Te Mou Hoko ko ha “Buleaga oe Kau Taulaeiki”
“Te mou iate au koe buleaga oe kau taulaeiki.”—ʻEKI. 19:6 [9:5], PM.
1, 2. Ko e hā ʻa e maluʻi naʻe fiemaʻu ʻe he fefiné, pea ko e hā hono ʻuhingá?
KO E ʻuluaki kikite ʻi he Tohi Tapú ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ia ki hono mahinoʻi ʻa e founga ʻe fakahoko ai ʻa e taumuʻa ʻa e ʻOtuá. ʻI he taimi naʻe fai ai ʻe he ʻOtuá ʻa e talaʻofa ʻi ʻĪtení, naʻá ne pehē: “Te u ʻai ke mo fetāufehiʻa ʻaki, ʻa koe [Sētane] mo e fefine, pea ko ho hako mo hono hako.” ʻE lahi fēfē ʻa e fetāufehiʻaʻaki ko ení? Naʻe pehē ʻe Sihova: “ʻE laiki ʻe ia [hako ʻo e fefiné] ho ʻulu [Sētane], pea te ke laiki ʻe koe ʻa hono muivaʻe.” (Sēn. 3:15) Ko e fetāufehiʻaʻaki ʻi he vahaʻa ʻo Sētane mo e fefiné ʻe hoko ʻo lahi ʻaupito he ʻe ngāueʻaki ʻe he Tēvoló ʻa e kotoa hono mālohí ke fakaʻauha ʻa e hako ko ení.
2 Tāneʻineʻi ke lotu ʻa e tokotaha-tohi-sāmé fekauʻaki mo e kakai ʻa e ʻOtuá: “Vakai ʻoku uʻulu ho ngaahi fili: Pea ko kinautolu ʻoku fehiʻa kiate koe ʻoku nau ʻulu mahiki. ʻOku nau ʻai fakalilolilo ʻa e tuʻutuʻuni ki ho kakai, ʻoku nau puleakiʻi ha meʻa ki ho kau maluʻi. ʻOku nau pehe, Haʻuā ke tau tuʻusi kinautolu ke ʻoua naʻa toe lau ko e kakai.” (Saame 83:2-4) Ko e taumuʻa ʻa Sētané ke fakaʻauha mo fakameleʻi ʻa e laine fakafāmili ʻo e hakó. Ke maluʻi ʻa e hakó pea fakapapauʻi ʻe fakahoko ʻa e Puleʻanga Faka-Mīsaiá, naʻe toe fai ʻe Sihova ha ngaahi fuakava.
KO HA FUAKAVA ʻOKÚ NE MALUʻI ʻA E HAKÓ
3, 4. (a) Ko fē ʻa e taimi naʻe hoko ai ʻo fakalao ʻa e fuakava Laó, pea ko e hā naʻe loto ʻa e puleʻanga ʻo ʻIsilelí ke faí? (e) Naʻe faʻu ʻa e fuakava Laó ke ne maluʻi ʻa e hā?
3 Hili ʻa e tupulaki ʻo aʻu ki he laui miliona ʻa e hako ʻo ʻĒpalahame, ʻAisake mo Sēkopé, naʻe ʻai kinautolu ʻe Sihova ko e puleʻanga ʻo ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá. Koeʻuhi ko Mōsese ʻa e tokotaha fakalaloá, naʻe fai ʻe he ʻOtuá ha fuakava makehe mo e puleʻanga ko ení. Naʻe ʻoange kia kinautolu ʻe Sihova ʻa e Laó, pea naʻe loto ʻa e kau ʻIsilelí ke talangofua ki ai. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú ko Mōsesé “naʻa ne toʻo ʻa e tohi ʻo e fuakava, ʻo ne lau ia ʻi he ʻao ʻo e kakai, pea naʻa nau pehe, Ko e meʻa kotoa kuo folofola ki ai ʻa Sihova te mau fai, pea te mau talangofua ki ai. Pea toʻo ʻe Mosese ʻa e toto [ʻo e feilaulau fanga pulú], ʻo ne afuhi ʻaki ʻa e kakai, ʻo ne pehe, Ko e toto fuakava eni, ʻa e fuakava kuo fai ʻe Sihova mo kimoutolu ʻi he funga ʻo e ngaahi lea ni kotoa.”—ʻEki. 24:3-8.
4 Ko e fuakava Laó naʻe hoko ʻo fakalao ʻi he taʻu 1513 ki muʻa ʻia Kalaisí. Fakafou ʻi he fuakava ko iá, naʻe fili ʻe Sihova ʻa e puleʻanga ʻo ʻIsileli ʻi he kuonga muʻá ki ha taumuʻa makehe. ʻE hoko ʻa e ʻOtuá ko honau Fakamaau, Tokotaha Foaki-Lao mo e Tuʻi. (ʻAi. 33:22) ʻOku fakahaaʻi ʻi he hisitōlia ʻo ʻIsilelí ʻa e meʻa ʻoku hoko ʻi he taimi ʻoku talangofua pe talangataʻa ai ʻa e kakaí ki he ngaahi tuʻunga māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá. Ko e talangofua ki he Lao ʻa e ʻOtuá naʻe ʻuhinga iá naʻe ʻikai ke ʻatā ai ki he kau ʻIsilelí ke nau mali mo e kau panganí pe lotu ki he ngaahi ʻotua kehé. Naʻe faʻu ʻa e Laó ke maluʻi ʻa e hako ʻo ʻĒpalahamé mei hono fakameleʻí.—ʻEki. 20:4-6; 34:12-16.
5. (a) Ko e hā ʻa e faingamālie naʻe ʻoange ʻe he fuakava Laó ki he puleʻanga ʻo ʻIsilelí? (e) Ko e hā naʻe talitekeʻi ai ʻe he ʻOtuá ʻa ʻIsilelí?
5 ʻI he malumalu ʻo e fuakava Laó, naʻe fakanofo ha kau taulaʻeiki ke ngāue ʻi ʻIsileli. Ko e kau taulaʻeiki ko iá ko ha fakatātā ia ʻo ha kulupu ʻe taha ʻo e kau taulaʻeiki ʻa ia ʻi he kahaʻú te nau ngāue ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻi ha founga lelei ange. (Hep. 7:11; 10:1) Ko hono moʻoní, naʻe ʻoange ʻe he fuakava Laó ki he puleʻanga ʻo ʻIsilelí ʻa e faingamālie ke hoko ko ha “buleaga oe kau taulaeiki.” Ke maʻu ʻa e monū ko ení, naʻe pau ki he kau ʻIsilelí ke nau talangofua ki he ngaahi lao ʻa Sihová. (Lau ʻa e ʻEkisoto 19:5, 6, PM.) Kae kehe, naʻe ʻikai ke nau talangofua. Naʻe ʻikai ke tali ʻe ʻIsileli ʻa e Mīsaiá, ʻa e konga tefito ʻo e hako ʻo ʻĒpalahamé. Ka, naʻa nau talitekeʻi ʻa Sīsū, pea naʻe talitekeʻi kinautolu ʻe he ʻOtuá.
Ko e talangataʻa ʻa ʻIsilelí naʻe ʻikai ʻuhinga iá naʻe ʻikai ke lavameʻa ʻa e fuakava Laó (Sio ki he palakalafi 3-6)
6. Ko e hā ʻa e taumuʻa ʻo e Laó?
6 Koeʻuhí ko e ʻikai ke nau nofoʻaki faitōnunga ki he ʻOtuá naʻe ʻikai ke hoko ʻa e puleʻanga ʻo ʻIsilelí ko ha puleʻanga ʻo e kau taulaʻeiki. Ka ʻoku ʻikai ʻuhinga eni ia naʻe ʻikai ke lavameʻa ʻa e Laó. Naʻe maluʻi ʻe he Laó ʻa e hakó pea tokoniʻi ʻa e kakaí ke nau ʻiloʻi ʻa e Mīsaiá. ʻI he haʻu pē ʻa Kalaisi ki he māmaní pea ʻiloʻí, naʻe fakahoko ʻa e Laó. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ko Kalaisí ko e ngataʻanga ia ʻo e Laó.” (Loma 10:4) Ko ia, ko e hā ʻa e kulupu te nau maʻu ʻa e faingamālie ke hoko ko ha puleʻanga ʻo e kau taulaʻeikí? Naʻe fai ʻe Sihova ha aleapau fakalao ʻe taha ke faʻu ha puleʻanga foʻou.
FAʻU HA PULEʻANGA FOʻOU
7. Ko e hā naʻe tomuʻa tala ʻe Sihova fakafou ʻia Selemaiá?
7 Ki muʻa fuoloa ke kaniseli ʻa e fuakava Laó, naʻe tomuʻa tala ʻe Sihova fakafou ʻi he palōfita ko Selemaiá ʻo pehē te Ne fai ha “fuakava foou” mo e puleʻanga ʻo ʻIsilelí. (Lau ʻa e Selemaia 31:31-33.) Ko e fuakava ko iá ʻe kehe ia mei he fuakava Laó koeʻuhí heʻikai fiemaʻu ai ʻa e ngaahi feilaulau monumanu ki he fakamolemole ʻo e ngaahi angahalá. Naʻe malava fēfē ia?
8, 9. (a) Ko e hā ʻoku malava fakafou ʻi he toto ʻo Sīsuú? (e) Ko e hā ʻa e faingamālie naʻe ʻatā ki he faʻahinga ʻi he fuakava foʻoú? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)
8 ʻI he taʻu ʻe lauingeau ki mui ai, ʻi Nīsani 14 ʻi he taʻu 33, naʻe kamataʻi ʻe Sīsū ha kātoanga foʻou, ko e Kai Efiafi ʻa e ʻEikí. ʻI he lea fekauʻaki mo e ipu uainé, naʻe tala ange ʻe Sīsū ki heʻene kau ʻapositolo faitōnunga ʻe toko 11: “Ko e ipú ni ʻoku ʻuhinga ia ki he fuakava foʻou ʻoku faiʻaki hoku totó, ʻa ia ʻe lilingi koeʻuhi ko kimoutolu.” (Luke 22:20) Fakatatau ki he fakamatala ʻa Mātiú, naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻOku ʻuhinga eni ki hoku ‘toto ʻo e fuakavá,’ ʻa ia ʻe lilingi koeʻuhi ko e tokolahi ki he fakamolemole ʻo e ngaahi angahalá.”—Māt. 26:27, 28.
9 Ko e toto ʻo e feilaulau ʻa Sīsuú ʻoku ʻai ai ke fakalao ʻa e fuakava foʻoú. Ko e toto ko iá naʻe foaki tuʻo taha pē, pea ʻoku ʻai ai ke malava ki he tokolahi ke maʻu ʻa e fakamolemole ʻo e ngaahi angahalá ʻo taʻengata. ʻOku ʻikai ke kau ʻa Sīsū ʻi he fuakava foʻoú. ʻOku ʻikai haʻane angahala, ko ia ʻoku ʻikai ke ne fiemaʻu ha fakamolemole. Ka ʻe lava ke ngāueʻaki ʻe he ʻOtuá ʻa e mahuʻinga ʻo e feilaulau ʻa Sīsuú ke maʻu ʻaonga ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻE lava ke ne toe ngāueʻaki hono laumālie māʻoniʻoní ke paniʻaki ʻa e faʻahinga faitōnunga ʻe niʻihi ʻo e tangatá pea ohi kinautolu “ko e ngaahi foha.” (Lau ʻa e Loma 8:14-17.) ʻOku malava ke vakai ʻa Sihova kia kinautolu ʻo hangē ko ia ko ʻene vakai ki hono ʻAló, ʻa Sīsū, ʻa ia ʻoku ʻikai haʻane angahala. Ko e faʻahinga pani ko ení te nau hoko “ko e ngaahi kaungāʻea fakataha mo Kalaisi.” Te nau toe maʻu foki ʻa e faingamālie mo e monū ʻa ia naʻe mole mei he puleʻanga ʻo ʻIsilelí, ʻa ia ko e hoko ko ha “buleaga oe kau taulaeiki.” Naʻe lea ʻa e ʻapositolo ko Pitá fekauʻaki mo kinautolu: “Ko kimoutolú ‘ko ha matakali kuo fili, ko ha tuʻunga taulaʻeiki fakatuʻi, ko ha puleʻanga māʻoniʻoni, ko ha kakai ke hoko ko ha koloa makehe, koeʻuhi ke mou talaki atu ʻa e ngaahi lelei’ ʻo e tokotaha naʻá ne ui kimoutolu mei he fakapoʻulí ki he maama fakaofo ʻaʻaná.” (1 Pita 2:9) ʻOku hā mahino, ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ʻa e fuakava foʻoú! ʻOku fakaʻatā ai ʻa e kau ākonga ʻa Sīsuú ke nau hoko ko e konga hono ua ʻo e hako ʻo ʻĒpalahamé.
HOKO ʻO FAKALAO ʻA E FUAKAVA FOʻOÚ
10. Ko fē ʻa e taimi naʻe hoko ai ʻo fakalao ʻa e fuakava foʻoú, pea ko e hā naʻe ʻikai fakalao ai ia ki muʻa aí?
10 Naʻe ʻikai fakalao ʻa e fuakava foʻoú ʻi he Kai Efiafi ʻa e ʻEikí. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ke hoko ʻo fakalao ʻa e fuakavá, naʻe pau ke foki ʻa Sīsū ki hēvani pea foaki atu ki he ʻOtuá ʻa e mahuʻinga ʻo ʻene feilaulaú. Pehē foki, ko e faʻahinga te nau hoko “ko e ngaahi kaungāʻea fakataha mo Kalaisi” naʻe fiemaʻu ke pani kinautolu ʻaki ʻa e laumālie māʻoniʻoní. Ko ia ko e fuakava foʻoú naʻe fakalao ia ʻi he Penitekosi ʻi he taʻu 33 ʻi he taimi naʻe maʻu ai ʻe he kau ākonga ʻa Sīsuú ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá.
11. Naʻe anga-fēfē hono ʻai ʻe he fuakava foʻoú ke malava fakatouʻosi ki he kau Siú mo e kau Senitailé ke nau hoko ko e konga ʻo e ʻIsileli fakalaumālié, pea ko e toko fiha te nau kau ʻi he fuakava foʻoú?
11 ʻI he taimi naʻe fanongonongo ai ʻe Sihova fakafou ʻia Selemaia te ne fai ha fuakava foʻou mo ʻIsilelí, naʻe fakahaaʻi heni ko e fuakava Laó ʻe faifai atu ʻo ʻikai toe fiemaʻu. Naʻe ngata ʻa e Laó ʻi he taimi naʻe hoko ai ʻo fakalao ʻa e fuakava foʻoú. (Hep. 8:13) Fakafou ʻi he fuakava foʻoú, fakatouʻosi ʻa e kau Siú mo e kau Senitaile taʻekamú te nau maʻu ha faingamālie tatau ke hoko ko e ngaahi kaungāʻea ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, koeʻuhí ko honau “kamú ko e kamu ʻo e lotó ʻi he laumālie, ʻo ʻikai ʻi ha lao kuo tohi.” (Loma 2:29) ʻE ʻai ʻe he ʻOtuá ʻene ngaahi laó ki honau ʻatamaí pea ki honau lotó. (Hep. 8:10) Ko e fuakava foʻoú ʻoku kau ai ʻa e kau pani ʻe toko 144,000. ʻOku faʻuʻaki kinautolu ha puleʻanga foʻou ʻa ia ʻoku ui ko e “ʻIsileli ʻa e ʻOtuá,” pe ʻIsileli fakalaumālié.—Kal. 6:16; Fkh. 14:1, 4.
12. ʻOku anga-fēfē ʻa e fehoanaki ʻa e fuakava Laó mo e fuakava foʻoú?
12 ʻOku anga-fēfē ʻa e fehoanaki ʻa e fuakava Laó mo e fuakava foʻoú? Ko e fuakava Laó naʻe ʻi he vahaʻa ʻo Sihova mo e puleʻanga ʻo ʻIsilelí, pea ko e fuakava foʻoú naʻe ʻi he vahaʻa ʻo Sihova mo e ʻIsileli fakalaumālié. Ko Mōsese ʻa e fakalaloa ʻo e fuakava Laó, pea ko Sīsū ʻa e Fakalaloa ʻo e fuakava foʻoú. Naʻe hoko ʻo fakalao ʻa e fuakava Laó fakafou ʻi he toto ʻo ha fanga manu, pea naʻe hoko ʻo fakalao ʻa e fuakava foʻoú fakafou ʻi he toto ʻo e feilaulau ʻa Sīsuú. ʻI he malumalu ʻo e fuakava Laó, naʻe takimuʻa ʻa Mōsese ʻi he puleʻanga ʻo ʻIsilelí. Ko Sīsū, ʻa e ʻUlu ʻo e fakatahaʻangá, ko e Takimuʻa ia ʻo e faʻahinga ʻoku ʻi he malumalu ʻo e fuakava foʻoú.—ʻEf. 1:22.
13, 14. (a) ʻOku anga-fēfē ʻa e fekauʻaki ʻa e fuakava foʻoú mo e Puleʻangá? (e) Ko e hā ʻoku fiemaʻu ki he ʻIsileli fakalaumālié kae malava ke nau pule fakataha mo Kalaisi ʻi hēvaní?
13 ʻOku anga-fēfē ʻa e fekauʻaki ʻa e fuakava foʻoú mo e Puleʻangá? ʻOku faʻu ʻe he fuakava ko ení ha puleʻanga māʻoniʻoni ʻa ia te nau maʻu ʻa e faingamālie ke hoko ko e ngaahi tuʻi mo e kau taulaʻeiki ʻi he Puleʻanga ʻo hēvaní. Ko e puleʻanga ko iá ʻoku faʻuʻaki ia ʻa e konga hono ua ʻo e hako ʻo ʻĒpalahamé. (Kal. 3:29) Ko ia ko e fuakava foʻoú ʻoku fakapapauʻi ai ko e fuakava ʻia ʻĒpalahamé ʻe hoko moʻoni.
14 Ko e fuakava foʻoú ʻoku faʻuʻaki ia ʻa e puleʻanga ʻo ʻIsileli fakalaumālié pea ko e makatuʻunga fakalao ia ki he kau paní ke nau hoko “ko e ngaahi kaungāʻea fakataha mo Kalaisi.” Ka ʻe lava fēfē ke pule fakataha ʻa e kau paní mo Sīsū ko e ngaahi tuʻi mo e kau taulaʻeiki ʻi hēvani? ʻOku fiemaʻu ki ai ha aleapau fakalao ʻe taha.
KO HA FUAKAVA ʻOKU ʻATĀ AI KI HA NIʻIHI KE PULE FAKATAHA MO KALAISI
15. Ko e hā ʻa e fuakava fakafoʻituitui naʻe fai ʻe Sīsū mo ʻene kau ʻapositolo faitōnungá?
15 Hili hono fokotuʻu ʻa e Kai Efiafi ʻa e ʻEikí, naʻe fai ʻe Sīsū ha fuakava mo ʻene kau ākonga faitōnungá ʻa ia ʻoku ui ko e fuakava ki he Puleʻangá. (Lau ʻa e Luke 22:28-30.) ʻI he ʻikai hangē ko e ngaahi fuakava kehé, ʻoku ʻikai ke kau ʻa Sihova ʻi he fuakava ko ení. Ka, ko ha fuakava fakafoʻituitui eni ʻi he vahaʻa ʻo Sīsū mo e kau paní. ʻI he taimi naʻe pehē ai ʻe Sīsū “hangē tofu pē ko e fuakava kuo fai ʻe heʻeku Tamaí mo au,” naʻá ne lave nai ki he fuakava naʻe fai ʻe Sihova mo iá ke hoko ‘ko ha taulaʻeiki ʻo taʻengata ʻi he ʻalunga tatau mo Melekisētekí.’—Hep. 5:5, 6.
16. Ko e hā ʻoku ʻai ke malava ʻe he fuakava ki he Puleʻangá ki he kau Kalisitiane paní?
16 Naʻe nofoʻaki mateaki ʻa e kau ʻapositolo ʻe toko 11 kia Sīsū lolotonga ʻa hono ngaahi ʻahiʻahí kotoa. Naʻe fakapapauʻi ʻe he fuakava ki he Puleʻangá ko e kau ʻapositoló te nau nofo ʻi he ngaahi taloni pea pule ko e ngaahi tuʻi pea ngāue ko ha kau taulaʻeiki fakataha mo Sīsū ʻi hēvani. Ka ko e toko 11 ko iá ʻe ʻikai ko e faʻahinga pē ia te nau maʻu ʻa e monū ko iá. Naʻe hā ʻa Sīsū ki he ʻapositolo ko Sioné ʻi ha vīsone ʻo ne pehē: “Ko e tokotaha ʻoku ikuná te u tuku ke ne nofo hifo fakataha mo au ʻi hoku taloní, ʻo hangē ko ʻeku ikuna peá u nofo hifo fakataha mo ʻeku Tamaí ʻi hono taloní.” (Fkh. 3:21) Ko ia ko e fuakava ki he Puleʻangá ʻoku fai ia mo e kau Kalisitiane pani ʻe toko 144,000. (Fkh. 5:9, 10; 7:4) Ko e fuakava ko ení ko e makatuʻunga fakalao ia ki he kau paní ke pule fakataha mo Sīsū ʻi hēvani. ʻOku meimei tatau eni mo ha taʻahine mali ʻoku fili ke mali mo ha tuʻi. ʻI he mali pē ʻa e ongo meʻá, ʻoku malava ai ki he taʻahine malí ke pule fakataha mo e tuʻí. Ko e moʻoni, ʻoku lave ʻa e Tohi Tapú ki he kau paní ko e ‘taʻahine mali’ ʻo Kalaisí, “ko ha tāupoʻou anga-maʻa” ʻoku talaʻofa ke mali mo Kalaisi.—Fkh. 19:7, 8; 21:9; 2 Kol. 11:2.
MAʻU HA TUI TAʻEUEʻIA KI HE PULEʻANGA ʻO E ʻOTUÁ
17, 18. (a) Fakamanatu ʻa e fuakava ʻe ono kuo tau lāulea ki aí pea ʻoku fekauʻaki mo e Puleʻangá. (e) Ko e hā ʻe lava ai ke tau maʻu ʻa e tui mālohi ki he Puleʻangá?
17 Ko e kotoa ʻo e ngaahi fuakava kuo tau lāulea ki ai ʻi he kupu ʻe ua ko ení ʻoku fekauʻaki ia mo ha meʻa mātuʻaki mahuʻinga ʻe taha pe lahi ange ʻo e Puleʻangá. (Sio ki he saati “Founga ʻE Fakahoko Ai ʻe he ʻOtuá ʻEne Taumuʻá” ʻi he kupu ki muʻa.) ʻOku hā mahino makatuʻunga ʻi he ngaahi aleapau fakalao ko ení, ʻoku fakapapauʻi ai ʻe lavameʻa ʻa e Puleʻangá. ʻE lava ke tau tuipau kakato ʻe ngāueʻaki ʻe he ʻOtuá ʻa e Puleʻanga Faka-Mīsaiá ke ʻai ʻene taumuʻa ki he faʻahinga ʻo e tangatá mo e māmaní ke hoko moʻoni.—Fkh. 11:15.
Fakafou ʻi he Puleʻanga Faka-Mīsaiá, ʻe ʻai ʻe Sihova ʻene taumuʻa ki he māmaní ke hoko moʻoni (Sio ki he palakalafi 15-18)
18 ʻOku ʻikai ha veiveiua ko e Puleʻangá ko e fakaleleiʻanga pē ia ʻe taha ki he ngaahi palopalema ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOku tau tuipau kakato ʻe ʻomai ai ʻa e ngaahi ʻaonga tuʻuloa ki he kotoa ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. Ko ia ʻofa ke tau faivelenga ʻi he tala ki he niʻihi kehé ʻa e moʻoni fakaofo ko ení!—Māt. 24:14.