Sīsū–Ko ʻEne Moʻuí mo ʻEne Ngāue Fakafaifekau
Fakaʻilonga ʻo e Ngaahi ʻAho Fakaʻosí
KO E efiafi Tūsite ʻeni. ʻI he nofo ʻa Sīsū ʻi he Moʻunga ko ʻOlivé, ʻo sio hifo ki lalo ki he temipalé, naʻe haʻu fakapulipuli kiate ia ʻa Pita, ʻAnitelū, Sēmisi, mo Sione. Naʻa nau hohaʻa ʻo fekauʻaki mo e temipalé, koeʻuhi he naʻe toki kikiteʻi ʻe Sīsū ʻe ‘ʻikai ke toe hili ha maka ki ha maka ʻi ai.’
Ka ʻoku hā ngali naʻe lahi ange ʻa e meʻa ʻi heʻenau fakakaukaú ʻi heʻenau fakaofiofi atu kia Sīsuú. ʻI ha ngaahi uike siʻi ki muʻa atu aí, naʻá ne lea ai ʻo kau ki heʻene “ʻi ai,” ʻa e taimi ko ia “ʻe fakahā mai ai ʻa e Fanautama ʻa tangata.” Pea ʻi ha taimi ki muʻa atu, naʻá ne tala ai kiate kinautolu ʻo kau ki he “fakaʻosiʻosi ʻo e fokotuʻutuʻu lolotongá.” Ko ia naʻe fuʻu fieʻilo ʻaupito ʻa e kau ʻaposetoló ni.
Naʻa nau pehē: “Tala mai, pe hoko fakakū ʻa e ngaahi meʻa ko iá? [ʻo iku ai ki hono fakaʻauha ʻo Selusalema mo hono temipalé], pea ko e hā nai ʻa e fakaʻilonga ʻo hoʻo ʻi aí, mo e fakaʻosiʻosi ʻo e fokotuʻutuʻu lolotongá?” Ko hono moʻoní, ko ʻenau fehuʻí ʻoku konga tolu. ʻUluaki, naʻa nau loto ke nau ʻilo ʻo kau ki he ngataʻanga ʻo Selusalema mo hono temipalé, pea fekauʻaki mo e ʻi ai ʻa Sīsū ʻi he mafai ʻo e Puleʻangá, pea ko e fakaʻosí ko e ngataʻanga fakalūkufua ʻo e fokotuʻutuʻu lolotongá.
ʻI heʻene tali lōloa, naʻe tali ai ʻe Sīsū ʻa e kotoa ʻo e konga ʻe tolu ʻo e fehuʻí. Naʻá ne fakahā ha fakaʻilonga ʻo e ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu faka-Siú; ka naʻe toe lahi ange ʻa e meʻa naʻá ne fakahaá. Naʻá ne toe ʻomai foki ha fakaʻilonga ʻa ia te ne fakatokanga ki heʻene kau ākonga ʻi he kahaʻú ʻo fakahā ʻoku nau moʻui he lolotonga ʻo e taimi ʻo ʻene ʻi aí mo e ofi ki he ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu fakalūkufua ko ení.
ʻI he faai atu ʻa e ngaahi taʻú, naʻe kamata ke fakatokangaʻi ʻe he kau ʻaposetoló ʻa e fakahoko ʻo e kikite ʻa Sīsuú. ʻIo, ko e ngaahi meʻa naʻá ne kikiteʻí naʻe kamata ke hoko pē ia ʻi honau taimí. Ko ia, ko e kau Kalisitiane naʻa nau moʻui he taʻu ʻe 37 ki mui maí ʻa ia ko e 70 T.S., ʻi heʻenau ʻilo ʻa e meʻa ʻe hokó naʻe ʻikai ke maʻu kinautolu ʻe he fakaʻauha ʻo e fokotuʻutuʻu faka-Siú mo hono temipalé.
Kae kehe, ko e ʻi ai ʻa Kalaisí mo e fakaʻosiʻosi ʻo e fokotuʻutuʻu lolotongá naʻe ʻikai ke hoko ia ʻi he 70 T.S. Ko ʻene ʻi ai ʻi he mafai ʻo e Puleʻangá naʻe toki hoko ia ki mui ʻaupito. Ka ʻi he taimi fē? Ko ha vakai ki he kikite ʻa Sīsuú te ne fakahā ʻa e meʻa ko ʻení.
Naʻe kikiteʻi ʻe Sīsū ʻe ʻi ai ʻa e “ngāhi tau, mo ha ngāhi tala tau.” “ʻE tuʻu ha kakai ki ha kakai,” pea ʻe ai ha ngaahi honge mo ha ngaahi mofuike mo e ngaahi mahaki fakaʻauha. ʻE fehiʻanekinaʻi ʻene kau ākongá mo tāmateʻi. ʻE tuʻu hake mo e kau palōfita loi pea ʻe taki hē ha tokolahi. ʻE fakautuutu ʻa e maumau-laó, pea ʻe momoko ʻa e ʻofa ʻa e tokolahi. ʻI he taimi tatau pē, ko e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻe malangaʻi ʻi he feituʻu nofoʻi kotoa pē ʻi he māmaní ke hoko ko ha fakamoʻoni ki he ngaahi puleʻanga kotoa.
Neongo ko e kikite ʻa Sīsuú naʻe fakahoko siʻisiʻi pē ki muʻa he fakaʻauha ʻo Selusalema ʻi he 70 T.S., ko hono fakahoko lahi angé kuo fakahoko ia he lolotonga ʻa ʻene ʻi aí mo e fakaʻosiʻosi ʻo e fokotuʻutuʻu lolotongá. Ko ha vakai fakatokanga ki he ngaahi meʻa kuo hoko ʻi he māmaní talu mei he 1914 ʻoku hā mei ai kuo hoko ʻa e fakahoko lahi ange ʻo e kikite fakaofo ʻa Sīsuú talu mei he taʻu ko iá.
Ko e toe taha ʻo e konga ʻo e fakaʻilonga naʻe ʻomai ʻe Sīsuú ko e ʻasi mai ʻa e “meʻa fakalielia ʻo e fakaʻauha.” ʻI he 66 T.S. ko e meʻa fakalielia ko ʻení naʻe hā ia ko e “kau tau” ʻa e kau Lomá ʻa ia naʻa nau ʻākoloʻi ʻa Selusalema mo maumauʻi ʻa e ʻā ʻo e temipalé. Ko e tuʻu ia ʻa e “meʻa fakalielia” he feituʻu naʻe ʻikai totonu ke ne tuʻu ai.
ʻI he fakahoko lahi ange ʻo e fakaʻilongá, ko e meʻa fakalieliá ko e Kautaha ʻa e Ngaahi Puleʻangá mo hono fetongí, ko e Ngaahi Puleʻanga Fakatahatahá. Ko e kautaha melino fakaemāmani ko ʻení kuo vakai ki ai ʻa e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ko ha fakafetongi ia ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ko ha meʻa fakalielia ē! Ko ia ai, ʻi he faai atu pē ʻa e taimí, ko e ngaahi mafai fakapolitikale ʻoku kau mo e UN te nau hanga ki he Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané (ko e fakataipe ʻo Selusalemá) pea te nau fakaʻauha ia.
Ko ia naʻe kikiteʻi ʻe Sīsū: “ʻE toki hoko ai ha mamahi lahi, ʻa ia kuo teʻeki hano tatau mei he kamataʻanga ʻo mamani ʻo aʻu mai ki he taimi ni, ʻoi, pea ʻe ʻikai ʻaupito toe ʻi ai.” Neongo ko e fakaʻauha ʻo Selusalema ʻi he 70 T.S. ko ha fakamamahi lahi moʻoni ia, ʻa ia naʻe laka hake he toko taha miliona kuo fakahā naʻe tāmateʻi ai, naʻe ʻikai ko ha fakamamahi lahi ange ia ʻi he fuʻu Lōmaki ʻi māmani lahi ʻi he ʻaho ʻo Noá. Ko ia ʻoku toe ke fakahoko ʻa e fakahoko lahi ange ʻo e konga ko ʻeni ʻo e kikite ʻa Sīsuú. Mātiu 24:2-22; 13:40, 49; Maʻake 13:3-20; Luke 21:7-24; 19:43, 44; 17:20-30; 2 Tīmote 3:1-5.
◆ Ko e hā naʻá ne fakatupunga ʻa e fehuʻi ʻa e kau ʻaposetoló, ka ʻoku hā ngali ko e toe hā ʻa e meʻa naʻe ʻi heʻenau fakakaukaú?
◆ Ko e hā ʻa e konga ʻo e kikite ʻa Sīsuú naʻe fakahoko ʻi he 70 T.S., pea ko e hā ʻa e meʻa naʻe ʻikai ke hoko aí?
◆ Naʻe hoko ʻanefē ʻa e ʻuluaki fakahoko ʻo e kikite ʻa Sīsuú, ka ʻe hoko ʻafē ʻa hono fakahoko lahi angé?
◆ Ko e hā ʻa e meʻa fakalieliá ʻi hono fakahoko ʻuluakí mo e fakaʻosí?
◆ Ko e hā naʻe ʻikai ke fakahoko ai ʻa e fakahoko fakaʻosi ʻo e fakamamahi lahí ʻi he fakaʻauha ʻo Selusalemá?