LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • “E Hoko Eni Kotoabe”
    Ko e Taua Leʻo—1999 | Mē 1
    • ʻE Sio Ai ʻa e Ngaahi Toʻumeʻá

      11. Ko e hā naʻe leaʻaki ʻe Sīsū fekauʻaki mo e “toʻutangata ko eni”?

      11 Naʻe ongoʻi ʻe he kau Siu tokolahi ko ʻenau founga lotú, naʻe senitā ʻi he temipalé, ʻe hokohoko taʻetoengata ia. Ka naʻe pehē ʻe Sīsū: “Mou maʻu mei he fiki hono fakatātā; ʻOka muimui hono muka pea ne kamata lau, ʻoku mou ʻilo ʻoku ofi ʻa e faʻahitaʻu mafana: pehe foki kimoutolu ka mou ka mamata ki he ngāhi meʻa ko ia pea mou ʻilo kuo panaki ia, io, kuo aʻu ki he matapa. He ko au e, ʻoku ou tala atu, ʻE ʻikai ʻaupito mole ʻa e toʻutangata ko eni, kaeʻoua ke hoko ʻa e ngāhi meʻa ko ia kotoa pe. ʻE mole ʻa e langi mo mamani, ka ko ʻeku ngāhi lea ʻe ʻikai ʻaupito mole.”​—Mātiu 24:​32-​35, fakaʻītali ʻamautolu.

      12, 13. Naʻe mahino fēfē ki he kau ākongá ʻa e lave ʻa Sīsū ki he “toʻutangata ko eni”?

      12 ʻI he ngaahi taʻu naʻe taki atu ki he 66 T.S., kuo pau pē naʻe sio ʻa e kau Kalisitiané ʻi he lahi ʻo e ngaahi muʻaki konga ʻo e fakaʻilonga fetuiakí ʻi hono fakahokó​—ko e ngaahi tau, ngaahi honge, naʻa mo ha fakalahi ʻo hono malangaʻi ʻo e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá. (Ngāue 11:28; Kolose 1:​23) Neongo ia, ʻe hoko fakakū mai ʻa e ngataʻangá? Ko e hā naʻe ʻuhinga ki ai ʻa Sīsū ʻi heʻene pehē: ‘ʻE ʻikai mole ʻa e toʻutangata [faka-Kalisi, ge·ne·aʹ] ko ení’? Naʻe faʻa ui ʻe Sīsū ʻa e ngaahi toʻumeʻa tokolahi ʻo e kau Siu fakafepakí, ʻo kau ai ʻa e kau taki lotú, ‘ko ha toʻutangata faikovi, alafia kae feʻauaki.’ (Mātiu 11:16; 12:​39, 45; 16:4; 17:17; 23:36) Ko ia ai, ʻi he taimi naʻá ne toe lea ai ʻi he Moʻunga ʻŌlivé ʻo kau ki he “toʻutangata ko eni,” ʻoku hā mahino naʻe ʻikai te ne ʻuhingá ko e matakali fakakātoa ʻo e kau Siú ʻi he kotoa ʻo e hisitōliá; pea naʻe ʻikai te ne ʻuhinga ki hono kau muimuí, neongo ko kinautolú ko ha “haʻa fili.” (1 Pita 2:9) Naʻe ʻikai foki ke pehē ʻe Sīsū ko e “toʻutangata ko eni” ko ha vahaʻa taimi.

      13 Ka, naʻe ʻi he fakakaukau ʻa Sīsuú ʻa e kau Siu fakafepaki ʻi he taimi ko iá ʻa ia te nau hokosia ʻa e fakahoko ʻo e fakaʻilonga naʻá ne ʻoangé. ʻI he fekauʻaki mo e lave ki he “toʻutangata ko eni” ʻi he Luke 21:​32, ʻoku fakamatala ʻa Palōfesa Joel B. Green: “ʻI he Kōsipeli Hono Tolú, ko e ‘toʻutangata ko ení’ (mo e ngaahi kupuʻi lea felāveʻi mo iá) kuo nau fakaʻilongaʻi maʻu pē ha faʻahinga kakai ʻoku nau fakafepaki ki he taumuʻa ʻa e ʻOtuá. . . . [ʻOku ʻuhinga iá] ki he kakai ʻoku nau sītuʻa loto-fefeka ki he taumuʻa fakaʻotuá.”b

      14. Ko e hā naʻe hokosia ʻe he “toʻutangata” ko iá, ka naʻe anga-fēfē ʻa e ʻi ai ʻo ha ola kehe ki he kau Kalisitiané?

      14 Ko e toʻutangata fulikivanu ʻo e kau Siu fakafepakí ʻa ia naʻe lava ke nau sio ki hono fakahoko ʻo e fakaʻilongá naʻa nau toe aʻusia ʻa e ngataʻangá. (Mātiu 24:​6, 13, 14) Pea ko ia naʻe hoko ia kiate kinautolu! ʻI he 70 T.S., naʻe toe foki mai ʻa e kautau Lomá, ʻi he tataki ʻa Taitusi, foha ʻo ʻEmipola Vesipēsió. Ko e faingataʻaʻia ʻa e kau Siú ʻa ia naʻe toe taʻotaʻofi ʻi he koló ʻoku meimei faingataʻa ke fai ha tui ki ai.c Ko e tokotaha sio tonu ko Feleviasi Siosefusí ʻokú ne līpooti ʻo pehē ʻi he aʻu mai ki he taimi naʻe fakaʻauha ai ʻe he kau Lomá ʻa e koló, naʻe mate ai ʻa e kau Siu ʻe toko 1,100,000 nai pea ko e toko 100,000 nai naʻe ʻave pōpula, ko e tokolahi taha ʻo e faʻahinga ko iá naʻe vave ʻenau ʻauha fakamamahi ʻi he fiekaiá pe ʻi he ngaahi malaʻe sipoti Lomá. Ko e moʻoni, ko e mamahi ʻo e 66-70 T.S. ko e lahi taha ia naʻe hokosia pe ʻe hokosia ʻe Selusalema pea mo e fokotuʻutuʻu faka-Siú. He faikehekehe moʻoni ko e olá ki he kau Kalisitiane ko ia naʻa nau tokanga ki he fakatokanga fakaekikite ʻa Sīsuú pea nau mavahe mei Selusalema ʻi he hili ʻa e mavahe ʻa e kautau Lomá ʻi he 66 T.S.! Ko e kau Kalisitiane paní ʻa e “kakai fili” naʻa nau “hao,” pe tauhi malu, ʻi he 70 T.S.​—Mātiu 24:​16, 22.

  • “E Hoko Eni Kotoabe”
    Ko e Taua Leʻo—1999 | Mē 1
    • b Ko e mataotao Pilitānia ko G. R. Beasley-Murray ʻokú ne fakamatala: “Ko e kupuʻi lea ‘toʻutangata ko ení’ ʻoku ʻikai totonu ke ne fakatupunga ha faingataʻa ki he kau fakatonuleá. Lolotonga ia ʻoku fakahaaʻi ko e genea ʻi he muʻaki lea faka-Kalisí ʻoku ʻuhingá ko e fāʻeleʻi, hako, pea ko ia ko e matakali, . . .  ʻi he [Septuagint faka-Kalisí] ʻoku faʻa liliu lahi taha ai ʻa e foʻi lea faka-Hepelū ko e dôr, ko hono ʻuhingá ko e kuonga, kuonga ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, pe toʻutangata ʻi he ʻuhinga ko e ngaahi toʻumeʻa. . . . ʻI he ngaahi lea fekauʻaki mo Sīsuú ʻoku hā ʻa e foʻi leá ʻoku ʻi ai hono ʻuhinga lōua: ʻi he tafaʻaki ko ē ʻoku ʻuhinga maʻu pē ia ki hono ngaahi toʻumeʻá, pea ʻi he tafaʻaki ʻe tahá ʻokú ne ʻomai maʻu pē ʻa e ʻuhinga ko ha fakahuʻunga fakaanga.”

ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
Hū ki Tu‘a
Hū ki Loto
  • Faka-Tonga
  • Share
  • Sai‘ia
  • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
  • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
  • Polisī Fakafo‘ituitui
  • Privacy Setting
  • JW.ORG
  • Hū ki Loto
Share