Ko e Tetakalamatoní, ʻa e huafa toputapu ʻo e ʻOtuá, ʻa e Sihová, ʻi he ngaahi mataʻitohi faka-Hepeluú, lau mei he toʻomataʻú ki he toʻohemá
Fakatuipau Mālohi mei he Mataʻitohi Faka-Hepelū Siʻisiʻi Tahá
ʻE lava moʻoni ke tau tuipau ʻe hoko moʻoni ʻa e ngaahi talaʻofa kotoa ʻa e ʻOtuá? Naʻe tuipau ki ai ʻa Sīsū, pea naʻe langa hake ʻe heʻene akonakí ʻa e tui ʻi heʻene kau fanongó. Fakakaukau angé ki he talanoa fakatātā naʻá ne fai ʻi heʻene Malanga ʻi he Moʻungá, hangē ko ia ʻoku hiki ʻi he Mātiu 5:18: “ʻOku ou tala moʻoni atu kiate kimoutolu, ʻe vave ange ha mole ʻa e langí mo māmani, ʻi ha mole atu ha kiʻi mataʻitohi siʻisiʻi pe ko ha foʻi kohi ʻe taha ʻi he Laó kae ʻoua kuo fakahoko hono kotoa.”
Ko e mataʻitohi siʻisiʻi taha ʻo e ʻalafapeti faka-Hepeluú ko e י (yod), ʻa ia ko e ʻuluaki mataʻitohi ia ʻo e Tetakalamatoní, ko e huafa toputapu ʻo e ʻOtuá, ʻa e Sihová.a Tānaki atu ki he ngaahi foʻi lea mo e ngaahi mataʻitohi tonu ʻo e Lao ʻa e ʻOtuá, naʻe vakai ʻa e kau sikalaipé mo e kau Fālesí ki he “foʻi kohi” taki taha ʻoku mahuʻinga ʻaupito.
Naʻe pehē ʻe Sīsū ʻoku ngalingali lahi ange ke mole ʻa e langí mo māmani ʻi hano taʻefakahoko ʻa e fakaikiiki siʻisiʻi taha ʻo e Laó. Neongo ia ʻoku fakapapauʻi mai kiate kitautolu ʻe he Folofolá ko e langí mo e māmaní tonu te na tuʻu ai pē ʻo taʻengata. (Saame 78:69) Ko ia ai, ko e fakamatala fakatupu tokanga ko ení ʻoku fakahaaʻi ai naʻa mo e fakaikiiki siʻisiʻi taha ʻo e Laó ʻe ʻikai ke taʻefakahoko.
ʻOku tokanga ʻa Sihova ko e ʻOtuá ki he fanga kiʻi fakaikiikí? ʻIo, ʻoku pehē. Fakakaukau angé ki he meʻá ni: Naʻe tala ki he kau ʻIsileli ʻi he kuonga muʻá kuo pau ke ʻoua naʻa nau fesiʻi ha hui ʻo e lami ʻo e Pāsová. (ʻEkisoto 12:46) Mahalo pē, ko ha fakaikiiki siʻisiʻi ia. Naʻa nau mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku ʻikai totonu ai ke nau fesiʻi ha taha ʻo e ngaahi huí? Ngalingali pē naʻe ʻikai. Neongo ia, naʻe ʻafioʻi ʻe Sihova ko e ʻOtuá ko e fakaikiiki ko ení naʻe tuʻu fakaekikite ia ki he moʻoniʻi meʻa ko e Mīsaiá ʻe ʻikai fesiʻi ha taha ʻo hono ngaahi huí ʻi hono tāmateʻi ʻi he ʻakau fakamamahí.—Saame 34:20; Sione 19:31-33, 36.
Ko e hā ʻoku akoʻi mai kiate kitautolu ʻe he ngaahi lea ʻa Sīsuú? Ko kitautolu foki ʻe lava ke tau tuipau kakato ʻe hoko moʻoni ʻa e ngaahi talaʻofa kotoa ʻa Sihova ko e ʻOtuá, ʻo aʻu ki he fakaikiiki fakaʻosí. Ko ha fakatuipau mālohi moʻoni ia mei he mataʻitohi faka-Hepelū siʻisiʻi tahá!
a Ko e mataʻitohi siʻisiʻi taha ʻo e ʻalafapeti faka-Kalisí ko e iota pea ʻoku hā mahino ʻoku meimei tatau ia mo e ʻalafapeti faka-Hepelū ko e י (yod). Hangē ko hono muʻaki hiki ʻa e Lao ʻa Mōsesé pea ʻomai ʻi he lea faka-Hepeluú, ʻoku ngalingali naʻe ʻuhinga ʻa Sīsuú ki he mataʻitohi faka-Hepeluú.