-
ʻOku Foaki ʻe Sihova ʻa e “Laumālie Māʻoniʻoní Maʻá ha Taha Pē Te Ne Kole ki Ai”Ko e Taua Leʻo—2006 | Tīsema 15
-
-
5. Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he talanoa fakatātā fekauʻaki mo e tangata vili taʻeʻunuá ʻo fekauʻaki mo e anga ʻetau fakakaukaú ʻi he taimi ʻoku tau lotu aí?
5 Ko e talanoa fakatātā maeʻeeʻa ko ʻeni fekauʻaki mo ha tangata vili taʻeʻunuá ʻoku fakahaaʻi mai ai ʻa e faʻahinga anga ʻoku totonu ke tau maʻú ʻi he taimi ʻoku tau lotu aí. Fakatokangaʻi ʻoku pehē ʻe Sīsū ʻoku lavameʻa ʻa e tangatá ʻi hono maʻu ʻa e meʻa ʻokú ne fiemaʻú ‘koeʻuhí ko ʻene vili taʻeʻunuá.’ (Luke 11:8, KF) ʻOku tuʻo taha pē ʻa e hā ʻa e kupuʻi lea “vili taʻeʻunuá” ʻi he Tohi Tapú. ʻOku liliu ia mei ha foʻi lea faka-Kalisi ʻoku ʻuhinga fakaelea ko e “taʻemā.” ʻOku faʻa ʻuhinga ʻa e taʻemaá ki ha anga ʻoku kovi. Kae kehe, ʻi he taimi ʻoku hā ai ʻa e taʻemaá pe vili taʻeʻunuá ʻo fekauʻaki mo ha ʻuhinga leleí, ʻoku malava ke hoko ia ko ha anga ʻoku lelei. Ko e meʻa ia ʻoku fekauʻaki mo e tokotaha-talitali ʻi he talanoa fakatātaá. ʻOku ʻikai te ne ongoʻi haʻane mā ʻe taha ʻi heʻene kole taʻeʻunua ki he meʻa ʻokú ne fiemaʻú. Koeʻuhi ʻoku ʻomai ʻe Sīsū ʻa e tokotaha-talitali ko ʻení ko ha faʻifaʻitakiʻanga kiate kitautolu, ʻoku totonu ke taʻeʻunua pehē pē ʻetau ngaahi lotú. ʻOku fiemaʻu mai ʻe Sihova kitautolu ke tau ‘hanganaki kole, hanganaki kumi, hanganaki tukituki.’ ʻI he talí, te ne “foaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní maʻá ha taha pē te ne kole ki ai.”
-
-
ʻOku Foaki ʻe Sihova ʻa e “Laumālie Māʻoniʻoní Maʻá ha Taha Pē Te Ne Kole ki Ai”Ko e Taua Leʻo—2006 | Tīsema 15
-
-
9, 10. (a) Fakatātaaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku fiemaʻu ai ke tau kole taʻeʻunua ki he ʻOtuá hono laumālié. (e) Ko e hā ʻa e fehuʻi ʻoku totonu ke tau ʻeke hifo kiate kitautolú, pea ko e hā hono ʻuhingá?
9 Ke ngāueʻaki ʻa e lēsoni ko ʻení ʻi heʻetau moʻui ʻi onopōní, sioloto atu ʻoku puke ha mēmipa ʻe taha ʻo ho fāmilí ʻi he tuʻuapoó. Te ke fafangu ha toketā ʻo kole kiate ia ha tokoni? ʻIkai, kapau ʻoku puke siʻisiʻi pē. Kae kehe, kapau ʻe tuʻu e tā hono mafú, heʻikai te ke mā ke ui ki ha toketā. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi he ʻokú ke fehangahangai mo ha tuʻunga fakatuʻutāmaki. ʻOkú ke ʻiloʻi ʻoku fiemaʻu ʻaupito ʻa e tokoni pōtoʻi ko iá. ʻE iku ki he mate ʻa e ʻikai ke kole ki ha tokoní. ʻI he tuʻunga meimei tatau, hangē ko e laú, ʻoku fehangahangai ʻa e kau Kalisitiane moʻoní mo ha tuʻunga fakatuʻutāmaki hokohoko. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻalu fano holo ʻa Sētane ʻo hangē “ha laione ngungulu,” ʻi he feinga ke ne folo kitautolu. (1 Pita 5:8) Ke tau kei moʻui fakalaumālie atu ai peé, ʻoku mātuʻaki fiemaʻu ʻa e tokoni ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá. ʻE lava ke iku ki he mate ʻa e ʻikai ke kole ki ha tokoni ʻa e ʻOtuá. Ko ia ai, tau kole taʻeʻunua ki he ʻOtuá hono laumālie māʻoniʻoní. (Efeso 3:14-16) Ko ʻetau toki fai pē iá te tau kei maʻu ai ʻa e mālohi ʻoku fiemaʻu ke ‘kataki ai ʻo aʻu ki he ngataʻangá.’—Mātiu 10:22; 24:13.
-