ʻOku Foaki ʻe Sihova ʻa e “Laumālie Māʻoniʻoní Maʻá ha Taha Pē Te Ne Kole ki Ai”
“Neongo hoʻomou fai koví, ka ʻoku mou lava pē ʻo foaki meʻa lelei maʻa hoʻomou fānaú! Pea huanoa ai hoʻomou Tamai fakalangí ʻene fie foaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní maʻá ha taha pē te ne kole ki ai.”—LUKE 11:13, KŌSIPELI ʻE FĀ.
1. Ko fē taimi ʻoku tau fiemaʻu tefito ai ʻa e tokoni ʻa e laumālie māʻoniʻoní?
‘HEʻIKAI te u lava ke fekuki mo e meʻá ni ʻiate au pē. Ko e tokoni pē ʻa e laumālie māʻoniʻoní te u toki malava ai ke kātakiʻi ʻa e ʻahiʻahí ni!’ Kuo faifai ange peá ke fai ha lea loto-moʻoni pehē? Kuo fai pehē ʻa e tokolahi taha ʻo e kau Kalisitiané. Mahalo pē naʻá ke lea pehē ʻi he hili haʻo ʻilo ne ke tofanga ʻi ha puke lahi. Pe ne ke lea pehē nai ʻi he taimi ne mohe ai ʻi he maté ʻa ho hoa mali ʻi he moʻuí. Pe naʻá ke lea pehē nai ʻi he taimi ne kāsia ai ʻe ha loto-mafasia haʻo fiefia ki muʻa. ʻI he ngaahi taimi fakamamahi ʻi he moʻuí, naʻá ke ongoʻi nai naʻá ke hao pē mei aí koeʻuhi ko hono ʻoatu ʻe he laumālie māʻoniʻoni ʻo Sihová ʻa e “makehe atu ʻo e mafai.”—2 Kolinito 4:7-9; Sāme 40:1, 2.
2. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi pole ʻoku fehangahangai mo e kau Kalisitiane moʻoní? (e) Ko e hā ʻa e ongo fehuʻi te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ʻení?
2 Kuo pau ke fekuki ʻa e kau Kalisitiane moʻoní mo e tenge pea mo e fakafepaki fakautuutu mei he māmani anga-taʻefakaʻotua ʻi he ʻaho ní. (1 Sione 5:19) Tānaki atu ki ai, ʻoku ʻohofi ʻa e kau muimui ʻo Kalaisí ʻe Sētane ko e Tēvoló, ʻa ia ʻokú ne faitau anga-kakaha mo e faʻahinga ko ia ʻoku nau “tauhi ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni ʻa e ʻOtua, mo nau puke maʻu ʻenau fakamoʻoni kia Sisu.” (Fakahā 12:12, 17) Ko ia ai, ʻoku ʻikai ha ofo ʻi hono fiemaʻu kiate kitautolu ʻa e tokoni ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá he taimí ni ʻo lahi ange ia ʻi ha toe taimi ki muʻa. Ko e hā ʻe lava ke tau fai ke fakapapauʻi te tau hokohoko atu hono maʻu ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá ʻo lahi fau? Pea ko e hā ʻoku lava ai ke tau fakapapauʻi ʻoku loto-lelei ʻaupito ʻa Sihova ke ʻomai kiate kitautolu ʻa e mālohi ʻoku fiemaʻu ʻi he taimi ʻo e ʻahiʻahí? Te tau maʻu ʻa e tali ki he ongo fehuʻí ni ʻi he ongo talanoa fakatātā ʻe ua ʻa Sīsū.
Kīvoi ʻi he Lotu
3, 4. Ko e hā ʻa e talanoa fakatātā naʻe lave ki ai ʻa Sīsuú, pea naʻe anga-fēfē ʻene ngāueʻaki ia ki he lotú?
3 Ne tuʻo taha ʻa e kole ʻa e taha ʻo e kau ākonga ʻa Sīsuú: “ʻEiki, ke ke ako kimautolu ke fai ha lotu.” (Luke 11:1) ʻI he talí, naʻe ʻoange ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá ʻa e ongo talanoa fakatātā felāveʻi ʻe ua. Ko e ʻuluakí ʻoku fekauʻaki ia mo ha tangata ʻokú ne talitali ha tokotaha ʻaʻahi, pea ko hono uá ʻoku fekauʻaki mo ha tamai ʻokú ne fanongo ki hono fohá. Tau lāulea ange ki he ongo talanoa fakatātaá ni taki taha.
4 Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Tau pehē, tokua, naʻe ʻalu tuʻuapō ha taha ʻiate kimoutolu ki hano kaungāmeʻa ʻo kole ange, ‘ʻOfa muʻa ʻo ʻomai ha foʻi mā ʻe tolu ka u toki totongi atu. ʻĀsingá, he ko hoku kaumeʻa kuo afe ange ki ʻapi. Pea ʻoku ʻikai haʻaku meʻa ke talitali ʻaki.’ Ko e hā leva haʻo lau ʻoka pehē atu ʻe ho kaungāmeʻá mei fale, ‘Tuku hoʻo fakahohaʻasi aú! Kuo ʻosi loka e matapaá, pea kuo mau mohe kimautolu. Heʻikai toe lava ke u tuʻu hake ke ʻoatu haʻo foʻi mā!’ ‘Mahalo nai heʻikai te ne tuʻu ʻo ʻoatu haʻo foʻi mā koeʻuhi ko hoʻomo mahení. Ka te ne ʻoatu ʻe ia koeʻuhí ko hoʻo vili taʻeʻunuá.’” Naʻe toki fakamatala leva ʻa Sīsū ki he anga ʻo hono ngāueʻaki ʻa e talanoa fakatātaá ni ki he tōʻongaʻaki ʻo e lotú, ʻo pehē: “Ko ia ai, ʻoku ou tala atu kiate kimoutolu, mou [hanganaki] kole pea ʻe ʻoatu. Kumi, pea te maʻu. Tukituki he matapaá, pea ʻe toʻo atu. He ko kinautolu kotoa ʻe kolé, ʻe foaki kiate kinautolu. Ko kinautolu kotoa e kumí, te nau maʻu. Pea ko kinautolu kotoa ʻe tukitukí, ʻe toʻo ange kiate kinautolu e matapaá.”—Luke 11:5-10, KF.
5. Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he talanoa fakatātā fekauʻaki mo e tangata vili taʻeʻunuá ʻo fekauʻaki mo e anga ʻetau fakakaukaú ʻi he taimi ʻoku tau lotu aí?
5 Ko e talanoa fakatātā maeʻeeʻa ko ʻeni fekauʻaki mo ha tangata vili taʻeʻunuá ʻoku fakahaaʻi mai ai ʻa e faʻahinga anga ʻoku totonu ke tau maʻú ʻi he taimi ʻoku tau lotu aí. Fakatokangaʻi ʻoku pehē ʻe Sīsū ʻoku lavameʻa ʻa e tangatá ʻi hono maʻu ʻa e meʻa ʻokú ne fiemaʻú ‘koeʻuhí ko ʻene vili taʻeʻunuá.’ (Luke 11:8, KF) ʻOku tuʻo taha pē ʻa e hā ʻa e kupuʻi lea “vili taʻeʻunuá” ʻi he Tohi Tapú. ʻOku liliu ia mei ha foʻi lea faka-Kalisi ʻoku ʻuhinga fakaelea ko e “taʻemā.” ʻOku faʻa ʻuhinga ʻa e taʻemaá ki ha anga ʻoku kovi. Kae kehe, ʻi he taimi ʻoku hā ai ʻa e taʻemaá pe vili taʻeʻunuá ʻo fekauʻaki mo ha ʻuhinga leleí, ʻoku malava ke hoko ia ko ha anga ʻoku lelei. Ko e meʻa ia ʻoku fekauʻaki mo e tokotaha-talitali ʻi he talanoa fakatātaá. ʻOku ʻikai te ne ongoʻi haʻane mā ʻe taha ʻi heʻene kole taʻeʻunua ki he meʻa ʻokú ne fiemaʻú. Koeʻuhi ʻoku ʻomai ʻe Sīsū ʻa e tokotaha-talitali ko ʻení ko ha faʻifaʻitakiʻanga kiate kitautolu, ʻoku totonu ke taʻeʻunua pehē pē ʻetau ngaahi lotú. ʻOku fiemaʻu mai ʻe Sihova kitautolu ke tau ‘hanganaki kole, hanganaki kumi, hanganaki tukituki.’ ʻI he talí, te ne “foaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní maʻá ha taha pē te ne kole ki ai.”
6. ʻI he taimi ʻo Sīsuú, naʻe anga-fēfē ʻa e vakai ki he tōʻonga ko hono fakahaaʻi ʻa e anga-talitali kakaí?
6 ʻOku fakahaaʻi mai ʻe Sīsū kiate kitautolu ʻo ʻikai ngata pē ʻi he founga ʻoku totonu ke tau lotu aí—ʻaki ʻa e taʻeʻunuá pe kīvoí—kae toe pehē foki ki he ʻuhinga ʻoku totonu ai ke tau fai peheé. Ke ʻiloʻi lelei ʻa e lēsoni ko iá, ʻoku totonu ke tau fakakaukau atu ki he anga ʻo e vakai ʻa e faʻahinga naʻe fanongo ki he talanoa fakatātā ʻa Sīsū fekauʻaki mo e tokotaha-talitali vili taʻeʻunuá, ki he tōʻonga ko ia ko hono fakahoko ʻo e anga-talitali kakaí. ʻOku lahi ʻa e ngaahi fakamatala Fakatohitapu ʻoku hā ai ko e tokanga ki he kau ʻaʻahí ʻi he kuonga ʻo e Tohi Tapú, ko ha tōʻonga naʻe fai fakamātoato, tautefito ki hono fai ʻe he kau sevāniti ʻa e ʻOtuá. (Senesi 18:2-5; Hepelu 13:2) Naʻe hoko ko ha meʻa fakamā ʻa e ʻikai ke te fakahaaʻi ha anga-talitali kakaí. (Luke 7:36-38, 44-46) ʻI he fakakaukau atu ki he meʻa ko iá, tau toe sio angé ki he talanoa ʻa Sīsuú.
7. Ko e hā ʻoku ʻikai mā ai ʻa e tokotaha-talitali ʻi he talanoa fakatātā ʻa Sīsuú ʻi hono fafangu hono kaumeʻá?
7 Ko e tokotaha-talitali ʻi he talanoa fakatātaá ʻokú ne talitali ʻene tokotaha ʻaʻahi ʻi he tuʻuapoó. ʻOku ongoʻi ʻe he tokotaha-talitalí kuo pau ke ne teuteu ha meʻakai maʻa ʻene tokotaha ʻaʻahí ka ‘ʻoku ʻikai haʻane meʻa ke talitali ʻaki.’ ʻOkú ne vakai ki he meʻá ni ko ha meʻa fakavavevave! Kuo pau ke ne maʻu mai ha mā, tatau ai pē pe ko e hā ʻa e fakamolé. Ko ia, ʻokú ne ʻalu ki hano kaumeʻa ʻo fafangu taʻemā hake ia. “ʻOfa muʻa ʻo ʻomai ha foʻi mā ʻe tolu ka u toki totongi atu,” ko e ui atu ia ʻa e tokotaha-talitalí. ʻOkú ne vili taʻeʻunua ʻi heʻene kolé kae ʻoua kuó ne maʻu ʻa e meʻa ʻokú ne fiemaʻú. Ko hono toki maʻu pē ʻa e ngaahi foʻi maá, ʻe lava ke ne hoko ai ko ha tokotaha-talitali lelei.
Ko e Lahi Ange ʻa e Fiemaʻú—Ko e Lahi Ange Ia ʻa e Meʻa ʻE Kolé
8. Ko e hā te ne ueʻi kitautolu ke tau kīvoi ʻi he lotu ʻo kole ʻa e laumālie māʻoniʻoní?
8 Ko e hā ʻoku fakahaaʻi ʻe he talanoa fakatātā ko ʻení fekauʻaki mo e ʻuhinga ke tau kīvoi ai ʻi he lotú? Naʻe hanganaki kole ʻa e tangatá ki ha maá koeʻuhi naʻá ne ongoʻi ko ʻene maʻu ha maá naʻe mātuʻaki fiemaʻu ia ki hono fakahoko hono ngafa ʻi he tuʻunga ko ha tokotaha-talitali. (Aisea 58:5-7) ʻI he ʻikai ha maá, ʻe ʻikai te ne hoko ai ko ha tokotaha-talitali lelei. ʻI hono fakahoa atu ki aí, koeʻuhi ʻoku tau ʻiloʻi ko hono maʻu ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá ʻoku fiemaʻu pau fakaʻaufuli ia ki hono fakahoko ʻetau ngāue fakamalangá ʻi he tuʻunga ko e kau Kalisitiane moʻoní, ʻoku tau hanganaki lotu ai ki he ʻOtuá, ʻo kole ʻa e laumālie ko iá. (Sakalaia 4:6) Ka ʻikai ia, te tau taʻelavameʻa. (Mātiu 26:41) ʻOkú ke sio ki he fakamulituku mahuʻinga ʻoku lava ke tau maʻu mei he talanoa fakatātaá ni? Kapau ʻoku tau vakai ki he laumālie ʻo e ʻOtuá ko ha meʻa ʻoku tau fiemaʻu fakavavevave, te tau meimei hehema maʻu pē ke tau kīvoi ʻi he kole ki he meʻa ko iá.
9, 10. (a) Fakatātaaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku fiemaʻu ai ke tau kole taʻeʻunua ki he ʻOtuá hono laumālié. (e) Ko e hā ʻa e fehuʻi ʻoku totonu ke tau ʻeke hifo kiate kitautolú, pea ko e hā hono ʻuhingá?
9 Ke ngāueʻaki ʻa e lēsoni ko ʻení ʻi heʻetau moʻui ʻi onopōní, sioloto atu ʻoku puke ha mēmipa ʻe taha ʻo ho fāmilí ʻi he tuʻuapoó. Te ke fafangu ha toketā ʻo kole kiate ia ha tokoni? ʻIkai, kapau ʻoku puke siʻisiʻi pē. Kae kehe, kapau ʻe tuʻu e tā hono mafú, heʻikai te ke mā ke ui ki ha toketā. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi he ʻokú ke fehangahangai mo ha tuʻunga fakatuʻutāmaki. ʻOkú ke ʻiloʻi ʻoku fiemaʻu ʻaupito ʻa e tokoni pōtoʻi ko iá. ʻE iku ki he mate ʻa e ʻikai ke kole ki ha tokoní. ʻI he tuʻunga meimei tatau, hangē ko e laú, ʻoku fehangahangai ʻa e kau Kalisitiane moʻoní mo ha tuʻunga fakatuʻutāmaki hokohoko. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻalu fano holo ʻa Sētane ʻo hangē “ha laione ngungulu,” ʻi he feinga ke ne folo kitautolu. (1 Pita 5:8) Ke tau kei moʻui fakalaumālie atu ai peé, ʻoku mātuʻaki fiemaʻu ʻa e tokoni ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá. ʻE lava ke iku ki he mate ʻa e ʻikai ke kole ki ha tokoni ʻa e ʻOtuá. Ko ia ai, tau kole taʻeʻunua ki he ʻOtuá hono laumālie māʻoniʻoní. (Efeso 3:14-16) Ko ʻetau toki fai pē iá te tau kei maʻu ai ʻa e mālohi ʻoku fiemaʻu ke ‘kataki ai ʻo aʻu ki he ngataʻangá.’—Mātiu 10:22; 24:13.
10 Ko ia ai, ʻoku mātuʻaki mahuʻinga kiate kitautolu ke tau kiʻi tuʻu hifo ʻi ha taimi pea ʻeke hifo kiate kitautolu, ‘Ko hono moʻoní, ʻoku fēfē ʻeku kīvoi ʻi heʻeku ngaahi lotú?’ Manatuʻi, ʻi heʻetau ʻiloʻi fakaʻaufuli ʻoku tau fiemaʻu ʻa e tokoni ʻa e ʻOtuá, ʻe toe kīvoi ange ai ʻetau ngaahi lotu ʻo kole ʻa e laumālie māʻoniʻoní.
Ko e Hā ʻOkú Ne Ueʻi Kitautolu Ke Tau Lotu mo e Loto-Falalá?
11. Naʻe anga-fēfē hono ngāueʻaki ʻe Sīsū ki he lotú ʻa e talanoa fakatātā ki ha tamai mo hono fohá?
11 Ko e talanoa fakatātā ʻa Sīsū fekauʻaki mo e tokotaha-talitali taʻeʻunuá ʻoku fakamamafaʻi mai ai ʻa e anga ʻo e fakakaukau ʻa e tokotaha ko ia ʻoku lotú—ʻa e tokotaha tuí. ʻOku fakamamafaʻi mai ʻe he talanoa fakatātā hono hokó ʻa e anga ʻo e fakakaukau ʻa e tokotaha ko ia ʻoku fanongo mai ki he ngaahi lotú—ʻa Sihova ko e ʻOtuá. Naʻe ʻeke ʻe Sīsū: “Ko fē ha mātuʻa ʻiate kimoutolu ʻe tangi kai ika atu haʻane tamasiʻi, peá ne ʻoange ha ngata? Ko hai ʻiate kimoutolu ʻe tangi kai foʻi moa atu haʻane tamasiʻi, peá ne ʻoange ha sikopio?” Naʻe hoko atu ʻa Sīsū ki hono ngāueʻaki ʻení, ʻo pehē: “He neongo hoʻomou fai koví, ka ʻoku mou lava pē ʻo foaki meʻa lelei maʻa hoʻomou fānaú! Pea huanoa ai hoʻomou Tamai fakalangí ʻene fie foaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní maʻá ha taha pē te ne kole ki ai.”—Luke 11:11-13, KF.
12. ʻOku anga-fēfē hono hanga ʻe he talanoa fakatātā ki he tamai ʻoku fanongo ki he kole ʻa hono fohá ʻo fakamamafaʻi mai ʻa e loto-lelei ʻa Sihova ke tali ʻa ʻetau ngaahi lotú?
12 ʻI he fakatātā ko ʻeni fekauʻaki mo ha tamai ʻokú ne fai ha tali ki hono fohá, ʻoku fakahaaʻi mai ʻe Sīsū ʻa e anga ʻo e ongoʻi ʻa Sihova fekauʻaki mo e faʻahinga ʻoku nau hanga kiate ia ʻi he lotú. (Luke 10:22) ʻUluakí, fakatokangaʻi ʻa e faikehekehe ʻi he ongo talanoa fakatātaá. ʻI he ʻikai ke hangē ko e tangata ʻi he ʻuluaki talanoa fakatātaá ʻa ia naʻá ne toumoua ke tali ha kole tokoní, ʻoku hangē ʻa Sihova ia ko ha mātuʻa fakaetangata ʻoku tokanga, ʻa ia ʻokú ne vēkeveke ke tali ki ha kole mei haʻane kiʻi tama. (Sāme 50:15) ʻOku toe fakahaaʻi mai ʻe Sīsū ʻa e anga-lelei ʻa Sihova kiate kitautolú, ʻi he fakaʻuhinga mei he faikehekehe ʻi he vahaʻa ʻo e tamai fakaetangatá mo e tamai fakahēvaní. ʻOkú ne pehē kapau ʻoku lava ʻe ha tamai fakaetangata, neongo ʻoku ‘fai kovi’ koeʻuhi ko e angahalaʻia tukufakaholó, ke foaki meʻa lelei ki hono fohá, huanoa hake ai ʻetau malava ke ʻamanekina ʻe hanga ʻe heʻetau Tamai fakahēvaní, ʻokú ne loto-ʻofá, ʻo foaki ʻa e laumālie māʻoniʻoní ki he fāmili ʻo ʻene kau lotú!—Semisi 1:17.
13. Ko e hā ʻoku malava ke tau fakapapauʻi ʻi he taimi ʻoku tau lotu ai kia Sihová?
13 Ko e hā ʻoku tau ako mei hení? ʻOku malava ke tau loto-falala ko e taimi ko ia ʻoku tau kole ai ʻa e laumālie māʻoniʻoní ki heʻetau Tamai fakahēvaní, ʻokú ne loto-lelei ʻaupito ke tali ʻetau kolé. (1 Sione 5:14) ʻI heʻetau toutou hanga maʻu pē kiate ia ʻi he lotú, ʻe ʻikai ʻaupito ke pehē mai ʻa Sihova ia, hangē ko e laú: “‘Tuku hoʻo fakahohaʻasi aú! Kuo ʻosi loka e matapaá.’” (Luke 11:7, KF) ʻI hono kehé, naʻe pehē ʻe Sīsū: “Mou [hanganaki] kole pea ʻe ʻoatu. Kumi, pea te maʻu. Tukituki he matapaá, pea ʻe toʻo atu.” (Luke 11:9, 10, KF) ʻIo, ko Sihová te ne ‘tali mai ka tau ka tangi atu.’—Sāme 20:9; 145:18.
14. (a) Ko e hā ʻa e fakakaukau taʻetotonu ʻokú ne uesia ʻa e niʻihi ko ia ʻoku fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahí? (e) ʻI he fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahí, ko e hā nai ke tau lotu ai kia Sihova mo e loto-falalá?
14 ʻOku toe fakamamafaʻi mai ʻe he talanoa fakatātā ʻa Sīsū ki he tamai ʻoku tokangá ʻoku lahi mamaʻo ange ʻa e lelei ʻa Sihová ia ʻi he lelei ʻoku fakahāhā ʻe ha mātuʻa fakaetangata pē. Ko ia ai, ʻoku ʻikai totonu ki ha taha ʻo kitautolu ke faifai ange peá ne ongoʻi ko e ngaahi ʻahiʻahi ko ia ʻoku tau fehangahangai nai mo iá ʻoku pau pē ko ha fakahaaʻi ia ʻo e taʻehōifua ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolu. Ko Sētane ia ko hotau fili lahí, ʻokú ne fiemaʻu mai ke tau fakakaukau peheé. (Siope 4:1, 7, 8; Sione 8:44) ʻOku ʻikai ha makatuʻunga Fakatohitapu ia ki ha ngaahi fakakaukau fakahalaiaʻi-kita pehē. ʻOku ʻikai ke ʻahiʻahiʻi kitautolu ʻe Sihova ʻaki ha “kovi.” (Semisi 1:13) ʻOku ʻikai te ne ʻomai kiate kitautolu ha ʻahiʻahi hangē ha ngatá pe ko ha sikopió. ʻOku foaki ʻe heʻetau Tamai fakahēvaní ʻa e “meʻa lelei kiate kinautolu ʻoku kole kiate ia.” (Fakaʻītali ʻamautolu; Mātiu 7:11; Luke 11:13) Ko e moʻoni, ko e lahi ange ʻetau mahinoʻi ʻa e anga-lelei ʻa Sihová mo ʻene loto-lelei ke tokoniʻi kitautolú, ko e lahi ange ia hono ueʻi ai kitautolu ke lotu kiate ia mo e loto-falalá. ʻI heʻetau fai iá, te tau toe malava ai ke fakahaaʻi ʻa e ngaahi ongo hangē ko ia naʻe maʻu ʻe he tokotaha-tohi-sāmé ʻa ia naʻá ne tohi: “Ka koe mooni kuo ogoʻi au e he Otua; nae tokaga ia ki he leʻo o eku lotu.”—Sāme 10:17; 66:19, PM.
Founga ʻo e Hoko ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko Hotau Tokoní
15. (a) Ko e hā ʻa e talaʻofa naʻe fai ʻe Sīsū ʻo fekauʻaki mo e laumālie māʻoniʻoní? (e) Ko e hā ʻa e founga ʻe taha ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe he laumālie māʻoniʻoní?
15 Ki muʻa siʻi peá ne pekiá, naʻe toutou fai ʻe Sīsū ʻa e fakapapauʻi ko ia naʻá ne ʻomai ʻi heʻene ongo talanoa fakatātaá. ʻI he lea ʻo fekauʻaki mo e laumālie māʻoniʻoní, naʻá ne tala ki heʻene kau ʻapositoló: “Te u tala ki he Tamai, pea te ne foaki kiate kimoutolu ha Taukapo [pe tokoni] ʻe toko taha, koeʻuhi ke ne ʻiate kimoutolu ʻo taʻengata.” (Sione 14:16) Ko ia naʻe talaʻofa ʻe Sīsū ʻo pehē ko e tokoní, pe laumālie māʻoniʻoní, ʻe ʻi hono kau muimuí ʻi he ngaahi taimi ʻamuí, ʻo kau ai mo hotau taimí. Ko e hā ʻa e founga mahuʻinga ʻe taha ʻoku tau hokosia ai he ʻahó ni ʻa e tokoni peheé? ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he laumālie māʻoniʻoní ke tau kātakiʻi ʻa e ngaahi ʻahiʻahi kehekehe. ʻO anga-fēfē? Ko e ʻapositolo ko Paulá, ʻa ia naʻá ne ʻosi fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahí, naʻá ne fakamatalaʻi ʻi ha tohi ki he kau Kalisitiane ʻi Kolinitoó ʻa e founga naʻe tokoniʻi ai ia ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá. Tau lāulea nounou angé ki he meʻa naʻá ne tohí.
16. ʻI he founga fē nai ʻoku meimei tatau ai hotau tuʻungá mo ia naʻe ʻi ai ʻa Paulá?
16 ʻUluakí, naʻe tala hangatonu ʻe Paula ki hono kaungātuí naʻá ne tofanga ʻi ha “tolounua i he kakano,” pe ko ha ʻahiʻahi ʻi ha tuʻunga makehe. Naʻá ne pehē leva: “Nae liuga tolu eku kole lahi ki he Eiki [Sihova], koeuhi ke mahui ia iate au.” (2 Kolinito 12:7, 8, PM) Neongo naʻe kole ʻa Paula ki he ʻOtuá ke toʻo atu ʻa e meʻa ʻokú ne mamahi aí, naʻe kei ʻi ai pē ia. Mahalo pē ʻokú ke fehangahangai mo ha tuʻunga meimei tatau ʻi he ʻahó ni. ʻI he hangē ko Paulá, kuó ke kīvoi nai ʻi he lotu mo e loto-falala, ʻo kole kia Sihova ke toʻo atu ha ʻahiʻahi. Kae kehe, neongo hoʻo toutou kolé, ʻokú ke kei fehangahangai pē koe mo e palopalemá. ʻOku ʻuhinga iá naʻe ʻikai ke tali mai ʻe Sihova ia hoʻo ngaahi lotú pea ʻoku ʻikai ke tokoniʻi koe ia ʻe hono laumālié? ʻIkai ʻaupito! (Sāme 10:1, 17) Fakatokangaʻi ʻa e meʻa hono hoko naʻe leaʻaki ʻe he ʻapositolo ko Paulá.
17. Naʻe anga-fēfē hono tali ʻe Sihova ʻa e ngaahi lotu ʻa Paulá?
17 ʻI he tali ki he ngaahi lotu ʻa Paulá, naʻe tala ange ʻe he ʻOtuá kiate ia: “ʻOku fuʻu lahi ʻeku kelesi ki hoʻo meʻa; he ʻoku toki ha hono ivi kotoa he tuʻu ʻi he vaivai.” Naʻe pehē ʻe Paula: “Pea ka ko ia, pea ta te u fili muʻa ke fai ʻeku pole vaivai ni, koeʻuhi ke hifo mai ʻa e ivi ʻo Kalaisi, ʻo fokotuʻu hono tapanekale ʻiate au.” (2 Kolinito 12:9; Sāme 147:5) Ko ia ai, naʻe hokosia ʻe Paula fakafou ʻia Kalaisi, ʻa e hifo mai kiate ia ʻa e maluʻi mālohi ʻa e ʻOtuá ʻo hangē ha tāpanekale pe tēnití. ʻI he ʻahó ni, ʻoku tali mai ʻe Sihova ʻetau ngaahi lotú ʻi ha founga meimei tatau. ʻOkú ne ʻohifo ʻene maluʻí ʻo hangē ha fakamalumalu ki heʻene kau sevānití.
18. Ko e hā ʻoku tau malava ai ke kātakiʻi ʻa e ngaahi ʻahiʻahí?
18 Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ke taʻofi ʻe ha tēniti ia ʻa e ʻuhá mei heʻene tō hifó pe ko e matangí mei heʻene puhi maí, ka ʻokú ne fai ha maluʻi mei he ongo meʻa ko iá. ʻOku pehē pē, ko e maluʻanga naʻe tokonaki mai ʻe he “ivi ʻo Kalaisi” ʻoku ʻikai te ne taʻofi ʻe ia ʻa e ngaahi ʻahiʻahí mei heʻenau tō mai kiate kitautolú pe ko e ngaahi faingataʻá mei heʻene hoko kiate kitautolú. Ka, ʻokú ne fai ha maluʻi fakalaumālie mei he ngaahi ʻelemēniti fakatupu maumau ʻo e māmani ko ʻení pea mo e ngaahi ʻoho mei hono pulé, ʻa Sētane. (Fakahā 7:9, 15, 16) Ko ia ai, neongo kapau ʻokú ke fekuki mo ha ʻahiʻahi ʻoku ʻikai ke ‘mahuʻi ia meite koe,’ ʻoku lava ke ke fakapapauʻi ʻoku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻa hoʻo fāinga ʻoku faí pea kuó ne fai ha tali ki ‘he ongo atu hoʻo tautapá.’ (Aisea 30:19; 2 Kolinito 1:3, 4) Naʻe tohi ʻa Paula: “Ko e ʻOtua ko e toko taha ʻoku fai ki heʻene lea, pea ʻe ʻikai te ne fakangofua ke ʻahiʻahiʻi kimoutolu ʻo makehe atu ʻi hoʻomou mafai; kae kehe, te ne ngaohi fakataha mo e ʻahiʻahi hono haoʻanga foki mei ai, koeʻuhi ke lava hono katakiʻi.”—1 Kolinito 10:13; Filipai 4:6, 7.
19. Ko e hā ʻokú ke fakapapauʻi ke faí, pea ko e hā hono ʻuhingá?
19 Ko e moʻoni, ko e “kuonga fakamui” ʻo e māmani anga-taʻefakaʻotua ko ʻení ʻoku fakaʻilongaʻiʻaki ia ʻa e “ngaahi taimi faingataʻa” ke fekuki mo ia. (2 Timote 3:1) Neongo ia, ʻoku kei malava pē ki he kau sevāniti ia ʻa e ʻOtuá ke fekuki mo e ngaahi taimi ko ʻení. Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku malava aí? Koeʻuhi ko e poupou mo e maluʻi ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá, ʻa ē ʻoku foaki loto-lelei mo foaki lahi fau mai ʻe Sihova ki he faʻahinga kotoa pē ʻoku nau kole taʻeʻunua ki ai ʻi he loto-falalá. Ko ia ai, ʻofa ke tau fakapapauʻi ke hanganaki lotu ʻo kole ʻa e laumālie māʻoniʻoní ʻi he ʻaho kotoa pē.—Sāme 34:6; 1 Sione 5:14, 15.
ʻE Anga-Fēfē Haʻo Tali?
• Ko e hā ʻoku fiemaʻu ke tau fai ke maʻu ai ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá?
• Ko e hā ʻoku lava ai ke tau loto-falala ʻe tali mai ʻe Sihova ʻetau ngaahi lotu ʻo kole ʻa e laumālie māʻoniʻoní?
• ʻI he founga fē ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe he laumālie māʻoniʻoní ke tau kātakiʻi ʻa e ngaahi ʻahiʻahí?
[Fakatātā ʻi he peesi 21]
Ko e hā ʻoku lava ke tau ako mei he talanoa fakatātā ʻa Sīsū fekauʻaki mo e tokotaha-talitali vili taʻeʻunuá?
[Fakatātā ʻi he peesi 22]
ʻOkú ke kīvoi ʻi he lotu ʻo kole ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá?
[Fakatātā ʻi he peesi 23]
Ko e hā ʻoku tau ako fekauʻaki mo Sihova mei he talanoa fakatātā ki ha tamai ʻoku tokangá?