Moʻui mo Fakakaukau ki he ʻApongipongí
“ʻOUA ʻe loto-moʻua koeʻuhi ko e ʻapongipongí,” ko e lea ia ʻa Sīsū Kalaisi ʻi ha malanga ʻiloa naʻá ne fai ʻi ha tafaʻaki moʻunga ʻi Kāleli. Fakatatau ki he liliu ʻi he New English Bible, naʻe hoko atu ʻe Sīsū: “ʻE tokangaʻi pē ʻe he ʻapongipongí ia.”—Mātiu 6:34.
Ko e hā hoʻo fakakaukau ki he ʻuhinga ʻo e lea ko eni, “ʻe tokangaʻi pē ʻe he ʻapongipongí ia”? ʻOku fokotuʻu mai ai ke ke moʻui pē maʻá e ʻahó ni pea tukunoaʻi ʻa e ʻapongipongí? ʻOku fehoanakimālie nai ia mo e meʻa naʻe tui ki ai ʻa Sīsū mo ʻene kau muimuí?
“ʻOua Naʻa Mou Lotomoʻua”
Lau kakato angé ʻa e lea ʻa Sīsū ʻoku hā ʻi he Mātiu 6:25-32. ʻI ha konga ai, naʻá ne pehē: “ʻOua naʻa mou lotomoʻua koeʻuhi ko hoʻomou moʻui, ha meʻa te mou kai pe ha meʻa te mou inu; ʻumaʻā homou sino, ki ha meʻa te mou ʻai ki ai. . . . Vakai ange e fanga manupuna ʻo e ʻatā: he ʻoku nau tūtūʻi pe tuʻusi, pe faʻoaki feleoko? Ka ʻoku fafanga kinautolu ʻe hoʻomou Tamai Fakalangi. . . . Pea neongo hoʻomou lotomoʻua ki ai, ka talaʻehai ʻe lava ai ʻe ha taha ke toloʻi atu hono taʻu ko ha momoʻi hanga pe ʻe taha. Pea ko hoʻomou loto moʻua ki he kofu koeʻumaʻa? Mou sivi ʻa e ngāhi lile ʻo e kelekele, pe kuo fefe ʻenau tupu: he ʻoku nau fiu ʻa ngāue, pe ʻoku nau filo . . . Ko ia, ʻoua te mou lotomoʻua, ʻo mou pehe, Te tau kai ai e ha mo inu e ha? mo kofuʻaki ʻa e ha? he ko e ngāhi mea ko eni ʻoku hehenga ki ai ʻa Senitaile: pea ʻoku meaʻi ʻe hoʻomou Tamai Fakalangi ʻoku tāu mo kimoutolu ʻa e ngāhi meʻa ko ia kotoa.”
ʻOku fakaʻosiʻaki ʻe Sīsū ʻa e konga ko eni ʻo ʻene malangá ha faleʻi ʻe ua. ʻUluakí: “Ka mou kumi muʻa ki [he] puleʻanga [ʻo e ʻOtuá], mo e maʻoniʻoni aʻana, pea ʻe ʻatu mo ia foki ʻa e ngāhi meʻa ko ia kotoa.” Ko hono uá: “Ko ia ʻoua te mou lotomoʻua koeʻuhi ko e ʻapongipongi, he ʻe moʻua ʻa e ʻapongipongi ʻi he meʻa ko ia. ʻOku lahi pe ki he ʻaho ni ʻa hono kovi oʻona.”—Mātiu 6:33, 34.
ʻOku Meaʻi ʻe Hoʻomou Tamaí Hoʻomou Fiemaʻú
ʻOkú ke fakakaukau naʻe fakalotosiʻi ʻe Sīsū ʻa ʻene kau ākongá, kau ai ʻa e kau ngoué mei heʻenau ‘tūtūʻi, tuʻusi pe faʻoaki ʻa e fua ʻo ʻenau ngoué ki ha ngaahi feleoko’? Pe mei he ‘ngāué mo e ngaohi filo’ ke maʻu ai ʻa e vala naʻa nau fiemaʻú? (Palovepi 21:5; 24:30-34; Koheleti 11:4) ʻIkai ʻaupito. Kapau naʻe taʻofi ʻenau ngāué, ʻe meimei pau ai ke nau ‘faa kole i he ututaʻú’ ʻo ʻikai ha meʻa ke kai pe vala.—Palovepi 20:4, PM.
Fēfē ʻa e loto-moʻuá? Naʻe ʻuhinga ʻa Sīsū ʻe malava pē ke ʻikai ʻaupito toe loto-moʻua ʻa e kau fanongó? ʻE ʻikai moʻoni ke ʻi ai ha meʻa pehē. Ko Sīsū tonu naʻá ne ongoʻi faingataʻaʻia lahi mo loto-moʻua ʻi he pō naʻe puke ai iá.—Luke 22:44.
Naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsuú ia ha foʻi moʻoniʻi meʻa tefito. Ko e fuʻu hulu ʻa e loto-moʻuá ʻe ʻikai tokoniʻi ai koe ke ke fakaleleiʻi ha palopalema pē ʻokú ke fehangahangai mo ia. Hangē ko ení, heʻikai tokoniʻi ai koe ke ke moʻui fuoloa ange. ʻE ʻikai te ne “toloʻi atu [ho] taʻu ko ha momoʻi hanga pe ʻe taha,” ko e lau ia ʻa Sīsuú. (Mātiu 6:27) Ko hono moʻoní, ko e loto-moʻua lahi mo fuoloá ʻoku ngali lahi ange ke ne fakanounouʻi hoʻo moʻuí.
Naʻe ʻaonga ʻaupito ʻa ʻene faleʻí. Ko e lahi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku tau loto-moʻua ki aí ʻoku ʻikai ke hoko ia. Naʻe ʻiloʻi eni ʻe he taki fakapuleʻanga Pilitānia ko Winston Churchill ʻi he fekauʻaki mo e ngaahi ʻaho fakapōpōʻuli ʻo e Tau II ʻa Māmaní. Naʻá ne tohi ʻo fekauʻaki mo ʻene ngaahi loto-moʻua ʻi he taimi ko iá: “ʻI heʻeku sio atu ki he ngaahi loto-moʻua kotoa ko ení ʻoku ou manatu ai ki he talanoa fekauʻaki mo e motuʻa ʻa ia naʻá ne pehē ʻi he ofi ʻene maté, naʻe lahi ʻa e ngaahi meʻa naʻá ne hohaʻa ai ʻi heʻene moʻuí, ka ko hono lahi tahá naʻe ʻikai ke hoko.” Ko e moʻoni, ʻoku fakapotopoto ke fai pē ʻo fakatatau ki he meʻa ʻoku hoko mai ʻi he ʻaho taki taha, tautautefito ʻi heʻene faingofua ko ia ke ʻai ʻe he ngaahi tenge mo e ngaahi palopalema ʻoku tau fehangahangai mo iá ke tau loto-moʻua lahi.
‘Mou Fuofua Kumi Muʻa ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá’
Ko hono moʻoní, naʻe ʻi he fakakaukau ʻa Sīsuú ia ʻa e meʻa lahi ange ʻi he lelei fakaesino pē mo fakaeongo ʻa e kau fanongó. Naʻá ne ʻilo ko e loto-moʻua ki hono maʻu ʻo e ngaahi meʻa ʻoku fiemaʻu ki he moʻuí, pea pehē ki ha holi lahi ki he koloá mo e fiefiá, ʻe malava ke ne kāpui ʻe ia ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga angé. (Filipai 1:10) Ka te ke fakakaukau nai: ‘He ko e hā ʻoku toe mahuʻinga ange ʻi hono maʻu ʻo e ngaahi meʻa ʻoku fiemaʻu ki he moʻuí?’ Ko e talí, ko e ngaahi meʻa fakalaumālie ʻoku fekauʻaki mo ʻetau lotu ki he ʻOtuá. Naʻe fakamamafaʻi ʻe Sīsū ko e meʻa mahuʻinga taha ʻi heʻetau moʻuí, ke ‘fuofua kumi ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá mo e maʻoniʻoni aʻaná.’—Mātiu 6:33.
ʻI he ʻaho ʻo Sīsuú, naʻe tokolahi ʻa e kakai naʻa nau fekumi vēkeveke ki he ngaahi meʻa fakamatelié. Ko hono tānaki ʻo e koloá ʻa e meʻa naʻe muʻomuʻa taha kia kinautolú. Kae kehe, naʻe fakalotolahiʻi ʻe Sīsū ʻa e kau fanongó ke nau maʻu ha vakai ʻoku kehé. ʻI honau tuʻunga ko e kakai naʻe fakatapui ki he ʻOtuá, ko honau “ngafa kakató” ke “manavahē ki he ʻOtua moʻoní pea tauhi ʻene ngaahi fekaú.”—Koheleti 12:13, NW.
Ko e femoʻuekina ʻi he ngaahi meʻa fakamatelié—ʻa e “lotomoʻua ki māmani, mo e fakahekeheke ʻa koloa”—naʻá ne mei keina fakalaumālie ʻa e kau fanongó. (Mātiu 13:22) “Ko kinautolu kuo pau honau loto ke koloaʻia,” ko e tohi ia ʻa e ʻapositolo ko Paulá, “ʻoku nau to ki he ʻahiʻahi, mo e tauhele, mo e ngaahi holi kehekehe, ʻa ia ʻoku fakasesele pea ko e meʻa ʻoku te lavea ai; ko e faʻahinga meʻa ʻoku nau lomekina ʻa e kakai ki he ʻauha mo e malaʻia.” (1 Timote 6:9) Ke tokoniʻi kinautolu ke nau hao mei he “tauhele” ko ení, naʻe fakamanatu ʻe Sīsū ki heʻene kau muimuí naʻe meaʻi ʻe heʻenau Tamai fakalangí naʻa nau fiemaʻu ʻa e ngaahi meʻa kotoa ko iá. ʻE tokangaʻi kinautolu ʻe he ʻOtuá ʻo hangē pē ko ʻene tokangaʻi ʻa e “fanga manupuna ʻo e ʻatā.” (Mātiu 6:26, 32) ʻI he ʻoua ʻe ʻai ke lōmekina kinautolu ʻe he loto-moʻuá, naʻe fiemaʻu ke nau fai ʻa e meʻa kotoa naʻe malava ke nau faí ke tokangaʻi ai ʻa e ngaahi meʻá pea toki tuku leva ia ʻi he loto-falala ki he toʻukupu ʻo Sihová.—Filipai 4:6, 7.
ʻI he pehē ʻe Sīsū “ʻe tokangaʻi pē ʻe he ʻapongipongí iá,” naʻá ne ʻuhingá ʻoku ʻikai totonu ke tau tuku ʻa e fuʻu loto-moʻua tōtuʻa fekauʻaki mo e meʻa ʻe malava ke hoko ʻi he ʻapongipongí ke tānaki mai ki heʻetau palopalema ʻi he ʻaho ní. ʻOku liliu ʻe he Tohi Tapu ʻe taha ʻa ʻene leá ʻo peheni: “ʻOua ʻe tokanga ki he ʻapongipongí; ʻe ʻosi feʻunga pē hono ngaahi loto-moʻuá ʻoʻona. ʻOku ʻikai fiemaʻu ke toe tānaki mai ki he ngaahi faingataʻa ʻoku ʻomai ʻe he ʻaho taki taha.”—Mātiu 6:34, Today’s English Version.
“Ke Hoko Mai Ho Puleʻangá”
Kae kehe, ʻoku ʻi ai ha faikehekehe lahi ʻi he ʻikai fuʻu hulu ʻa e loto-moʻua ki he ʻapongipongí pea mo hono tukunoaʻi fakaʻaufuli iá. Naʻe ʻikai fakalotolahiʻi ʻe Sīsū ia ʻa ʻene kau ākongá ke nau tukunoaʻi ʻa e ʻapongipongí. ʻI hono kehé, naʻá ne fakaʻaiʻai kinautolu ke nau tokanga lahi ki he kahaʻú. Naʻe fiemaʻu totonu ke nau lotu ki heʻenau ngaahi fiemaʻu lolotongá—ʻa ʻenau meʻakai fakaʻahó. Ka ko e ʻuluakí, naʻe fiemaʻu ke nau lotu ki he ngaahi meʻa naʻe kei ʻi he kahaʻú—ke hoko mai ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá mo fakahoko ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní.—Mātiu 6:9-11, Kōsipeli ʻe Fā.
ʻOku ʻikai totonu ke tau hangē ko e kakai ʻi he ʻaho ʻo Noá. Naʻa nau fuʻu femoʻuekina ʻi he “kai mo inu, ʻo nau maʻu uaifi mo maʻu husepaniti” ʻo “ʻikai [te nau] ʻaloʻiloa” ʻa e meʻa naʻe ʻamanaki ke hokó. Ko e hā hono olá? “[Naʻe] hoko mai ʻa e Lomaki, ʻo ʻave kinautolu fulipe.” (Mātiu 24:36-42) Naʻe ngāueʻaki ʻe he ʻapositolo ko Pitá ʻa e meʻa moʻoni ko ia naʻe hokó ke fakamanatu mai ai ʻa e fiemaʻu ke tau moʻui mo fakakaukau ki he ʻapongipongí. “Pea kapau leva ʻe movete pehe ʻa e ngaahi meʻa ni kotoa pe,” ko ʻene tohí ia, “pea fakaʻuta muʻa ki he anga ʻoku totonu ke mou angaʻaki, taka he toʻonga maʻoniʻoni mo e lotu moʻoni [pe anga-līʻoa fakaʻotua], ʻo mou nofoʻaki tali [mo hanganaki fakakaukau] ki he hoko mai ʻa e ʻaho ʻo e ʻOtua”!—2 Pita 3:5-7, 11, 12.
Faʻoaki Koloa ʻi Langi
ʻIo, tau hanganaki “fakakaukau” ki he ʻaho ʻo Sihová. Ko e fai peheé te ne tākiekina lahi ai ʻa e anga ʻo ʻetau ngāueʻaki hotau taimi, ivi, talēniti, koloa mo ʻetau malavá. ʻOku ʻikai totonu ke tau hoko ʻo fuʻu femoʻuekina ʻi he tuli ki he ngaahi meʻa fakamatelié—ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fiemaʻú pe ngaahi fiefia ʻo e moʻuí—ʻo siʻi ai hotau taimi ki he ngaahi ngāue ʻokú ne tapua atu ʻa e “anga-līʻoa fakaʻotuá.” Ko e tokangataha pē ki he ʻaho ní ʻe hā ngali ke ʻi ai leva hono ola, ka naʻa mo e ngaahi ola lelei tahá ʻoku taimi nounou pē hono ʻaongá. ʻOku fakapotopoto ange ai, ko e lau ia ʻa Sīsuú, ke “faʻoaki koloa [maʻatautolu] ʻi langi” kae ʻikai ʻi he māmaní.—Mātiu 6:19, 20.
Naʻe fakamamafaʻi ʻe Sīsū ʻa e poini ko iá ʻi heʻene talanoa fakatātā fekauʻaki mo ha tangata ʻa ia naʻá ne fai ha fuʻu palani lahi ki he kahaʻú. Ko e ngaahi palani eni naʻe ʻikai fekauʻaki mo e ʻOtuá. Naʻe fua lahi ʻaupito ʻa e ngoue ʻa e tangatá. Ko ia, naʻá ne pehē ke ne holoki hono ngaahi feleokó kae langa ha ngaahi feleoko lalahi ange koeʻuhi ke ne maʻu ha moʻui fiemālie, kai, inu mo fiefia. Ko e hā ʻa e palopalema ʻo e meʻa ko iá? Naʻá ne mate ki muʻa ke ne maʻu ha fiefia ʻi he fua ʻo ʻene ngāué. Kae kehe, ko e meʻa naʻe toe kovi angé naʻe ʻikai te ne fokotuʻu ha vahaʻangatae mo e ʻOtuá. Naʻe fakaʻosiʻaki leva ʻe Sīsū: “Ko e anga ʻeni ʻo ia ʻoku fokotuʻu koloa maʻana, ka ʻoku ʻikai te ne fakatupu koloa ki he ʻOtua.”—Luke 12:15-21; Palovepi 19:21.
Ko e Hā ʻe Malava Ke Ke Faí?
ʻOua te ke fai ha fehālaaki tatau mo e tangata naʻe fakamatala ki ai ʻa Sīsuú. Kumi ke ʻilo ʻa e meʻa ʻoku tuku tauhi mai ʻe he ʻOtuá maʻá e ʻapongipongí, pea langa takatakai ai hoʻo moʻuí. Kuo ʻikai ke tuku fakapoʻuli ʻe he ʻOtuá ʻa e tangatá ʻi he fekauʻaki mo e meʻa te ne faí. Naʻe tohi ʻe he palōfita ki muʻa ko ʻĒmosí: “Talaʻehai ʻe fai ʻe Atonai Sihova ha meʻa, ka te ne fukefuke ki heʻene kau tamaioʻeiki ko e kau palofita ʻa e meʻa kuo tuʻutuʻuni.” (Emosi 3:7) Ko e meʻa kuo fakahā ʻe Sihova fakafou ʻi heʻene kau palōfitá ʻoku malava ia ke ke maʻu he taimí ni ʻi he ngaahi peesi ʻo ʻene Folofola fakamānavaʻi ko e Tohi Tapú.—2 Timote 3:16, 17.
Ko e meʻa ʻe taha ʻoku fakahaaʻi ʻi he Tohi Tapú ko e tuʻunga ko ia ʻoku vavé ni ke hoko mai ʻi he kahaʻú ʻa ia te ne uesia ʻa e māmaní kotoa ʻi ha tuʻunga taʻehanotatau ki muʻa. Naʻe pehē ʻe Sīsū: ‘ʻE hoko ha mamahi lahi, ʻa ia kuo teʻeki hano tatau mei he kamataʻanga ʻo mamani ʻo aʻu mai ki he taimi ni.’ (Mātiu 24:21) Heʻikai lava ʻe ha tangata ke taʻofi ʻa e meʻa ko iá. Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai ha ʻuhinga ʻe loto ai ʻa e kau lotu moʻoní ke taʻofi ia mei haʻane hoko. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi ko e meʻa ko ení te ne tafiʻi atu ai ʻa e kovi kotoa pē mei he māmaní, pea te ne fakahoko mai “ha langi foʻou mo ha fonua foʻou,” ʻa ia ʻoku ʻuhingá ki ha founga-pule foʻou fakahēvani pea mo ha sōsaieti foʻou ʻi he māmaní. ʻI he māmani foʻou ko iá, ʻe hanga ai ʻe he ʻOtuá ʻo “holoholo ʻa e loʻimata kotoa pē mei [he] mata [ʻo e kakaí]; pea ʻe ʻikai toe ai ha mate, pea ʻe ʻikai toe ai ha mamahi, pe ha tangi, pe ha ongosia.”—Fakahā 21:1-4.
ʻIkai leva ʻoku fakapotopoto ke vaheʻi ha taimi he taimí ni ke vakaiʻi ai ʻa e meʻa ʻoku tala ʻi he Tohi Tapú ʻo fekauʻaki mo e meʻa ko iá? ʻOkú ke fiemaʻu heni ha tokoni? Kole ki he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke nau tokoniʻi koe pe tohi ki he kau faipulusi ʻo e makasini ko ení. Fakapapauʻi moʻoni ke ʻoua te ke moʻui pē maʻá e ʻahó ni kae pehē foki ki ha ʻapongipongi fakaʻofoʻofa.
[Fakatātā ʻi he peesi 7]
“ʻOua naʻa mou lotomoʻua . . . ʻE moʻua ʻa e ʻapongipongi ʻi he meʻa ko ia”