LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w95 6/1 p. 24-28
  • Hao Moʻui Atu ʻi he Mamahi Lahí

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Hao Moʻui Atu ʻi he Mamahi Lahí
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1995
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Hangē ko e Taimi ʻo Noá
  • Ko ha Sīpinga ʻi he ʻUluaki Senitulí
  • Ko ha Fuʻu Kakai Lahi ʻE Hao Moʻui
  • Hanganaki ʻĀ
  • Niʻihi ‘ʻE ʻIkai ʻAupito Te Nau Mate’
  • Ko ha ʻAmanaki Pau
  • ʻE Fakahaofi Nai Koe ʻi he Ngāue Mai ʻa e ʻOtuá?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1996
  • Ko ʻEtau Leʻó ʻOku Toe Fakavavevave Ange
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2003
  • Fakaʻauha ʻe he Vaí ha Māmani—ʻE Toe Hoko Ia?
    Ako mei he Faiako Lahí
  • ʻOkú Ke Mateuteu ki he ʻAho ʻo Sihová?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1997
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1995
w95 6/1 p. 24-28

Hao Moʻui Atu ʻi he Mamahi Lahí

“Ko eni ia ʻakinautolu ʻoku haʻu mei he mamahi lahi, pea naʻa nau fō honau kofu, ʻo fakahinehina ʻi he taʻataʻa ʻo e Lami.”​—FAKAHĀ 7:14.

1. Ko hai te nau talitali ʻa e faʻahinga ʻe fokotuʻu mai ʻi he toetuʻu ki he māmaní?

ʻI HE taimi ʻe fokotuʻu hake ai ʻa e laui miliona taʻefaʻalaua ʻi he ‘toetuu ae agatonu moe taeagatonu,’ ʻe ʻikai ke ʻomai kinautolu ke moʻui ʻi ha māmani ʻoku ʻikai ʻi ai ha meʻa. (Ngāue 24:​15, PM) ʻE fokotuʻu hake kinautolu ki ha ngaahi ʻātakai kuo ʻosi fakaleleiʻi fakaʻofoʻofa pea nau ʻilo ai kuo ʻosi teuteu maʻanautolu ha ngaahi nofoʻanga, vala, pea mo ha meʻakai lahi ʻaupito. Ko hai te ne fai ʻa e ngaahi teuteu kotoa ko ení? ʻOku hā mahino ʻe ʻi ai ʻa e kakai te nau nofo ʻi he māmani foʻoú ki muʻa ia pea toki kamata ʻa e toetuʻu mai ki he māmaní. Ko hai ʻa kinautolu? ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú ko kinautolu ia ʻa e kau hao moʻui atu ʻi he mamahi lahi ʻoku tuʻunuku maí. ʻI hono fakakātoa ʻo e ngaahi meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe he Tohi Tapú, ʻoku ʻikai ha toe veiveiua ko e taha eni ʻa e meʻa ʻoku fakamānako lahi tahá​—ko e kau anga-tonu ʻe niʻihi te nau hao moʻui atu ʻi he mamahi lahí pea ʻe ʻikai ʻaupito te nau mate. Ko e moʻoni ʻo e ʻamanakí ni ʻoku fakapapauʻi ia ʻi he Tohi Tapú.

Hangē ko e Taimi ʻo Noá

2, 3. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi tuʻunga meimei tatau ʻi he taimi ʻo Noá pea mo hotau taimí? (e) Ko e hā ʻoku fakahaaʻi ʻe he hao ʻa Noa mo hono fāmilí ʻi he Lōmakí?

2 ʻI he Mātiu 24:​37-39, naʻe fakatatauʻi ai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e taimi ʻo Noá ki he ngaahi ʻaho fakaʻosí, ʻa ia ʻoku tau lolotonga ʻi aí. Naʻá ne pehē: “Hange ko e taimi ʻo Noa, ʻe pehe foki ʻa e hoko mai ʻae Fanautama ʻa Tangata. He hange naʻe nofo ʻa e kakai ʻi he kuonga ʻo e Lomaki, ʻo nau kai mo inu, ʻo nau maʻu uaifi mo maʻu husepaniti, ʻo aʻu ki he ʻaho ko ia naʻe hu ai ʻa Noa ki he aake; pea naʻe ʻikai te nau ʻaloʻiloa kaeʻoua ke hoko mai ʻa e Lomaki, ʻo ʻave kinautolu fulipe: ʻe pehe foki ʻa e hoko mai ʻa e Fanautama ʻa Tangata.”

3 Naʻe fakaʻauha ʻe he Lōmaki ʻi māmani kātoá ʻa e faʻahinga kotoa naʻe ʻikai te nau tokanga ki he pōpoaki fakatokanga ʻa e ʻOtuá. Ka neongo ia, naʻe ʻikai ke fakaʻauha ai ʻa Noa mo hono fāmilí. Naʻa nau “hu . . . ki he aake,” ʻo hangē ko ia naʻe leaʻaki ʻe Sīsū. Koeʻuhi ko ʻenau anga-līʻoa ki he ʻOtuá, naʻe tokonaki ai ʻe Sihova maʻanautolu ha haoʻanga. ʻOku lave ʻa 2 Pita 2:​5, 9 ki he hao ʻa Noa pea mo hono fāmilí ʻi heʻene pehē: “Ka ne [ʻOtua] tauhi pe ha toko fitu, pea valu ʻaki ʻa Noa, ʻa ia naʻa ne malangaʻaki ʻa e maʻoniʻoni, ʻi heʻene ʻomi ʻa e Lōmaki ki he maama ʻo e kau fakaʻotuamate: pea ta ʻoku poto pe ʻa e ʻEiki ke hamusi ʻa e kakai lotumoʻoni mei he ʻahiʻahi.” Naʻe fakatatauʻi ʻe Sīsū ʻa e taimi ʻo Noá ki he ngaahi ʻaho fakaʻosí ke fakahāhaaʻi ko e kakaí fakalūkufua ʻe ʻikai te nau tokanga ki he pōpoaki fakatokanga ʻa e ʻOtuá. Ka neongo ia, ʻi hono fai iá naʻá ne toe fakapapauʻi ai naʻe talangofua ʻa Noa mo hono fāmilí kia Sihova ko e ʻOtuá, naʻa nau hū ki he ʻaʻaké, pea nau hao ʻi he Lōmaki lahí. Ko e hao moʻui ʻa Noa mo hono fāmilí ʻoku tuhu ia ki he hao moʻui ʻa e kau sevāniti anga-tonu ʻa e ʻOtuá ʻi he ngataʻanga ʻo e māmani ko ʻení.

Ko ha Sīpinga ʻi he ʻUluaki Senitulí

4. ʻI hono fakahoko ʻo e ngaahi lea ʻa Sīsuú, ko e hā ʻa e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻo iku atu ki hono fakaʻauha ʻo Selusalema ʻi he 70 T.S.?

4 Naʻe toe lea ʻa Sīsū ʻo kau ki he ngaahi meʻa ʻe hoko ʻi he ngataʻanga ʻo e māmani ko ení. ʻI he Mātiu 24:​21, 22, ʻoku tau lau ai: “ʻE toki hoko ai ha mamahi lahi, ʻa ia kuo teʻeki hano tatau mei he kamataʻanga ʻo mamani ʻo aʻu mai ki he taimi ni, ʻoi, pea ʻe ʻikai ʻaupito toe ʻi ai. Pea ka ne taeʻoua ʻa e fakanounou ʻo e taimi ko ia, pehe ʻe ʻauha ʻa e kakano kotoa pe: kae telia ʻa e kakai fili ʻe fakanounou ai ʻa e taimi ko ia.” Naʻe tomuʻa fakahoko ʻa e ngaahi leá ni ʻi he ʻuluaki senituli ʻo hotau Kuongá. ʻI he 66 T.S., naʻe ʻākoloʻi ai ʻa e kolo ko Selusalemá ʻe he kau tau Lomá ʻi he malumalu ʻo Sesitiusi Kōlesi. Naʻe aʻu ʻa e kau tau Lomá ki ha tuʻunga ko hono fakaʻauha ʻa e holisi ʻo e temipalé, pea ko e kau Siu tokolahi naʻa nau ʻosi mateuteu ke tukulolo. Kae kehe, naʻe taʻeʻamanekina, pea ʻikai ke ʻi ai ha ʻuhinga mahino, ne toe holomui ai ʻa Sesitiusi Kōlesi mo ʻene kau taú. ʻI he vakai atu ki he holomui ʻa e kau Lomá, naʻe fai leva ʻa e kau Kalisitiané ki he ngaahi lea ʻa Sīsū, naʻá ne leaʻaki ʻi he ngaahi taʻu lahi ki muʻá: “Ka mou ka vakai ki he kapui ʻo Selusalema ʻe he ngaahi matatau, te mou toki ʻilo kuo ofi hono fakaʻauha. Pea ke toki hola ki he moʻunga ʻa kinautolu ʻoku ʻi Siutea; pea ko kinautolu ʻoku ʻi loto kolo ke hiki mei ai; pea ko kinautolu ʻoku ʻi ʻuta ke ʻoua te nau hu ki he kolo.” (Luke 21:​20, 21) Naʻe liʻaki leva ʻa e kolo naʻe teu ke fakaʻauha ko eni ʻo Selusalemá ʻe he kau Siu naʻe ʻosi hoko ʻo Kalisitiané, ko e kakai kuo filí, pea nau hao ai mei he fakaʻauha fakalilifu naʻe hoko vave ki aí. ʻI he 70 T.S., naʻe toe foki mai ai ʻa e ngaahi kongakau Lomá ʻi he tataki ʻa Seniale Taitusi. Naʻa nau takatakai ʻa Selusalema, ʻo ʻākoloʻi ʻa e koló, pea fakaʻauha ia.

5. ʻI he ʻuhinga fē naʻe fakanounou ai ʻa e mamahi naʻe hoko ki Selusalema ʻi he 70 T.S.?

5 ʻOku pehē ʻe he fakamatala ʻa e faihisitōlia Siu ko Siosifusi naʻe feʻunga mo e kau Siu ʻe toko 1,100,000 naʻe maté, pea naʻe hao ʻa e toko 97,000 ʻo taki pōpula atu ia. ʻOku mahino ko e faʻahinga ko ia ko e kau Siu ʻikai ke Kalisitiane naʻa nau haó naʻe ʻikai ko e “kakai fili” kinautolu ʻi he kikite ʻa Sīsuú. ʻI he lea ʻo kau ki he puleʻanga Siu angatuʻú, naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko eni kuo motuhi atu kiate kimoutolu ʻa homou fale kuo liʻaki. He ʻoku ou tala atu, Hili ʻeni ʻe ʻikai ʻaupito te mou toe sio kiate au, kaeʻoua ke mou pehe, Hoto ʻofa kiate ia ʻoku hoko mai ʻi he huafa ʻo e ʻEiki [Sihova].” (Mātiu 23:​38, 39) ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha fakamatala ia ʻo pehē ko e kau Siu ko iá, ʻa ia naʻe fakatahataha ʻi Selusalemá naʻa nau tali ʻa Sīsū ko e Mīsaiá ʻi he mōmeniti fakamuimuí, pea nau hoko ko e kau Kalisitiane, pea maʻu ʻa e hōifua ʻa Sihová. Ka neongo ia, naʻe fakanounou ʻa e mamahi naʻe hoko ki Selusalema ʻi he 70 T.S. Ko hono ʻākoloʻi fakamuimui ʻe he kau tau Lomá naʻe ʻikai ke fuʻu fuoloa. Naʻe lava ai heni ki ha kau Siu ʻe niʻihi ke nau hao, neongo ʻe ʻave ki he ngaahi feituʻu kehekehe ʻo e ʻEmipaea Lomá ko ha kau pōpula.

Ko ha Fuʻu Kakai Lahi ʻE Hao Moʻui

6, 7. (a) Ko e hā ʻa e fuʻu kolo lahi fakalotu ʻoku kei toe ke fakaʻauhá, ko ha konga ia ʻo e mamahi taʻefakatataua fē? (e) Ko e hā naʻe kikiteʻi ʻe Sione ʻo fekauʻaki mo e mamahi lahi ʻoku tuʻunuku mai ki he māmani ko ení?

6 Neongo ko e fakaʻauha ʻo Selusalema ʻi he 70 T.S. naʻá ne fakahoko moʻoni mai ʻa e “mamahi lahi” ki he fuʻu kolo lotu ko iá, ko hono fakahoko lahi ange ʻo e ngaahi lea ʻa Sīsuú ʻoku teʻeki ai ke hoko ia. Ko ha fuʻu kolo fakalotu lahi ange, ko Pāpilone ko e Lahi, ko e ʻemipaea ʻo e lotu loí ʻi māmani lahi, te ne hokosia ha mamahi lahi fakatupu-mate pea hoko mai leva ai ha mamahi taʻefakatataua ki he toenga ʻo e ngaahi meʻa ʻo e fokotuʻutuʻu ʻa Sētané. (Mātiu 24:​29, 30; Fakahā 18:21) ʻI he taʻu nai ʻe 26 hili ʻa e fakaʻauha ʻo Selusalemá, naʻe tohi ai ʻa e ʻaposetolo ko Sioné ʻi he Fakahā 7:​9-14, ʻo fekauʻaki mo e mamahi lahi ko eni te ne kāpui ʻa e māmaní. Naʻá ne fakahā ai ʻe ʻi ai ha fuʻu kakai lahi te nau hao moʻui atu ai.

7 Ko e kau hao moʻui ko ení, ʻoku ui ko e “fuʻu kakai lahi,” ʻoku fakaʻilongaʻi kinautolu ʻe he ngaahi ngāue pau kuo nau faí. Fakatatau ki he Fakahā 7:​14, naʻe tala ʻe ha taha ʻo e kau mātuʻa ʻe toko 24 ʻi hēvani kia Sione: “Ko eni ia ʻakinautolu ʻoku haʻu mei he mamahi lahi, pea naʻa nau fō honau kofu, ʻo fakahinehina ʻi he taʻataʻa ʻo e Lami.” ʻIo, ko e fuʻu kakai lahí ʻoku nau fakahīkihikiʻi ʻa Sihova ko e matavai ʻo honau fakamoʻuí. ʻOku nau ngāueʻi ʻa e tui ki he taʻataʻa ʻo Sīsū naʻe lilingí pea ʻoku nau maʻu ai ha tuʻunga māʻoniʻoni ʻi he ʻao ʻo honau Tokotaha-Fakatupú pea mo ʻene Tuʻi kuo paní, ko Sīsū Kalaisi.

8. Ko e hā ʻa e vahaʻangatae lelei ʻoku maʻu ʻe he “fuʻu kakai lahi” mo e toenga ʻo e ngaahi tokoua pani ʻo Sīsuú?

8 ʻI he ʻahó ni, ʻoku meimei toko nima miliona ʻa e kau mēmipa ʻo e fuʻu kakai lahí ʻoku nau moʻui ʻi he malumalu ʻo e taki longomoʻui ʻa e Tuʻi fakahēvani ko Sīsū Kalaisí. ʻOku nau moʻulaloa kia Kalaisi ʻo feohi vāofi mo hono ngaahi tokoua pani ʻoku kei toe ʻi he māmaní. ʻI he fekauʻaki mo e feangai ʻa e fuʻu kakai lahí mo e faʻahinga pani ko ení, ʻoku pehē ʻe Sīsū: “Ko au e, ʻoku ou talaatu, ʻI hoʻomou fai pehe ki ha taha ʻo hoku ngāhi tokoua mamaʻo ni, naʻa mou fai ia kiate au.” (Mātiu 25:40) Koeʻuhi ʻoku nau fai ʻa e tokoni taʻesiokita ki he ngaahi tokoua pani ʻo Kalaisí, ʻoku fakamaauʻi ai ʻa e fuʻu kakai lahi ko ení ʻo pehē kuo nau fai lelei kia Sīsū tonu. ʻOku tokoniʻi ai kinautolu ke nau maʻu ha vahaʻangatae pau mo Sīsū Kalaisi pea mo Sihova ko e ʻOtuá. Kuo nau maʻu ʻa e monū ke kau fakataha mo e toenga ʻo e kau paní ʻi he hoko ko e Kau Fakamoʻoni ʻa e ʻOtuá pea ko e faʻahinga ke uiʻaki hono huafá.​—ʻAisea 43:​10, 11; Sioeli 2:​31, 32.

Hanganaki ʻĀ

9, 10. (a) Ko e hā kuo pau ke tau fai ke tauhi maʻu hotau tuʻunga māʻoniʻoni ʻi he ʻao ʻo e Fanautama ʻa tangatá? (e) Kuo pau ke tau fēfē kae lava ke tau “hanganaki ʻā”?

9 Kuo pau ke tauhi maʻu ʻe he fuʻu kakai lahí honau tuʻunga māʻoniʻoní ʻi he ʻao ʻo e Fanautama ʻa tangatá ʻo ʻoua ʻe foʻi, ʻa ia ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e hanganaki tokanga ʻo aʻu ki he ngataʻangá. Naʻe fakahā mahino eni ʻe Sīsū ʻi heʻene pehē: “Ka mou lamasi kimoutolu, naʻa ʻiloange ʻe mafatukituki homou loto, ko e meʻa ʻi he faʻa kai, mo e faʻa inu, mo e faʻa lotomoʻua ki he moʻui ni, pea lapasi kimoutolu ʻe he ʻaho ko ia ʻo hangē ko ha hele puna: he te ne hoko ki he kakai kotoa pe ʻi heʻenau nofo pe ʻi he funga ʻo māmani kotoa. Ka mou ʻā pe, mo lotu ʻi he taimi kotoa pe, koeʻuhi ke mou lava ke hao mei he ngāhi meʻa ko ia fulipe ʻoku ene ke hoko; pea ke tuʻu ʻi he ʻao ʻo e Fanautama ʻa Tangata.”​—Luke 21:​34-36.

10 Ke lavameʻa ʻo tuʻu ʻi he ʻao ʻo e Fanautama ʻa tangatá, kuo pau ke ne hōifua mai kiate kitautolu, ʻa ia ʻe ʻikai ke tau maʻu ia ʻo kapau ʻoku tau fakaʻatā ke tākiekina kitautolu ʻe he fakakaukau ʻo e māmani ko ení. ʻOku fakatauele ʻa e fakakaukau fakaemāmaní pea ʻoku malava ke ne tohoaki ha taha ke ne kau ʻo fuʻu lahi ʻi he ngaahi fakafiefia fakaekakanó pe ko ʻene mafasia ʻi he ngaahi palopalema ʻo e moʻuí ʻa ia heʻikai te ne kei fakamuʻomuʻa ai ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻo e Puleʻangá. (Mātiu 6:33) ʻOku hanga ʻe he faʻahinga ʻalunga peheé ʻo fakavaivaiʻi fakalaumālie ha taha pea ʻoku malava ke ne ʻai ia ke ʻoua te ne kei tokanga ki hono ngaahi fatongia ki he ʻOtuá mo e niʻihi kehé. Te ne hoko leva ai ʻo ʻikai ke longomoʻui pe ʻai ke ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻa hono tuʻunga ʻi he fakatahaʻangá ʻaki haʻane fai ha angahala mamafa, ʻo aʻu nai ki hano fakahāhā ha fakakaukau taʻefakatomala. Ko e tokotaha taki taha ʻi he fuʻu kakai lahí kuo pau ke ne tokanga kiate ia. Kuo pau ke ne tauhi maʻu ke ne ʻatā mei he māmani anga-taʻefakaʻotuá ni pea mo hono ngaahi tōʻongá.​—Sione 17:16.

11. Ko hono ngāueʻaki ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu fē ʻe tokoni ia kiate kitautolu ke tau hao moʻui atu ai ʻi ʻĀmaketoné?

11 ʻI he tuʻunga ko iá, kuo tokonaki mai ʻe Sihova ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu kiate kitautolú ʻo fakafou mai ʻi heʻene Folofolá, ʻi hono laumālie māʻoniʻoní, pea mo ʻene kautaha hā maí. Kuo pau ke tau ngāue ʻaonga kakato ʻaki ʻa e ngaahi meʻá ni. ʻIkai ko ia pē, kuo pau ke tau faʻa lotu mo talangofua ki he ʻOtuá ʻo kapau ʻoku tau fakatuʻotuʻa atu ke ne hōifua mai. Ko e meʻa ʻe taha, kuo pau ke tau fakatupu ha fakaliliʻa mālohi ki he meʻa ʻoku koví. Naʻe pehē ʻe he tangata tohi sāmé: “Kuo ʻikai te u nofo mo e kakai mūnoa; pea ʻe ʻikai te u hu mo e faʻahinga ʻai puloa. Ko e fakataha ʻa e kau faikovi ʻoku ou fehiʻa ki ai, pea ʻe ʻikai te u nofo mo haʻa fakapileali. ʻOua ʻe hiko hoku laumalie mo e kau angahala, pe ko ʻeku moʻui mo e kau tangata totoʻia.” (Sāme 26:​4, 5, 9) ʻI he fakatahaʻanga Kalisitiané, ʻoku fiemaʻu ʻo tatau ai pē ki he faʻahinga kei siʻi mo e taʻumotuʻa ke fakangatangata ʻenau feohi mo e faʻahinga ʻoku ʻikai te nau fakatapui kia Sihová. Ke hōifua mai ʻa e ʻOtuá, tau feinga ke ʻoua naʻa ʻi ai hatau mele pea ʻoua naʻa ʻi ai hatau ʻila mei he māmaní. (Sāme 26:​1-5; Sēmisi 1:27; 4:4) Ko ia, ʻe fakapapauʻi ai ʻi ʻĀmaketone ʻe ʻikai ke fakaʻauha kitautolu ʻe Sihova ke tau mate fakataha mo kinautolu ʻoku anga-taʻefakaʻotuá.

Niʻihi ‘ʻE ʻIkai ʻAupito Te Nau Mate’

12, 13. (a) Ki muʻa ke fokotuʻu ʻa Lasalosi mei he maté, ko e hā ʻa e ngaahi lea naʻe tala ʻe Sīsū kia Māʻata naʻe ʻikai ke mahino kakato ia kiate ia? (e) Ko e hā naʻe ʻikai ke ʻuhinga ki ai ʻa e ngaahi lea ʻa Sīsū ʻo kau ki he faʻahinga ‘ʻe ʻikai ʻaupito te nau maté’?

12 Ko e meʻa fakalotofiefia ia ke fakakaukau ki he hao moʻui atu ʻi he ngataʻanga ʻo e ngaahi meʻa ʻo e fokotuʻutuʻu ko ení pea mo e malava ke ʻikai ʻaupito ʻe maté. Ko e ʻamanaki ia naʻe fokotuʻu mai ʻe Sīsū kiate kitautolú. Ki muʻa siʻi pē peá ne fokotuʻu hake mei he maté ʻa hono kaumeʻa ko Lasalosí, naʻe tala ʻe Sīsū ki he tuofefine ʻo Lasalosí ko Māʻata: “Ko au pē ko e Toetuʻu, pea mo e Moʻui: ko ia ʻoku tui pikitai kiate au, ne ongo kuo pekia, ka te ne moʻui pē: pea ʻilonga ʻa ia ʻoku moʻui mo tui pikitai kiate au ʻe ʻikai ʻaupito te ne mate, ʻo taʻengata. ʻOku ke tui ki he meʻa ko ia, ʻo?” Naʻe tui ʻa Māʻata ki he toetuʻú, ka naʻe ʻikai mahino kiate ia ʻa e meʻa kotoa naʻe leaʻaki ʻe Sīsuú.​—Sione 11:​25, 26.

13 Naʻe ʻikai ke ʻuhinga ʻa Sīsū ia ʻo pehē ko ʻene kau ʻaposetolo anga-tonú te nau hokohoko atu ai pē ʻi he moʻui ʻi he kakanó pea ʻe ʻikai ʻaupito te nau mate. Ko hono kehe ʻaupitó, naʻá ne fakahā ki mui ʻo pehē ʻe mate ʻa ʻene kau ākongá. (Sione 21:​16-23) Ko hono moʻoní, ko hono pani kinautolu ʻaki ʻa e laumālie māʻoniʻoní ʻi he Penitekosi ʻo e 33 T.S. naʻe maʻu mei ai ʻa e ʻuhinga kuo pau ke nau mate kae lava ke nau maʻu honau tofiʻa fakahēvani ko e hoko ko e ngaahi tuʻi mo e kau taulaʻeiki. (Fakahā 20:​4, 6) Ko ia, ʻi he faai atu ʻa e taimí, naʻe mate ʻa e kau Kalisitiane kotoa ʻo e ʻuluaki senitulí. Kae kehe, naʻe ʻi ai ha ʻuhinga ʻo e meʻa naʻe leaʻaki ʻe Sīsuú. Ko ʻene ngaahi lea ʻo kau ki he moʻui ʻo ʻikai ke maté ʻe fakahoko ia.

14, 15. (a) ʻE anga-fēfē hono fakahoko ʻa e ngaahi lea ʻa Sīsū ʻo kau ki he faʻahinga ‘ʻe ʻikai ʻaupito te nau maté’? (e) Ko e hā ʻa e tuʻunga ʻo e māmani ko ení, ka ko e hā ʻa e ʻamanaki ʻoku maʻu ʻe he kau anga-tonú?

14 Ko e meʻa ʻe taha, ko e kau Kalisitiane pani mo anga-tonú ʻe ʻikai ʻaupito te nau hokosia ʻa e mate taʻengatá. (Fakahā 20:6) ʻIkai ko ia pē, ʻoku tuhu ʻa e ngaahi lea ʻa Sīsuú ki ha taimi pau ʻa ia ʻe kau mai ai ʻa e ʻOtuá ki he ngaahi meʻa ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá pea te ne fakamaʻa atu ʻa e fulikivanú mei he māmaní, ʻo hangē pē ko ia naʻá ne fai ʻi he taimi ʻo Noá. Ko e kau anga-tonu ʻe ʻiloʻi ʻoku nau fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi ko iá ʻe ʻikai te nau mate ʻi he ngaahi ngāue fakaefakamaau ʻa e ʻOtuá. Ka, hangē ko Noa mo hono fāmilí, te nau maʻu ʻa e faingamālie ke nau hao moʻui atu ʻi hono fakaʻauha ʻo ha māmani. ʻOku mālohi ʻa e ʻamanaki ko iá, ʻoku makatuʻunga ia ʻi he ngaahi meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe he Tohi Tapú pea naʻe fakahāhaaʻi ia ʻi ha ngaahi meʻa naʻe hoko. (Fakafehoanaki mo Hepelū 6:19; 2 Pita 2:​4-9.) Ko hono fakahoko ʻo e kikite ʻa e Tohi Tapú ʻoku fakahaaʻi ai ʻoku vavé ni ʻaupito ke ngata ʻa e māmani lolotongá ni ʻo e faʻahinga taʻemāʻoniʻoni ʻo e tangatá ʻi hono fakaʻauha. ʻOku ʻikai lava ke toe fakatafoki ʻa e tuʻunga lolotonga ní, he ko e māmaní ʻoku taʻemangoi ʻi he fulikivanu. Ko e meʻa naʻe folofolaʻaki ʻe he ʻOtuá ʻo fekauʻaki mo e māmani ʻo e taimi ʻo Noá ʻoku toe moʻoni pē ia ʻi he fekauʻaki mo e māmani ʻo e ʻaho ní. ʻOku kovi ʻatā ʻa e loto ʻo e tokolahi taha ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, pea ko ʻenau ngaahi fakakaukaú ʻoku kovi pē ʻi he taimi kotoa.​—Sēnesi 6:5.

15 Kuo fakaʻatā ʻe Sihova ʻa e tangatá ke ne puleʻi ʻa e māmaní he laui senituli ʻo ʻikai kau mai ki ai ʻa e ʻOtuá, ka kuo mei ʻosi honau taimí. Kuo vavé ni ke fakaʻauha ʻosiʻosingamālie ʻe Sihova ʻa e kakai kovi kotoa pē mei he māmaní, ʻo hangē tofu pē ko ia ʻoku leaʻaki ʻi he Tohi Tapú. (Sāme 145:20; Palōvepi 2:​21, 22) Kae kehe, heʻikai te ne fakaʻauha ʻa e māʻoniʻoní fakataha mo e kau faikoví. Kuo ʻikai ʻaupito ke fai ʻe he ʻOtuá ha meʻa pehē! (Fakafehoanaki mo Sēnesi 18:​22, 23, 26.) Ko e hā te ne fakaʻauha ai ʻa e faʻahinga ʻoku nau feinga ke tauhi anga-tonu ange kiate ia, ʻaki ʻa e manavahē ki he ʻOtuá? Ko e meʻa faituʻunga pē ia ko e kau lotu anga-tonu ʻa Sihova ʻa ia ʻoku nau moʻui ʻi he taimi ʻe kamata ai ʻa e mamahi lahí te nau maʻu ʻa e tuʻunga fakahōifua ʻi heʻene vakai maí pea ʻe ʻikai ke fakaʻauha kinautolu, ʻo hangē pē ko Noa mo hono fāmilí naʻe ʻikai ke fakaʻauha kinautolu ʻi he taimi naʻe fakangata ai ʻe he Lōmakí ʻa e māmani fulikivanu ʻo hono taimí. (Sēnesi 7:23) Te nau maʻu ʻa e maluʻi ʻa e ʻOtuá pea te nau hao moʻui atu ʻi he ngataʻanga ʻo e māmani ko ʻení.

16. Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa fakaofo ʻe hoko ʻi he māmani foʻoú, pea ko e hā hono ʻuhinga ia ki he kau hao moʻui atú?

16 Ko e hā leva ʻe hokó? ʻI he māmani foʻoú, ʻe tafe mai ai ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻa e ngaahi tāpuaki fai fakamoʻui ʻi hono ngāueʻaki kakato ʻa e ngaahi ʻaonga ʻo e feilaulau huhuʻi ʻa Sīsuú. ʻOku lave ʻa e Tohi Tapú ʻi ha tuʻunga fakaefakatātā ki ha “vaitafe ʻo e Vaiola, naʻe ngingila ʻo hange ko e kilisitala, ʻoku tafe mai mei he taloni ʻo e ʻOtua mo e Lami. ʻI he vahaʻa ʻo e hala ʻo e kolo pea mo e vaitafe, ʻi he kauvai ʻe taha, naʻe tuʻu ai ʻa e ʻakau ʻo e moʻui, pea pehe mo e kauvai ʻe taha. Naʻe hongofulu ma ua hono faʻahinga fua, ʻo taki taha ʻa e mahina hono fua: pea ko e louʻakau ʻoku ʻaonga ki he faitoʻo ʻo e ngaahi kakai.” (Fakahā 22:​1, 2) ʻOku fakaofo ke leaʻaki, ko e “faitoʻo” ko iá ʻoku kau ki ai ʻa hono ikuʻi ʻo e mate naʻe tupu meia ʻĀtamá! “Te ne folofua ʻa mate ʻo taʻengata; pea ko Atonai Sihova te ne holoholo ʻa e loʻimata mei he mata fuape.” (ʻAisea 25:8) Ko ia, ko e faʻahinga te nau hao moʻui atu ʻi he mamahi lahí ki he māmani foʻoú heʻikai ʻaupito te nau fehangahangai mo e maté!

Ko ha ʻAmanaki Pau

17. ʻOku fēfē hono pau ʻo e ʻamanaki ko ia ʻe ʻi ai ʻa e niʻihi te nau hao moʻui atu ʻi ʻĀmaketone pea ‘ʻe ʻikai ʻaupito te nau mate’?

17 ʻOku lava ke tau falala kakato ki he ʻamanaki fakatāfuʻua ko ení? Moʻoni ʻaupito! Naʻe fakahā ʻe Sīsū kia Māʻata ʻe ʻi ai ha taimi ʻe moʻui ai ʻa e kakaí ʻo ʻikai ʻaupito te nau mate. (Sione 11:26) ʻIkai ko ia pē, ʻi he vahe 7 ʻo e Meʻa Fakahā naʻe ʻoange ʻe Sīsū kia Sioné, naʻe fakahaaʻi ai ha fuʻu kakai lahi ʻoku nau haʻu mei he mamahi lahí, ʻo nau hao moʻui mei ai. ʻOku lava ke tau tui kia Sīsū Kalaisi pea mo e fakamatala fakahisitōlia fekauʻaki mo e Lōmaki ʻo e taimi ʻo Noá? ʻOku ʻikai toe fehuʻia ia! ʻIkai ngata aí, ʻoku ʻi he Tohi Tapú mo e ngaahi fakamatala kehe ʻo fekauʻaki mo e taimi naʻe fakahaofi ai ʻe he ʻOtuá ʻa ʻene kau sevānití ʻo nau hao moʻui atu ʻi ha ngaahi vahaʻa taimi ʻo e fakamaau pea mo e tō hifo ʻa ha ngaahi puleʻanga. ʻOku totonu ke siʻi hifo ʻetau ʻamanaki kiate iá ʻi he taimi ko eni ʻo e ngataʻangá? ʻOku ʻi ai ha meʻa ʻoku taʻemalava ke fai ʻe he Tokotaha-Fakatupú?​—Fakafehoanaki mo Mātiu 19:26.

18. ʻOku lava fēfē ke tau ʻilo pau te tau moʻui ʻi he māmani foʻou māʻoniʻoni ʻa Sihová?

18 ʻI hono tauhi anga-tonu ʻa Sihova he taimi ní, ʻoku tau ʻilo pau ai te tau maʻu ʻa e moʻui taʻengata ʻi heʻene māmani foʻoú. Ki he laui miliona taʻefaʻalaua, ko e moʻui ʻi he māmani foʻou ko iá te nau fou mai ʻi he toetuʻu. Kae kehe, ʻi hotau ʻahó ni, ko e laui miliona ʻo e kakai ʻa Sihová​—ʻio, ko ha fuʻu kakai lahi ʻoku ʻikai lava ʻe ha tangata ke lau pe fakangatangata​—te nau maʻu ʻa e monū laulōtaha ko e hao moʻui atu ʻi he mamahi lahí. Pea ʻe ʻikai ʻaupito te nau mate.

Kātaki ʻo Fakamatalaʻi

◻ Naʻe anga-fēfē ʻa hono fuofua fakahāhā mai ʻi he taimi ʻo Noá ʻa e hao moʻui atu ʻi ʻĀmaketoné?

◻ Ko e hā kuo pau ke tau fai ka tau kei tuʻu ai pē ʻi he taimi ʻe haʻu ai ʻa Sīsū ke fakahoko ʻa e ngaahi fakamaau ʻa Sihová?

◻ Ko e hā ʻoku lava ai ke tau pehē ko e kau hao moʻui atu ʻi ʻĀmaketoné ‘ʻe ʻikai ʻaupito te nau mate’?

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share