Maʻu ha Loto ʻOku Fehoanaki mo Sihová
“E Otua, ke ke fakatubu iate au ae loto maa; mo ke fakafoou iate au ha laumalie tuu mau.”—SĀME 51:10, PM.
1, 2. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau mahuʻingaʻia ʻi hotau lotó?
NAʻÁ NE lōloa ʻi hono māʻolungá pea fakaʻofoʻofa ʻi he fōtungá. ʻI he sio kiate iá, naʻe mātuʻaki maongo ki he palōfita ko Sāmiuelá ʻo ne fakaʻosiʻaki ko e foha lahi taha ko ʻeni ʻo Sesé ko e taha ia naʻe fili ʻe he ʻOtuá ke hoko ko e tuʻi ʻi he hili ʻa Saulá. Ka naʻe tala ʻe Sihova: “ʻOua naʻa tokangaʻi hono fotunga [ʻo e foha ko iá], pe ko hono maʻolunga; he kuo u liʻaki ia: . . . ʻoku sio ʻa e tangata ki he mata, ka ʻoku sio ʻa e ʻEiki [“Sihova,” NW] ki he loto.” Naʻe ʻosi angé ko e fili ʻa Sihová ia ko e foha siʻisiʻi taha ʻo Sesé, ʻa Tēvita—ko “ha taha ʻoku tatau [“fehoanaki” NW] mo hono finangalo.”—1 Samiuela 13:14; 16:7.
2 ʻOku malava ʻe he ʻOtuá ke ne ʻilo ʻa e loto ʻo e tangatá, hangē ko ia naʻá ne fakamahino ki mui: “Ko au Sihova ʻoku ou hakule ʻa e loto, ʻoku ou sivi ʻa e kofuua, koeʻuhi ke ʻatu ki he tangata ʻo tau mo hono ʻalunga, ʻo fakatatau ki he fua ʻo ʻene faianga.” (Selemaia 17:10) ʻIo, “ko e sivi loto ko Sihova ia.” (Palovepi 17:3) Ko e hā leva ʻa e loto ʻi ha tangata ʻoku sivi ʻe Sihová? Pea ko e hā ʻoku malava ke tau fai ke maʻu ai ha loto ʻoku fehoanaki mo iá?
Ko e “Tangata Fufū ʻo e Loto”
3, 4. ʻI he ʻuhinga fē ʻoku ngāueʻaki tefito ki ai ʻa e foʻi lea ko e “loto” ʻi he Tohitapú? ʻOmai ha ngaahi fakatātā.
3 Ko e foʻi lea ko e “loto” ʻoku hā meimei tuʻo taha afe ia ʻi he ngaahi Konga Tohitapu Māʻoniʻoní. ʻI he ngaahi tuʻunga lahi tahá ʻoku ngāueʻaki ia ʻi ha ʻuhinga fakaefakatātā. Ko e fakatātaá, naʻe tala ʻe Sihova ki he palōfita ko Mōsesé: “Lea ki haʻa Isileli ke nau ʻomi meaʻofa kiate au: ʻilonga ha taha ʻoku ʻomi loto lelei, te ke tali ʻene meaʻofa maʻaku.” Pea ko e faʻahinga ko ia naʻa nau foaki ʻa e ngaahi meʻaʻofá naʻa nau “haʻu, ʻa kinautolu kotoa pe naʻe oʻi ʻe honau loto.” (Ekisoto 25:1, 2; 35:20, 21) ʻOku hā mahino, ko e tafaʻaki ʻe taha ʻo e lotó ko e fakaueʻiloto—ko e mālohi ʻi loto ʻokú ne fakaʻaiʻai kitautolu ke tau fai ha meʻa. ʻOku toe tapua mai hotau lotó ʻi heʻetau ngaahi ongó mo e ngaahi ongoʻí, ʻetau ngaahi holí mo e ʻofá. ʻOku malava ʻa e lotó ke nōfoʻi ʻi he ʻita pe fonu ʻi he manavahē, faingataʻaʻia ʻi he mamahí pe toʻotoʻoa ʻi he fiefiá. (Sāme 27:3; 39:3; Sione 16:22; Loma 9:2) ʻOku malava ke hoko ʻo hīkisia pe anga-fakatōkilalo, ʻofa pe tāufehiʻa.—Palovepi 16:5; Mātiu 11:29; 1 Pita 1:22.
4 Ko ia ai, ʻoku faʻa fekauʻaki ʻa e ‘lotó’ mo e fakaueʻilotó mo e ngaahi ongoʻí, ka ʻoku fekauʻaki tefito ʻa e ‘ʻatamaí’ ia mo e fakakaukaú. Ko e anga ia ʻo hono mahinoʻi ʻo e ongo foʻi leá ni ʻi he taimi ʻokú na ʻasi ai ʻi he potutohi tatau ʻi he ngaahi Konga Tohitapú. (Mātiu 22:37; Filipai 4:7) Ka ko e lotó mo e ʻatamaí ʻoku ʻikai te na taʻefekauʻaki. Hangē ko ení, naʻe enginaki ʻa Mōsese ki he kau ʻIsilelí: “Kuo pau ke mou fakamanatu ki homou lotó [ pe, “kuo pau ke mou fakamanatu ki homou ʻatamaí,” fakamatala ʻi laló] ko Sihova ʻa e ʻOtua moʻoní.” (Teutalonome 4:39, NW) Ki he kau sikalaipe naʻa nau faʻufaʻu kovi kiate iá, naʻe pehē ʻe Sīsū: “Koeha oku mou mahalo [“fakakaukau,” NW] kovi ai i ho mou loto?” (Mātiu 9:4, PM) ʻOku toe lava ke fekauʻaki foki mo e lotó ʻa e “mahino,” “ʻilo,” mo e “fakaʻuhinga.” (1 Tuʻi 3:12, NW; Palovepi 15:14, NW; Maake 2:6, NW) Ko ia ai, ʻoku toe lava ke kaunga ʻa e lotó ki hotau ʻatamaí—ʻetau ngaahi fakakaukaú pe ko ʻetau mahinó.
5. Ko e hā ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e lotó?
5 Fakatatau ki ha maʻuʻanga fakamatala ʻe taha, ko e lotó ʻoku ʻuhinga ia ki he “konga tefito fakalūkufuá, ko e natula ʻi lotó, pea ko ia ai ko e tangata ʻi lotó ʻi heʻene fakahaaʻi atu ia ʻi heʻene ngaahi ngāue kehekehe kotoa, ʻi heʻene ngaahi holi, ngaahi ʻofa, ngaahi ongoʻi, ngaahi manako, ngaahi taumuʻa, ko ʻene ngaahi fakakaukau, ngaahi mahino, ngaahi fakakaukauloto, ko ʻene poto, ʻilo, pōtoʻi, ko ʻene ngaahi tui mo ʻene ngaahi fakaʻuhingá, ko ʻene manatú mo e ngaahi meʻa ʻokú ne ʻiló.” ʻOkú ne fakafofongaʻi ʻa e meʻa moʻoni ʻoku ʻi hotau lotó, “ʻa e tangata fufū ʻo e loto.” (1 Pita 3:4) Ko e meʻa ia ʻoku ʻafio ki ai ʻa Sihova mo sivisiviʻí. Ko ia ai, naʻe malava ʻe Tēvita ke ne lotu: “E Otua, ke ke fakatubu iate au ae loto maa; mo ke fakafoou iate au ha laumalie tuu mau.” (Sāme 51:10, PM) ʻE malava fēfē nai ke tau maʻu ha loto maʻa?
“ʻAi Homou Loto” ki he Folofola ʻa e ʻOtuá
6. Ko e hā ʻa e enginaki naʻe ʻoange ʻe Mōsese ki ʻIsileli ʻi heʻenau ʻapitanga ʻi he Tokalelei ʻo Mōapé?
6 ʻI hono valokiʻi ʻa e ngaahi foha ʻo ʻIsileli naʻa nau fakatahataha ki he Tokalelei ʻo Mōapé ki muʻa ke nau hū atu ki he Fonua ʻo e Talaʻofá, naʻe pehē ʻe Mōsese: “Mou ʻai homou loto ki he ngaahi meʻa ʻoku ou fakapapau atu he ʻaho ni, ʻa ia te mou tuʻutuʻuni ki hoʻomou fanau, ke tauhi mo fai ʻa e ngaahi lea kotoa ʻo e lao ni.” (Teutalonome 32:46) Naʻe pau ki he kau ʻIsilelí ke nau “fai ʻa e tokanga lelei.” (Knox) Ko ʻenau toki maheni fakaʻauliliki pē mo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá ʻe lava ai ke nau uhuʻi ia ki heʻenau fānaú.—Teutalonome 6:6-8.
7. Ko e hā ʻoku kau ʻi he ‘ʻai hotau lotó’ ki he Folofola ʻa e ʻOtuá?
7 Ko ha fiemaʻu tefito ki hono maʻu ha loto maʻá ko hono maʻu ʻa e ʻilo totonu ki he finangalo mo e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá. ʻOku taha pē ʻa e matavai ʻo e ʻilo ko iá, ko e Folofola fakamānavaʻi ʻa e ʻOtuá. (2 Timote 3:16, 17) Kae kehe, ko e ʻilo pē ki ai ʻi he ʻatamaí, heʻikai ke tokoni ia kiate kitautolu ke tau maʻu ai ha loto ʻoku fakahōifua kia Sihová. Ke ueʻi ʻe he ʻiló ʻa e meʻa moʻoni ʻoku ʻi hotau lotó, kuo pau ke tau ‘ʻai hotau lotó’ ki ai, pe “tukulotoʻi,” ʻa e meʻa ʻoku tau akó. (Teutalonome 32:46, An American Translation) ʻE anga-fēfē hono fai ʻení? ʻOku fakamatalaʻi ʻe he tokotaha-tohi-saame ko Tēvitá: “Oku ou manatu ki he gaahi aho i mua; oku ou fakalaulauloto ki hoo gaue kotoabe; oku o u fifili ki he gaue a ho nima.”—Sāme 143:5, PM.
8. Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi ʻe lava ke tau fakakaukauloto atu ki ai ʻi heʻetau akó?
8 ʻOku totonu foki ke tau fakalaulauloto houngaʻia ki he ngāue ʻa Sihová. ʻI hono lau ʻa e Tohitapú pe ngaahi tohi makatuʻunga ʻi he Tohitapú, ʻoku fiemaʻu ke tau fakakaukauloto atu ki he ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení: ‘Ko e hā ʻoku akoʻi mai kiate au ʻe he meʻá ni ʻo fekauʻaki mo Sihová? Ko e hā ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻo Sihova ʻoku ou sio ʻoku fakahāhaaʻi mai hení? Ko e hā ʻoku akoʻi mai kiate au ʻe he fakamatalá ni ʻo fekauʻaki mo e meʻa ʻoku saiʻia ai ʻa Sihová mo e meʻa ʻoku ʻikai te ne saiʻia aí? Ko e hā ʻa e ngaahi ola ʻo e muimui ʻi ha ʻalunga ʻoku saiʻia ai ʻa Sihová ʻi hono fakahoa atu ki he muimui ʻi he ʻalunga ko ia ʻokú ne fehiʻa aí? ʻOku anga-fēfē ʻa e fekauʻaki ʻa e fakamatalá ni mo e meʻa kuó u ʻosi ʻilo ki aí?’
9. ʻOku mahuʻinga fēfē ʻa e ako mo e fakalaulauloto fakafoʻituituí?
9 ʻOku fakamatala ʻa Lisa taʻu 32a ki he founga naʻá ne hoko ai ʻo houngaʻia ʻi he mahuʻinga ʻo e ako mo e fakalaulauloto mohu taumuʻá: “ʻI he hili ʻeku papitaiso ʻi he 1994, naʻá ku longomoʻui ʻaupito ʻi he moʻoní ʻi he meimei taʻu ʻe ua. Naʻá ku maʻu ʻa e kotoa ʻo e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané, līʻoa ʻa e houa ʻe 30 ki he 40 he māhina ki he ngāue fakamalangá, pea feohi mo e kaungā Kalisitiané. Naʻe kamata leva ke u ʻauhia atu. Naʻá ku hōloa ʻaupito ʻo aʻu ʻou maumauʻi ʻa e lao ʻa e ʻOtuá. Ka naʻá ku toe fakakaukau lelei pea fili ke fakamaʻa ʻeku moʻuí. He fiefia lahi ē ko au ʻi hono ʻafioʻi ʻe Sihova ʻeku fakatomalá pea toe tali mai aú! Kuó u faʻa fakakaukauloto atu: ‘Ko e hā naʻá ku tō mamaʻo aí?’ Ko e tali ʻoku haʻu maʻu pē kiate aú ko ʻeku liʻaki ʻeku ako mo e fakalaulauloto mohu taumuʻá. Naʻe ʻikai pē ke aʻu ʻa e moʻoni ʻo e Tohitapú ki hoku lotó. Mei he taimí ni ʻo faai atu, ko e ako fakafoʻituituí mo e fakalaulaulotó ʻe hoko maʻu pē ia ko ha konga mahuʻinga ʻo ʻeku moʻuí.” ʻI heʻetau tupulaki ʻi heʻetau ʻilo kia Sihová, ki hono ʻAló, mo ʻene Folofolá, he mātuʻaki mahuʻinga lahi ē ke tau vaheʻi ha taimi ki he fakalaulauloto mohu ʻuhingá!
10. Ko e hā ko ha meʻa fakavavevave ai ke tau vaheʻi ha taimi ki he ako fakafoʻituituí mo e fakalaulaulotó?
10 ʻI he māmani femoʻuekina ko ʻení, ko hono maʻu ha taimi ki he akó mo e fakalaulaulotó ko ha pole moʻoni ia. Kae kehe, ko e kau Kalisitiane ʻi he ʻaho ní ʻoku nau tuʻu ʻi he hūʻanga ʻo ha Fonua Talaʻofa fakaofo—ko e māmani foʻou māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá. (2 Pita 3:13) Ko e ngaahi meʻa fakaʻohovale ʻe hokó, hangē ko e fakaʻauha ʻo “Babilone koe Lahi” pea mo e ʻohofi ʻe “Koki ʻo e fonua ko Mekoki” ʻa e kakai ʻa Sihová, ʻoku ofí ni. (Fakahā 17:1, 2, 5, 15-17, PM; Isikeli 38:1-4, 14-16; 39:2) Ko e meʻa ʻoku toka mei muʻá te ne ʻahiʻahiʻi nai ʻetau ʻofa kia Sihová. ʻOku fiemaʻu fakavavevave ke tau fakatau mai ha taimi faingamālie he taimí ni pea ʻai hotau lotó ki he Folofola ʻa e ʻOtuá!—Efeso 5:15, 16.
‘Teuteuʻi Ho Lotó ke Kumi ki he Folofola ʻa e ʻOtuá’
11. ʻE lava fēfē ke fakatatau hotau lotó ki he kelekelé?
11 ʻOku malava ke fakatatau ʻa e lotó ki he kelekele ko ia ʻoku lava ke tō ai ʻa e tenga ʻo e moʻoní. (Mātiu 13:18-23) ʻOku faʻa fakamolū ʻa e kelekele moʻoní ke fakapapauʻi ʻe tupu lelei hake ʻa e ngoué. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻoku totonu ke teuteuʻi ʻa e lotó, pe ʻai ke mateuteu, koeʻuhi ke ne ongongofua lahi ange ai ki he Folofola ʻa e ʻOtuá. Ko e taulaʻeiki ko ʻĒselá naʻá ne “teuteuʻi hono lotó ke kumi ki he lao ʻa Sihová pea fai ki ai.” (Esela 7:10, NW) ʻE anga-fēfē nai ʻetau teuteuʻi hotau lotó?
12. Ko e hā ʻe tokoni ʻi hono teuteuʻi ʻa e lotó ki he akó?
12 Ko ha teuteuʻi lelei ʻaupito ʻo e lotó ʻi heʻetau kumi ki he Folofola ʻa e ʻOtuá ko e lotu fakamātoato. Ko e ngaahi fakataha faka-Kalisitiane ʻa e kau lotu moʻoní ʻoku kamata mo fakaʻosi ʻaki ʻa e lotu. He feʻungamālie ē ke tau kamata ʻa e taimi taki taha ʻo e ako Tohitapu fakafoʻituituí ʻaki ha lotu loto-moʻoni pea tauhi maʻu ha fakakaukau faʻa lotu he lolotonga ʻetau akó!
13. Ke maʻu ha loto ʻoku fehoanaki mo Sihová, ko e hā kuo pau ke tau faí?
13 Kuo pau ke teuteuʻi ʻa e lotó ke ne tukuange ʻa e ngaahi fakakaukau kuo tomuʻa maʻú. Naʻe ʻikai ke loto-lelei ʻa e kau taki lotu ʻi he taimi ʻo Sīsuú ke fai ʻa e meʻá ni. (Mātiu 13:15) ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e faʻē ʻa Sīsuú, ʻa Mele, naʻá ne maʻu ʻa e ngaahi fakamulituku “ʻi hono loto” ʻo makatuʻunga ʻi he ngaahi moʻoni naʻá ne ʻosi fanongo ki aí. (Luke 2:19, 51) Naʻá ne hoko ko ha ākonga loto-tōnunga ʻa Sīsū. Ko Litia ʻo Taiatailá naʻá ne fanongo kia Paula, “naʻe tangaki ʻe he ʻEiki [“Sihova,” NW] hono loto ke tokanga.” Naʻe hoko mo ia foki ko ha tokotaha tui. (Ngāue 16:14, 15) ʻOfa ke ʻoua ʻaupito naʻa tau pipiki mālohi ki he ngaahi fakakaukau fakafoʻituituí pe koloaʻaki ʻa e ngaahi fakakaukau fakatokāteliné. Ka, ke tau loto-lelei ke “tuku muʻa ʻoku moʻoni pe ʻa e ʻOtua, kae loi ʻa e kakai kotoa pe.”—Loma 3:4.
14. ʻE anga-fēfē nai ʻetau teuteuʻi hotau lotó ke fanongo ʻi he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané?
14 ʻOku mahuʻinga tautefito ke teuteuʻi ʻa e lotó ke fanongo ʻi he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané. ʻE hanga nai ʻe he ngaahi fakahohaʻá ʻo afeʻi ʻetau tokangá mei he meʻa tonu ʻoku leaʻakí. Ko e kiʻi tākiekina siʻisiʻi pē ʻe lava ke fakahū kiate kitautolu ʻe he ngaahi lea ʻoku leaʻakí kapau ʻoku tau nōfoʻi kitautolu ʻi he ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he lolotonga ʻo e ʻaho ko iá pe tokanga fekauʻaki mo e meʻa ʻoku fakatatali mai kiate kitautolu ʻapongipongí. ʻOku fiemaʻu ke tau fakapapauʻi pau ke fanongo mo ako ka tau maʻu ʻa e ʻaonga mei he meʻa tonu ʻoku leaʻakí. Ko ha ngaahi ʻaonga lahi ē ʻe malava ke tau maʻú kapau ʻoku tau fakapapauʻi ke mahinoʻi ʻa e ngaahi konga Tohitapu tonu ʻoku ʻomaí pea mo hono fakamatalaʻi tonu ʻo honau ʻuhingá!—Nehemaia 8:5-8, 12.
15. ʻOku anga-fēfē ʻa e tokoni ʻa e anga-fakatōkilaló kiate kitautolu ke tau hoko ʻo akoʻingofua lahi angé?
15 Hangē pē ko hono tānaki atu ʻa e ngaahi fafanga kelekele totonú ke ne fakaivia ʻa e kelekele fakamatelié, ʻoku pehē pē ʻa e malava ʻe heʻetau fakatupu ʻa e anga-fakatōkilaló, fiekaia ki he meʻa fakalaumālié, falalá, manavahē ʻOtuá, mo e ʻofa ki he ʻOtuá ke fakaivia hotau lotó. ʻOku fakamolū ʻe he anga-fakatōkilaló ʻa e lotó, ʻo tokoniʻi ai kitautolu ke hoko ʻo akoʻingofua lahi ange. Naʻe pehē ʻe Sihova ki he tuʻi Siuta ko Siosaiá: “Ko e meʻa ʻi he ongongofua ho loto, mo hoʻo fakavaivaiʻi [koe] ʻi he ʻao ʻo Sihova ʻi hoʻo fanongo ki he ngaahi tala naʻaku fai . . . mo tangi ʻi hoku ʻao; ko ia ko au foki kuo u ongoʻi koe.” (2 Tuʻi 22:19) Naʻe loto-fakatōkilalo mo ongongofua ʻa Siosaia. Naʻe hanga ʻe he anga-fakatōkilaló ʻo fakaivia ʻa e ongo ākonga “taʻe kolisi . . . pea taʻe maʻu tuʻunga” ʻa Sīsuú ke na makupusi mo ngāueʻaki ʻa e ngaahi moʻoni fakalaumālie naʻe ʻikai ke maʻu ʻe he kau tangata “poto mo ʻiloʻilo.” (Ngāue 4:13; Luke 10:21) ʻOfa ke tau ‘fakavaivaiʻi kitautolu ʻi he ʻao ʻo hotau ʻOtuá’ ʻi heʻetau feinga ke maʻu ha loto ʻoku fehoanaki mo Sihová.—Esela 8:21.
16. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ʻa e feinga ki hono fakatupu ha fiekaia ki he meʻakai fakalaumālié?
16 Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Fiefiaā ka ko kinautolu ʻoku nau ʻiloʻi ʻa ʻenau fiemaʻu fakalaumālié.” (Mātiu 5:3, NW) Lolotonga ʻoku foaki mai kiate kitautolu ha malava ki he hoko ʻo fakalaumālié, ko e ngaahi tenge mei he māmani fulikivanu ko ʻení pe ngaahi anga hangē ko e fakapikopikó te ne fakanenefuʻi nai ʻetau ʻilo ki heʻetau fiemaʻú. (Mātiu 4:4) Kuo pau ke tau fakatupulekina ha ʻuakai ʻi he tuʻunga lelei ki he meʻakai fakalaumālié. Neongo kapau ʻoku ʻikai te tau fiefia ʻi he lau Tohitapú mo e ako fakafoʻituituí ʻi he ʻuluaki taimí, ʻi he kīvoí te tau maʻu ai ʻa e ʻilo ko ia ʻe ‘hoko ʻo fakafiefia ki hotau soulú tonu,’ ʻo tau fakatuʻotuʻa vēkeveke atu ai ki he ngaahi taimi akó.—Palovepi 2:10, 11, NW.
17. (a) Ko e hā ʻoku taau ai ʻa Sihova mo ʻetau falala kakató? (e) ʻE malava fēfē ke tau fakatupulekina ʻa e falala ki he ʻOtuá?
17 “Falala kia Jihova aki ho loto kotoa; bea oua naa ke faaki ki ho boto oou,” ko e enginaki ia ʻa Tuʻi Solomoné. (Palovepi 3:5, PM) Ko ha loto ʻoku falala kia Sihova ʻokú ne ʻilo ko e hā pē ha meʻa ʻokú Ne kole mai pe fakahinohino mai ʻo fakafou ʻi heʻene Folofolá ʻoku totonu maʻu pē ia. (Aisea 48:17) ʻOku taau moʻoni ʻa Sihova mo ʻetau falala kakató. ʻOkú ne malava ke fakahoko ʻa e meʻa kotoa kuó ne taumuʻa ki aí. (Aisea 40:26, 29) He ko ē, ko hono huafá tonu ʻoku ʻuhinga fakafoʻilea ko e “ʻOkú Ne Fakatupunga ke Hoko,” ʻa ia ʻoku langa ai ʻa e falala ki heʻene malava ke fakahoko ʻa e meʻa kuó ne talaʻofa ki aí! ʻOkú ne “māʻoniʻoni ʻi he kotoa ʻo ʻene ngaahi foungá pea mateaki ʻi he kotoa ʻo ʻene ngaahi ngāué.” (Sāme 145:17, NW) Ko ia ai, ke fakatupulekina ʻa e falala kiate iá, ʻoku fiemaʻu ke tau “ʻahiʻahiʻi ʻo ʻiloʻi ʻoku lelei ʻa Sihova” ʻaki hono ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻoku tau ako mei he Tohitapú ʻi heʻetau moʻui fakafoʻituituí pea ʻi he fakakaukauloto atu ki he lelei ʻoku ʻomai ʻe he meʻá ni.—Sāme 34:8, NW.
18. ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe he manavahē fakaʻotuá ke tau hoko ʻo ongongofua ki he tataki ʻa e ʻOtuá?
18 ʻI he tuhu ki he toe anga ʻe taha ʻokú ne ʻai hotau lotó ke ongongofua ai ki he tataki fakaʻotuá, naʻe fakahā ʻe Solomone: “ʻApasia kia Sihova, pea afe mei he kovi.” (Palovepi 3:7) Naʻe pehē ʻe Sihova ʻo fekauʻaki mo ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá: “Amujiaage e au kuo iate kinautolu ha loto behe, ke nau manavahe kiate au, bea tauhi mau ai be a eku gaahi fekau, koeuhi ke hoko ai ae lelei kiate kinautolu, bea ki he e nau fanau o taegata!” (Teutalonome 5:29, PM) ʻIo, ko e faʻahinga ʻoku manavahē ki he ʻOtuá ʻoku nau talangofua kiate ia. ʻOku maʻu ʻe Sihova ʻa e malava “ke fakaha malohi a ene afio ke kau mo kinautolu oku tokaga totonu ho nau loto kiate ia.” (2 Kalonikali 16:9) ʻOfa ke hanga ʻe he manavahē anga-ʻapasia ke ʻoua ʻe taʻefakahōifua ki he ʻOtuá ʻo puleʻi ʻa e kotoa ʻo ʻetau ngaahi ngāué, ngaahi fakakaukaú, mo e ngaahi ongoʻí.
‘ʻOfa kia Sihova ʻAki Ho Lotó Kotoa’
19. Ko e hā ʻa e ngafa ʻoku fakahoko ʻe he ʻofá ʻi hono ʻai hotau lotó ke ongongofua ki he fakahinohino ʻa Sihová?
19 Mahulu hake ʻi he ngaahi ʻulungaanga kehe kotoa ko eé, ʻoku ʻai moʻoni ʻe he ʻofá ʻa hotau lotó ke ne tali ʻa e fakahinohino ʻa Sihová. Ko ha loto ʻoku fonu ʻi he ʻofa ki he ʻOtuá ʻokú ne ʻai ha taha ke vēkeveke ke ako ki he meʻa ʻoku fakahōifua ki he ʻOtuá pea mo e meʻa ʻoku taʻefakahōifua kiate iá. (1 Sione 5:3) Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Kuo pau ke ke ʻofa kia Sihova ko ho ʻOtuá ʻaki ho lotó kotoa pea mo ho soulú kotoa pea mo ho ʻatamaí kotoa.” (Mātiu 22:37, NW) ʻOfa ke tau ʻai ke loloto ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá ʻaki hono tōʻongaʻaki ʻa e fakakaukau atu ki heʻene anga-leleí, ʻaki ʻa e lea maʻu pē kiate ia ʻo hangē ki ha kaumeʻa mamaé, pea ʻi he talanoa vēkeveke fekauʻaki mo ia ki he niʻihi kehé.
20. ʻE anga-fēfē nai ke tau maʻu ha loto ʻoku fehoanaki mo Sihová?
20 ʻI he taumuʻa ke toe fakamanatú: Ko hono maʻu ha loto ʻoku fehoanaki mo Sihová ʻoku kau ki ai ʻa hono fakaʻatā ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ke ne tākiekina ʻa e meʻa ʻoku ʻi loto ʻiate kitautolú, ʻa e tangata fufū ʻo e lotó. Ko e ako fakafoʻituitui mohu ʻuhinga ʻo e ngaahi Konga Tohitapú pea fakalaulauloto houngaʻiá ko ha meʻa pau ia. Ko e founga lelei taha ke aʻusia ai ʻení ko hono maʻu ha loto kuo teuteuʻi—ko ha loto ʻoku ʻataʻatā mei he ngaahi fakakaukau ne tomuʻa maʻú, ko e loto ʻoku fonu ʻi he ngaahi ʻulungaanga ʻokú ne ʻai kitautolu ke hoko ʻo akoʻingofua! ʻIo, ʻaki ʻa e tokoni ʻa Sihová, ʻoku malava ke maʻu ha loto ʻoku fehoanaki mo e ʻOtuá. Kae kehe, ko e hā ʻa e ngaahi sitepu ʻe lava ke tau laka ai ke maluʻi hotau lotó?
[Fakamatala ʻi lalo]
a Kuo liliu ʻa e hingoá.
ʻE Anga-Fēfē Haʻo Tali?
• Ko e hā ʻa e loto ʻoku sivisiviʻi ʻe Sihová?
• ʻE anga-fēfē nai ʻetau ‘ʻai hotau lotó’ ki he Folofola ʻa e ʻOtuá?
• ʻOku totonu ke fēfē ʻetau teuteuʻi hotau lotó ke kumi ki he Folofola ʻa e ʻOtuá?
• ʻI he hili ʻa e lāulea ki he fakamatalá ni, ko e hā ʻokú ke ongoʻi ʻoku ueʻi koe ke ke faí?
[Fakatātā ʻi he peesi 17]
Naʻe fakalaulauloto houngaʻia ʻa Tēvita ki he ngaahi meʻa fakalaumālié. ʻOkú ke pehē?
[Fakatātā ʻi he peesi 18]
Teuteuʻi ho lotó ki muʻa ke ke ako ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá