VAHE 20
ʻOkú Ke Loto Maʻu Pē Ke Ke Muʻomuʻa?
ʻOKÚ KE ʻilo ha taha ʻoku loto maʻu pē ia ke muʻomuʻa?— Te ne tekeʻi nai ha taha koeʻuhí kae muʻomuʻa ia ʻi he lainé. Kuó ke sio ha meʻa pehē kuo hoko?— Naʻe sio ʻa e Faiako Lahí naʻa mo e kakai lalahí ʻoku nau feinga ke maʻu ʻa e tuʻunga fika ʻuluakí pe mahuʻinga tahá. Pea naʻe ʻikai te ne saiʻia ai. Ta sio angé ki he meʻa naʻe hokó.
Kuó ke sio ʻi ha kakai ʻoku nau feinga ke muʻomuʻa?
ʻOku tala mai ʻe he Tohitapú kia kitaua naʻe fakaafeʻi ʻa Sīsū ki ha kai meʻakai lahi ʻi he ʻapi ʻo ha Fālesi, ʻa ia ko ha taki lotu mahuʻinga. ʻI he hili ʻa e aʻu atu ʻa Sīsuú, naʻe kamata ke ne mamata ki he kau ʻaʻahi kehé ʻoku nau haʻu pea fili ʻa e ngaahi nofoʻanga lelei tahá. Ko ia, naʻá ne fai ha talanoa ki he faʻahinga naʻe fakaafeʻí. Te ke fie fanongo ki ai?—
Naʻe pehē ʻe Sīsū: ‘ʻI hono fakaafeʻi koe ʻe ha taha ki ha kātoanga mali, ʻoua te ke fili ʻa e nofoʻanga lelei tahá pe mahuʻinga tahá.’ ʻOkú ke ʻilo ʻa e ʻuhinga naʻe lea pehē ai ʻa Sīsuú?— Naʻá ne fakamatala naʻa kuo fakaafeʻi ha tokotaha ia ʻoku mahuʻinga angé. Ko ia, hangē ko ia ʻoku lava ke ke sio ki ai ʻi he fakatātaá, ko e tokotaha ʻoku haʻana ʻa e kātoangá ʻokú ne haʻu ʻo pehē: ‘Tuku ki he tangatá ni ke ne nofo ʻi he potú ni, ka ke ʻalu koe ki he potu ko eé.’ ʻE fēfē leva ʻa e ongoʻi ʻa e tokotaha ʻaʻahí?— Te ne ongoʻi mā koeʻuhí he ʻe sio kotoa atu ʻa e kau ʻaʻahi kehé kiate ia ʻokú ne hiki ki he nofoʻanga ʻoku siʻi hono mahuʻingá.
Naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū ʻoku ʻikai totonu ke fiemaʻu ʻa e nofoʻanga lelei tahá. Ko ia, naʻá ne pehē: ‘ʻI hono fakaafeʻi koe ki ha kātoanga mali, ʻalu ʻo tangutu ʻi he nofoʻanga māʻulalo tahá. Pea ko e tokotaha leva naʻá ne fakaafeʻi koé te ne haʻu nai ʻo pehē, “Kaumeʻa, ʻalu koe ki muʻa.” Te ke maʻu leva ai ʻa e lāngilangi ʻi he ʻao ʻo e kau ʻaʻahi kehé kotoa ʻi hoʻo hiki ki he nofoʻanga lelei angé.’—Luke 14:1, 7-11.
Ko e hā ʻa e lēsoni naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻi heʻene talanoa ʻo fekauʻaki mo e faʻahinga naʻa nau fili ʻa e ngaahi nofoʻanga lelei tahá pe muʻomuʻá?
Naʻá ke maʻu ʻa e poini ʻo e talanoa ʻa Sīsuú?— Ta fai ha kiʻi fakatātā ke sio angé pe naʻá ke maʻu ʻa e poiní. Fakakaukauloto atu ʻokú ke heka ʻi ha pasi ʻoku fonu. ʻOku totonu ke ke fakavave ke maʻu hao nofoʻanga kae tuku ha tokotaha matuʻotuʻa ange ia ke tuʻu?— ʻE saiʻia nai ʻa Sīsū kapau naʻá ke fai ia?—
ʻE pehē nai ʻe ha taha ʻoku ʻikai ke tokanga ʻa Sīsū ia ki he meʻa ʻokú ta faí. Ka ʻokú ke tui ki ai?— ʻI he taimi naʻe ʻi he kai meʻakai lahi ai ʻa Sīsū ʻi he ʻapi ʻo e Fālesí, naʻá ne mamata ki he kakaí ʻi heʻenau fili honau ngaahi nofoʻangá. ʻIkai ʻokú ke fakakaukau ʻoku pehē pē ʻene tokanga ki he meʻa ʻokú ta fai ʻi he ʻaho ní?— Koeʻuhi ʻoku ʻi hēvani ʻa Sīsū he taimí ni, ʻokú ne ʻi ha tuʻunga lelei moʻoni ai ke vakai hifo kia kitaua.
ʻI he taimi ʻoku feinga ai ha taha ke muʻomuʻá, ʻe lava ke hoko ai ha palopalema. ʻOku faʻa hoko ai ha fakakikihi, pea ʻoku ʻita ʻa e kakaí. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku hoko ʻa e meʻá ni ʻi he taimi ʻoku heka pasi fakataha ai ʻa e fānaú. ʻI he ava pē ʻa e matapā ʻo e pasí, ʻoku fakavave ʻa e fānaú ke muʻomuʻa. ʻOku nau fiemaʻu ʻa e nofoʻanga lelei tahá, ʻa e ngaahi sea ʻoku ofi ki he matapā sioʻatá. Ko e hā leva nai ʻe hokó?— ʻIo, te nau feʻitaʻaki nai ai.
Ko e loto ke muʻomuʻá ʻe lava ke hoko ai ʻa e ngaahi palopalema lahi. Naʻe aʻu ʻo ne fakatupunga ha palopalema ʻi he lotolotonga ʻo e kau ʻapositolo ʻa Sīsuú. Hangē ko ia naʻá ta ako ʻi he Vahe 6 ʻo e tohí ni, naʻa nau fakakikihi ʻia kinautolu pe ko hai naʻe lahi tahá. Ko e hā leva naʻe fai ʻe Sīsuú?— ʻIo, naʻá ne fakatonutonu kinautolu. Ka, ki mui aí naʻa nau toe fakakikihi. Ta sio angé ki he anga ʻo ʻene kamatá.
Ko e kau ʻapositoló, fakataha mo e niʻihi kehé, ʻoku nau fononga fakaʻosi mo Sīsū ki he kolo ko Selusalemá. Naʻe talanoa ʻa Sīsū kia kinautolu ʻo fekauʻaki mo hono Puleʻangá, ko ia naʻe fakakaukau ai ʻa Sēmisi mo Sione ʻo fekauʻaki mo ʻena pule ko e ongo tuʻi fakataha mo ia. Naʻe aʻu foki ʻo na talanoa mo ʻena faʻeé, ʻa Sālome, ʻo fekauʻaki mo ia. (Mātiu 27:56; Maake 15:40) Ko ia, ʻi heʻenau ʻalu ki Selusalemá, ʻoku haʻu ʻa Sālome kia Sīsū ʻo punou ʻi muʻa ʻiate ia peá ne fai ha kole.
‘Ko e hā ho lotó?’ ʻoku ʻeke ʻe Sīsū. ʻOkú ne tali ange ʻokú ne loto ke tuku ʻe Sīsū ʻa hono ongo fohá ke na tangutu ʻi hono tafaʻakí ʻi hono Puleʻangá, ko e tokotaha ʻi hono nima toʻomataʻú pea ko e tokotaha ʻi hono toʻohemá. Sai, ʻi he ʻilo ʻe he kau ʻapositolo kehe ʻe toko hongofulú ʻa e meʻa naʻe ʻai ʻe Sēmisi mo Sione ke kole ʻe heʻena faʻeé, ʻokú ke pehē ʻoku fēfē ʻenau ongoʻí?—
Ko e hā ʻoku kole ʻe Sālome kia Sīsuú, pea ko e hā ʻa e olá?
ʻIo, ʻoku nau ʻita lahi kia Sēmisi mo Sione. Ko ia, ʻoku fai ʻe Sīsū ki heʻene kau ʻapositoló kotoa ha ngaahi akonaki lelei. ʻOku tala ange ʻe Sīsū kia kinautolu ko e kau pule ʻo e ngaahi puleʻangá ʻoku nau saiʻia ke hā lahi mo mahuʻinga. ʻOku nau loto ke maʻu ha tuʻunga māʻolunga ʻa ia ʻoku talangofua ange ai ʻa e tokotaha kotoa kia kinautolu. Ka ʻoku tala ange ʻe Sīsū ki hono kau muimuí ʻoku ʻikai totonu ke nau pehē. ʻI he kehe mei aí, ʻoku pehē ʻe Sīsū: “Ko ia ʻoku ne holi ke tuʻukimuʻa ʻiate kimoutolu te ne nofo ko hoʻomou tamaioʻeiki.” Fakakaukau atu ki ai!—Mātiu 20:20-28.
ʻOkú ke ʻilo ʻa e meʻa ʻoku fai ʻe ha tamaioʻeiki?— ʻOkú ne ngāue ki he kakai kehé, ʻo ʻikai te ne ʻamanekina ʻa e niʻihi kehé ke nau ngāue ange ki ai. ʻOkú ne nofo ʻi he nofoʻanga māʻulalo tahá, ʻikai ko e nofoʻanga muʻomuʻá. ʻOkú ne ngāue ʻi he tuʻunga ko e tokotaha ia ʻoku siʻi taha hono mahuʻingá, ʻikai ko e mahuʻinga tahá. Pea manatuʻi, naʻe pehē ʻe Sīsū ko e tokotaha ʻoku loto ke muʻomuʻá ʻoku totonu ke ne hangē ha tamaioʻeikí ki he niʻihi kehé.
Ko e hā leva hoʻo fakakaukau ki he ʻuhinga ʻo e meʻa ko iá kia kitauá?— ʻE fakakikihi nai ha tamaioʻeiki mo ʻene ʻeikí pe ko hai te ne maʻu ʻa e nofoʻanga lelei tahá? Pe te ne fakakikihi nai pe ko hai ʻe ʻuluaki kaí? Ko e hā hoʻo fakakaukaú?— Naʻe fakamatala ʻa Sīsū, ko ha tamaioʻeiki ʻokú ne tuku maʻu pē ke muʻomuʻa ʻa hono ʻeikí ʻiate ia.—Luke 17:7-10.
Ko ia, ʻi he ʻikai feinga ke muʻomuʻá, ko e hā ʻoku totonu ke ta faí?— ʻIo, ʻoku totonu ke ta hangē ha tamaioʻeikí ki he niʻihi kehé. Pea ʻoku ʻuhinga iá, ko hono fakamuʻomuʻa ʻa e niʻihi kehé ʻia kitaua. ʻOku ʻuhingá ke vakai ki he niʻihi kehé ʻoku nau mahuʻinga ange ʻia kitaua. ʻE lava ke ke fakakaukau ki ha ngaahi founga ʻe lava ke ke fakamuʻomuʻa ai ʻa e niʻihi kehé?— Fēfē ke ke toe huke ki he peesi 40 mo e 41 pea sio angé ki he ngaahi founga ʻe niʻihi ʻe lava ke ke fakamuʻomuʻa ai ʻa e niʻihi kehé ʻaki hoʻo ngāue kia kinautolu.
Te ke manatuʻi ko e Faiako Lahí naʻá ne fakamuʻomuʻa ʻa e niʻihi kehé ʻiate ia ʻaki ʻene ngāue maʻa kinautolu. Ko e efiafi fakaʻosi naʻá ne fakataha ai mo ʻene kau ʻapositoló, naʻe aʻu ʻo ne tūʻulutui hifo ʻo fufulu honau vaʻé. Kapau foki ʻokú ta fakamuʻomuʻa ʻa e niʻihi kehé ʻaki ʻeta ngāue maʻanautolu, te ta fakafiefiaʻi fakatouʻosi ai ʻa e Faiako Lahí mo ʻene Tamaí, ʻa Sihova ko e ʻOtuá.
Ta lau ha toe ngaahi konga Tohitapu ʻoku fakalototoʻaʻi ai kitaua ke ta fakamuʻomuʻa ʻa e niʻihi kehé ʻia kitaua: Luke 9:48; Loma 12:3; mo e Filipai 2:3, 4.