Tataki ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá ʻi he ʻUluaki Senitulí mo e ʻAhó Ni
“Ko e kotoa ʻo e ngaahi ngāué ni ʻoku fakahoko ia ʻe he laumālie tatau pē ko iá.”—1 KOL. 12:11.
1. Ko e hā e ngaahi poini te tau lāulea ki ai ʻi he ako ko ení?
PENITEKOSI. He ngaahi meʻa fakafiefia moʻoni ē naʻe hoko ʻoku fakamanatu mai ʻi he foʻi lea ʻe taha ko iá! (Ngā. 2:1-4) Ko e huaʻi mai ʻo e laumālie māʻoniʻoní ʻi he taimi ko ia he ʻuluaki senitulí naʻe fakaʻilongaʻi ai ha liliu mahuʻinga ʻi he ngaahi feangainga ʻa e ʻOtuá mo ʻene kau sevānití. ʻI he kupu ki muʻá, naʻa tau lāulea ai ki he ngaahi founga ʻe niʻihi ʻa ia naʻe fakamafeia ai ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá ʻa e kau faitōnunga ʻi he kuonga muʻá ke nau fakahoko ʻa e ngaahi vāhenga-ngāue faingataʻa mo fihi. Ka ko e hā e faikehekehe ʻi he founga ʻo e ngāue ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi ki muʻa he Kalisitiané mo e founga ʻene ngāue ʻi he ʻuluaki senitulí? Pea ʻoku maʻu ʻaonga fēfē ʻa e kau Kalisitiané mei he ngāue ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá he ʻaho ní? Tau sio angé.
“Vakai! Ko e Kaunanga Au ʻa Sihova!”
2. Naʻe fēfē mamata ʻa Mele ki he ngāue ʻa e laumālie māʻoniʻoní?
2 Naʻe ʻi ai ʻa Mele ʻi he fuʻu loki ʻi ʻolunga ʻi Selusalemá he taimi naʻe huaʻi hifo ai ʻa e laumālie māʻoniʻoni naʻe talaʻofá. (Ngā. 1:13, 14) Neongo ia, laka hake he taʻu ʻe tolungofulu ki muʻa ʻi he meʻa ko ia naʻe hokó, naʻá ne ʻosi sio ai ki he ngāue ʻa e laumālie ʻo Sihová ʻi ha ngaahi founga fakaofo. Ne ʻosi ʻohifo ʻe Sihova ia ʻa e moʻui hono ʻAló mei hēvani ki māmani, ʻo tupu ai ʻa e tuʻituʻia ʻi he manava ʻo Melé lolotonga ʻene kei tāupoʻoú. Ko e meʻa kuó ne tuʻituʻia aí ko e tupu “mei he laumālie māʻoniʻoní.”—Māt. 1:20.
3, 4. Ko e hā ʻa e tuʻunga naʻe fakahāhā ʻe Melé, pea ʻe fēfē nai haʻatau faʻifaʻitaki kiate ia?
3 Ko e hā ne foaki ai kia Mele ʻa e monū taʻehanotatau ko iá? Hili hono fakamatalaʻi ʻe he ʻāngeló ʻa e finangalo ʻo Sihova fekauʻaki mo iá, naʻe kalanga ʻa Mele: “Vakai! Ko e kaunanga au ʻa Sihova! Fakatauange ke hoko mai kiate au ʻo fakatatau ki hoʻo leá.” (Luke 1:38) ʻI hono fakahaaʻi ʻa e ngaahi meʻá ʻi he founga ko iá, naʻe fakaeʻa ai ʻe Mele ha tuʻunga ʻo e lotó ne ʻosi ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá. Ko ʻene tali vavé ʻoku fakahaaʻi ai naʻá ne mateuteu ke tali hono finangaló ʻi he meʻá ni. Naʻe ʻikai te ne ʻohake ha fehuʻi pē fekauʻaki mo e anga ʻo e vakai mai ʻa e kakai he feituʻú ki heʻene feitamá pe ko e ola ʻe lava ke hoko ki hono vahaʻangatae mo e tangata naʻe teu mali mo iá. ʻI he lave kiate ia tonu ko e māʻulalo taha ʻi he kau kaunangá, naʻe fakahaaʻi ʻe Mele naʻá ne falala kakato kia Sihova ko hono Pule.
4 Kuó ke kiʻi ongoʻi taulōfuʻu he taimi ʻe niʻihi ʻi he ngaahi palopalemá pe ko e ngaahi fatongia ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá? ʻOku lelei kia kitautolu taki taha ke ʻeke hifo: ‘ʻOku ou falala kakato kia Sihova te ne fakaleleiʻi ʻa e ngaahi meʻá ʻo fehoanaki mo hono finangaló? ʻOku ou fakahāhā moʻoni ha laumālie loto-lelei?’ Fakapapauʻi ʻoku foaki ʻe he ʻOtuá hono laumālié ki he faʻahinga ʻoku falala kiate ia ʻaki ʻa e kotoa honau lotó pea ʻiloʻi hono finangalo aoniú.—Ngā. 5:32.
Tokoniʻi ʻa Pita ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní
5. ʻI he ngaahi founga fē kuo mamata ai ʻa Pita ki he ngāue ʻa e laumālie māʻoniʻoní ki muʻa he Penitekosi 33 T.S.?
5 Hangē ko Melé, naʻe hokosia fakafoʻituitui ʻe he ʻapositolo ko Pitá ʻa e ngāue mālohi ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá ki muʻa ʻi he Penitekosi 33 T.S. Kuo ʻoange ʻe Sīsū kiate ia mo e kau ʻapositolo kehé ʻa e mafai ke kapusi tēmeniō. (Mk. 3:14-16) Pea neongo ʻoku ʻikai ʻomai ʻe he Folofolá ʻa e ngaahi fakaikiiki lahi, ʻoku hā ngalingali naʻe ngāueʻaki ʻe Pita ʻa e mafai ko iá. Naʻe toe fakahāhā ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi naʻe fakaafeʻi ai ʻe Sīsū ʻa Pita ke ne luelue ange kiate ia ʻi he fukahi Tahi Kālelí, pea naʻe fai pehē ʻa Pita. (Lau ʻa e Mātiu 14:25-29.) ʻOku hā mahino, naʻe falala ʻa Pita ki he laumālie māʻoniʻoní ke tokoniʻi ia ke fakahoko ʻa e ngaahi ngāue mālohi. ʻE vave e ngāue ʻa e laumālie ko iá ʻia Pita mo hono ngaahi kaungāākongá ʻi he ngaahi founga foʻou.
6. Fakafou he laumālie ʻo e ʻOtuá, ko e hā naʻe lava ke fai ʻe Pita he lolotonga mo e hili ʻa e Penitekosi 33 T.S.?
6 ʻI he Kātoanga ʻo e Penitekosi 33 T.S., naʻe ʻoange ai kia Pita mo e niʻihi kehé ʻa e malava fakaemana ke nau fetuʻutaki ʻi he ngaahi lea naʻe leaʻaki ʻe he kau nofo fakataimi naʻa nau ʻaʻahi mai ki Selusalemá. ʻI he hili iá, naʻe takimuʻa ʻa Pita ʻi he lea ki he fakatahá. (Ngā. 2:14-36) ʻIo, ko e tangatá ni ʻa ia naʻe loto-ʻoho pe manavahē he taimi ʻe niʻihi naʻe fonu ia ʻi he loto-toʻa ke fai ha fakamoʻoni mālohi neongo ʻa e ngaahi fakamanamaná mo e fakatangá. (Ngā. 4:18-20, 31) Naʻá ne maʻu ʻa e ʻilo mei ha fakahā fakaʻotua. (Ngā. 5:8, 9) Pea naʻe aʻu ʻo fakaivia ia ke ne fakahoko ha toetuʻu.—Ngā. 9:40.
7. Ko e hā e ngaahi akonaki ʻa Sīsū naʻe hoko ʻo mahino kia Pita ʻi he toki hili pē hono pani iá?
7 Naʻa mo e ki muʻa ʻi he Penitekosí, naʻe mahinoʻi ʻe Pita ʻa e ngaahi moʻoni lahi naʻe akoʻi ʻe Sīsuú. (Māt. 16:16, 17; Sione 6:68) Ka naʻe ʻi ai e ngaahi tafaʻaki ʻo e ngaahi akonaki ʻa Sīsuú naʻe kei ʻikai pē ke mahino kiate ia ki muʻa he Penitekosí. Hangē ko ení, kuo teʻeki ke ʻiloʻi ʻe Pita ko Kalaisí ʻe toetuʻu hake ko ha laumālie ʻi he ʻaho hono tolú; pea naʻe ʻikai mahinoʻi ʻe Pita ko e Puleʻangá ʻe ʻi hēvani. (Sione 20:6-10; Ngā. 1:6) Ko e foʻi fakakaukau ʻo e hoko ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ko e ngaahi meʻamoʻui laumālie pea nau pule ʻi ha Puleʻanga fakahēvaní naʻe foʻou ia kia Pita. ʻI he taimi pē naʻá ne papitaiso tonu ai ʻi he laumālie māʻoniʻoní pea ʻoange kiate ia e ʻamanaki fakahēvaní, naʻe lava ai ke ne mahinoʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e ngaahi akonaki ʻa Sīsū ʻi he ngaahi poini ko iá.
8. Ko e hā e ʻilo ʻoku ala maʻu fakatouʻosi ʻe he kau paní mo e “fanga sipi kehe”?
8 Ko e vavanga naʻe ʻikai ala maʻu ki muʻa ʻe he kau ākonga ʻa Sīsuú naʻe hoko ʻo ala maʻu ia hili hono huaʻi hifo ʻo e laumālie māʻoniʻoní. ʻI hono fakamānavaʻí, ko e kau hiki tohi ʻo e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiané naʻa nau ʻomai—ko haʻatau lelei—ʻa e ngaahi tafaʻaki fakaofo ʻo e taumuʻa ʻa Sihová. (ʻEf. 3:8-11, 18) ʻI he ʻahó ni, fakatouʻosi ʻa e faʻahinga kuo pani ʻe he laumālié mo e faʻahinga ʻo e “fanga sipi kehe” ʻoku nau kai fakalaumālie fakataha, ʻo nau mahinoʻi ai ʻa e ngaahi moʻoni tatau ko ení. (Sione 10:16) ʻOkú ke koloaʻaki ʻa e ʻilo mo e mahinoʻi ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa ia ʻoku ʻai ʻe he laumālie māʻoniʻoní ke ke ala maʻú?
Naʻe Hoko ʻa Paula ʻo “Fonu ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní”
9. Naʻe malava ke lavaʻi ʻe Paula ʻa e hā fakafou ʻi he laumālie māʻoniʻoní?
9 ʻI ha taʻu ʻe taha pe ofi ki ai hili ʻa e Penitekosi 33 T.S., naʻe maʻu ai ʻe ha taha kehe ʻa e meʻaʻofa ʻa e ʻOtuá ko e laumālie māʻoniʻoní. Ko Saula ia, ʻa ia naʻe hoko ʻo ʻiloa ko Paulá. Naʻe ngāue ʻa e laumālié ʻiate ia ʻi he ngaahi founga ʻoku tau maʻu ʻaonga ai he ʻahó ni. Naʻe fakamānavaʻi e ʻapositolo ko Paulá ke ne hiki ʻa e tohi ʻe 14 ʻo e Tohi Tapú. Pea hangē ko ia naʻe hoko moʻoni ʻia Pitá, naʻe fakamafeia ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá ʻa Paula ke ne mahinoʻi pea tohi ʻi he tuʻunga māʻalaʻala fekauʻaki mo e ʻamanaki ʻo e moʻui taʻefaʻamate mo e taʻefaʻaʻauha ʻi hēvaní. ʻAki e laumālie māʻoniʻoní, naʻe fakahoko ai ʻe Paula e ngaahi fakamoʻui mahaki, kapusi tēmeniō, pea aʻu ʻo fokotuʻu ʻa e maté! Kae kehe, ko e mālohi naʻe maʻu fakafou he laumālie māʻoniʻoní naʻe ʻi ai hono taumuʻa mahuʻinga ange, ko e taumuʻa ʻoku hokosia ʻe he kau sevāniti kotoa ʻa e ʻOtuá he ʻaho ní, neongo ʻoku ʻikai fakaemana.
10. Naʻe fēfē hono ueʻi ʻe he laumālie māʻoniʻoní ʻa e malava ʻa Paula ke leá?
10 Ko Paula, ʻa ia naʻe “fonu ʻi he laumālie māʻoniʻoní,” naʻá ne lea loto-toʻa ki ha tokotaha faimana. He maongo lahi ē ne hoko ki he tokotaha pule lahi ʻo Saipaló, ʻa ia naʻá ne fanongo ki he talanoa kotoa ko iá! Naʻe tali ʻe he kōvana ko iá ʻa e moʻoní, “he naʻá ne ofoofo ʻi he akonaki ʻa Sihová.” (Ngā. 13:8-12) ʻOku hā mahino, naʻe ʻiloʻi lelei ʻe Paula ʻa e mahuʻinga ʻo e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá ʻi he aʻu ki he taimi ke leaʻaki ai ʻa e moʻoní. (Māt. 10:20) Naʻá ne kōlenga ki mui ki he fakatahaʻanga ʻi ʻEfesoó ke nau fai ʻa e hū maʻana ke ʻoange nai ai kiate ia ʻa e ‘malava ke lea.’—ʻEf. 6:18-20.
11. Naʻe fēfē hono tataki ʻa Paula ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá?
11 Naʻe ʻikai ngata pē ʻi hono fakamafeia ʻe he laumālie māʻoniʻoní ʻa Paula ke leá, ka ʻi he taimi ʻe niʻihi, naʻá ne tapui ia heʻene lea ʻi he ngaahi feituʻu pau. ʻI he kamata ʻene ngaahi fononga fakamisinalé, naʻe tataki ʻa Paula ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá. (Ngā. 13:2; lau ʻa e Ngāue 16:6-10.) ʻOku kei tataki ʻe Sihova ʻa e ngāue fakamalangá fakafou hono laumālié. Hangē ko Paulá, ko e kotoa ʻo e kau sevāniti talangofua ʻa Sihová ʻoku nau feinga mālohi ke talaki ʻa e moʻoní ʻi he loto-toʻa mo e faivelenga. Neongo ʻoku ʻikai hā mahino he ʻahó ni ʻa e tataki ʻa e ʻOtuá hangē ko ia ʻi he taimi ʻo Paulá, ʻoku pau moʻoni ʻoku ngāueʻaki ʻe Sihova hono laumālie māʻoniʻoní ke fakapapauʻi ʻoku fanongo e faʻahinga tāú ki he moʻoní.—Sione 6:44.
“Ngaahi Faʻahinga Kehekehe ʻo e Fakahoko Ngāué”
12-14. ʻOku ngāue e laumālie ʻo e ʻOtuá ʻi heʻene kau sevānití kotoa he founga tatau? Fakamatalaʻi.
12 ʻOku ʻomai ʻe he ngaahi fakamatala ki he tāpuaki ʻa Sihova naʻe fai ki he fakatahaʻanga ʻo e kau pani ʻi he ʻuluaki senitulí ha fakalototoʻa mahuʻinga ki he kau sevāniti fakatapui ʻa e ʻOtuá he ʻaho ní? ʻOku ʻikai ha veiveiua! Manatuʻi ʻa e ngaahi lea fakamānavaʻi ʻa Paula ki he fakatahaʻanga ʻi Kolinitoó fekauʻaki mo e ngaahi meʻaʻofa fakaemana ʻo e laumālié ʻi hono ʻahó: “Pea ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi faʻahinga meʻaʻofa kehekehe, ka ʻoku mei he laumālie tatau pē; pea ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi faʻahinga kehekehe ʻo e ngaahi ngāue tokoní, pea neongo ia ko e ʻEiki tatau ai pē; pea ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi faʻahinga kehekehe ʻo e fakahoko ngāué, pea neongo ia ko e ʻOtua tatau ai pē ʻokú ne fakahoko kotoa ia ʻi he tokotaha kotoa pē.” (1 Kol. 12:4-6, 11) ʻIo, ko e laumālie māʻoniʻoní ʻoku lava ke ngāue ia ʻi he founga kehekehe ki he kau sevāniti kehekehe ʻa e ʻOtuá ki ha taumuʻa. Ko e moʻoni, ko e laumālie māʻoniʻoní ʻoku ala maʻu fakatouʻosi ia ki he “fanga sipi tokosiʻi” ʻa Kalaisí pea ki heʻene “fanga sipi kehe.” (Luke 12:32; Sione 10:16) Neongo ia, ʻoku ʻikai ngāue maʻu pē ia ʻi he founga tatau ki he mēmipa taki taha ʻo e fakatahaʻangá.
13 Hangē ko ení, ʻoku fakanofo ʻa e kau mātuʻá ʻe he laumālie māʻoniʻoní. (Ngā. 20:28) Ka ʻoku ʻikai ngāue ʻa e faʻahinga kotoa ʻoku pani ʻe he laumālié ko e kau ʻovasia ʻi he fakatahaʻangá. Ko e hā leva te tau fakaʻosiʻaki mei hení? ʻOku ngāue pē ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá ʻi he founga kehekehe ki he ngaahi mēmipa ʻo e fakatahaʻangá.
14 Ko e laumālie ko ia ʻoku hūhū ʻi he kau paní ko ha “laumālie ʻo e ohi,” pe ko ha ongoʻi ʻo e tuʻunga fohá, ko e laumālie tatau ia ʻa ia naʻe fokotuʻu hake ʻaki ʻe Sihova hono ʻAlo tofu-pē-taha-ne-fakatupú mei he maté ki he moʻui taʻefaʻamate ʻi hēvaní. (Lau ʻa e Loma 8:11, 15.) Ko e laumālie tatau ia naʻe ʻai ai ʻe Sihova ke ʻi ai ʻa e kotoa ʻo e ʻunivēsí. (Sēn. 1:1-3) ʻAki e laumālie māʻoniʻoni tatau ko iá, naʻe ʻai ai ʻe Sihova ke taau ʻa Pesalili ki he ngāue makehe he tāpanekalé, fakaivia ʻa Samisoni ke ne fakahoko e ngaahi ngāue naʻe fiemaʻu ki ai e mālohi anga-kehe, pea fakamafeia ai ʻa Pita ke ne luelue he fukahi vaí. Ko ia ai, ʻai ke ʻoua te tau fetoʻoaki hono maʻu e laumālie ʻo e ʻOtuá mo hono paniʻaki e laumālie ʻo e ʻOtuá, ko e paniʻaki e laumālié ko e ngāue makehe pē ia ʻe taha ʻa e laumālié. Ko e paniʻaki e laumālié ʻoku fakatuʻunga ia ʻi he fili ʻa e ʻOtuá.
15. ʻE hokohoko atu ʻa e papitaiso ʻaki ʻa e laumālie māʻoniʻoní ʻo taʻengata? Fakamatalaʻi.
15 Ko e ivi ngāue māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá kuo ngāue ia he ngaahi founga kehekehe ki heʻene kau sevāniti faitōnungá ko e hā pē hono fuoloa kuó ne maʻu ai ha kau sevāniti faitōnunga, ʻio, ʻi he laui afeʻi taʻu ki muʻa ke kamata ʻa e paniʻaki ʻo e laumālié. ʻI he Penitekosi 33 T.S., naʻe kamata ai ʻa e ngāue foʻou ko iá, ka heʻikai ke hokohoko atu ia ʻo taʻengata. Ko e papitaiso ʻaki ʻa e laumālié ʻe ngata, ka ʻe hokohoko atu ʻa e fakahoko ngāue ʻa e laumālie māʻoniʻoní ki he kakai ʻa e ʻOtuá koeʻuhi ke nau lava ʻo fai hono finangaló ʻi he kotoa ʻo ʻitānití.
16. Ko e hā ʻoku fai he taimí ni ʻe he kau sevāniti ʻa e ʻOtuá fakafou ʻi hono laumālié?
16 Ko e hā e meʻa tefito ʻoku lolotonga hoko ʻi he māmaní fakafou ʻi he laumālie māʻoniʻoni ʻo Sihová? ʻOku tali ia ʻe he Fakahā 22:17: “Ko e laumālié mo e taʻahine malí ʻokú na toutou pehē: ‘Haʻu!’ Pea tuku ki ha taha pē ʻoku fanongó ke ne pehē: ‘Haʻu!’ Pea tuku ki ha taha pē ʻoku fieinuá ke ne haʻu; tuku ki ha taha pē ʻokú ne loto ki aí ke ne toʻo taʻetotongi ʻa e vai ʻo e moʻuí.” ʻI hono ueʻi ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá, ko e kau Kalisitiane he ʻaho ní ʻoku nau fakaaʻu atu e fakaafe foaki-moʻui ʻa Sihová “ki ha taha pē ʻokú ne loto ki aí” ke ne tali ʻa e vai ʻo e moʻuí. ʻOku takimuʻa ʻa e kau Kalisitiane paní ʻi hono fai ení. Neongo ia, ko e faʻahinga ko ia ʻi he fanga sipi kehé ʻoku nau kau ʻi hono fakaaʻu atu e fakaafe ko ení. Ko e ongo kalasí fakatouʻosi ʻokú na ngāue fāitaha mo e laumālie māʻoniʻoni tatau ʻi hono fakahoko e ngāué ni. Ko e faʻahinga ʻi he ongo kalasí fakatouʻosi kuo nau fakahāhaaʻi ʻenau fakatapui kia Sihová ʻaki ʻa e papitaiso “ʻi he huafa ʻo e Tamaí mo e ʻAló mo e laumālie māʻoniʻoní.” (Māt. 28:19) Pea ko kinautolu kotoa ʻoku nau ʻulutukua ki he ngāue ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá ʻi heʻenau moʻuí, ʻo fakaʻatā ia ke ne fakatupu ʻia kinautolu ʻa hono fuá. (Kal. 5:22, 23) Hangē ko e kau paní, ko e fanga sipi kehé ʻoku nau fakaʻatā ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá ke ne tokoniʻi kinautolu. ʻAki e tokoni ʻa e laumālié, ʻoku nau fai ʻenau lelei tahá ke aʻusia ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa Sihova ʻo e tuʻunga māʻoniʻoní.—2 Kol. 7:1; Fkh. 7:9, 14.
Hanganaki Kole ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní
17. ʻE fēfē nai ʻetau fakamoʻoniʻi ʻoku tau maʻu ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá?
17 Ko ia tatau ai pē pe ko hoʻo ʻamanaki ʻoku ʻomai ʻe he ʻOtuá ko e moʻui taʻengata ʻi hēvani pe ʻi māmani, ʻe lava ke tokonaki atu ʻe Sihova kiate koe ʻa e “mālohi ʻoku mahulu atu ʻi he tuʻunga anga-mahení” koeʻuhi ke ke tauhi maʻu ai hoʻo anga-tonú pea maʻu ho palé. (2 Kol. 4:7) Ko hoʻo hokohoko atu hono malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá ʻe tohoakiʻi mai nai ai ʻa e manuki. Kae manatuʻi “kapau kuo manukiʻi kimoutolu koeʻuhi ko e huafa ʻo Kalaisí, ʻoku mou fiefia, koeʻuhí ko e laumālie ʻo e lāngilangí, naʻa mo e laumālie ʻo e ʻOtuá, ʻoku toka ia ʻiate kimoutolu.”—1 Pita 4:14.
18, 19. ʻE tokoniʻi fēfē koe ʻe Sihova fakafou ʻi hono laumālie māʻoniʻoní, pea ko e hā hoʻo fakapapau ʻi he fekauʻaki mo e meʻá ni?
18 Ko e laumālie māʻoniʻoní ko e meʻaʻofa taʻetotongi ia ʻa e ʻOtuá ki he faʻahinga ʻoku nau kumi loto-moʻoni ki aí. ʻE lava ke ne fakaleleiʻi ʻo ʻikai ngata pē ʻi hoʻo ngaahi malavá kae toe pehē foki ki hoʻo holi ke fai hoʻo lelei tahá ʻi heʻene ngāué. “Ko e ʻOtuá ʻa e tokotaha ʻokú ne fakaivia kimoutolú, ʻo ne fakatou ʻoatu kiate kimoutolu ʻa e holi mo e mālohi ke mou ngāue.” Ko e meʻaʻofa mahuʻinga ʻo e laumālie māʻoniʻoní, fakataha mo ʻetau ngaahi feinga tōtōivi ke hanganaki “piki ke maʻu ki he folofola ʻo e moʻuí,” ʻe fakaʻatā ai kitautolu ke “hanganaki ngāueʻi [hotau] fakamoʻui ʻo [kitautolú] ʻi he manavahē mo e tetetete.”—Fil. 2:12, 13, 16.
19 ʻAki ʻa e falala kakato ki he laumālie ʻo e ʻOtuá, tuku kakato leva ho lotó ki he vāhenga-ngāue kotoa pē, hoko ʻo pōtoʻi ʻi he meʻa ʻoku ʻoatu ke ke faí, pea hanga kia Sihova ki ha tokoni. (Sēm. 1:5) Te ne ʻoatu kiate koe ʻa e meʻa ʻokú ke fiemaʻú ke mahinoʻi ʻene Folofolá, fekuki mo e ngaahi palopalema ʻo e moʻuí, pea malangaʻi ʻa e ongoongo leleí. “Hanganaki kole, pea ʻe foaki ia kiate kimoutolu; hanganaki kumi, pea te mou ʻilo; hanganaki tukituki, pea ʻe fakaava ia kiate kimoutolu,” pea ʻoku kau ki heni hono maʻu ʻa e laumālie māʻoniʻoní. (Luke 11:9, 13) Ko e moʻoni, hanganaki kole kia Sihova ke ke lava ʻo hangē ko e kau faitōnungá—fakatouʻosi he kuonga muʻá pea ʻi onopooni—ʻa ia naʻe tataki ʻe he laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá.
ʻE Lava Ke Ke Fakamatalaʻi?
• Hangē ko Melé, ko e hā e tuʻunga ʻe lava ke tau fakahāhā ʻa ia ʻe ʻomai ai ʻa e ngaahi tāpuakí?
• ʻI he ʻuhinga fē naʻe tataki ai ʻa Paula ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá?
• ʻOku fēfē hono tataki ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá he ʻahó ni ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá?
[Fakatātā ʻi he peesi 24]
Naʻe fakamafeia ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá ʻa Paula ke ne ikuʻi e tākiekina ʻa e ngaahi laumālie fulikivanú
[Fakatātā ʻi he peesi 26]
ʻI he ʻahó ni, ʻoku ala maʻu ʻa e laumālie māʻoniʻoní ke tokoniʻi ʻa e kau Kalisitiané, ko e hā pē ʻenau ʻamanakí