“Mou ʻAi Hoʻomou Māmá ke Ulo Atu” ke Fakalāngilangiʻi Ai ʻa Sihova
“Mou ʻai hoʻomou māmá ke ulo atu ki he kakaí koeʻuhi ke nau . . . ʻoatu ai ʻa e lāngilangí ki hoʻomou Tamai.”—MĀT. 5:16.
1. Ko e hā ʻa e ʻuhinga makehe ʻoku tau fiefia aí?
ʻOKU tau fiefia lahi ʻi he fanongo ki hono ʻai ʻe he kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ke ulo atu ʻenau māmá! ʻI he taʻu kuo ʻosí, naʻe fai ai ʻe he kakai ʻa Sihová ʻa e ako Tohi Tapu ʻe 10,000,000 tupu. Pea naʻe haʻu ki he Fakamanatú ʻa e faʻahinga mahuʻingaʻia foʻou ʻe laui miliona ʻo nau ako fekauʻaki mo e meʻaʻofa anga-ʻofa ʻa Sihova ko e huhuʻí.—1 Sio. 4:9.
2, 3. (a) Ko e hā ʻoku ʻikai te ne taʻofi kitautolu mei he ‘ulo atu ko e ngaahi maamaʻangá’? (e) Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?
2 ʻI he māmaní kotoa, ʻoku lea ai ʻi he ngaahi lea lahi kehekehe ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ka ʻoku ʻikai ke taʻofi kitautolu ʻe he meʻá ni mei hono fakahīkihikiʻi ʻa Sihova ʻi he tuʻunga ko e fāmili fāʻūtaha pē ʻe taha. (Fkh. 7:9) Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e lea ʻoku tau lea aí pe ko fē ʻoku tau nofo aí, ʻoku lava ke tau ulo atu “ko e ngaahi maamaʻanga ʻi he māmaní.”—Fil. 2:15.
3 Ko ʻetau ngāue fakafaifekaú, ko ʻetau fāʻūtaha faka-Kalisitiané mo ʻetau ongoʻi ʻo e fakavavevavé ʻoku ʻoatu kotoa ai ʻa e lāngilangi kia Sihova. ʻE lava fēfē ke tau ʻai ke ulo atu ʻetau māmá ʻi he tafaʻaki ʻe tolu ko ení?—Lau ʻa e Mātiu 5:14-16.
TOKONIʻI ʻA E NIʻIHI KEHÉ KE NAU LOTU KIA SIHOVA
4, 5. (a) Tānaki atu ki he malangá, ʻe lava fēfē ke tau ʻai ke ulo atu ʻetau māmá? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi ola lelei ʻoku hoko ʻi he anga-leleí? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)
4 Ko e malangá mo e ngaohi ākongá ko ha founga mahuʻinga ia ʻo ʻetau ʻai ke ulo atu ʻetau māmá. (Māt. 28:19, 20) ʻI he 1925, ko e kupu “Ulo ʻi he Fakapoʻulí” naʻe fakahaaʻi ai ʻi he lolotonga ʻo e ngaahi ʻaho fakaʻosí, heʻikai lava ke faitōnunga ha taha ki he ʻEikí kapau naʻe ʻikai te ne puke ʻa e “faingamālie ke ʻai ke ulo atu ʻa ʻene māmá.” Naʻe toe pehē leva ai: “Kuo pau ke ne fai eni ʻaki hono talaki ʻa e ongoongo leleí ki he kakai ʻi he māmaní, pea ʻi heʻene liliu ʻo fakatatau ki he ngaahi founga ʻa e māmá.” (The Watch Tower, Sune 1, 1925) Tānaki atu ki heʻetau malangá, ko hotau ʻulungāngá ʻoku ʻoatu ai ʻa e lāngilangi kia Sihova. ʻOku fakatokangaʻi kitautolu ʻe he kakai tokolahi ʻi heʻetau malangá. ʻI heʻetau malimali kiate kinautolu pea lea fakafeʻiloaki loto-māfaná, ʻoku tokoniʻi ai kinautolu ke nau fakakaukau lelei fekauʻaki mo kitautolu pea mo e ʻOtua ʻoku tau lotu ki aí.
5 Naʻe tala ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá: “ʻI hoʻomou hū ki he falé, mou talamonū ki he ʻapí.” (Māt. 10:12) ʻI he feituʻu naʻe malanga ai ʻa Sīsuú, naʻe angamaheniʻaki ai ʻa hono fakaafeʻi ʻe he kakaí ʻa e kau solá ki honau ʻapí. ʻI he ngaahi feituʻu lahi ʻi he ʻahó ni, ʻoku ʻikai kei angamaheniʻaki ai eni. ʻOku faʻa manavasiʻi pe ʻiteʻita ʻa e kakaí ʻi heʻenau sio ki ha sola ʻi honau matapaá. Ka ʻo kapau ʻoku tau anga-fakakaumeʻa mo anga-lelei, te nau ongoʻi fiemālie ange ai. ʻI hoʻo faifakamoʻoni ʻi he feituʻu kakaí ʻo ngāueʻaki ʻa e papa tuʻuaki tohí, kuó ke fakatokangaʻi ai kapau ʻokú ke malimali pea lea fakafeʻiloaki ki he kakaí ʻi ha founga fakakaumeʻa, ʻoku nau ongoʻi fiemālie ange ai ke haʻu ʻo toʻo ha tohi? ʻE aʻu nai ai ʻo nau loto ke kamata ha fetalanoaʻaki!
6. Ko e hā ʻokú ne tokoniʻi ha ongo meʻa taʻumotuʻa ke na hanganaki longomoʻui ʻi he ngāue fakafaifekaú?
6 Ko ha ongo meʻa taʻumotuʻa ʻi ʻIngilani naʻe ʻikai kei lava ke na malanga fale ki he fale ʻo hangē ko e meʻa naʻá na faʻa faí koeʻuhi ko e ʻikai te na moʻui lelei. Ko ia naʻá na fokotuʻu ha tēpile tohi ʻi tuʻa pē ʻi hona falé. ʻOkú na nofo ofi ki ha ʻapiako, ko ia naʻá na fokotuʻutuʻu ʻa e ʻū tohi ʻe hā fakamānako ki he ngaahi mātuʻa ʻoku omi ke ʻave ʻenau fānaú. Kuo ʻave ʻe he ngaahi mātuʻa ʻe niʻihi ʻa e ʻū tohi ko ení, ʻo kau ai ʻa e Questions Young People Ask—Answers That Work, Voliume 1 mo e 2. ʻOku faʻa kau atu fakataha mo e ongo meʻá ha tuofefine tāimuʻa. ʻOku fakatokangaʻi ʻe he ngaahi mātuʻá ʻokú ne anga-fakakaumeʻa pea ʻoku loto moʻoni ʻa e ongo meʻá ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé. Kuo aʻu ʻo kamata ako Tohi Tapu ha taha ʻo e mātuʻa tauhi fānaú.
7. ʻE lava fēfē ke ke tokoniʻi ʻa e kau kumi hūfanga ʻi ho feituʻú?
7 Ki muí ni mai, naʻe pau ai ke hola ʻa e tokolahi mei honau fonua tupuʻangá ʻo nofo he taimí ni ʻi he ngaahi fonua kehe ʻi he tuʻunga ko e kau kumi hūfanga. Ko e hā ʻe lava ke ke fai ke tokoniʻi ʻa e kau kumi hūfanga ʻi ho feituʻú ke nau ako fekauʻaki mo Sihova? ʻUluakí, ʻe lava ke ke ako ke lea fakafeʻiloaki ʻi heʻenau leá. ʻIkai ko ia pē, ʻi hono ngāueʻaki ʻa e polokalama JW Language, ʻe lava ke ke ako ha fanga kiʻi kupuʻi lea ʻe ʻai nai ai ke nau loto ke kiʻi tuʻu ʻo talanoa mo koe. ʻE lava foki ke ke fakahaaʻi kiate kinautolu ʻa e ʻū vitiō mo e tohi ʻa ia ʻoku ala maʻu ʻi heʻenau leá ʻi he jw.org.—Teu. 10:19.
8, 9. (a) ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe heʻetau ngaahi fakataha ʻi he lolotonga ʻa e uiké? (e) ʻE lava fēfē ke tokoniʻi ʻe he mātuʻá ʻenau fānaú ke fakalakalaka ʻenau tali ʻi he ngaahi fakatahá?
8 ʻOku ʻomai ʻe Sihova kiate kitautolu ʻa e meʻa tofu pē ʻoku tau fiemaʻu ke hoko ai ʻo ola lelei ʻi heʻetau malangá. Ko e fakatātaá, ko e meʻa ʻoku tau ako ʻi he Fakataha ki he Moʻuí mo e Ngāue Fakafaifekaú ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke tau ongoʻi loto-maʻu ange ai ʻi hono fai ʻo e ngaahi toe ʻaʻahí mo hono kamata ha ngaahi ako Tohi Tapu.
9 ʻI he haʻu ha kau ʻaʻahi ki heʻetau ngaahi fakatahá, ʻoku faʻa maongo kiate kinautolu ʻa e ngaahi tali ʻoku fai ʻe heʻetau fānaú. ʻE lava ke ke akoʻi hoʻo fānaú ke nau tali ʻi he lea pē ʻanautolu. Kuo tohoakiʻi ʻa e kakai ʻe niʻihi ki he moʻoní ʻi heʻenau fanongo ki hono fakahāhā ʻe he fānaú ʻenau tuí ʻi ha founga faingofua pea ʻi he loto-moʻoni.—1 Kol. 14:25.
FAKAIVIMĀLOHIʻI ʻA E FĀʻŪTAHÁ
10. ʻOku lava fēfē ke tokoniʻi ʻe he lotu fakafāmilí ʻa e ngaahi fāmilí ke toe fāʻūtaha ange?
10 ʻI heʻetau feinga mālohi ke akoʻi hotau fāmilí ke ngāue fakataha ʻi he fāʻūtaha mo e melinó, ʻoku tau ʻoatu ai ʻa e lāngilangi kia Sihova. Ko e fakatātaá, kapau ko ha mātuʻa tauhi fānau koe, fokotuʻutuʻu ke fai maʻu pē ha efiafi Lotu Fakafāmili. ʻOku sio fakataha ʻa e ngaahi fāmili lahi ʻi he JW Broadcasting, pea ʻi he hili iá ʻoku nau lāulea ki he founga ʻe lava ke nau ngāueʻaki ai ʻa e meʻa kuo nau akó. Manatuʻi ko e tataki ʻoku fiemaʻu ʻe ha kiʻi leka ʻoku kehe ia mei he tataki ʻoku fiemaʻu ʻe ha tokotaha taʻu hongofulu tupu. Fai ʻa e meʻa kotoa ʻokú ke malavá ke tokoniʻi ʻa e mēmipa taki taha ʻi ho fāmilí ke nau maʻu ʻaonga moʻoni mei he lotu fakafāmilí.—Saame 148:12, 13.
ʻOku lelei ke tau fakamoleki ʻa e taimi mo e faʻahinga taʻumotuʻá (Sio ki he palakalafi 11)
11-13. ʻE lava fēfē ke tau tokoniʻi ʻetau fakatahaʻangá ke toe fāʻūtaha ange?
11 Neongo kapau ʻokú ke kei siʻi, ʻe lava ke ke tokoni ke ʻai ʻa e tokotaha kotoa ʻi he fakatahaʻangá ke ne ongoʻi ʻoku fiemaʻu ia. Ko e founga ʻe taha ko e fakakaumeʻa ki he fanga tokoua mo e fanga tuofāfine taʻumotuʻá. ʻEke ange pe ko e hā kuó ne tokoniʻi kinautolu ke nau hanganaki tauhi kia Sihova ʻi he ngaahi taʻu lahí. ʻE lava ke nau akoʻi atu ha ngaahi lēsoni mātuʻaki mahuʻinga. ʻE fakalototoʻaʻi heni ʻa kinautolu pea mo koe! Pea ko kitautolu kotoa, pe ʻoku tau kei siʻi pe taʻumotuʻa, ʻe lava ke tau ʻai ʻa e kau ʻaʻahi ki hotau Fale Fakatahaʻangá ke nau ongoʻi ʻoku talitali lelei kinautolu. ʻE lava ke ke lea fakafeʻiloaki, malimali kiate kinautolu, tokoniʻi kinautolu ke maʻu hanau nofoʻanga, pea fakafeʻiloaki kinautolu ki he niʻihi kehé. ʻAi kinautolu ke nau ongoʻi fiemālie.
12 Kapau ʻoku vaheʻi atu ke ke fai ʻa e ngaahi fakataha ki he ngāue fakamalangá, ʻe lava ke ke tokoniʻi ʻa e faʻahinga taʻumotuʻá ke hanganaki ʻai ke ulo ngingila atu ʻenau māmá. Fakapapauʻi ʻoku nau maʻu ha feituʻu ngāue feʻungamālie. Fokotuʻutuʻu ke nau ngāue mo e faʻahinga kei īkí. Ko e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine taʻumotuʻá mo kinautolu ʻoku mahamahakí ʻoku nau faʻa ongoʻi loto-siʻi ʻo ʻikai lahi ai ʻenau malangá ʻo hangē ko ia naʻa nau fai ki muʻá. Ka te nau ongoʻi lelei lahi ange ʻi heʻenau ʻiloʻi ʻokú ke tokanga kiate kinautolu pea mahinoʻi ʻa honau tuʻungá. Tatau ai pē pe ko e hā honau taʻumotuʻá pe ko e hā ʻa e fuoloa ʻo ʻenau ʻi he moʻoní, ko hoʻo anga-leleí ʻe lava ke fakalototoʻaʻi ai kinautolu ke nau hanganaki malanga faivelenga.—Liv. 19:32.
13 Naʻe fiefia ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he lotu fakataha kia Sihová. Naʻe tohi ʻa e tokotaha-tohi-sāmé: “Hono ʻikai lelei pea hono ʻikai fakaʻofoʻofa ke nofo fakataha ʻa e fanga tokouá ʻo fāʻūtaha!” (Lau ʻa e Saame 133:1, 2.) Naʻá ne fakahoa ʻa e fāʻūtaha ko ení ki he lolo pani, ʻa ia ʻokú ne fakaivifoʻou hotau kilí pea ʻai ke namu-lelei. ʻI ha founga meimei tatau, ʻe lava ke tau fakaivifoʻou ʻa hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻaki ʻetau anga-lelei mo e anga-ʻofa. ʻOku ʻai ʻe he meʻá ni ʻa e fakatahaʻangá ke toe fāʻūtaha ange. ʻE lava ke ke ʻai ke ke ʻiloʻi lelei ange ʻa e fanga tokoua ʻi hoʻo fakatahaʻangá?—2 Kol. 6:11-13; fakamatala ʻi lalo.
14. ʻE lava fēfē ke ke ʻai ke ulo atu hoʻo māmá ʻi he feituʻu ʻokú ke nofo aí?
14 ʻOku lava ke ulo atu hoʻo māmá ʻo tatau ai pē pe ko fē ʻa e feituʻu ʻokú ke ʻi aí. Ko hoʻo anga-leleí ʻe lava ke ne ʻai ho ngaahi kaungāʻapí ke nau loto ke ako lahi ange fekauʻaki mo Sihova. ʻEke hifo kiate koe: ‘Ko e hā ʻa e fakakaukau ʻa hoku ngaahi kaungāʻapí fekauʻaki mo aú? ʻOku maʻa mo maau ʻa hoku ʻapí? ʻOkú ne ʻai ke hā matamatalelei ange ai ʻa e feituʻú? Ko ha kaungāʻapi fietokoni au?’ ʻEke ki he Kau Fakamoʻoni kehé pe naʻe anga-fēfē hono ueʻi ʻe heʻenau anga-leleí mo e faʻifaʻitakiʻanga leleí ʻa honau kāingá, ngaahi kaungāʻapí, kaungāngāué, pe kaungāakó.—ʻEf. 5:9.
HANGANAKI LEʻO
15. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ke tau hanganaki leʻó?
15 Kapau ʻoku tau loto ke hanganaki ʻai ke ulo ngingila atu ʻetau māmá, ʻoku fiemaʻu ke tau lāuʻilo fekauʻaki mo e taimi ʻoku tau moʻui aí. Naʻe toutou tala ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá: “Mou hanganaki leʻo.” (Māt. 24:42; 25:13; 26:41) Kapau ʻoku tau ongoʻi ʻoku kei mamaʻo ʻa e “fuʻu mamahi lahi,” heʻikai ke tau tokanga ai ki he faingamālie kotoa pē ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau ako fekauʻaki mo Sihova. (Māt. 24:21) ʻI he ʻikai ke ulo ngingilá, ʻe holo māmālie ʻo ulo siʻi ange ʻetau māmá pea aʻu nai ʻo mate.
16, 17. Ko e hā ʻe lava ke ke fai ke tauhi maʻu ai hoʻo ongoʻi ʻo e fakavavevavé?
16 ʻOku fiemaʻu ke tau hanganaki leʻo he taimí ni ʻo laka ange ʻi ha toe taimi ki muʻa. Ko e ngaahi tuʻunga ʻi he māmaní ʻoku hokohoko atu ʻene ʻalu ke toe kovi ange. Ka ʻoku tau ʻiloʻi ʻe hoko mai ʻa e ngataʻangá ʻi he taimi tofu pē kuo fili ʻe Sihová. (Māt. 24:42-44) Lolotonga iá, ʻoku fiemaʻu ke tau kātaki pea tokangataha ki hotau kahaʻú. Lau ʻa e Tohi Tapú ʻi he ʻaho kotoa pē, pea ʻoua ʻaupito ʻe tuku ʻa e lotu kia Sihová. (1 Pita 4:7) Ako mei he fanga tokoua mo e fanga tuofāfine kuo nau ngāue ʻi he ngaahi taʻu lahi kia Sihová. Ko e fakatātaá, ʻe lava ke ke lau ʻa e ngaahi hokosia ʻi he moʻuí, hangē ko e kupu “Taʻu ʻe Fitungofulu ʻo e Puke ki he Kapaʻi Kofu ʻo ha Siu,” naʻe pulusi ʻi he Taua Leʻo ʻo ʻEpeleli 15, 2012, peesi 18-21.
17 Hanganaki femoʻuekina ʻi he ngāue kia Sihová. Fai ʻa e ngaahi ngāue lelei maʻá e niʻihi kehé, pea fakamoleki ʻa e taimi mo ho fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. Te ke fiefia leva ai, pea ʻe hā ngali vave ai ʻa e ʻalu ʻa e taimí. (ʻEf. 5:16) Kuo lavaʻi ʻe he kau sevāniti ʻa Sihová ʻa e meʻa lahi ʻaupito ʻi he taʻu ʻe teau kuohilí. Pea ʻi he ʻahó ni, ʻoku tau toe femoʻuekina ange ai ʻi ha toe taimi. Kuo tupulaki ʻa e ngāue ʻa Sihová ʻa ia naʻe ʻikai ʻaupito lava ke tau sioloto atu ʻe pehē. ʻOku ulo ngingila atu ʻa ʻetau māmá!
Lolotonga ʻa e ʻaʻahi fakatauhisipí, ʻe lava ke tau maʻu ʻaonga ai mei he poto ʻo e ʻOtuá (Sio ki he palakalafi 18, 19)
18, 19. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he kau mātuʻá ke tau ngāue faivelenga kia Sihova? ʻOmai ha fakatātā.
18 Neongo ʻoku tau fai ʻa e ngaahi fehālaaki lahi, ʻoku fakaʻatā ʻe Sihova ke tau ngāue kiate ia. Ke tokoniʻi kitautolú, ʻokú ne tokonaki mai ʻa e “ngaahi meʻaʻofa ko e kau tangata,” ko e kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá. (Lau ʻa e ʻEfesō 4:8, 11, 12.) Ko ia ʻi he ʻaʻahi atu ʻa e kau mātuʻá kiate koé, ngāueʻaongaʻaki ʻa e taimi ʻokú ke maʻu mo kinautolú ke ako ai mei heʻenau potó mo ʻenau faleʻí.
19 Ko e fakatātaá, ko ha ongo meʻa ʻi ʻIngilani naʻe palopalema ʻa ʻena nofo malí, pea naʻá na kole tokoni ki he toko ua ʻo e kau mātuʻá. Naʻe ongoʻi ʻe he uaifí naʻe ʻikai ke takimuʻa ʻa e husepānití ʻi he ngāue kia Sihová. Naʻe ongoʻi ʻe he husepānití naʻe ʻikai ko ha faiako lelei ia peá ne fakahaaʻi naʻe ʻikai te ne fokotuʻutuʻu ke fai maʻu pē ʻa e lotu fakafāmilí. Naʻe tokoniʻi ʻe he ongo mātuʻá ʻa e ongo meʻá ke na fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú. Naʻá na fakalototoʻaʻi ʻa e husepānití ke ne faʻifaʻitaki ki he anga ʻo hono tokangaʻi ʻe Sīsū ʻa ʻene kau ākongá. Naʻá na fakalototoʻaʻi ʻa e uaifí ke ne anga-kātaki ki hono husepānití. Naʻá na fai foki mo e ngaahi fokotuʻu fekauʻaki mo e founga ʻe lava ke fai ai ʻe he ongo meʻá ha lotu fakafāmili mo ʻena ongo tamaikí. (ʻEf. 5:21-29) Naʻe ngāue mālohi ʻa e husepānití ke ne hoko ko ha ʻuluʻi fāmili lelei ange. Naʻe fakalototoʻaʻi ia ʻe he ongo mātuʻá ke ʻoua te ne foʻi pea ke ne hanganaki falala ki he laumālie ʻo Sihová. Ko e ʻofa mo e anga-lelei naʻe fakahāhā ʻe he ongo mātuʻá naʻe tokoniʻi moʻoni ai ʻa e fāmili ko iá!
20. Ko e hā ʻa e ola ʻe hoko ʻi he taimi ʻokú ke ʻai ai ke ulo atu hoʻo māmá?
20 “Fiefia ē ko e tokotaha kotoa pē ʻoku manavahē kia Sihová, ʻa ia ʻoku ʻaʻeva ʻi Hono ngaahi ʻalungá.” (Saame 128:1) Te ke fiefia ʻi he taimi ʻokú ke ʻai ai ke ulo atu hoʻo māmá. Ko ia akoʻi ʻa e niʻihi kehé fekauʻaki mo e ʻOtuá, fai ʻa e meʻa kotoa ʻokú ke malavá ke tokoniʻi ho fāmilí mo e fakatahaʻangá ke fāʻūtaha, pea hanganaki leʻo. ʻE sio ʻa e niʻihi kehé ki hoʻo faʻifaʻitakiʻanga leleí pea te nau loto foki ai mo kinautolu ke ʻoatu ʻa e lāngilangi ki heʻetau Tamaí, ʻa Sihova.—Māt. 5:16.