ʻOkú Ke Maʻu ‘ha Loto ke Iloʻi’ ʻa Sihova?
“Teu foaki kiate kinautolu ha loto ke nau iloʻi au, koeuhi ko au ko Jihova: bea te nau hoko ko hoku kakai.”—SEL. 24:7, PM.
1, 2. Ko e hā ka loto ai ha niʻihi ke ako fekauʻaki mo e fikí?
ʻOKÚ KE saiʻia he kai fikí? ʻI he taimi ʻo e Tohi Tapú, naʻe saiʻia ʻa e kau ʻIsilelí hono kai iá. (Nēh. 3:12; Luke 13:6-9) ʻI he ʻahó ni, ʻoku moʻui ʻa e fikí ʻi he ngaahi feituʻu lahi takatakai ʻi he māmaní. Ko e fikí ʻoku fakatupu moʻuilelei, pea ʻoku aʻu ʻo pehē ʻe he niʻihi ʻoku lelei ia ki hotau mafú.
2 Naʻe fakahoa ʻi ha taimi ʻe Sihova ʻa e kakaí ki he ngaahi fikí. Naʻe ʻikai ke ne tala ange ki he kakaí ʻa e malava ʻa e fikí ke tokoniʻi ʻenau moʻuí. Ko ʻene lave ʻana fekauʻaki mo e meʻa naʻe ʻi honau lotó. Ko e meʻa naʻá ne leaʻakí ʻe lava ke ne toe tokoniʻi kitautolu mo e faʻahinga ʻoku tau ʻofa aí. ʻI heʻetau lāulea ki he meʻa naʻá ne leaʻakí, fakakaukau fekauʻaki mo e meʻa ʻoku totonu ke tau akó ʻi hotau tuʻunga ko e kau Kalisitiané.
3. Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e ngaahi fiki naʻe fakamatalaʻi ʻi he Selemaia vahe 24?
3 ʻI he taʻu 617 ki muʻa ʻia Kalaisí, naʻe fai ʻe he kakai ʻo Siutá ʻa e ngaahi meʻa naʻe fehiʻa ai ʻa Sihova. Naʻá ne ʻoange kia Selemaia ha vīsone ʻo e meʻa ʻe hoko ki Siutá. Naʻá ne fakamatalaʻi ʻa e ongo kato fiki ʻe ua, ʻa ia naʻe ʻuhingá ko e ongo kulupu kakai ʻe ua. Ko e fiki ʻi he kato ʻe tahá naʻe “lelei ʻaupito,” pea ko e fiki ʻi he kato ʻe tahá naʻe “kovi ʻaupito.” (Lau ʻa e Selemaia 24:1-3.) Naʻe ʻuhinga ʻa e ngaahi fiki koví kia Tuʻi Setekaia mo e faʻahinga hangē ko iá ʻa ia naʻe vave ke ʻohofi ʻe Tuʻi Nepukanesa mo ʻene ngaahi kongakaú. Ka naʻe ʻi ai ʻa e kakai naʻa nau hangē ko e ngaahi fiki leleí. Ko e niʻihi ʻo kinautolu ko ʻIsikeli, Taniela mo hono kaungāmeʻa ʻe toko tolú, mo e niʻihi ʻa ia naʻe iku pē ʻo ʻave pōpula ki Pāpilone. ʻE toki foki ki mui ha niʻihi ʻo e kau Siu ko iá ki Selusalema ʻo toe langa hono temipalé.—Sel. 24:8-10; 25:11, 12; 29:10.
4. Ko e hā ʻoku fakalototoʻa ai kia kitautolu ʻa e meʻa naʻe leaʻaki ʻe he ʻOtuá fekauʻaki mo e kakai lelei ʻi Siutá?
4 Naʻe pehē ʻe Sihova fekauʻaki mo e kakai lelei ko iá: “Teu foaki kiate kinautolu ha loto ke nau iloʻi au, koeuhi ko au ko Jihova: bea te nau hoko ko hoku kakai, bea teu hoko ko ho nau Otua: he te nau tafoki kiate au aki ho nau loto kotoa.” (Sel. 24:7, PM) ʻOku fakalototoʻa eni kia kitautolu koeʻuhí ʻoku ʻuhinga ia ʻoku loto ʻa e ʻOtuá ke tau maʻu ‘ha loto ke iloʻi’ ia, ʻa ia, ke tau hoko ko e faʻahinga tokotaha ʻoku loto ke ne ʻiloʻi ia mo loto ke hoko ko ha konga ʻo ʻene kakaí. ʻE anga-fēfē haʻatau hoko ko ha faʻahinga tokotaha pehē? ʻOku tau ako ʻa e Tohi Tapú pea ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻoku tau akó. Pea tau fakatomala leva pea tuku ʻetau founga moʻui angahalaʻiá. ʻI he ʻalu ʻa e taimí, te tau fakatapui ʻetau moʻuí ki he ʻOtuá pea papitaiso ʻi he huafa ʻo e Tamai, ʻAlo, mo e laumālie māʻoniʻoni. (Māt. 28:19, 20; Ngā. 3:19) Kuó ke ʻosi fou ʻi he ngaahi sitepu ko iá? Pe ʻokú ke maʻu maʻu pē he taimí ni ʻa e ngaahi fakatahá mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová pea fou atu ʻi hono fai ʻa e ngaahi sitepu ko iá?
5. Naʻe hiki tefito ʻa e tohi Selemaiá fekauʻaki mo hai?
5 Neongo kapau kuo tau ʻosi fou ʻi he ngaahi sitepu kotoa ko iá, kuo pau ke tau hokohoko atu ke maʻu ʻa e fakakaukau totonú pea tokanga ki he anga ʻetau tōʻongá. Ko e hā hono ʻuhingá? Te tau ʻilo ʻa e talí ʻi heʻetau lāulea ki he meʻa naʻe tohi ʻe Selemaia fekauʻaki mo e lotó. Ko e niʻihi ʻo e tohi ʻa Selemaiá naʻe fekauʻaki ia mo e ngaahi puleʻanga takatakai ki Siutá. Ka ko e lahi tahá naʻe fekauʻaki mo e puleʻanga Siutá lolotonga ʻa e pule ʻa e toko nima hono ngaahi tuʻí. (Sel. 1:15, 16) Naʻe tohi ʻa Selemaiá fekauʻaki mo e kakai naʻa nau ʻosi fakatapui kia Sihova. ʻI he ʻaho ʻo Mōsesé, naʻe loto-lelei ʻa e kakaí ke nau kau mo Sihova. (ʻEki. 19:3-8) ʻI he toe ʻaho foki ʻo Selemaiá, naʻe pehē ʻe he kakaí: “Ko kimautolu eni ʻoku ʻalu atu; he ko koe ʻa Sihova, ko homau ʻOtua.” (Sel. 3:22) Ka naʻa nau maʻu ha loto ʻoku lelei?
NAʻA NAU FIEMAʻU “HA TAFA MAFU”
6. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau mahuʻingaʻia ʻi he meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he ʻOtuá fekauʻaki mo hotau lotó?
6 ʻOku lava ʻa e kau toketaá ke ngāueʻaki ʻa e ngaahi mīsini ke sio ai ki loto ʻi hotau sinó ke sio pe ʻoku moʻuilelei hotau mafú. Ka ʻoku toe lava foki ʻa Sihova ke sio ki hotau lotó, pe tangata ʻi lotó. ʻOkú ne pehē: “Ko e fungani ʻi he meʻa kākā ka ko e loto, pea ʻoku hilio hono kovi: ko hai te ne lava ke ʻilo ia? Ko au Sihova ʻoku ou hakule ʻa e loto, . . . koeʻuhi ke ʻatu ki he tangata ʻo tāu mo hono ʻalunga, ʻo fakatatau ki he fua ʻo ʻene faianga.” (Sel. 17:9, 10) ʻOku lava ʻa e ʻOtuá ke sio ki he meʻa ʻoku tau fiemaʻú, anga ʻetau fakakaukaú, anga ʻetau ongoʻí, meʻa ʻoku tau fakakaukau ki aí, pea mo e meʻa ʻoku tau fakaʻamu ke fai ʻaki ʻetau moʻuí. ʻE sivisiviʻi ʻe he ʻOtuá ho lotó. Ka mo koe foki ʻe lava ke ke fai ha feinga ke sivisiviʻi ʻa e meʻa ʻoku ʻi ho lotó.
7. Naʻe fakamatalaʻi fēfē ʻe Selemaia ʻa e loto ʻo e tokolahi taha ʻo e kau Siu ʻi hono ʻahó?
7 ʻOku totonu ke tau sivisiviʻi hotau lotó. Ko e hā ʻa e fakakaukau ʻa Sihova ki he loto ʻo e kau Siu ʻi he ʻaho ʻo Selemaiá? Fakatokangaʻi ʻa e tali ʻa Selemaiá: “Ko e fale ʻo Isileli kotoa ʻoku taʻekamu honau loto.” Naʻe ʻikai ko ʻene lea ʻana fekauʻaki mo e faʻahinga kamu naʻe fiemaʻu ʻe he Laó ki he kau Siu tangatá. ʻOku tau ʻilo fēfē ia? Neongo naʻe kamu ʻa e kau tangata Siú, naʻe pehē ʻe Sihova naʻa nau “kei taʻekamu,” ʻa ia ko e “taʻekamu honau loto.” (Sel. 9:25, 26) Ko ia, naʻe ʻuhinga eni ki he hā?
8, 9. Ko e hā naʻe fiemaʻu ke fai ʻe he tokolahi taha ʻo e kau Siu ʻi he ʻaho ʻo Selemaiá?
8 Naʻe tala ʻe he ʻOtuá ki he kau Siú ʻa e meʻa naʻe fiemaʻu ke nau faí, pea ʻoku tokoni eni ke tau mahinoʻi ʻa e kupuʻi lea “taʻekamu honau loto.” Naʻá ne tala kia kinautolu ke toʻo ʻa e koví mei honau lotó. He ko e hā? Naʻá ne fakamatala: “Naʻa pa atu ʻeku ʻita . . . koeʻuhi ko e kovi ʻa homou faiʻanga.” Naʻa nau talangataʻa kia Sihova koeʻuhi naʻe kovi honau lotó. (Lau ʻa e Maʻake 7:20-23.) Naʻa nau angatuʻu, pea naʻa nau fakafisi ke liliu. Ko honau lotó, ʻa ia ʻoku kau ai ʻenau ngaahi fakaueʻilotó mo ʻenau fakakaukaú, naʻe kovi ia ʻi he ʻafio mai ʻa Sihová. (Lau ʻa e Selemaia 5:23, 24; 7:24-26.) Naʻe tala ʻe he ʻOtuá kia kinautolu ʻa e founga ke liliu ai ení ʻi heʻene pehē: “Fai hoʻomou kamu kia Sihova, pea huʻi ʻa e kili ʻo homou loto.”—Sel. 4:4; 18:11, 12.
9 Naʻe hangē ia naʻe fiemaʻu ʻe he kau Siu ʻi he ʻaho ʻo Selemaiá ke tafa honau mafú. Ko e kau ʻIsileli ʻi he ʻaho ʻo Mōsesé naʻa nau maʻu ʻa e palopalema tatau. (Teu. 10:16; 30:6) ʻE lava fēfē ʻe he kau Siú ke “huʻi ʻa e kili” ʻo honau lotó? Naʻe pau ke nau toʻo atu ha ngaahi fakakaukau, ngaahi holi, pe ngaahi fakaueʻiloto pē naʻá ne ʻai kinautolu ke tukunoaʻi ʻa e ngaahi fekau ʻa Sihová.—Ngā. 7:51.
ʻE LAVA FĒFĒ KE TAU MAʻU ‘HA LOTO KE ILOʻI’ IA?
10. ʻE lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Tēvitá?
10 ʻOku totonu ke tau fakafetaʻi he ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá ke tau mahinoʻi ʻa e lotó. Ka koeʻuhi kuo tau ʻosi hoko ko e kau sevāniti ʻa Sihova, ʻoku fiemaʻu moʻoni ke tau hohaʻa fekauʻaki mo hotau lotó? Ko e tokolahi taha ʻi he ngaahi fakatahaʻangá ʻoku nau tauhi faitōnunga kia Sihova pea maʻu ha tōʻonga maʻa. ʻOku ʻikai te nau hoko ko e “ngaahi fiki kovi.” Kae manatuʻi naʻa mo e tangata māʻoniʻoni ko Tēvitá naʻá ne pehē kia Sihova: “Hakule au, Ela, ʻo ʻilo hoku loto ni: Sivi au, ʻo ʻilo ʻeku ngaoʻi: ʻO vakai naʻa ʻoku ʻiate au ha hala ʻomi mala.”— Saame 17:3; 139:23, 24.
11, 12. (a) Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau sivisiviʻi hotau lotó? (e) Ko e hā ʻa e meʻa heʻikai te tau ʻamanekina ke fai ʻe Sihová?
11 ʻOku fiemaʻu ʻe Sihova ke tau ʻiloʻi tāutaha ia, ʻa ia, ko e hoko ʻo fakahōifua kiate ia pea nofo maʻu ai pē ai. Naʻe pehē ʻe Selemaia ʻoku sivi ʻe Sihova ʻa e kau māʻoniʻoní pea ʻokú Ne ʻafioʻi “ʻa e kofuua mo e loto.” (Sel. 20:12) Koeʻuhi ʻoku sivi ʻe Sihova ʻo aʻu ki he loto ʻo e kakai māʻoniʻoní, ʻoku tau fiemaʻu kotoa ai ke vakaiʻi ʻa e meʻa moʻoni ʻi hotau lotó. (Lau ʻa e Saame 11:5.) ʻI heʻetau fai iá, te tau ʻiloʻi loloto nai ʻi hotau lotó ʻoku tau maʻu ha fakakaukau, ongoʻi, pe taumuʻa hala ʻokú ne ʻai hotau lotó ke ʻikai loko ongongofua. Mahalo pē ʻoku tau fakatōtōʻohi ke talangofua kia Sihova. Te tau fiemaʻu nai ha tafa mafu fakalaumālie ke toʻo atu ʻa e koví mei hotau lotó. Ko e hā nai ha ngaahi fakatātā ʻe niʻihi ʻo e ngaahi fakakaukau pe ngaahi ongoʻi hala ʻe ʻi hotau lotó nai? ʻE lava fēfē ke tau fai ha ngaahi liliu?—Sel. 4:4.
12 Heʻikai fakamālohiʻi kitautolu ʻe Sihova ke liliu. Naʻá ne pehē fekauʻaki mo e “ngaahi fiki lelei” te ne “foaki kiate kinautolu ha loto ke nau iloʻi” ia. Ka heʻikai te ne fakamālohiʻi kinautolu ke liliu honau lotó. Naʻe pau ke nau loto ke ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá, pea ʻoku fiemaʻu ke tau fai ʻa e meʻa tatau.
Ko hono sivisiviʻi ʻa e lotó pea fakatonutonu ʻa e ngaahi holi halá ʻe taki atu ki he ngaahi tāpuaki
13, 14. ʻE lava fēfē ke hoko ʻo fakatuʻutāmaki ʻa e meʻa ʻoku ʻi ha loto ʻo ha taha kiate ia?
13 Naʻe pehē ʻe Sīsū ko e meʻa ʻoku ʻi ha loto ʻo ha taha ʻe lava ke ne ʻai ia ke maʻu “ʻa e ngaahi fakaʻuhinga fulikivanu,” ʻo fakahoko ʻa e fakapō pe tono, pe fai ʻa e ngaahi meʻa taʻetaau kehe. (Māt. 15:19) Ko e fakatātaá, kapau ʻoku maʻu ʻe ha taha ha ngaahi holi ʻoku hala ʻi hono lotó, te ne fai nai ʻa e tono pe feʻauaki. Kapau heʻikai ʻaupito te ne fakatomala, ʻe mole tuʻuloa meiate ia ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá. Pea neongo kapau ʻoku ʻikai te ne fai ha angahala mamafa, te ne kei tuku pē nai ʻa e ngaahi holi halá ke mālohi ange ʻi hono lotó. (Lau ʻa e Mātiu 5:27, 28.) ʻOku mahuʻinga ke fakapapauʻi ʻoku ʻikai ke tau maʻu ha ngaahi holi hala pehē ʻi hotau lotó. ʻOkú ke fakakaukau fakapulipuli fekauʻaki mo ha fefine pe tangata ʻi ha founga ʻe taʻefakahōifua kia Sihova? ʻOku fiemaʻu ke ke liliu ʻa e meʻa ʻi ho lotó?
14 ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻe tuku nai ʻe ha tokoua ʻene ʻitá ke fakautuutu ki ha tokotaha ʻe taha kae ʻoua kuó ne kamata ke fehiʻa ki ai ʻi hono lotó. (Liv. 19:17) ʻOku fiemaʻu ke ne ngāue mālohi ke toʻo atu ʻa e ngaahi ongoʻi ko iá.—Māt. 5:21, 22.
15, 16. (a) ʻOku anga-fēfē nai ʻa ha hoko ha Kalisitiane ʻo ‘taʻekamu hono lotó’? (e) Ko e hā ʻokú ke fakakaukau ai ʻoku ʻikai ke loto ʻa Sihova ke ‘taʻekamu hotau lotó’?
15 Ko e kau Kalisitiane tokolahi ʻoku ʻikai ke nau fakaʻatā kinautolu ke nau maʻu ʻa e ngaahi holi mo e ngaahi ongoʻi ko ení ʻi honau lotó. Ka naʻe toe lea ʻa Sīsū fekauʻaki mo e “ngaahi fakaʻuhinga fulikivanu.” Ko e fakatātaá, te tau fakakaukau nai ko ʻetau mateaki ki hotau fāmilí ʻoku mahuʻinga ange ia ʻi ha toe meʻa. Ko e moʻoni, ʻoku loto ʻa e kau Kalisitiané ke nau ʻofa ʻi honau ngaahi kāingá, kae ʻikai hangē ko e faʻahinga ʻi he māmani ʻo e ʻaho ní ʻa ia ʻoku “ʻikai maʻu ʻa e ʻofa fakanatulá.” (2 Tīm. 3:1, 3) Ka ʻe lava ke tau ʻalu ʻo fuʻu tōtuʻa ʻi he anga ʻetau fakahāhā ʻa e mateaki ki hotau fāmilí. ʻOku ongoʻi ʻe he tokolahi ʻoku “mālohi ange ʻa e totó.” Kapau ʻoku fakaʻitaʻi ʻe ha taha ha mēmipa honau fāmilí, ʻoku nau ongoʻi ʻita mo kinautolu. Naʻe ʻita ʻaupito ʻa e ongo tuongaʻane ʻo Tainá koeʻuhí naʻe kovi ʻa e fakafeangai kiate iá. Ko hono olá, naʻá na fakapoongi ʻa e kau tangata tokolahi. (Sēn. 34:13, 25-30) Pea ko e ngaahi ongoʻi kovi ʻi he loto ʻo ʻApisalomé naʻe ʻai ai ia ke ne fakapoongi ʻa ʻAmanoni. (2 Sām. 13:1-30) ʻIo, ko e “ngaahi fakaʻuhinga fulikivanu” ʻe lava ke hoko ʻo fuʻu fakatuʻutāmaki.
16 Ko e kau Kalisitiane moʻoní ʻoku ʻikai te nau fakapō. Ka ʻe ʻita ʻaupito ʻa e niʻihi ʻi he taimi ʻoku fai ai ha fakafeangai kovi ki ha mēmipa honau fāmilí. Pe ko ʻenau fakakaukau pē nai kuo fai ha fakafeangai kovi ki ha mēmipa ʻi he fāmilí. Ko ia ʻoku anga-fēfē ʻenau fakafeangai ki he tokotaha ʻoku nau fakakaukau naʻá ne fakatupu ʻa e ʻitá? Te nau fakafisi nai ke fakamoleki ha taimi mo ia pe fakaafeʻi ia ki honau ʻapí. (Hep. 13:1, 2) Ka ko ha Kalisitiane ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e ʻofa ki hono fanga tokouá ʻe ʻikai te ne fai ha tōʻonga pehē. ʻOku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa e meʻa ʻoku ʻi hotau lotó. Kapau ʻokú ne fakatokangaʻi ha ngaahi ongoʻi kovi pehē ʻi hotau lotó, te ne pehē ʻoku ‘taʻekamu hotau lotó.’ (Sel. 9:25, 26) Ka ʻoku pehē ʻe Sihova: “Huʻi ʻa e kili ʻo homou loto.”—Sel. 4:4.
MAʻU ‘HA LOTO KE ILOʻI’ ʻA E ʻOTUÁ PEA TAUHI IA
17. Kapau ʻoku tau manavahē kia Sihova, ko e hā ʻe faingofua ange ai ke fai ha ngaahi liliu ʻi hotau lotó?
17 ʻI he taimi ʻokú ke sivisiviʻi ai ho lotó, te ke ʻilo nai ai ʻoku ʻikai vave ke ke talangofua ki he ngaahi fakahinohino ʻa Sihová hangē ko ia ʻoku totonu ke ke faí. ʻOkú ke ʻi ha founga nai ʻo e ‘taʻekamu ho lotó.’ Mahalo pē ʻokú ke manavasiʻi ʻi he anga ʻo e fakakaukau ʻa e kakai kehé fekauʻaki mo koé. Pe ʻokú ke loto nai ke hoko ʻo ongoongoa pe maʻu ha paʻanga lahi. ʻOkú ke loto-talangataʻa pe fakamatematē nai he taimi ʻe niʻihi ʻi hono fai ha meʻa pē ʻokú ke loto ke fai. ʻOku ongoʻi pehē nai ʻa e niʻihi kehé. (Sel. 7:24; 11:8) Naʻe tohi ʻe Selemaia ko e kau Siu taʻefaitōnunga ko ia ʻi hono ʻahó naʻa nau “loto talangataʻa mo pauʻu.” Naʻe ʻikai te nau ‘ʻapasia kia Sihova,’ neongo naʻá ne ʻofa ʻia kinautolu pea tokonaki ʻa e meʻa kotoa naʻa nau fiemaʻú. (Sel. 5:23, 24) Kapau ʻoku tau ʻapasia pe manavahē kia Sihova, ʻa ia, kapau ʻoku tau fakaʻapaʻapa kiate ia, te tau toʻo atu ʻa e koví mei hotau lotó. ʻE hoko ʻo faingofua ange kia kitautolu ke fai ha ngaahi liliu ʻi hotau lotó pea fai ha meʻa pē ʻoku kole mai ʻe Sihova.
18. Ko e hā naʻe talaʻofa ʻe Sihova fekauʻaki mo e faʻahinga ʻoku nau ʻi he fuakava foʻoú?
18 ʻI heʻetau hanganaki fai ʻa e feinga ko ení, ʻe ʻomai ʻe Sihova ‘ha loto ke iloʻi’ ia. Naʻá ne talaʻofa ke fai pehē ki he kau paní, ʻa ia ʻoku nau ʻi he fuakava foʻoú. Naʻá ne pehē: “Te u ʻai ki loto ʻeku lao, ʻio, te u tongi ia ki honau loto; pea te u nofo ko honau ʻOtua, pea te nau nofo ko hoku kakai.” Naʻá ne hoko atu: “ʻE ʻikai kei ako ʻe ha taha ki hono kaungaʻapi, pe ki hono kainga, ʻo pehe, Mou ʻilo ʻa Sihova: he te nau ʻilo au kotoa pe, ʻo fai mei he siʻi ki he lahi . . . He teu fakamolemole ʻenau kovi, pea ko ʻenau ngaahi angahala ʻe ʻikai te u toe manatua.”—Sel. 31:31-34.a
19. Ko e hā ʻe lava ke tau fakatuʻotuʻa atu ki aí?
19 ʻOku tau fakatuʻotuʻa atu ki he meʻa kuo talaʻofa ʻe he ʻOtuá. Ko e kotoa ʻo kitautolú ʻoku totonu ke tau loto ke ʻilo kia Sihova pea ke tau hoko ko e konga ʻo ʻene kakaí. Ka ʻe lava ke tau ʻilo kia Sihova ʻo taʻengata kapau pē ʻoku fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi angahalá makatuʻunga ʻi he huhuʻi ʻa Kalaisí. Koeʻuhi ʻe lava ke fakamolemoleʻi kitautolu, ʻoku totonu ke tau loto ke fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé, neongo kapau ʻoku hā ngali faingataʻa ke fai pehē. ʻOku totonu ke tau ngāue mālohi ke toʻo atu ha ʻita pe tāufehiʻa ʻoku tau maʻu ki he niʻihi kehé. ʻE tokoni eni kia kitautolu ke fakahaaʻi ʻoku tau loto ke ngāue kia Sihova pea hoko ʻo ʻiloʻi lelei ange ia. Te tau hoko ʻo hangē ko e faʻahinga ko ia naʻe lea ki ai ʻa Sihová: “Te mou kumi kiate au, ʻo maʻu au, ʻo kapau te mou kumi ʻaki ʻa e kotoa ʻo homou loto. ʻIo, te u tuku ke mou maʻu au.”—Sel. 29:13, 14.
a Ko e fuakava foʻoú ʻoku fakamatalaʻi ia ʻi he vahe 14 ʻo e tohi God’s Word for Us Through Jeremiah.