LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w08 9/15 p. 20-24
  • Talitekeʻi ʻa e “Laumalie ʻOku ʻo Mamani”

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Talitekeʻi ʻa e “Laumalie ʻOku ʻo Mamani”
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2008
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Laumālie Māʻoniʻoní pe Laumālie ʻo e Māmaní?
  • ʻIloʻi ʻa e Fakaʻilonga Fakaefakatokanga Tokamuʻá
  • ʻOua ʻe Tuku Ke Mou Hoko ʻo “Mafatukituki”
  • Fakaʻehiʻehi mei he Kāsia ʻe he Loto-Moʻuá
  • Hanganaki “Tokangaʻi ʻa e Laumālié”
  • ʻAʻeva ʻi he Laumālié pea Moʻui ʻo Fakatatau ki Hoʻo Fakatapuí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2010
  • Maʻu ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtuá, ʻo ʻIkai ʻo e Māmaní
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2011
  • Ko e Hā ke Tataki Ai ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2011
  • Tokangaʻi ʻa e Laumālié pea Moʻui!
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2008
w08 9/15 p. 20-24

Talitekeʻi ʻa e “Laumalie ʻOku ʻo Mamani”

“Talaʻehai ko e laumalie ʻoku ʻo mamani kuo mau maʻu, ka ko e Laumalie ʻoku haʻu mei he ʻOtua.”—1 KOL. 2:12.

1, 2. (a) ʻI he kuohilí, ko e hā naʻe tuku ai ʻa e fanga kiʻi foʻi henga ʻi he ngaahi keliʻanga malala ʻi Pilitāniá? (e) Ko e hā ʻa e fakatuʻutāmaki ʻoku fehangahangai mo e kau Kalisitiané?

ʻI HE taʻu 1911, naʻe fakapaasi ai ʻe he kau maʻu mafai Pilitāniá ha lao naʻe faʻufaʻu ke fakahaofi ʻaki e moʻui ʻa e kau keli malalá. Ko e keliʻanga malala taki taha naʻe fiemaʻu ki ai ha ongo kiʻi foʻi henga ʻe ua. Ko e hā ʻa e taumuʻá? Kapau ʻe puna hake ha afi ʻi ha keliʻanga malala, ʻe lava ke ʻave holo ʻe he kau faifakahaofí ʻa e ongo foʻi hengá mo kinautolu ʻi lolofonua. Ko e ongo foʻi manupuna valevalé ni ʻoku uesiangofua kinaua ʻe he ngaahi kasa kona, hangē ko e kāponi monokisaité. Kapau ʻe hoko ʻo ʻuli ʻa e ʻeá, ʻe hā mei he ongo foʻi manupuná ʻa e ngaahi fakaʻilonga ʻo e faingataʻaʻia lahi, ʻo aʻu ki heʻena tō mei hona tuʻuʻangá. Ko e fakatokanga tōmuʻa ko ení naʻe mātuʻaki mahuʻinga. Ko e kāponi monokisaité ko ha kasa ia ʻoku ʻikai hano lanu mo ʻikai hano nanamu, ʻokú ne tāmate ʻaki hono taʻofi ʻa e fanga kiʻi sela toto kulokulá mei hono fetuku holo ʻo e ʻosikena ʻi he sinó. Ka ʻikai fai ha fakatokanga ki he fakatuʻutāmakí, ʻe lava ke pongia pea mate ai ʻa e kau faifakahaofí ʻo ʻikai ʻiloʻi naʻa nau konā.

2 ʻI ha ʻuhinga fakalaumālie, ʻoku fehangahangai ʻa e kau Kalisitiané mo ha tuʻunga meimei tatau mo e kau ngāue ʻi he keliʻanga malalá. Anga-fēfē? ʻI hono ʻoange ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá ʻa e ngāue ke malangaʻi ʻi māmani lahi ʻa e ongoongo leleí, naʻá ne ʻiloʻi naʻá ne fekauʻi atu kinautolu ki ha ʻātakai fakatuʻutāmaki, ko e ʻātakai ʻoku puleʻi ʻe Sētane pea mo e laumālie ʻo e māmaní. (Mt. 10:16; 1 Sione 5:19) Naʻe mātuʻaki hohaʻa ʻa Sīsū fekauʻaki mo ʻene kau ākongá he ʻi he pō ki muʻa ke ne pekiá, naʻá ne lotu ai ki heʻene Tamaí ʻo pehē: “ʻOku ʻikai te u pehē, ke ke toʻo kinautolu mei māmani, ka ke ke taʻofi kinautolu mei he Fili.”—Sione 17:15.

3, 4. Ko e hā ʻa e fakatokanga naʻe fai ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá, pea ko e hā ʻoku totonu ai ke tau mahuʻingaʻia ʻi he meʻa ko iá?

3 Naʻe fakatokanga ʻa Sīsū ki hono kau muimuí ʻo fekauʻaki mo e fakatuʻutāmaki ʻo e meʻa ʻe lava ke iku ai ki ha mate fakalaumālie. Ko ʻene ngaahi leá ʻoku ʻi ai hono ʻuhinga makehe kiate kitautolu, ʻi heʻetau moʻui ko ia lolotonga ʻa e fakaʻosiʻosi ʻo e fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi meʻá. Naʻá ne naʻinaʻi ki heʻene kau ākongá: “Mou ʻā pe . . . koeʻuhi ke mou lava ke hao mei he ngāhi meʻa ko ia fulipe ʻoku ene ke hoko; pea ke tuʻu ʻi he ʻao ʻo e Fanautama ʻa Tangata.” (Luke 21:34-36) Kae kehe, ko e meʻa fakafiefiá naʻe toe talaʻofa ʻe Sīsū ʻe ʻomai ʻe heʻene Tamaí ʻa e laumālie māʻoniʻoní ke fakafoki mai ʻenau manatú pea tokoniʻi kinautolu ke nau hanganaki ʻā mo nau mālohi.—Sione 14:26.

4 Fēfē kitautolu he ʻaho ní? ʻOku ala maʻu ʻa e laumālie māʻoniʻoni tatau ko iá ke ne tokoniʻi kitautolu? Kapau ko ia, ko e hā kuo pau ke tau fai ke maʻu ai iá? Ko e hā ʻa e laumālie ʻo e māmaní, pea ʻoku anga-fēfē ʻene ngāué? Pea ʻe lava fēfē ke tau talitekeʻi lavameʻa ʻa e laumālie ko eni ʻo e māmaní?—Lau ʻa e 1 Kolinito 2:12.

Laumālie Māʻoniʻoní pe Laumālie ʻo e Māmaní?

5, 6. Ko e hā ʻe lava ke fai maʻatautolu ʻe he laumālie māʻoniʻoní, ka ko e hā kuo pau ke tau fai ke maʻu ai iá?

5 Ko e tokonaki ʻo e laumālie māʻoniʻoní naʻe ʻikai fakangatangata pē ia ki he ʻuluaki senitulí. ʻOku ala maʻu ia ʻi he ʻahó ni, pea ko e laumālie ʻo e ʻOtuá ʻoku lava ke ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e mālohi ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú pea pehē ki hono fakaivia kitautolu ʻi heʻene ngāué. (Loma 12:11; Fili. 4:13) ʻOku toe lava ke ne fakatupu ʻiate kitautolu ʻa e ngaahi ʻulungāanga ongongofua hangē ko e ʻofa, anga-lelei mo e lelei, ʻa ia ko e ngaahi tafaʻaki ia ʻo e “fua ʻo e laumālié.” (Kal. 5:22, 23, NW) Kae kehe, ʻoku ʻikai ʻomai fakamālohiʻi ʻe he ʻOtua ko Sihová ʻa hono laumālie māʻoniʻoní ki he faʻahinga ʻoku ʻikai te nau loto ke talí.

6 ʻE ʻuhinga lelei leva ke tau ʻeke, ‘Ko e hā ʻe lava ke u fai ke maʻu ai ʻa e laumālie māʻoniʻoní?’ Sai, ʻoku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi meʻa ʻe lava ke tau fai. Ko ha sitepu mahuʻinga mo fai fakahangatonu—ko e kole ki he ʻOtuá ke ʻomai ia. (Lau ʻa e Luke 11:13.) Ko ha toe sitepu ʻaonga ʻe taha ko hono ako pea ngāueʻaki ʻa e akonaki ʻi he Folofola fakamānavaʻi ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá. (2 Tim. 3:16) Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai ko e tokotaha kotoa ʻokú ne lau pē ʻa e Tohi Tapú ʻokú ne maʻu ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá. Ka ʻi he taimi ʻoku ako ai ʻe ha Kalisitiane loto-moʻoni ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻe lava ke ne maʻu ai ʻa e ngaahi ongoʻi mo e fakakaukau ʻoku tapua mai ʻi he Folofola fakamānavaʻí. ʻOku toe mātuʻaki mahuʻinga ke tau tali kuo fakanofo ʻe Sihova ʻa Sīsū ko Hono fakafofonga pea ko e tokotaha ia ʻoku fakafou ai hono ʻomai ʻe he ʻOtuá ʻa hono laumālié. (Kol. 2:6) Ko ia ai, ʻoku tau loto ke fakatatau ʻetau moʻuí ki he faʻifaʻitakiʻanga mo e ngaahi akonaki ʻa Sīsuú. (1 Pita 2:21) Ko e lahi ange ʻetau feinga ke hangē ko Kalaisí, ko e lahi ange ia ʻo ʻetau maʻu ʻa e laumālie māʻoniʻoní.

7. ʻOku anga-fēfē hono tākiekina ʻa e faʻahinga tāutaha ʻe he laumālie ʻo e māmaní?

7 ʻI hono kehé, ko e laumālie ʻo e māmaní ʻokú ne tākiekina ʻa e kakaí ke nau tapua atu ʻa e ʻulungāanga ʻo Sētané. (Lau ʻa e Efeso 2:1-3.) Ko e laumālie ʻo e māmaní ʻoku ngāue ia ʻi ha ngaahi founga lahi. Hangē ko ia ʻoku hā mahino takatakai ʻiate kitautolu he ʻaho ní, ʻokú ne fakaʻaiʻai ʻa e angatuʻu ki he ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá. ʻOkú ne pouaki “ʻa e holi ʻo e kakano, mo e holi ʻo e mata, mo e ʻafungi ʻo e moʻui.” (1 Sione 2:16) ʻOkú ne fakatupu ʻa e ngaahi ngāue fakakakano, hangē ko e feʻauakí, tauhi ʻaitolí, ko e fai tukí, meheká, feʻiteʻitaní mo e konaá. (Kal. 5:19-21) Pea ʻokú ne ohi ʻa e lea fakafepaki ki he moʻoní ʻa ia ʻokú ne maumauʻi ʻa e meʻa ʻoku māʻoniʻoní. (2 Tim. 2:14-18) ʻOku hā mahino, ko e lahi ange hono fakaʻatā ʻe ha tokotaha ke tākiekina ia ʻe he laumālie ʻo e māmaní, ko e lahi ange ia ʻene hoko ʻo hangē ko Sētané.

8. Ko e hā ʻa e fili ʻoku tau fehangahangai kotoa mo iá?

8 Heʻikai lava ke tau moʻui ʻi ha tuʻunga fakalaumālie ʻataʻatā ʻo ʻikai ha tākiekina mei tuʻa. Ko e tokotaha taki taha kuo pau ke ne fili ʻa e meʻa te ne fakaʻatā ke ne puleʻi ʻa ʻene moʻuí—ko e laumālie māʻoniʻoní pe ko e laumālie ʻo e māmaní. Ko e faʻahinga ʻoku puleʻi he taimí ni ʻe he laumālie ʻo e māmaní ʻe lava ke nau tauʻatāina mei heʻene tākiekiná pea fakaʻatā ʻa e laumālie māʻoniʻoní ke ne tataki ʻenau moʻuí. Kae kehe, ʻoku toe malava ke hoko ʻa e tuʻunga fehangahangaí. Ko e faʻahinga ko ia naʻe tataki ʻi ha taimi ʻe he laumālie māʻoniʻoní ʻe lava ke hoko ʻo fakataueleʻi kinautolu ʻe he laumālie ʻo e māmaní. (Fili. 3:18, 19) Tau lāulea angé ki he founga ʻe lava ai ke tau talitekeʻi ʻa e laumālie ʻo e māmaní.

ʻIloʻi ʻa e Fakaʻilonga Fakaefakatokanga Tokamuʻá

9-11. Ko e hā e niʻihi ʻo e ngaahi fakaʻilonga fakaefakatokanga ʻoku hā ai ʻoku tākiekina nai kitautolu ʻe he laumālie ʻo e māmaní?

9 Ko e kau keli malala Pilitānia naʻe lave ki ai ki muʻá naʻa nau ngāueʻaki ʻa e ongo foʻi hengá ke na ʻomai ha fakatokanga tokamuʻa ʻo e ʻi ai ʻa e kasa koná. Kapau ʻe sio ha tokotaha keli malala ʻoku tō ha foʻi manupuna mei hono tuʻuʻangá, naʻá ne ʻiloʻi ʻoku fiemaʻu ke ne fai vave leva ha meʻa ke ne moʻui ai. ʻI ha ʻuhinga fakalaumālie, ko e hā e niʻihi ʻo e ngaahi fakaʻilonga fakaefakatokanga tokamuʻa ʻokú ne fakahaaʻi ʻoku tākiekina kitautolu ʻe he laumālie ʻo e māmaní?

10 ʻI heʻetau ʻuluaki ako ʻa e ngaahi moʻoni ʻoku ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá pea fakatapui ʻetau moʻuí kia Sihová, ʻoku ngalingali naʻa tau vēkeveke lau ʻa e Tohi Tapú. ʻOku ngalingali naʻa tau lotu tōtōivi mo fai maʻu pē ia. Pea naʻa tau fiefia ke maʻu ʻa e ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá, ʻo vakai ki he fakataha taki taha ko ha matavai ia ʻo e fakaivifoʻou fakalaumālie, ʻo hangē ha feituʻu ʻoku maʻu ai ʻa e vai ʻi he toafá ki ha tangata fieinua. Ko e ʻalunga ko iá naʻe tokoniʻi ai kitautolu ke tau mavahe pea hanganaki mavahe ai pē mei he laumālie ʻo e māmaní.

11 ʻOku tau kei feinga ke lau ʻa e Tohi Tapú ʻi he ʻaho taki taha? (Sāme 1:2) ʻOku fai maʻu pē mo loto-moʻoni ʻetau ngaahi lotú? ʻOku tau ʻofa ʻi he ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá, ʻo maʻu ʻa e fakatahá kotoa ʻi he uike taki taha? (Sāme 84:10) Pe kuo mole meiate kitautolu ʻa e niʻihi ia ʻo e ngaahi tōʻonga lelei ko ení? Ko e moʻoni, ʻoku lahi nai hotau fatongia ʻe fiemaʻu ki ai hotau taimí mo e iví, pea ʻe lava ke hoko ko e pole ke tauhi maʻu ha founga-tuʻumaʻu lelei fakalaumālie. Ka ʻo kapau kuo hōloa ʻa e niʻihi ʻo ʻetau ngaahi tōʻonga leleí ʻi he faai mai ʻa e taimí, ʻikai ʻoku lava ke pehē ʻoku tākiekina kitautolu ʻe he laumālie ʻo e māmaní? Te tau fai he taimí ni ha feinga mālohi ke fakafoki mai ʻa e ngaahi tōʻonga lelei naʻa tau maʻu ki muʻá?

ʻOua ʻe Tuku Ke Mou Hoko ʻo “Mafatukituki”

12. Ko hai naʻe tala ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá ke “lamasi” pea ko e hā hono ʻuhingá?

12 Ko e hā ʻa e toe meʻa ʻe lava ke tau fai ke talitekeʻi ʻaki ʻa e laumālie ʻo e māmaní? ʻI he taimi naʻe naʻinaʻi ai ʻa Sīsū ki heʻene kau ākongá ke nau “ʻā,” ko e toki ʻosi pē ia ʻene fakatokanga kiate kinautolu ʻo fekauʻaki mo ha ngaahi fakatuʻutāmaki ʻe niʻihi. “Mou lamasi kimoutolu,” ko ʻene leá ia, “naʻa ʻiloange ʻe mafatukituki homou loto, ko e meʻa ʻi he faʻa kai, mo e faʻa inu, mo e faʻa lotomoʻua ki he moʻui ni, pea lapasi kimoutolu ʻe he ʻaho ko ia ʻo hangē ko ha hele puna.”—Luke 21:34, 35.

13, 14. Ko e hā ʻa e faʻahinga fehuʻi ʻe feʻungamālie ke ʻeke hifo kiate kitautolu fekauʻaki mo e kaí pea mo e inú?

13 Fakakaukau fekauʻaki mo e fakatokanga ko iá. Naʻe fakahalaiaʻi ʻe Sīsū ʻa e fiefia ʻi he meʻakaí mo e inú? ʻIkai! Naʻá ne lāuʻilo ki he ngaahi lea ʻa Solomoné: “Kuo u ʻilo ʻoku ʻikai ha lelei ʻi he nofo, ka ke te [ki he fānau ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá] fiefia mo fai lelei lolotonga ʻete moʻui. Ka ko eni foki, ko e kai mo inu ʻa e tangata kotoa pe, mo ʻene ʻilo lelei ʻi heʻene ngaahi ngaue kehekehe, ko e meʻa foaki ia ʻa e ʻOtua.” (Koh. 3:12, 13) Neongo ia, naʻe ʻiloʻi ʻe Sīsū ko e laumālie ʻo e māmaní ʻokú ne pouaki ha taʻemapuleʻi-kita ʻi he ongo tafaʻaki ko iá.

14 ʻE lava fēfē ke tau fakapapauʻi ko e laumālie ʻo e māmaní kuo ʻikai te ne fakakuihi kitautolu ʻi he fekauʻaki mo e fakatuʻutāmaki ʻo e kai ʻo fuʻu hulú pe ko e inu ʻo fuʻu hulú? ʻE lava ke tau ʻeke hifo kiate kitautolu: ‘ʻOku anga-fēfē ʻeku tali ki hono lau ha akonaki ʻi he Tohi Tapú pe ʻi heʻetau ʻū tohí ʻo fekauʻaki mo e kai fakaputá? ʻOku ou hehema ke fakataʻeʻaongaʻi ʻa e akonaki ko ení ʻi he pehē ʻoku ʻikai mahuʻinga pe fuʻu tōtuʻa, ʻo fai nai ha ngaahi kalofanga pe fakatonuhiaʻi ʻeku ngaahi tōʻongá?a Ko e hā ʻeku fakakaukau ki he faleʻi fekauʻaki mo e ʻolokaholó, ki hono ngāueʻakí—kapau ʻokú te inu—ʻo fakafuofua mo pau ke fakaʻehiʻehi mei he “faʻa konā”? ʻOku ou fakamaʻamaʻaʻi ʻa e faleʻi ko iá, ʻo ongoʻi ʻi ha ʻuhinga ʻoku ʻikai kaunga ia kiate au? Kapau ʻoku fakahaaʻi ʻe he niʻihi kehé ha hohaʻa fekauʻaki mo ʻeku inú, ʻoku ou tuli tonuhia pe ʻita? ʻOku ou fakaʻaiʻai ʻa e niʻihi kehé ke ʻoua te nau fuʻu tokanga ki he akonaki ko ia ʻa e Tohi Tapú?’ ʻIo, ko e fakakaukau ʻa ha taha ko ha fakaʻilonga ia pe ʻoku tākiekina ʻe he laumālie ʻo e māmaní.—Fakafehoanaki mo e Loma 13:11-14.

Fakaʻehiʻehi mei he Kāsia ʻe he Loto-Moʻuá

15. Ko e hā ʻa e hehema fakaetangata naʻe fakatokanga ki ai ʻa Sīsuú?

15 Ko e toe sitepu mātuʻaki mahuʻinga ʻo hono talitekeʻi ʻa e laumālie ʻo e māmaní ʻoku kau ki ai ʻa hono mapuleʻi ʻo e loto-moʻuá. Naʻe ʻiloʻi ʻe Sīsū ʻi he tuʻunga ko e ngaahi meʻa fakatupu taʻehaohaoá, ʻoku tau maʻu ha hehema ke loto-moʻua fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakaʻahó. Naʻá ne lea anga-ʻofa ki heʻene kau ākongá: “ʻOua naʻa mou lotomoʻua.” (Mt. 6:25) ʻOku mahinongofua ʻoku tau hohaʻa fekauʻaki mo e ngaahi ʻīsiu mahuʻinga, hangē ko hono fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá, tokangaʻi ʻa e ngaahi fatongia faka-Kalisitiané, pea mo hono tokonaki ʻa e ngaahi meʻa tefito ki he moʻuí maʻa hotau fāmilí. (1 Kol. 7:32-34) Ko e hā leva ʻe lava ke tau ako mei he fakatokanga ʻa Sīsuú?

16. Ko e hā ʻa e uesia ʻoku fai ʻe he laumālie ʻo e māmaní ki he kakai tokolahi?

16 Ko e laumālie ʻo e māmaní, mo ʻene fakamamafa ki he ʻafungi ʻo e moʻuí, ʻoku uesia ai ʻa e faʻahinga tokolahi tāutaha ʻi ha loto-moʻua ʻoku ʻikai lelei. ʻOku ʻai ʻe he māmaní ke tau tui ko e paʻangá ʻoku maʻu ai ʻa e maluʻangá pea ko e mahuʻinga ʻo ha taha ʻoku fakafuofuaʻi ia ʻo ʻikai ʻi hono ngaahi ʻulungāanga fakalaumālié, ka ʻi he lahi mo e tuʻunga ʻoku ʻi ai ʻene koloá. Ko e faʻahinga kuo kākaaʻi ʻe he fakakaukau ko ení te nau ngāue hangē ha pōpulá ke maʻu ʻa e koloá pea ʻoku nau hokohoko loto-moʻua fekauʻaki mo hono maʻu mai ʻa e ngaahi koloa foʻou tahá, lahi tahá mo fakamuimui tahá. (Pal. 18:11) Ko ha vakai fehālaaki pehē ki he ngaahi meʻa fakamatelié ʻokú ne fakatupunga ʻa e loto-moʻua ʻa ia ʻoku kāsia ai ha fakalakalaka fakalaumālie ʻa ha tokotaha.—Lau ʻa e Mātiu 13:18, 22.

17. ʻE lava fēfē ke tau fakaʻehiʻehi mei hono kāsia ʻe he loto-moʻuá?

17 ʻE lava ke tau fakaʻehiʻehi mei he kāsia ʻe he loto-moʻuá kapau ʻoku tau talangofua ki he fekau ʻa Sīsuú: “Ka mou fuofua kumi ae buleaga oe Otua, mo ene maonioni.” ʻOku fakapapauʻi mai ʻe Sīsū kapau te tau fai ki he fekaú ni, ʻe tānaki mai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau fiemaʻu moʻoní. (Mt. 6:33, PM) ʻE lava fēfē ke tau fakahāhā ʻoku tau tui ki he palōmesi ko ení? Ko e founga ʻe taha ko e fuofua kumi ki he māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá—ʻo muimui ki he tuʻunga ʻa e ʻOtuá ʻi he meʻa ʻoku totonu fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakapaʻangá. Hangē ko ení, ʻoku tau fakafisi ke fakafonu loi ʻa e totongi tukuhaú pe ke tala naʻa mo ha fanga “kiʻi” loi ʻi heʻetau ngaahi feangai fakapisinisí. ʻOku tau fai ʻa e meʻa kotoa ʻi hotau mālohí ke fai ki heʻetau ngaahi alea ʻi he meʻa fakapaʻangá, ʻo ʻai ʻetau ‘ʻIó ke ʻIo’ ʻi he taimi ʻoku totongi ai ʻa e ngaahi moʻuá. (Mt. 5:37; Sāme 37:21) Ko e faitotonu peheé heʻikai te ne ʻai ke koloaʻia ha tokotaha, ka ʻoku maʻu ai ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá, fakatupu ha konisēnisi maʻa, pea fakasiʻisiʻi lahi ai ʻa e loto-moʻuá.

18. Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga lelei naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū maʻatautolú, pea ʻoku anga-fēfē ʻetau maʻu ʻaonga ʻi he faʻifaʻitaki kiate iá?

18 Ko e fuofua kumi ki he Puleʻangá ʻoku kau ki ai hono ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku totonu ke fakamuʻomuʻá. Fakakaukau angé ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú. ʻI he taimi ʻe niʻihi, naʻá ne tui ai ha vala tupenu lelei. (Sione 19:23) Naʻá ne fiefia ʻi hono maʻu ʻa e meʻakaí mo e uainé ʻi he feohi mo e ngaahi kaumeʻa lelei. (Mt. 11:18, 19) Ka ko e ngaahi koloá mo e fakafiefiá naʻe hangē ia ha meʻa fakalelei pē pe fakaifoifo ʻi heʻene moʻuí, ʻo ʻikai ko e meʻa tefitó. Ko e meʻakai ʻa Sīsuú ko hono fai ʻa e finangalo ʻo Sihová. (Sione 4:34-36) ʻOku mātuʻaki fakafiemālie ʻa e moʻuí ʻi he taimi ʻoku tau faʻifaʻitaki ai ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú! ʻOku tau maʻu ʻa e fiefia ʻi hono tokoniʻi ʻa e kakai ʻoku lōmekiná ke nau maʻu ʻa e fakafiemālie mei he Tohi Tapú. ʻOku tau maʻu ʻa e ʻofa mo e poupou ʻa e fakatahaʻangá. Pea ʻoku tau ʻai ʻa e loto ʻo Sihová ke fiefia. ʻI hono ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku totonu ke tau fakamuʻomuʻá, ʻoku ʻikai puleʻi ai kitautolu ʻe he koloá mo e mālié. ʻI hono kehé, ko e ongo sevāniti, pe meʻangāue ia, ʻoku tokoni kiate kitautolu ʻi heʻetau lotu kia Sihová. Pea ko ʻetau longomoʻui ange ʻi he ngāue ʻoku poupou ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ngalingali ko e siʻi ange ia ke ikuʻi kitautolu ʻe he laumālie ʻo e māmaní.

Hanganaki “Tokangaʻi ʻa e Laumālié”

19-21. ʻE lava fēfē ke tau hanganaki “tokangaʻi ʻa e laumālié,” pea ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fai peheé?

19 ʻOku muʻomuʻa ʻa e fakakaukaú ʻi he ngāué. Ko e meʻa ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e tokolahi ko e ngāue taʻefakakaukaú ʻoku faʻa hoko ko e ngaahi ngāue ia naʻe ueʻi ʻe he fakakaukau fakakakano. Ko ia ai, ko e ʻapositolo ko Paulá ʻokú ne fakamanatu mai kiate kitautolu ʻa e fiemaʻu ke maluʻi ʻetau fakakaukaú. Naʻá ne tohi: “Ko kinautolu ʻoku nau fāitaha mo e kakanó ʻoku nau fakakaukau ki he ngaahi meʻa ʻo e kakanó, ka ko kinautolu ʻoku fāitaha mo e laumālié ʻoku nau fakakaukau ki he ngaahi meʻa ʻo e laumālié.”—Loma 8:5, NW.

20 ʻE lava fēfē ke tau fakaʻehiʻehi mei hono ʻai ʻetau fakakaukaú—pea hoko ai mo ʻetau ngāué—ke puleʻi ʻe he laumālie ʻo e māmaní? Kuo pau ke tau maluʻi hotau ʻatamaí, ʻo feinga ʻi he lahi taha ʻe ala lavá ke taʻofi ke ʻoua ʻe hū ki ai ʻa e ngaahi fakakaukau ʻa e māmaní. Ko e fakatātaá, ʻi hono fili ʻa e fakafiefiá, ʻoku tau fakafisi ke tuku ke ʻuliʻi hotau ʻatamaí ʻe he ngaahi polokalama ʻoku fakaʻaiʻai ai ʻa e ʻulungāanga taʻetāú pe ko e fakamālohí. ʻOku tau ʻiloʻi ko e laumālie māʻoniʻoni pe maʻa ʻo e ʻOtuá, heʻikai nofo ia ʻi ha ʻatamai ʻoku ʻuli. (Sāme 11:5; 2 Kol. 6:15-18) ʻIkai ko ia pē, ʻoku tau fakaafeʻi ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá ki hotau ʻatamaí fakafou ʻi hono lau maʻu pē ʻa e Tohi Tapú, lotu, fakalaulauloto mo hono maʻu ʻa e fakatahá. Pea ʻoku tau ngāue fakataha mo e laumālie ko iá ʻi heʻetau kau maʻu pē ʻi he ngāue fakamalanga faka-Kalisitiané.

21 Ko e moʻoni, kuo pau ke tau talitekeʻi ʻa e laumālie ʻo e māmaní mo e ngaahi holi fakakakano ʻokú ne fakaʻaiʻaí. Ka ko e fai peheé ʻoku tuha ia mo ʻetau feinga fakamātoató, koeʻuhi hangē ko e fakamatala ʻa Paulá, “ko hono tokangaʻi ʻa e kakanó ʻoku ʻuhinga iá ko e mate, ka ko hono tokangaʻi ʻa e laumālié ʻoku ʻuhinga iá ko e moʻui pea mo e melino.”—Loma 8:6, NW.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Ko e kai fakaputá ko ha tuʻunga fakaeʻatamai ia, ko e tuʻunga ʻoku fakaʻilongaʻi ʻaki ʻa e mānumanu pe maʻu tōtuʻa. Ko ia ai, ʻoku fakapapauʻi ʻa e kai fakaputá, ʻo ʻikai ʻi he sino ʻo ha taha, ka ʻi he anga ʻo ʻene fakakaukau ki he meʻakaí. ʻOku sino feʻunga pē nai ha taha, pe tutue nai neongo ia ʻokú ne hoko ʻo kai fakaputa. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e fuʻu mamafá ʻi he ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi ko e tupu ia mei ha mahaki, pe ko ha ngaahi meʻa tukufakaholo fakafāmili ʻoku hoko nai ai ʻa e fuʻu sinó. Ko hono tefitó pe ʻoku mānumanu tōtuʻa ha tokotaha, ʻo tatau ai pē pe ko e hā hono mamafá, ʻi he fekauʻaki mo e kaí.—Sio ki he “Ngaahi Fehuʻi mei he Kau Lautohí” ʻi he ʻīsiu ʻo e Taua Leʻo ʻo Nōvema 1, 2004.

ʻOkú Ke Manatuʻi?

• Ke maʻu ʻa e laumālie māʻoniʻoní, ko e hā ʻoku totonu ke tau faí?

• Ko e hā ʻa e ngaahi founga ʻe lava ke uesia ai kitautolu ʻe he laumālie ʻo e māmaní?

• ʻE lava fēfē ke tau talitekeʻi ʻa e laumālie ʻo e māmaní?

[Fakatātā ʻi he peesi 21]

Ki muʻa ke ʻalu ki he ngāué pe ki he akó, lotu ʻo kole ʻa e laumālie māʻoniʻoní

[Fakatātā ʻi he peesi 23]

Kuo pau ke tau tauhi hotau ʻatamaí ke maʻa, tauhi ha tōʻonga pisinisi lelei, pea maʻu feʻunga

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share