“Kuo Mou Maʻu Taʻetotongi pea Mou ʻAtu Taʻetotongi”
“KUO mou maʻu taʻetotongi pea mou ʻatu taʻetotongi.” (Mātiu 10:8) Naʻe tuku atu ʻe Sīsū ʻa e fakahinohino ko iá ki heʻene kau ʻapositoló ʻi he taimi naʻá ne fekauʻi atu ai kinautolu ke malangaʻi ʻa e ongoongo leleí. Naʻe talangofua ʻa e kau ʻapositoló ki he fakahinohino ko ʻení? ʻIo, pea naʻa nau hokohoko atu ke fai pehē ʻo aʻu ki he hili ʻa e mavahe ʻa Sīsū mei he māmaní.
Hangē ko ʻení, ʻi he taimi naʻe sio ai ʻa e tokotaha faimana ki muʻa ko Saimoné ki he mālohi fakaemana naʻe maʻu ʻe he ʻapositolo ko Pita mo Sioné, naʻá ne tala ange te ne totongiʻi kinaua ke na foaki ange ʻa e mālohi ko iá kiate ia. Ka naʻe valokiʻi ʻe Pita ʻa Saimone, ʻo ne pehē: “Ke ʻalu mo koe hoʻo paʻanga ki mala, koeʻuhi ko hoʻo fakakaukau ke fakatau ʻa e meʻaʻofa ʻa e ʻOtua ʻaki ha paʻanga.”—Ngāue 8:18-20.
Naʻe fakahāhā ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e laumālie meimei tatau mo ia naʻe fakahāhā ʻe Pitá. Naʻe mei malava ʻe Paula ke ne ʻai ia ko ha kavenga fakaepaʻanga ki hono fanga tokoua Kalisitiane ʻi Kolinitoó. Kae kehe, naʻá ne ngāue ʻaki ʻa hono ongo nimá ke tauhiʻaki ʻa ia tonu. (Ngāue 18:1-3) Ko ia ai, naʻe malava ke ne lea ʻi he loto-maʻu naʻá ne malangaʻi ʻa e ongoongo leleí ki he kau Kolinitoó ʻo “taʻe totongi.”—1 Kolinito 4:12; 9:18.
ʻOku fakamamahi ke leaʻaki, ko e tokolahi ʻa ia ʻoku nau taukaveʻi ko e kau muimui kinautolu ʻo Kalaisí ʻoku ʻikai te nau fakahāhā ʻa e loto-lelei tatau ke “ʻatu taʻetotongi.” Ko e moʻoni, ko e tokolahi ʻo e kau taki lotu ʻi he Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané te nau “faiako ko e sio vahenga pe.” (Maika 3:11) Kuo aʻu ʻo tuʻumālie ʻa e kau taki lotu ʻe niʻihi mei he paʻanga naʻe tānaki mei heʻenau ngaahi tākangá. ʻI he 1989, naʻe tautea ngāue pōpula taʻu ʻe 45 ai ha ʻevangeliō U.S. ʻe taha. Ko e hā hono ʻuhingá? Naʻá ne faʻa “kākaaʻi ʻa hono kau poupoú ʻaki ha paʻanga ʻe laui miliona pea ngāueʻaki ʻa e niʻihi ʻo e paʻangá ke fakatau ʻaki ha ngaahi ʻapi, ʻū kā, ʻeveʻeva mālōlō, pea naʻa mo ha fale kulī fakamokomoko-ʻea.”—People’s Daily Graphic, ʻOkatopa 7, 1989.
ʻI Kana, fakatatau ki he Ghanaian Times ʻo Maʻasi 31, 1990, naʻe toʻo ai ʻe ha pātele Katolika Loma ha paʻanga naʻe tānaki he lolotonga ʻo ha houa lotu ʻe taha pea fakapuna ia ki he fakatahaʻangá. “Ko ʻene ʻuhingá,” ko e lau ia ʻa e nusipepá, “ko e pehē ko ia, ʻi he tuʻunga ko e kakai lalahí, naʻe ʻamanekina te nau tokoniʻaki ha paʻanga lahi ange.” ʻOku ʻikai ha ofo, kuo aʻu ʻa e ngaahi siasi lahi ʻo feinga ke langaʻi ha mānumanu ʻi honau kau mēmipá, ʻo pouaki longomoʻui ʻa e ngaahi ngāue pelepaʻangá pea mo ha ngaahi founga kehe koeʻuhi ke fakatupu ai ha paʻanga.
ʻI he founga mātuʻaki kehé, ʻoku feinga ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke faʻifaʻitaki kia Sīsū pea mo ʻene muʻaki kau ākongá. ʻOku ʻikai ke ʻi ai haʻanau haʻa faifekau maʻu vāhenga. Ko e Fakamoʻoni taki taha ko ha faifekau ia ʻoku tuku ki ai ʻa e fatongia ko hono malangaʻi ʻa e ‘ongoongolelei ʻo e puleʻangá’ ki he niʻihi kehé. (Mātiu 24:14) Ko ia ai, laka hake ʻi he toko ono miliona ʻo kinautolu ʻi māmani lahi ʻoku nau kau ʻi hono ʻave taʻetotongi ʻa e “vai ʻo e moʻuí” ki he kakaí. (Fakahā 22:17, NW) ʻI he foungá ni, naʻa mo e faʻahinga ʻoku ‘ʻikai haʻanau paʻangá’ ʻe lava ke nau maʻu ʻaonga mei he pōpoaki ʻo e Tohitapú. (Aisea 55:1) Neongo ʻoku fakapaʻanga ʻenau ngāue ʻi māmani lahí ʻaki ha ngaahi tokoni loto-fiefoaki, ʻoku ʻikai ʻaupito te nau fai ha kole paʻanga. ʻI he tuʻunga ko e kau faifekau moʻoni ʻa e ʻOtuá, ʻoku ʻikai te nau “huʻi ʻa e folofola ʻa e ʻOtua,” ka ʻoku nau lea ʻi he “loto hanga taha, ko e lea ʻa ha taha ʻoku haʻu tonu mei he ʻOtua.”—2 Kolinito 2:17.
Neongo ia, ko e hā ʻoku loto-lelei ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé, ʻo fai pehē ʻaki ʻa e fakamole pē ʻa kinautolú? Ko e hā ʻokú ne ueʻi kinautolú? ʻOku ʻuhinga ʻa e foaki taʻetotongí ke nau fai kātoa ia ʻo ʻikai ha pale ki heʻenau ngaahi feingá?
Ko ha Tali ki he Pole ʻa Sētané
Ko e kau Kalisitiane ʻi he ʻaho ní ʻoku ueʻi tefito kinautolu ʻe ha holi ke fakahōifuaʻi ʻa Sihova—ʻikai ko hono fakakoloaʻi kinautolu. Ko ia, ʻoku malava ai ke nau tokonaki ha tali ki ha pole naʻe langaʻi hake ʻe Sētane ko e Tēvoló ʻi he ngaahi senituli kuohilí. Fekauʻaki mo ha tangata māʻoniʻoni naʻe hingoa ko Siope, naʻe poleʻi ʻe Sētane ʻa Sihova ʻaki ha fehuʻi: “He ʻoku ʻapasia ʻa Siope ki he ʻAfiona tuʻungaʻa pe?” Naʻe pehē ʻe Sētane ʻoku tauhi pē ʻa Siope ki he ʻOtuá koeʻuhí he kuó Ne ʻai ha ʻā maluʻi takatakai kiate ia. Kapau naʻe toʻo meia Siope ʻa ʻene ngaahi koloa fakamatelié, ko e fakakikihi ia ʻa Sētané, ʻe lauʻikoviʻi ʻe Siope ʻa e ʻOtuá ʻi hono ʻaó!—Siope 1:7-11.
Ke tali ʻa e pole ko ʻení, naʻe fakaʻatā ʻe he ʻOtuá ʻa Sētane ke ne ʻahiʻahiʻi ʻa Siope, ʻo ne pehē: “Oku i ho nima ae mea kotoabe oku aana.” (Siope 1:12, PM) Ko hono olá? Naʻe fakamoʻoniʻi ai ʻe Siope ko ha tokotaha loi ʻa Sētane. Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e ngaahi mamahi ʻe tō kiate iá, naʻe kei mateaki ai pē ʻa Siope. “Teu mate be ka e ikai teu tukuage eku agatonu meiate au,” ko ʻene leá ia.—Siope 27:5, 6, PM.
ʻOku fakahaaʻi ʻe he kau lotu moʻoni he ʻaho ní ʻa e fakakaukau tatau mo ia naʻe fakahaaʻi ʻe Siopé. Ko ʻenau ngāue ki he ʻOtuá ʻoku ʻikai ueʻi ia ʻe he ngaahi hohaʻa fakamatelié.
Meʻaʻofa Taʻetotongi ʻa e ʻOtuá ko e ʻOfa Maʻataʻataá
Ko e ʻuhinga ʻe taha ʻoku loto-lelei ai ʻa e kau Kalisitiane moʻoní ke “ʻatu taʻetotongi” ko e pehē ko ia ko kinautolú ʻoku nau “maʻu taʻetotongi” mei he ʻOtuá. ʻOku haʻisia ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ki he angahalá mo e maté koeʻuhí ko e angahala ʻa ʻetau kui ko ʻĀtamá. (Loma 5:12) ʻI he anga-ʻofá, naʻe fokotuʻutuʻu ai ʻe Sihova ʻa hono ʻAló ke pekia ʻi he mate fakaefeilaulau—ko ha meʻa naʻe hoko ko e mole lahi ki he ʻOtuá. ʻOku ʻikai moʻoni ke tuha ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá mo e meʻá ni. ʻIkai, ko ha meʻaʻofa ia mei he ʻOtuá.—Loma 4:4; 5:8; 6:23.
Hangē ko ia ʻoku lēkooti ʻi he Loma 3:23, 24, naʻe tala ʻe Paula ki he kau Kalisitiane paní: “Kuo fai angahala kotoa pe, pea ʻoku ʻikai te nau aʻusia ʻa e hōifua ʻa e ʻOtua; ka nau maʻu foaki pe ʻa e fakatonuhia ʻi heʻene ʻofa pe aʻana, ko e meʻa ʻi he totongi huhuʻi ʻa ia kuo ʻia Kalaisi Sisu.” Ko e faʻahinga ʻoku nau maʻu ʻa e ʻamanaki ʻo e moʻui taʻengata ʻi he māmaní ko e kau “maʻu taʻetotongi” pē mo kinautolu. ʻOku kau ki he meʻaʻofá ni ʻa e monū ko hono talaki ko e kau māʻoniʻoni ʻi he tuʻunga ko e ngaahi kaumeʻa ʻo Sihova.—Semisi 2:23; Fakahā 7:14.
ʻOku toe ʻai ʻe he feilaulau huhuʻi ʻa Kalaisí ke malava ai ʻa e kau Kalisitiané kotoa ke nau ngāue ko e kau faifekau ʻa e ʻOtuá. Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “Naʻa ku hoko ko hono faifekau [fakalilolilo toputapu], pea ko e matuʻaki foaki pe mo ia, ko e kelesi mei ho ʻOtua.” (Efeso 3:4-7) ʻI hono ui ki he ngāue ko ʻení fakafou ʻi ha tokonaki naʻe ʻikai te nau tuha mo ia pe malava ke ngāueʻi, ko e kau faifekau moʻoni ʻa e ʻOtuá ʻoku ʻikai te nau ʻamanekina ke totongiʻi fakamatelie ʻa ʻenau vahevahe atu ʻa e ongoongo lelei ʻo e tokonaki ko ʻení ki he niʻihi kehé.
Moʻui Taʻengatá —Ko ha Fakatauele ki he Siokitá?
ʻOku ʻuhinga leva ʻení, ʻoku ʻamanekina ʻe he ʻOtuá ke ngāue ange ʻa e kau Kalisitiané kiate ia ʻo ʻikai ha ʻamanaki ki ha pale? ʻIkai, he naʻe tala ʻe he ʻapositolo ko Paulá ki hono kaungā-tuí: “Talaʻehai ʻoku fai taʻetotonu ʻa e ʻOtua ke ne fakangaloʻi hoʻomou ngaue, mo e ʻofa ki hono huafa naʻe ha ʻiate kimoutolu.” (Hepelu 6:10) Pea ʻoku ʻikai taʻefaitotonu ʻa Sihova. (Teutalonome 32:4) ʻI hono kehé, ko Sihová “te ne hanga ʻo totongi kiate kinautolu ʻoku kumi hākili kiate ia.” (Hepelu 11:6) Ka ʻoku ʻikai nai ko e talaʻofa ʻo e moʻui taʻengata ʻi he Palataisí ko ha fakaʻaiʻai ia ʻo e siokitá?—Luke 23:43.
ʻIkai ʻaupito. Ko e meʻa ʻe tahá, ko e holi ke moʻui taʻengata ʻi he Palataisi he māmaní ʻoku tupu ia mei he ʻOtuá tonu. Ko ia naʻá ne foaki ʻa e ʻamanaki ko ʻení ki he ʻuluaki ongo meʻa fakaetangatá. (Senesi 1:28; 2:15-17) Naʻá ne toe ʻai ke malava ʻa e toe fakafoki mai ʻo e ʻamanaki ko ʻení ʻi he taimi naʻe fakamoleki ai ia ʻe ʻĀtama mo ʻIvi mei hona ngaahi hakó. Ko ia ai, ʻoku talaʻofa mai ʻe he ʻOtuá ʻi heʻene Folofolá ʻo pehē “e fakahaofi a mamani mei he haʻi oe auauha ki he tauataina monuia oe fānau ae Otua.” (Loma 8:21, PM) Ko ia ai, ʻoku totonu fakaʻaufuli ki he kau Kalisitiane ʻi he ʻaho ní, hangē ko Mōsese ʻo e kuonga muʻá, ke nau “sio fakamamaʻu atu ki he totongi.” (Hepelu 11:26) ʻOku ʻikai ke foaki ʻe he ʻOtuá ʻa e pale ko ʻení ko ha totongi-fufū. ʻOkú ne foaki iá ʻi he ʻofa moʻoni ki he faʻahinga ʻoku nau tauhi kiate iá. (2 Tesalonaika 2:16, 17) ʻI hono talí, “ʻoku tau ʻofa ʻe kitautolu, koeʻuhi naʻe tomuʻa ʻofa ʻe he ʻEne ʻAfio kiate kitautolu.”—1 Sione 4:19.
Fakaueʻiloto Totonu ki he Tauhi ki he ʻOtuá
Ka neongo ia, kuo pau ki he kau Kalisitiane he ʻaho ní ke nau sivisiviʻi hokohoko ʻenau fakaueʻilotó tonu ki heʻenau tauhi ʻa e ʻOtuá. ʻI he Sione 6:10-13, ʻoku tau lau ai naʻe fafangaʻi fakaemana ʻe Sīsū ha fuʻu kakai laka hake ʻi he toko nima afe. Ki mui mai aí, naʻe kamata ha niʻihi ke muimui kia Sīsū ʻi ha ngaahi ʻuhinga siokita moʻoni. Naʻe tala ʻe Sīsū kiate kinautolu: “Ko hoʻomou kumi kiate au . . . koeʻuhi naʻa mou kai ʻi he ngaahi foʻi ma, ʻo mou mākona ai.” (Sione 6:26) ʻI he ngaahi hongofuluʻi taʻu ki mui aí, ko e kau Kalisitiane fakatapui ʻe niʻihi naʻa nau ngāue meimei tatau ki he ʻOtuá ʻo ʻikai “fai moʻoni.” (Filipai 1:17) Ko e niʻihi naʻe ‘ikai loto ki he gaahi lea lelei ʻa Sīsuú’ naʻa nau kumi ha ngaahi founga ke maʻu ai ha lelei fakafoʻituitui mei heʻenau feohi mo e kau Kalisitiané.—1 Timote 6:3-5, PM.
ʻI he ʻahó ni, ko ha Kalisitiane ʻokú ne ngāue pē koeʻuhi ko ʻene loto ke moʻui taʻengata ʻi he Palataisí ʻe toe lava ke ne ngāue ʻi ha fakaueʻiloto siokita. ʻI he lele lōloá, ʻe lava ke iku ʻeni ki ha tō fakalaumālie. Koeʻuhi ʻoku hā ngali tolonga fuoloa ange ʻa e fokotuʻutuʻu ʻa Sētane ʻi he meʻa ʻoku ʻamanekiná, te ne “vaivai” nai, ʻo ongoʻi ko e ngataʻangá ʻoku kei tuai. (Kaletia 6:9) Te ne aʻu nai ʻo hoko ʻo loto-mamahi koeʻuhi ko e ngaahi feilaulau fakamatelie kuó ne faí. ʻOku fakamanatu mai ʻe Sīsū kiate kitautolu: “Te ke ʻofa ki he ʻEiki ko ho ʻOtua, ʻo fai ʻaki ʻa e kotoa ʻo ho loto, mo e kotoa ʻo ho laumalie, mo e kotoa ʻo ho ʻatamai.” (Mātiu 22:37) ʻIo, ko ha taha ko ʻene ʻuhinga muʻomuʻa ia ki hono tauhi ʻa e ʻOtuá ko e ʻofá ʻoku ʻikai ha fakangatangata ia ʻo ʻene ngāué. ʻOkú ne fakapapauʻi ke tauhi ʻa Sihova ʻo taʻengata! (Maika 4:5) ʻOku ʻikai haʻane fakaʻiseʻisa ʻi ha faʻahinga feilaulau naʻá ne fai fekauʻaki mo ʻene tauhi ki he ʻOtuá. (Hepelu 13:15, 16) Ko e ʻofa ki he ʻOtuá ʻokú ne ueʻi ia ke ne fakamuʻomuʻa ʻa e ʻOtuá ʻi heʻene moʻuí.—Mātiu 6:33.
ʻI he ʻahó ni, laka hake ʻi he kau lotu moʻoni ʻe toko ono miliona ʻoku nau “foaki loto-lelei atu kinautolu” ki he ngāue ʻa Sihová. (Sāme 110:3, NW) Ko ha taha koe ʻo kinautolu? Kapau ʻoku ʻikai, fakalaulauloto leva ki he meʻa ʻoku foaki mai ʻe he ʻOtuá: ko e ʻilo totonu ʻo e moʻoní; (Sione 17:3) tauʻatāina mei he haʻisia ki he ngaahi akonaki fakalotu loí; (Sione 8:32) ko e ʻamanaki ʻo e moʻui taʻengatá. (Fakahā 21:3, 4) ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke ako ʻa e founga ʻe lava ai ke ke maʻu ʻa e kotoa ʻo e meʻá ni mei he ʻOtuá—ʻo ʻikai ha totongi.
[Fakamatala ʻi he peesi 22]
Ko e kau Kalisitiane ʻi he ʻaho ní ʻoku ueʻi tefito kinautolu ʻe ha holi ke fakahōifuaʻi ʻa Sihova—ʻikai ko hono fakakoloaʻi kinautolu
[Fakatātā ʻi he peesi 21]
Ko e meʻaʻofa taʻetotongi ʻa e ʻOtuá ko e huhuʻí ʻokú ne ueʻi ʻa e kau Kalisitiané ke nau vahevahe atu ʻa e ongoongo leleí ʻo ʻikai ha totongi