Fakakaukau ki he Faʻahinga Tokotaha ʻOku Totonu Ke Ke Hoko ki Aí
“Fakakaukau atu ki he faʻahinga kakai ʻoku totonu ke mou hoko ki aí ʻo taka ʻi he ngaahi tōʻonga māʻoniʻoni mo e ngaahi ngāue ʻo e anga-līʻoa fakaʻotuá!”—2 PITA 3:11.
1, 2. Ko e hā ʻoku tau fiemaʻú ke maʻu ai ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá?
KO E tokolahi taha ʻo e kakaí ʻoku nau mahuʻingaʻia ʻi he anga ʻo e fakakaukau ange ʻa e niʻihi kehé kia kinautolú. Kae kehe, ʻi he tuʻunga ko e kau Kalisitiané, ko e anga ʻo e fakakaukau mai ʻa Sihova kia kitautolú ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ange ia. He ko ē, ko ia ʻa e Tokotaha lahi taha ʻi he ʻunivēsí, pea ko ia ʻa e “matavai ʻo e moʻui.”—Saame 36:9.
2 Naʻe fakamatala ʻa e ʻapositolo ko Pitá ʻo pehē ke maʻu ʻa e hōifua ʻa Sihová, ʻoku fiemaʻu ke tau “taka ʻi he ngaahi tōʻonga māʻoniʻoni mo e ngaahi ngāue ʻo e anga-līʻoa fakaʻotuá.” (Lau 2 Pita 3:11.) Ko ʻetau ‘taka ʻi he ngaahi tōʻongá’ ʻoku toki māʻoniʻoni pē kapau te tau moʻui maʻa ʻi he founga kotoa pē. ʻOku kau heni ʻa e anga ʻetau fakakaukaú, tōʻongá, mo e lotu ki he ʻOtuá. Pehē foki, ʻoku fiemaʻu ke tau maʻu ʻa e “ngaahi ngāue ʻo e anga-līʻoa fakaʻotuá” ʻa ia ʻoku ueʻi ʻe he ʻofa mo e fakaʻapaʻapa loloto ki he ʻOtuá. Ko ia ʻoku ʻikai ko ʻetau ngaahi tōʻongá pē ka ʻoku toe mahuʻinga ki he ʻOtuá ʻetau ngaahi ongoʻi fekauʻaki mo iá. Ko Sihova ʻa e tokotaha ʻokú ne “sivi ʻa e loto,” ko ia ʻokú ne ʻiloʻi pe ʻoku māʻoniʻoni ʻetau ngaahi tōʻongá pea lotu pē kiate ia.—1 Kal. 29:17.
3. Ko e hā ʻa e ongo fehuʻi ʻoku totonu ke tau ʻeke hifo kia kitautolú?
3 Ko Sētane ko e Tēvoló, ʻoku ʻikai ke ne loto ke tau maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá. Ko hono moʻoní, ʻokú ne fai ʻa e meʻa kotoa te ne malavá ke ʻai kitautolu ke mole hotau vahaʻangatae mo Sihová. ʻOku ngāueʻaki hokohoko ʻe Sētane ʻa e ngaahi loi ʻo feinga ke kākaaʻi kitautolu koeʻuhí ke taʻofi ʻetau lotu kia Sihová. (Sione 8:44; 2 Kol. 11:13-15) Ko ia ʻoku totonu ke tau ʻeke hifo kia kitautolu: ‘ʻOku anga-fēfē hono kākaaʻi ʻe Sētane ʻa e kakaí? Ko e hā ʻe lava ke u fai ke maluʻi hoku vahaʻangatae mo Sihová?’
ʻOKU ANGA-FĒFĒ HONO KĀKAAʻI ʻE SĒTANE ʻA E KAKAÍ?
4. Ke maumauʻi hotau vahaʻangatae mo e ʻOtuá, ko e hā ʻoku feinga ʻa Sētane ke faí? Ko e hā hono ʻuhingá?
4 Naʻe tohi ʻe he ākonga ko Sēmisí: “ʻOku ʻahiʻahiʻi ʻa e tokotaha taki taha ʻi hono tohoakiʻi mo fakataueleʻi pē ʻe heʻene holi ʻaʻaná. Ko e holí leva, ʻi heʻene hoko ʻo tuʻituʻiá, ʻokú ne fanauʻi mai ʻa e angahala; ko e angahalá leva, ʻi he ʻosi hono fakahokó, ʻokú ne ʻomai ʻa e mate.” (Sēm. 1:14, 15) Ke maumauʻi hotau vahaʻangatae mo e ʻOtuá, ʻoku feinga ʻa Sētane ke aʻu ki hotau lotó, ʻa ē ʻoku haʻu mei ai ʻetau ngaahi holí.
5, 6. (a) ʻOku anga-fēfē ʻa e feinga ʻa Sētane ke tākiekina hotau lotó? (e) Ko e hā ʻa e meʻa ʻe tolu ʻoku ngāueʻaki ʻe Sētane ke fakatupu ha ngaahi holi fehālaaki ʻi hotau lotó? ʻOku lelei fēfē ʻene ngāueʻaki ʻa e ngaahi meʻá ni?
5 ʻOku anga-fēfē ʻa e feinga ʻa Sētane ke tākiekina hotau lotó? ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Ko e māmaní kotoa ʻoku tokoto ia ʻi he mafai ʻo e tokotaha fulikivanú.” (1 Sio. 5:19) Ko e ngaahi kākā olopoto ʻa Sētané ʻoku kau ai ʻa e “ngaahi meʻa ʻi he māmaní.” (Lau ʻa e 1 Sione 2:15, 16.) ʻI he laui afeʻi taʻu, kuo faʻufaʻu pōtoʻi ai ʻe he Tēvoló ʻa e māmani ko ení ke kākaaʻi ʻa e kakaí. Koeʻuhi ʻoku tau nofo ʻi he māmani ko ení, ʻoku tau fiemaʻu ai ke maluʻi kitautolu mei heʻene ngaahi kākā olopotó.—Sione 17:15.
6 ʻOku feinga ʻa Sētane ke fakatupu ha ngaahi holi fehālaaki ʻi hotau lotó. Ke fai ení, ʻokú ne ngāueʻaki ʻa e “ngaahi meʻa ʻi he māmaní” ʻe tolu naʻe lave ki ai ʻa e ʻapositolo ko Sioné: (1) “holi ʻo e kakanó,” (2) “holi ʻo e matá,” pea (3) “fiehāʻaki ʻa e meʻa ʻokú te maʻú.” Naʻe ngāueʻaki ʻe Sētane ʻa e meʻa kotoa ʻe tolu ko iá ke fakataueleʻi ʻa Sīsū ʻi he toafá. Koeʻuhí kuo ngāueʻaki ʻe Sētane ʻa e ngaahi kākā ko ení ʻi he laui taʻu lahi, kuó ne hoko ai ʻo pōtoʻi ʻaupito ʻi hono ngāueʻaki iá, pea ʻokú ne ʻiloʻi pe ko fē ʻa e meʻa ke ngāueʻaki ki he tokotaha taki taha. Ki muʻa ke tau ako ki he founga ke maluʻi ai kitautolú, tau sio angé ki he founga naʻe malava ai ʻa e Tēvoló ke kākaaʻi ʻa ʻIví kae ʻikai malava ke kākaaʻi ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.
“HOLI ʻO E KAKANÓ”
Naʻe ngāueʻaki ʻe Sētane ʻa e “holi ʻo e kakanó” ke kākaaʻi ʻa ʻIvi (Sio ki he palakalafi 7)
7. Naʻe anga-fēfē hono ngāueʻaki ʻe Sētane ʻa e “holi ʻo e kakanó” ke fakataueleʻi ʻa ʻIví?
7 ʻOku fiemaʻu ʻe he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá ʻa e meʻakai ke nau moʻui ai. Naʻe faʻu ʻe he Tokotaha-Fakatupú ʻa e māmaní ke ne ʻomai ʻa e meʻakai lahi. ʻE feinga nai ʻa Sētane ke ngāueʻaki ʻetau holi fakanatula ki he meʻakaí ke fakataueleʻi ai kitautolu ke fai ha meʻa ʻe taʻefakahōifua ki he ʻOtuá. Tau sio angé ki he founga naʻá ne fai ai eni kia ʻIví. (Lau ʻa e Sēnesi 3:1-6.) Naʻe tala ange ʻe Sētane kia ʻIvi heʻikai te ne mate kapau te ne kai ʻa e fuaʻiʻakau mei he “ʻAkau ʻo e ʻIlo-ʻo-e-lelei-mo-e-kovi.” Naʻá ne tala ange kapau te ne kai mei ai, te ne hoko ʻo hangē ko e ʻOtuá. (Sēn. 2:9) Naʻe ʻuhinga ʻa e Tēvoló naʻe ʻikai fiemaʻu ia kia ʻIvi ke ne talangofua ki he ʻOtuá ka ne kei moʻui. He foʻi loi fakalilifu ē! Hili hono ʻai ʻe he Tēvoló ʻa e fakakaukau ko ení ki hono ʻatamaí, naʻe ua ʻa e fili ʻa ʻIví: ʻE lava ke ne siʻaki ʻa e fakakaukaú, pe ʻe lava ke ne hanganaki fakakaukau fekauʻaki mo ia pea fakaʻatā ʻene holi ki he fuaʻiʻakaú ke tupulaki. Neongo naʻe mei lava ke ne kai mei ha taha pē ʻo e ngaahi ʻakau kehé, naʻá ne fili ke hanganaki fakakaukau fekauʻaki mo e fuʻu ʻakau ʻi he loto ngoué. Ko hono olá, naʻá ne kai hono fuá. Naʻe fakatupu ʻe Sētane ʻiate ia ha holi ki he meʻa ʻa ia naʻe tapui ʻe hono Tokotaha-Fakatupú.
Naʻe ʻikai ʻaupito ngalo ʻia Sīsū ʻa e meʻa naʻe mahuʻinga tahá (Sio ki he palakalafi 8)
8. Naʻe anga-fēfē hono ngāueʻaki ʻe Sētane ʻa e “holi ʻo e kakanó” ke fakataueleʻi ʻa Sīsuú? Ko e hā naʻe ʻikai ke lavameʻa ai ʻa Sētané?
8 Naʻe feinga ʻa Sētane ke ngāueʻaki ha kākā meimei tatau kia Sīsū. ʻI he taimi naʻe ʻi he toafá ai ʻa Sīsū pea taʻekai ʻi he ʻaho ʻe 40 mo e pō ʻe 40, naʻe feinga ʻa Sētane ke fakataueleʻi ia ʻaki hono ngāueʻaki ʻa e holi ki he meʻakaí. Naʻe pehē ʻe Sētane: “Kapau ko ha ʻalo koe ʻo e ʻOtuá, lea ki he maká ni ke hoko ko ha foʻi mā.” (Luke 4:1-3) Naʻe ua ʻa e fili ʻa Sīsuú: ʻE lava ke ne fili ke ʻoua ʻe ngāueʻaki hono mālohí ke fakalatoʻaki ʻa e fiemaʻu ki he meʻakaí, pe ʻe lava ke ne fili ke ngāueʻaki ia. Naʻe ʻiloʻi ʻe Sīsū naʻe ʻikai totonu ke ne ngāueʻaki hono mālohí ke fai ha meʻa siokita. Neongo naʻá ne fiekaia, ko hono vahaʻangatae mo e ʻOtuá naʻe mahuʻinga ange ia kiate ia ʻi he meʻakaí. Naʻe tali ange ʻe Sīsū: “Kuo tohi: ‘Kuo pau ke moʻui ʻa e tangatá, ʻo ʻikai ʻi he maá pē, ka ʻi he folofola kotoa pē ʻoku haʻu mei he fofonga ʻo Sihová.’”—Māt. 4:4.
“HOLI ʻO E MATÁ”
9. Ko e hā ʻa e “holi ʻo e matá”? Naʻe anga-fēfē hono ngāueʻaki ʻe Sētane ʻa e kākā ko ení kia ʻIví?
9 Ko e taha ʻo e ngaahi kākā ʻa Sētane naʻe lave ki ai ʻa Sioné ko e “holi ʻo e matá.” ʻE lava ke kamata ha tokotaha ke holi ki ha meʻa ʻaki ʻa e foʻi sio pē ki aí. Naʻe ngāueʻaki ʻe Sētane ʻa e holi ko ení ke kākaaʻi ʻa ʻIvi ʻo ne pehē: “ʻE ʻa ai homo mata.” Ko e lahi ange ʻa e sio ʻa ʻIvi ki he fuaʻiʻakaú, ko e lahi ange ia ʻene fiemaʻu iá. Naʻe sio ʻa ʻIvi ki he fuʻu ʻakaú ko ha meʻa naʻe “matamatalelei ki he mata.”
10. Naʻe anga-fēfē hono ngāueʻaki ʻe Sētane ʻa e “holi ʻo e matá” ke fakataueleʻi ʻa Sīsuú? Naʻe anga-fēfē tali ʻa Sīsū?
10 Naʻe anga-fēfē hono ngāueʻaki ʻe Sētane ʻa e “holi ʻo e matá” ke fakataueleʻi ʻa Sīsuú? Naʻe “fakaʻaliʻali ange kiate ia [ʻe Sētane] ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻo e māmaní ʻi ha foʻi kemo pē. Naʻe pehē ange leva ʻe he Tēvoló kiate ia: ‘Te u ʻoatu kiate koe ʻa e mafai ki he kotoa ʻo e ngaahi meʻá ni mo honau lāngilangí.’” (Luke 4:5, 6) Ko e meʻa naʻe sio ki ai ʻa Sīsuú naʻe ʻikai moʻoni ko e ngaahi puleʻanga kotoa ia ʻo e māmaní, ka ko ha sio atu ki honau lāngilangí. Kuo pau pē naʻe ongoʻi ʻe Sētane ʻe fakataueleʻi ʻa Sīsū ʻi he meʻa naʻá ne sio ki aí. Naʻá ne tala ange kia Sīsū: “Kapau te ke fai mai pē ha foʻi tōʻonga lotu kiate au, ʻe ʻaʻau kotoa ia.” (Luke 4:7) Naʻe ʻikai ʻaupito loto ʻa Sīsū ke hoko ko e faʻahinga tokotaha naʻe loto ʻa Sētane ke ne hoko ki aí. Naʻá ne tali ange leva: “Kuo tohi: ‘Ko Sihova ko ho ʻOtuá kuo pau ke ke lotu ki aí, pea ko ia toko taha pē kuo pau ke ke fai ki ai ʻa e ngāue toputapú.’”—Luke 4:8.
“FIEHĀʻAKI ʻA E MEʻA ʻOKÚ TE MAʻÚ”
11. Naʻe anga-fēfē hono kākaaʻi ʻe Sētane ʻa ʻIví?
11 Fakaʻosí, naʻe lave ʻa Sione ki he “fiehāʻaki ʻa e meʻa ʻokú te maʻú.” ʻI he taimi naʻe hoko ai ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ko e ongo meʻa fakaetangata pē ia ʻi he māmaní, naʻe ʻikai lava ke na fiehāʻaki ʻa e meʻa naʻá na maʻú ki he kakai kehé. Ka naʻá na hoko ʻo pōlepole. Naʻe ʻai ʻe Sētane ʻa ʻIvi ke ne tui naʻe ʻi ai ha meʻa fakaofo naʻe totonu ke ne maʻu ka naʻe ʻikai ke loto ʻa e ʻOtuá ia ke ʻoange kiate ia. Naʻe tala ange ʻe he Tēvoló kiate ia kapau te ne kai mei he “ʻAkau ʻo e ʻIlo-ʻo-e-lelei-mo-e-kovi,” te ne ‘hoko ke hange ko e ʻOtuá, ʻo ʻilo ʻa e leleí mo e kovi.’ (Sēn. 2:17; 3:5) Naʻe loto ʻa Sētane ke fakakaukau ʻa ʻIvi ʻe lava ke ne moʻui ʻo taʻekau ai ʻa Sihova. Naʻe hoko nai ʻa e pōlepolé ko e ʻuhinga ia ʻe taha naʻe tui ai ʻa ʻIvi ki he foʻi loi ko iá. Naʻá ne kai ʻa e fuaʻiʻakau naʻe tapuí pea fakakaukau heʻikai te ne mate. Naʻe hala ʻaupito ʻene maʻú.
12. Ko e hā ʻa e founga ʻe taha naʻe feinga ai ʻa Sētane ke fakataueleʻi ʻa Sīsuú? Naʻe anga-fēfē ʻa e tali ʻa Sīsuú?
12 ʻI hono kehe meia ʻIví, naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū ha faʻifaʻitakiʻanga fakaofo ʻo e anga-fakatōkilaló! Naʻe feinga ʻa Sētane ke fakataueleʻi ia ke fai ha meʻa ʻe ofo ai ʻa e niʻihi kehé pea ʻe ʻahiʻahiʻi ai ʻa e ʻOtuá. Ka naʻe talitekeʻi mālohi ʻe Sīsū ke fai ia koeʻuhí he ʻe hoko ia ko ha tōʻonga ʻo e pōlepole! Ko ʻene talí naʻe mahino mo hangatonu: “Kuo folofolaʻaki: ‘Kuo pau ke ʻoua te ke ʻahiʻahiʻi ʻa Sihova ko ho ʻOtuá.’”—Lau ʻa e Luke 4:9-12.
ʻE LAVA FĒFĒ KE TAU MALUʻI HOTAU VAHAʻANGATAE MO SIHOVÁ?
13, 14. ʻOku anga-fēfē ʻa e feinga ʻa Sētane ke kākaaʻi kitautolu he ʻaho ní?
13 ʻI he ʻahó ni, ʻoku ngāueʻaki ʻe Sētane ʻa e ngaahi kākā tatau ʻa ia naʻá ne ngāueʻaki kia ʻIvi mo Sīsuú. ʻOkú ne ngāueʻaki ʻa e “holi ʻo e kakanó” ke fakataueleʻi ʻa e kakaí ke nau fai ha meʻa taʻetaau pe kai mo inu tōtuʻa. ʻOkú ne ngāueʻaki ʻa e “holi ʻo e matá” ke fakataueleʻi ʻa e kakaí ke sio ʻi he ʻata fakalieliá tautefito ʻi he ʻInitanetí. Pea ʻokú ne ngāueʻaki ʻa e holi ke “fiehāʻaki ʻa e meʻa ʻokú te maʻú” ke feinga ke ʻai ʻa e kakaí ke nau hoko ʻo pōlepole pea loto ke maʻu ha mafai, hoko ʻo ongoongoa, mo ha ngaahi meʻa fakamatelie lahi ange.
Ko e hā ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ʻi he ngaahi tuʻungá ni? (Sio ki he palakalafi 13, 14)
14 ʻOku ngāueʻaki ʻe Sētane ʻa e “ngaahi meʻa ʻi he māmaní” ʻo hangē pē ko hono ngāueʻaki ʻe ha tangata toutai ʻa e mounú. ʻOku hā lelei ʻa e mounú ki ha ika, ka ʻi loto ʻi he mounú ko ha mātaʻu. ʻI ha founga meimei tatau, ʻoku ngāueʻaki ʻe Sētane ʻa e ngaahi meʻa ʻe hā ngali anga-maheni pē nai mo ʻaonga ke ʻai kitautolu ke fai ha meʻa ʻoku fepaki mo e lao ʻa e ʻOtuá. ʻOku loto ʻa Sētane ke tau tui ko e tokanga ki heʻetau ngaahi fiemaʻu fakafoʻituituí pea ʻai ke fiemālie ʻetau moʻuí ʻoku mahuʻinga ange ia ʻi hono fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá. Te ke tuku ke kākaaʻi koe ʻe Sētane?
15. Hangē ko Sīsuú, ʻe lava fēfē ke tau fakaʻehiʻehi mei he hoko ʻo kākaaʻi ʻe Sētané?
15 Naʻe kākaaʻi ʻe Sētane ʻa ʻIvi, ka naʻe ʻikai ke ne lavameʻa ʻia Sīsū. ʻI he taimi taki taha naʻe feinga ai ʻa Sētane ke kākaaʻi iá, naʻe tali ʻa Sīsū mei he Folofolá ʻo ne pehē: “Kuo tohi” pe, “Kuo folofolaʻaki.” Kapau ko ha kau ako lelei kitautolu ʻo e Tohi Tapú, te tau ʻiloʻi lelei ʻa e Folofolá pea malava ke manatuʻi ʻa e ngaahi veesi ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ʻi he taimi ʻoku fakataueleʻi ai kitautolú. (Saame 1:1, 2) Ko hono manatuʻi ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻo e kau sevāniti faitōnunga ʻa e ʻOtuá ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke hoko ʻo mateaki, ʻo hangē ko kinautolú. (Loma 15:4) Ko hono maʻu ʻa e fakaʻapaʻapa loloto kia Sihová, ʻa ia, ko e ʻofa ʻi he meʻa ʻokú ne ʻofa aí pea fehiʻa ʻi he meʻa ʻokú ne fehiʻa aí, te ne maluʻi kitautolu.—Saame 97:10.
16, 17. ʻE lava fēfē ke tākiekina ʻe heʻetau “mafai fakaefakaʻuhingá” ʻa e faʻahinga tokotaha ko kitautolú?
16 ʻOku fakalototoʻaʻi kitautolu ʻe he ʻapositolo ko Paulá ke ngāueʻaki ʻetau “mafai fakaefakaʻuhingá” ke hoko ai ko e faʻahinga tokotaha ʻoku fakakaukau hangē ko e anga ʻo e fakakaukau ʻa Sihová, ʻo ʻikai ko e anga ʻo e fakakaukau ʻa e māmaní. (Loma 12:1, 2) ʻOku fakamanatu mai kia kitautolu ʻe Paula kuo pau ke tau mapuleʻi lelei ʻa e meʻa ʻoku tau fakakaukau fekauʻaki mo iá. Naʻá ne pehē: “ʻOku mau fulihi ʻa e ngaahi fakaʻuhinga mo e meʻa māʻolunga kotoa pē kuo ʻohake ʻo fakafepaki ki he ʻilo fekauʻaki mo e ʻOtuá; pea ʻoku mau taki pōpula mai ʻa e fakakaukau kotoa pē ke ʻai ia ke talangofua ki he Kalaisí.” (2 Kol. 10:5) Ko ʻetau fakakaukaú ʻoku ʻi ai ʻene tākiekina mātuʻaki mālohi ʻi he faʻahinga tokotaha ko kitautolú, ko ia kuo pau ke tau feinga maʻu pē ke fakakaukau fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻe fakahōifua ki he ʻOtuá.—Fil. 4:8.
17 Kapau ʻoku tau loto ke hoko ʻo māʻoniʻoni, kuo pau ke tau siʻaki ʻa e ngaahi fakakaukau pe ngaahi holi fehālākí. Kuo pau ke tau ʻofa kia Sihova mo ha “loto ʻoku maʻa.” (1 Tīm. 1:5) Ka ko e lotó ʻoku kākā, pea ʻe aʻu ʻo ʻikai nai ke tau ʻiloʻi ʻa e lahi ʻo hono uesia kitautolu ʻe he “ngaahi meʻa ʻi he māmaní.” (Sel. 17:9) ʻOku mahuʻinga leva ke tau muimui ʻi he faleʻi ʻa Paulá: “Hanganaki siviʻi pe ʻoku mou ʻi he tuí, hanganaki fakamoʻoniʻi ʻa e tuʻunga totonu ʻoku mou ʻi aí.” ʻI heʻetau ako ʻa e Tohi Tapú, ʻoku totonu ke tau ʻeke hifo kia kitautolu, ‘ʻOku fakahōifua ki he ʻOtuá ʻeku ngaahi fakakaukaú mo e ngaahi holí?’—2 Kol. 13:5.
18, 19. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau ngāue mālohi ke hoko ko e faʻahinga tokotaha ʻoku loto ʻa Sihova ke tau hoko ki aí?
18 Ko e meʻa ʻe taha ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke talitekeʻi ʻa e “ngaahi meʻa ʻi he māmaní” ko hono manatuʻi ʻa e ngaahi lea ʻa Sioné: “ʻOku fakaʻaʻau ke mole atu ʻa e māmaní pea pehē ki he holi ʻaʻaná, ka ko ia ʻokú ne fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻokú ne nofo maʻu ʻo taʻengata.” (1 Sio. 2:17) Ko e fokotuʻutuʻu ʻa Sētané ʻoku hā ngali ʻe tuʻuloa. Ka ʻi he ʻaho ʻe taha ʻe ngata ia. Ko hono manatuʻi ko e ngaahi meʻa kotoa ʻi he māmani ko ení ʻe vavé ni ke mole atú te ne tokoniʻi kitautolu ke ʻoua ʻe kākaaʻi ʻe Sētane.
19 Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Pitá ʻoku totonu ke tau hoko ko e faʻahinga tokotaha ʻoku hōifua ki ai ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau “nofoʻaki tali mo hanganaki tauhi maʻu ʻi he ʻatamaí ʻa e hoko mai ʻa e ʻaho ʻo Sihová, lolotonga iá ʻe fakaʻauha ʻa e ngaahi langí ʻi he afi, pea ko e ngaahi ʻelemēnití ʻe vaia ʻi heʻene fuʻu vela maí!” (2 Pita 3:12) ʻI he taimí ni ʻoku vave ke aʻu mai ʻa e ʻaho ko iá, pea ʻe fakaʻauha ʻe Sihova ʻa e konga kotoa ʻo e māmani ʻo Sētané. ʻO ka toki aʻu ki he taimi ko iá, ʻe hokohoko ngāueʻaki ʻe Sētane ʻa e “ngaahi meʻa ʻi he māmaní” ke fakataueleʻi kitautolu, hangē ko ʻene fakataueleʻi ʻa ʻIvi mo Sīsuú. Kuo pau ke ʻoua te tau hoko ʻo hangē ko ʻIví pea feinga ke fakalato ʻetau ngaahi holí tonu. ʻE hangē ia ʻoku tau ʻai ʻa Sētane ko hotau ʻotua. ʻOku fiemaʻu ke tau hoko ʻo hangē ko Sīsuú pea talitekeʻi ʻa e ngaahi fakatauele ko ení, tatau ai pē pe ʻoku hā lelei fēfē hono ʻai kinautolu ʻe Sētané. Tuku kia kitautolu taki taha ke tau ngāue mālohi ke hoko ko e faʻahinga tokotaha ʻoku loto ʻa Sihova ke tau hoko ki aí.