LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • brwp101001
  • 4 Fekauʻaki mo e Hā?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • 4 Fekauʻaki mo e Hā?
  • Ko e Taua Leʻo: Meʻa ʻe Fitu ʻOku Fiemaʻu Ke Ke ʻIlo Fekauʻaki mo e Lotú
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ko e Lotu ʻa e ʻEikí—Ko Hono ʻUhinga Kiate Koé
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2004
  • Founga Ke Lotu Aí​—Ko e Founga Lelei Tahá ʻa e Lotu ʻa e ʻEikí?
    Tali ʻo e Ngaahi Fehuʻi Fakatohitapú
  • ‘ʻEiki, Ke Ke Ako Kimautolu ki he Founga ke Fai Ai ha Lotú’
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2004
  • Moʻui ʻo Fehoanaki mo e Sīpinga Lotú​—Konga I
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2015
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo: Meʻa ʻe Fitu ʻOku Fiemaʻu Ke Ke ʻIlo Fekauʻaki mo e Lotú
brwp101001

4 Fekauʻaki mo e Hā?

KUO ui ia ko e lotu ʻoku toutou leaʻaki lahi taha ʻe he kotoa ʻo e kau Kalisitiané. Tatau ai pē pe ʻoku moʻoni ia pe ʻikai, ko e sīpinga lotu ʻa Sīsuú​—ʻa ia ʻoku faʻa ui he taimi ʻe niʻihi ko e Lotu ʻa e ʻEikí pe Ko ʻEmau Tamaí​—ʻa e lotu ʻoku maʻuhala lahi taha ʻe he kakai tokolahi. Ko e laui miliona ʻo e kakaí ʻoku nau faʻa lotu maʻuloto ʻaki ʻa e ngaahi lea ko iá ʻi he ʻaho kotoa pē. Ka naʻe ʻikai ʻaupito ke fakataumuʻa ʻe Sīsū ke ngāueʻaki ʻa e lotu ko iá ʻi he founga ko iá. ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻiloʻi iá?

Ki muʻa pē ke ne lave ki he lotu ko iá, naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻI hono fai ha lotú, ʻoua ʻe toutou leaʻaki ʻa e ngaahi meʻa tatau.” (Mātiu 6:7) Naʻe hanga nai ʻe Sīsū ʻo fakafepakiʻi ʻa ia tonu ʻaki ʻene ʻomai ʻa e ngaahi lea pau ke ako maʻuloto pe toutou leaʻaki? ʻIkai ʻaupito! ʻI hono kehé, naʻe akoʻi mai ʻe Sīsū ʻa e meʻa ke tau lotu fekauʻaki mo iá, pea naʻá ne ʻomai ai ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga taha ke manatuʻi ʻi he taimi lotú. Tau sivisiviʻi angé ʻa e meʻa naʻá ne leaʻakí. ʻOku hiki ʻa e lotu ko iá ʻi he Mātiu 6:​9-​13.

“Ko ʻemau Tamai ʻoku ʻi hēvani, ke fakamāʻoniʻoniʻi ho huafá.”

Naʻe fakamanatu ʻe Sīsū ki hono kau muimuí ʻoku totonu ke fakahanga ʻa e lotu kotoa pē ki heʻene Tamaí, ʻa Sihova. Ka ʻokú ke ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá mo e ʻuhinga ʻoku fiemaʻu ai ke fakamāʻoniʻoniʻi iá?

Mei he kamataʻanga ʻo e hisitōlia ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá, kuo lauʻikovi loi ʻa e huafa toputapu ʻo e ʻOtuá. Ko e fili ʻo e ʻOtuá ʻa Sētane, kuó ne ui ʻa Sihova ko ha Pule loi mo siokita ʻa ia ʻoku ʻikai ke ne maʻu ʻa e totonu ke puleʻi ʻEne ngaahi meʻa fakatupú. (Sēnesi 3:​1-6) Ko e tokolahi kuo nau kau mo Sētane, ʻo akoʻi ko e ʻOtuá ʻokú ne momoko, anga-kovi, mo anga-fakamālohi pea nau pehē ʻoku ʻikai ko Ia ʻa e Tokotaha-Fakatupú. Ko e niʻihi kuo aʻu ʻo nau toʻo ʻa e huafa Sihová mei he ngaahi liliu Tohi Tapú pea tapui hono ngāueʻaki iá.

ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻe fakatonutonu ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi fakamaau taʻetotonu ko ení. (ʻIsikeli 39:7) ʻI hono fai iá, te ne feau ai ʻa e kotoa hoʻo ngaahi fiemaʻú pea fakaleleiʻi foki mo hoʻo ngaahi palopalemá. Anga-fēfē? Ko e ngaahi lea hono hoko ko eni ʻi he lotu ʻa Sīsuú te ne ʻomai ʻa e talí.

“Ke hoko mai ho Puleʻangá.”

ʻI he ʻahó ni, ʻoku puputuʻu lahi ʻa e kau faiako fakalotú fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ka naʻe ʻiloʻi ʻe he kau fanongo ʻa Sīsuú naʻe ʻosi tomuʻa tala fuoloa pē ʻe he kau palōfita ʻa e ʻOtuá ko e Mīsaiá, ko e Fakamoʻui ia naʻe fili ʻe he ʻOtuá, te ne pule ki ha Puleʻanga ʻa ia te ne liliu ʻa e māmaní. (ʻAisea 9:​6, 7; Taniela 2:​44) ʻE fakamāʻoniʻoniʻi ʻe he Puleʻangá ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá ʻaki hono fakaeʻa ʻa e ngaahi loi ʻa Sētané pea liua leva ʻa Sētane mo e kotoa ʻene ngaahi ngāué. Ko e Puleʻanga ko eni ʻa e ʻOtuá te ne fakangata ʻa e taú, mahamahakí, hongé​—pea naʻa mo e maté tonu. (Saame 46:9; 72:12-​16; ʻAisea 25:8; 33:24) ʻI hoʻo lotu ke hoko mai ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻokú ke lotu ai ke hoko moʻoni mai ʻa e ngaahi talaʻofa kotoa ko iá.

“Ke fai ho finangaló, ʻo hangē ko ia ʻi hēvaní, ke pehē foki ʻi māmani.”

ʻOku fakahuʻunga mai ʻe he ngaahi lea ko eni ʻa Sīsuú ko e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻe hoko moʻoni mai ki he māmaní ʻo hangē pē ko ia ʻi hēvaní, ʻa e feituʻu ʻoku ʻi ai ʻa e ʻOtuá. Kuo fakamoʻoniʻi ʻa e taʻealataʻofi ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻi hēvani; ʻi aí naʻe faitau ai ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá mo Sētane mo ʻene faʻahí ʻo lī hifo kinautolu ki he māmaní. (Fakahā 12:​9-​12) Hangē ko e ongo ʻuluaki kolé, ko e kole hono tolu ko eni ʻi he sīpinga lotú, ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke tokangataha ki he meʻa ʻoku mahuʻinga tahá​—ko e finangalo ʻo e ʻOtuá kae ʻikai ko haʻatautolú. Ko hono finangaló ʻa e meʻa ʻokú ne ʻomai maʻu pē ʻa e lelei lahi taha ki he meʻa fakatupú kotoa. Ko ia, naʻa mo e tangata haohaoa ko Sīsuú naʻá ne pehē ki heʻene Tamaí: “Tuku ke ʻoua naʻa fai ki hoku lotó, ka ki hoʻoú pē.”​—Luke 22:42.

“Foaki mai muʻa haʻamau mā ki he ʻahó ni.”

Naʻe fakahaaʻi heni ʻe Sīsū ʻe lava ke tau lotu foki fekauʻaki mo ʻetau ngaahi fiemaʻú. ʻOku ʻikai hala ia ke lotu ki he ʻOtuá fekauʻaki mo ʻetau ngaahi fiemaʻu fakaʻahó. Ko hono moʻoní, ko hono fai iá ʻoku fakamanatu mai ai kiate kitautolu ko Sihova ʻa e tokotaha ʻokú ne “ʻoange ki he kakai kotoa pē ʻa e moʻui mo e mānava pea mo e meʻa kotoa pē.” (Ngāue 17:25) ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú ko ha mātuʻa ʻofa ia ʻokú ne fiefia ʻi hono ʻoange ki heʻene fānaú ʻa e meʻa ʻoku nau fiemaʻú. Kae hangē pē ko ha mātuʻa leleí, heʻikai ke ne tali ʻa e ngaahi kole ʻoku ʻikai ke ʻaonga kiate kinautolú.

“Fakamolemoleʻi homau ngaahi moʻuá.”

ʻOku ʻi ai moʻoni haʻo moʻua ki he ʻOtuá? ʻOkú ke fiemaʻu ʻene fakamolemolé? Ko e tokolahi ʻi he ʻahó ni kuo ʻikai ke nau toe mahinoʻi ʻa e tuʻunga totonu ʻo e angahalá mo hono mafatukitukí. Ka ʻoku akoʻi mai ʻe he Tohi Tapú ko e angahalá ʻokú ne fakatupunga ʻetau faingataʻaʻiá, he ko e makatuʻunga tefito ia ʻoku mate ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. Koeʻuhi ʻoku fanauʻi kitautolu ʻi he angahalá, ʻoku tau faiangahala kotoa ai, pea ko ʻetau ʻamanaki ki ha kahaʻu tuʻuloá ʻoku makatuʻunga pē ia ʻi he fakamolemole ʻa e ʻOtuá. (Loma 3:​23; 5:​12; 6:​23) ʻOku fakafiemālie ke ʻiloʻi ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ko koe, ʻe Sihova, ʻokú ke lelei mo mateuteu ke fakamolemole.”​—Saame 86:5.

“Fakahaofi kimautolu mei he tokotaha fulikivanú.”

ʻOku mahino moʻoni kiate koe ʻa e lahi hoʻo fiemaʻu ʻa e maluʻi ʻa e ʻOtuá? ʻOku fakafisi ʻa e tokolahi ke tui ʻoku ʻi ai ʻa e “tokotaha fulikivanú,” ʻa Sētane. Ka naʻe akoʻi mai ʻe Sīsū ko Sētané ʻokú ne ʻi ai moʻoni, pea aʻu ʻo ne ui ia “ko e pule ʻo e māmani ko ení.” (Sione 12:31; 16:11) Kuo fakameleʻi ʻe Sētane ʻa e māmani ko eni ʻokú ne puleʻí, pea ʻokú ne vēkeveke ke fakameleʻi foki mo koe, ke taʻofi koe mei hono fakatupulekina ha vahaʻangatae vāofi mo hoʻo Tamaí, ʻa Sihova. (1 Pita 5:8) Kae kehe, ʻoku mālohi mamaʻo ange ʻa Sihova ʻia Sētane pea ʻokú ne fiefia ke ne maluʻi ʻa e faʻahinga ʻoku nau ʻofa kiate Iá.

Ko e kiʻi fakanounou vave ko ia ki he ngaahi poini mahuʻinga ʻo e sīpinga lotu ʻa Sīsuú ʻoku ʻikai ke ne kāpui ʻa e kaveinga kotoa ʻoku feʻungamālie ki he lotú. Manatuʻi, ʻoku tala mai ʻi he 1 Sione 5:​14 fekauʻaki mo e ʻOtuá: “ʻIlonga ha meʻa ʻoku tau kole ʻo fakatatau ki hono finangaló, ʻokú ne fanongo mai kiate kitautolu.” Ko ia ʻoua te ke hohaʻa ʻo pehē ko hoʻo ngaahi palopalemá ʻoku ʻikai ke loko mahuʻinga ia ke lilingi atu kia Sihova.​—1 Pita 5:7.

Kae fēfē ʻa e taimí mo e feituʻú? ʻOku mahuʻinga ʻa e taimi mo e feituʻu ʻoku tau lotu aí?

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share