ʻokú ne ʻofa lahi moʻoni ʻiate kitautolu.
14. Ko e hā ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e anga ʻo e vakai ʻa Paula ki he huhuʻí?
14 Ko ia ai, kapau ʻe ʻalu hake ha ngaahi ongoʻi kovi ʻiate koe, fakakaukauloto ki he huhuʻí. ʻIo, vakai ki he meʻaʻofa ko ení ko ha tokonaki fakafoʻituitui ia meia Sihova. Ko e meʻa ia naʻe fai ʻe he ʻapositolo ko Paulá. Manatuʻi naʻá ne pehē: “ʻOiaue! siʻi toki malaʻia kita!” Ka naʻá ne hoko atu leva ʻo pehē: “Fakafetaʻi ki he ʻOtua, ʻa ia kuo ne fai ʻia Sisu Kalaisi ko hotau ʻEiki,” ʻa ia, naʻe pehē ʻe Paula, “naʻa ne ʻofeina au, mo ne foaki ia ʻe ia ke pekia koeʻuhi ko au.” (Fakaʻītali ʻamautolu; Loma 7:24, 25; Kaletia 2:20) ʻI he leaʻaki ení, naʻe ʻikai ko ha fie fakamahuʻingaʻi-kita ia ʻa Paula. Ko ʻene maʻu pē ʻe ia ʻa e falala pau naʻe fakamahuʻingaʻi ia ʻe Sihova ʻi hono tuʻunga tāutahá. Hangē ko Paulá, ʻoku totonu ke ke ako mo koe foki ke vakai ki he huhuʻí ko ha meʻaʻofa fakafoʻituitui ia mei he ʻOtuá. Ko Sihová ʻoku ʻikai ngata pē ko ha Fakamoʻui mālohi ia ka ko ha Tokotaha-Fakapale ʻofa foki.
Tokanga Fekauʻaki mo e “Ngaahi Tuʻutuʻuni Kākā” ʻa Sētané
15-17. (a) ʻOku anga-fēfē hono ngāueʻaki ʻe he Tēvoló ʻa e ngaahi ongoʻi koví? (e) Ko e hā ʻa e fakalototoʻa ʻe lava ke tau maʻu mei he meʻa naʻe hokosia ʻe Siopé?
15 Kae kehe, te ke ʻiloʻi nai ʻoku faingataʻa ke tui ko e ngaahi fakanaʻa fakamānavaʻi ʻoku maʻu ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku ngāueʻaki moʻoni ia kiate koe. Te ke ongoʻi nai ko e pale ʻo e moʻui taʻengata ʻi he māmani foʻou ʻa e ʻOtuá ko e meʻa ia ʻe lava ke maʻu ʻe he niʻihi kehé, ka ʻoku ʻikai pē ke ke taau koe mo ia. Kapau ko e anga eni ʻo hoʻo ongoʻí, ko e hā ʻe lava ke ke faí?
16 ʻOku ʻikai ha veiveiua ʻokú ke alāanga mo e ekinaki ʻa Paula ki he kau ʻEfesoó: “ʻAi kiate kimoutolu ʻa e mahafukotoa ʻa e ʻOtua, koeʻuhi ke mou lava ke tuʻu ki he ngaahi tuʻutuʻuni kākā ʻa e Tevolo.” (Efeso 6:11) ʻI heʻetau fakakaukau atu ki he ngaahi filioʻi ʻa Sētané, ko e ngaahi meʻa hangē ko e tuli ki he meʻa fakamatelié mo e ʻulungāanga taʻetāú ʻe haʻu nai leva ia ki heʻetau fakakaukaú pea ʻoku mātuʻaki feʻungamālie ia. Ko e ngaahi ʻahiʻahí ni kuó ne tauheleʻi ʻa e tokolahi ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá fakatouʻosi ʻi he kuonga muʻá pea ʻi hotau ʻahó. Kae kehe, ʻoua naʻa ngalo ʻia kitautolu ʻa e toe foʻi ngāue kākā ʻe taha ʻa Sētane—ko ʻene feinga ke fakatuipauʻi ʻa e kakaí ʻoku ʻikai ʻofaʻi kinautolu ia ʻe Sihova ko e ʻOtuá.
17 ʻOku pōtoʻi ʻa e Tēvoló ʻi hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi ongoʻi peheé ʻi heʻene feinga ke fakatafokiʻi ʻa e kakaí mei he ʻOtuá. Manatuʻi ʻa e ngaahi lea ʻa Pilitati kia Siopé: “Pea tonuhia fefe ha tangata-meʻa-vaivai he hopo mo Ela? Pea maʻa fefe ʻa e meʻa kuo fanauʻi ʻe he fefine? Vakai, naʻa mo e mahina ka talaʻehai ʻoku maʻa ʻasinisini, pea ko e ngaahi fetuʻu ʻoku ʻikai te nau maʻa ʻi he vakai ʻa hono fofonga: kae huanoa ʻa e kelemutu na ko e tangata-meʻa vaivai! Mo e ʻuanga na ko e hakoʻi tangata!” (Siope 25:4-6; Sione 8:44) ʻE lava ke ke fakaʻuta atu ki he fakalotosiʻi kuo pau naʻe hoko ʻi he ngaahi lea ko iá? Ko ia ʻoua ʻe fakaʻatā ʻa Sētane ke ne ʻai koe ke ke loto-siʻí. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, tokanga fekauʻaki mo e ngaahi fāliunga ʻa Sētané koeʻuhi ke ke maʻu ai ʻa e loto-toʻa mo e ivi ke faitau mālohi ange ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú. (2 Kolinito 2:11) Ka kia Siope, neongo naʻe pau ke fakatonutonu ia, naʻe fakapaleʻi ʻe Sihova ʻa ʻene kātakí ʻaki hono toe fakafoki kiate ia ʻo liunga ua ʻa ʻene meʻa kotoa naʻe molé.—Siope 42:10.
Ko Sihová ‘ʻOku Lahi Ia ʻi Hotau Lotó’
18, 19. ʻOku anga-fēfē ʻa e ‘lahi ʻi hotau lotó’ ʻa e ʻOtuá, pea ʻi he founga fē ʻokú ne “meaʻi [ai] ʻa e meʻa kotoa pe”?
18 Ko e moʻoni, ʻe lava ke hoko ʻo faingataʻa ke lōmia ʻa e ngaahi ongoʻi loto-siʻí kapau ʻoku tō loloto eni. Neongo ia, ko e laumālie ʻo Sihová ʻe lava ke ne tokoniʻi fakalakalaka koe ke fulihi ʻa e “ngaahi kolotau . . . ʻoku fokotuʻu ke taʻofi ʻa e ʻilo ki he ʻOtua.” (2 Kolinito 10:4, 5) ʻI he taimi ʻoku fakamanamana ai ke lōmekina koe ʻe he ngaahi fakakaukau koví, fakalaulauloto ki he ngaahi lea ʻa e ʻapositolo ko Sioné: “Ko e meʻa ko ia te tau ʻilo ai ʻoku tau mei he Moʻoni, pea te tau fakanonga ʻaki hotau loto ʻi he ʻao ʻo ʻEne ʻAfio. He kapau ʻoku fakahalaia kitautolu ʻe hotau loto, ko hono ʻuhinga he ʻoku lahi ʻa e ʻOtua ʻi hotau loto, pea ʻoku ne meaʻi ʻa e meʻa kotoa pe.”—1 Sione 3:19, 20.
19 Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e kupuʻi lea “ʻoku lahi ʻa e ʻOtua ʻi hotau loto”? ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻe fakahalaiaʻi nai kitautolu ʻe hotau lotó, tautefito ʻi he taimi ʻoku tau hoko ai ʻo lāuʻilo mamahi ki heʻetau ngaahi taʻehaohaoá mo e ngaahi tōnounoú. Pe mahalo nai koeʻuhi ko hotau puipuituʻá, ʻoku tau maʻu ai ha hehema tōtuʻa ke fakakaukau kovi pē kiate kitautolu, ʻo hangē ia ʻoku halaʻatā ha meʻa ʻoku tau fai ʻe lava ke fakahōifua ki he ʻOtuá. Ko e ngaahi lea ʻa e ʻapositolo ko Sioné ʻoku fakapapauʻi mai ai kiate kitautolu ʻoku lahi ange ʻa Sihova ʻi he meʻa ko iá! ʻOkú ne ʻafio mai ʻo fakalaka ʻi heʻetau ngaahi fehālaakí pea ʻiloʻi ʻetau malava moʻoní. ʻOkú ne toe ʻiloʻi ʻetau ngaahi fakaueʻilotó mo ʻetau ngaahi taumuʻá. Naʻe tohi ʻe Tēvita: “ʻOku ne ʻilo ʻe ia hota anga; ʻoku ne manatu ai pe ko e efu pe kitaua.” (Sāme 103:14) ʻIo, ʻoku ʻiloʻi lelei ange kitautolu ʻe Sihova ʻi heʻetau ʻiloʻi kitautolú!
“Ko e Kalauni Fakaʻofoʻofa” mo e “Faʻu Fakatuʻi”
20. Ko e hā ʻoku hanga ʻe he kikite ko ia ʻa ʻAisea ki he toe fakafokí ʻo fakahaaʻi fekauʻaki mo e anga ʻo e vakai ʻa Sihova ki heʻene kau sevānití?
20 Fakafou he palōfita ko ʻAiseá, naʻe ʻoange ʻe Sihova ki hono kakai ʻi he kuonga muʻá ʻa e ʻamanaki ʻo e toe fakafoki. Ke hoko ʻo fakaheeʻi ki Pāpiloné, ko e fakafiemālie mo e fakapapau ko ení ko e meʻa tofu pē ia ʻe fiemaʻu ki he kau loto-foʻi ko ení! ʻI he sio atu ki muʻa ki he taimi te nau foki ai ki honau fonua tupuʻangá, naʻe fakahaaʻi ʻe Sihova: “Te ke hoko ko e kalauni fakaʻofoʻofa ʻi he nima ʻo Sihova, pea ko e faʻu fakatuʻi ʻoku kuku ʻe ho ʻOtua.” (Aisea 62:3) ʻI he ngaahi leá ni, naʻe fakateunga ai ʻe Sihova ʻa hono kakaí ʻaki ʻa e ngeia mo e lāngilangi. Kuó ne fai ʻa e meʻa tatau ki hono puleʻanga ʻo e ʻIsileli fakalaumālie he ʻaho ní. ʻOku hangē ia naʻá ne hakeakiʻi kinautolu ke leleiʻia ai ʻa e tokotaha kotoa.
21. ʻE lava fēfē ke ke maʻu ʻa e falala pau ʻe fakapaleʻi ʻe Sihova ʻa hoʻo kātaki faitōnungá?
21 Lolotonga ʻoku fakahoko tefito ʻa e kikité ni ʻi he kau paní, ʻokú ne fakatātaaʻi ʻa e ngeia ʻoku tuku ʻe Sihova ki he faʻahinga kotoa ʻoku tauhi kiate iá. Ko ia ai, ʻi he taimi ʻoku fakahohaʻasi ai koe ʻe he ngaahi ongoʻi veiveiuá, manatuʻi neongo ʻa e taʻehaohaoá, ʻe lava ke ke hoko ʻo mahuʻinga hangē ko ha “kalauni fakaʻofoʻofa” mo e “faʻu fakatuʻi” kia Sihova. Ko ia, hokohoko atu ʻa hono ʻai ke fiefia ʻa hono lotó ʻaki ʻa e kumi tōtōivi ke fai hono finangaló. (Palovepi 27:11) ʻI he fai peheé, ʻe lava ke ke falala pau ai ʻe fakapaleʻi ʻe Sihova ʻa hoʻo kātaki faitōnungá!
[Fakamatala ʻi lalo]
a Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoa ʻe niʻihi.
ʻOkú Ke Manatuʻi?
• ʻOku anga-fēfē ʻetau hoko ko ha “koloa makehe” kia Sihová?
• Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke vakai kia Sihova ko e Tokotaha-Fakapalé?
• Ko e hā ʻa e “ngaahi tuʻutuʻuni kākā” ʻa Sētane kuo pau ke tau leʻohi kitautolu mei aí?
• ʻI he founga fē ʻoku ‘lahi ai ʻi hotau lotó’ ʻa e ʻOtuá?
[Fakatātā ʻi he peesi 26]
Paula
[Fakatātā ʻi he peesi 26]
ʻIlaisiā
[Fakatātā ʻi he peesi 26]
ʻAna
[Fakatātā ʻi he peesi 28]
ʻOku ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá ha ngaahi fakakaukau fakanaʻa lahi fau