LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w95 4/1 p. 15-20
  • ‘ʻAi Kaumeʻa ʻo Fakafou he Koloa Taʻemāʻoniʻoní’

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ‘ʻAi Kaumeʻa ʻo Fakafou he Koloa Taʻemāʻoniʻoní’
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1995
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • “Foaki kia Sihova”
  • Ngaahi Foaki ki he Temipalé
  • Ngāuetotonuʻaki ʻa e Koloá ʻi he Taimi ʻo e Kalisitiané
  • Kau Setuata Faitotonu
  • Sīpinga ʻo e Loto-Fiefoakí
  • ‘ʻAi Kaumeʻa ʻo Fakafou he Koloa Taʻemāʻoniʻoní’
  • Kumi ki he Ngaahi Koloa ʻOku Moʻoní
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2017
  • Ko ha Foaki Loto-Tauʻatāina ke Laka ki Muʻa ʻa e Lotu Maʻá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1999
  • Ko e Lahi ʻo e Nima-Homó ʻOku ʻOmai Ai ʻa e Fiefia
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2000
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1995
w95 4/1 p. 15-20

‘ʻAi Kaumeʻa ʻo Fakafou he Koloa Taʻemāʻoniʻoní’

“Mou ngāue ʻaki ʻa e koloa kākā [“taʻemaʻoniʻoni,” NW] ke tupu ai ha kakai ʻe ʻofa mai . . . Ko ia ʻoku ne lototō ʻi he meʻa ʻoku siʻi, te ne lototō foki ʻi he meʻa ʻoku lahi.”​—LUKE 16:​9, 10.

1. Naʻe anga-fēfē ʻa hono fakahīkihikiʻi ʻe Mōsese mo e ngaahi foha ʻo ʻIsileli ʻa Sihová ʻi heʻenau hao mei ʻIsipité?

NAʻE fakahaofi ʻi ha mana​—ko ha hokosia fakatupu-tui mālohi lahi ē! Ko e hiki fononga ʻa ʻIsileli mei ʻIsipité naʻe ʻikai lava ke tuku ki ha taha kehe ka ko Sihova pē, ko e Aoniu ʻi he mafaí. ʻOku ʻikai ha ofo ʻi he hiva pehē ʻa Mōsese mo e kau ʻIsilelí: “Ko hoku malohinga mo ʻeku taʻanga ʻa IAA; pea kuo ne hoko ko hoku fakamoʻuiʻanga. Ko hoku ʻOtua ʻeni, pea te u fakamaloʻia; ko e ʻOtua ʻo ʻeku ngaahi kui, pea te u fakahikihikiʻi ia.”​—ʻEkisoto 15:​1, 2; Teutalōnome 29:2.

2. ʻI he mavahe ʻa e kakai ʻa Sihova mei ʻIsipité, ko e hā naʻa nau ʻavé?

2 Ko ha faikehekehe lahi ē ʻa e tauʻatāina foʻou ki he kau ʻIsilelí mo honau tuʻunga ʻi ʻIsipité! ʻOku nau lava ʻeni ʻo lotu kia Sihova ʻo ʻikai ha toe fakafaingataʻa. Pea naʻe ʻikai te nau haʻu mola pē mei ʻIsipite. ʻOku pehē ʻe Mōsese: “Pea naʻe fai ʻe haʻa ʻIsileli . . . ʻo nau kole teunga siliva mo e teunga koula mo ha ngaahi kofu mei he kau Isipite: pea naʻe fakaʻofeina ʻa e kakai ʻe Sihova ʻi he ʻao ʻo e kau Isipite, ʻo nau fakanoʻi kinautolu ke kole; ko ia naʻa nau matuʻaki vete ʻa e kau Isipite.” (ʻEkisoto 12:​35, 36) Ka naʻe anga-fēfē ʻa ʻenau ngāueʻaki ʻa e ngaahi koloa ko ʻeni ʻo ʻIsipité? Naʻe hoko ʻo ‘hakeakiʻi ai ʻa Sihova ki ʻolunga’? Ko e hā ʻoku tau ako mei heʻenau meʻa naʻe faí?​—Fakafehoanaki mo e 1 Kolinitō 10:11.

“Foaki kia Sihova”

3. Ko e ngāueʻaki ʻe ʻIsileli ʻa e koula ʻi he lotu loí naʻá ne ʻai ʻa Sihova ke ne fai ʻa e hā?

3 ʻI he lolotonga ʻo e ʻāunofo ʻa Mōsese ʻi he ʻaho ʻe 40 ʻi he funga Moʻunga Sainaí koeʻuhi ke maʻu mai ʻa e ngaahi fakahinohino ʻa e ʻOtua ki ʻIsilelí, naʻe fakaʻaʻau ke hohaʻa ʻa e kakai naʻa nau tatali kiate ia. Naʻa nau toʻo ʻa honau ngaahi hau koulá, pea naʻa nau fekau kia ʻĒlone ke ngaohi ha ʻīmisi ke nau lotu ki ai. Naʻe toe langa foki ʻe ʻĒlone ha ʻōlita kiate kinautolu, pea ʻi he kei pongipongia ʻo e ʻaho hono hokó, naʻa nau fai ʻi ai ha ngaahi feilaulau. Ko e ngāueʻaki ko ʻeni ʻo ʻenau koulá naʻe ʻofeina ai kinautolu ʻe honau Tokotaha-Fakahaofi? ʻIkai! Naʻe fakahā ʻe Sihova kia Mōsese: “Ko ia tukuange muʻa ke kakaha ʻeku ʻita kiate kinautolu, kau fakaʻauha kinautolu.” Ko e taukapo pē ʻa Mōsesé naʻe fakahaofi ai ʻe Sihova ʻa e kakaí, neongo ko e kau taki ʻi he anga-tuʻu naʻa nau mate ʻi he tuʻutāmaki mei he ʻOtuá.​—ʻEkisoto 32:​1-6, 10-14, 30-35.

4. Ko e hā ʻa e “foaki kia Sihova,” pea ko hai naʻa nau foaki iá?

4 Naʻe maʻu ʻe ʻIsileli ʻa e faingamālie ki mui ai ke ngāueʻaki ʻa ʻenau koloa naʻa nau maʻú ʻi ha founga naʻe hōifua ki ai ʻa Sihova. Naʻa nau fai ʻa e “foaki kia Sihova.”a Ko e koula, siliva, kopa, filo lanu pulū, tupenu fakalau kehekehe, kiliʻi kosi, kiliʻi sila, mo e papa sitimi naʻe kau ki he ngaahi meʻa naʻe foaki ki he langa mo e teuteuʻi ʻo e tāpanekalé. ʻOku fakahanga ʻe he fakamatalá ʻa ʻetau tokangá ki he loto ʻo kinautolu naʻa nau fai ʻa e foaki. “ʻIlonga ha taha ʻoku loto lelei ki ai, ke ke ʻomi ʻene hapai kia Sihova.” (ʻEkisoto 35:​5-9) Naʻe fuʻu hulu ʻa e foaki ʻa e kau ʻIsileli. Ko ia, ko e tāpanekalé ko ha langa “fakaʻofoʻofa mo molumalu mo e ngeia,” ko e ngaahi lea ia ʻa ha poto mataotao ʻe taha.

Ngaahi Foaki ki he Temipalé

5, 6. ʻI he fekauʻaki mo e temipalé, naʻe anga-fēfē ʻa hono ngāueʻaki ʻe Tēvita ʻa ʻene koloá, pea ko e hā naʻe fai ʻe he niʻihi kehé?

5 Neongo ko Tuʻi Solomone ʻo ʻIsileli naʻá ne fai ʻa e langa ʻo e fale tuʻumaʻu ki he lotu kia Sihová, ka ko ʻene tamai ko Tēvitá, naʻá ne fai ʻa e ngaahi teuteu lahi ʻaupito ki he ngāué. Naʻe tānaki ʻe Tēvita ʻo lahi ʻaupito ʻa e koula, siliva, kopa, ukamea, papa, mo e ngaahi maka mahuʻinga. Naʻe tala ʻe Tēvita ki hono kakaí: “Kaeʻumaʻa foki ko e meʻa ʻi he toka hoku loto ki he fale ʻo hoku ʻOtua, mo e ʻi ai haʻaku koloa aʻaku ʻataʻatā, ʻa e koula mo e siliva, ʻoku ou foaki ia ki he fale ʻo hoku ʻOtua​—tuku kehe ʻeku fuʻu tokonaki ki he fale tapu​—ʻa e taleniti koula ʻe tolu afe, . . . mo e taleniti siliva (kuo maʻa) ʻe fitu afe, ke ʻaofi ʻaki ʻa e ngaahi fale.” Naʻe fakalototoʻaʻi ʻe Tēvita ʻa e niʻihi kehé ke nau loto-fiefoaki mo kinautolu. Naʻe fuʻu hulu ʻa e meʻaʻofa: toe lahi ange ʻa e koula, siliva, kopa, ukamea, mo e ngaahi makakoloa mahuʻinga. Ko e kakaí “naʻa nau ʻatu fie ʻatu kia Sihova ʻaki honau loto kotoa.”​—1 Kalonikali 22:5; 29:1-9.

6 ʻI he ngaahi foaki loto-fiefoaki ko ʻení, naʻe fakahāhā ai ʻe he kau ʻIsilelí ʻa ʻenau houngaʻia loloto ki he lotu ʻa Sihová. Naʻe lotu anga-fakatōkilalo ʻa Tēvita: “He ko hai au, pea ko hai hoku kakai ke mau kakunga ke maʻu ivi ke fai ha meaʻofa pehē?” Ko e hā hono ʻuhinga? “ʻA, ʻoku mei he ʻAfiona ʻa e meʻa kotoa, pea ko hoʻo meʻa pe kuo mau ʻatu. . . . Ko au e ʻi he angatonu hoku loto kuo u ʻatu fie ʻatu hono kotoa ʻo e meʻa ni.”​—1 Kalonikali 29:​14, 17.

7. Ko e hā ʻa e lēsoni ko ha fakatokanga ʻoku tau ako mei he taimi ʻo ʻĒmosí?

7 Ka neongo ia, naʻe ʻikai pē ke fakamuʻomuʻa ʻe he ngaahi matakali ʻo ʻIsilelí ia ʻa e lotu kia Sihová ʻi heʻenau fakakaukaú mo honau lotó. ʻI he senituli hono hiva K.M., ko ha konga ʻo ʻIsileli mavahevahe naʻe hoko ʻo halaia ʻi he liʻekina fakalaumālie. Fekauʻaki mo e matakali ʻe hongofulu ʻo e puleʻanga ʻIsileli ki he tokelaú, naʻe fakahā ʻe Sihova ʻo fakafou ʻia ʻĒmosi: “ʻOiaue ʻa e faʻahinga ʻoku nofo hamumunoa ʻi Saione, mo kinautolu ʻoku falalanoa ki Moʻunga Samelia!” Naʻá ne fakamatalaʻi kinautolu ko e kau tangata “ʻoku lavaki tokoto ʻi he ngaahi mohenga lei, ʻo fakaloloa ʻi honau ngaahi sofa, heʻenau kai ʻa e fanga lami mei he takanga, mo e fanga pulu mui mei he ʻa fafanga . . . ʻoku nau inu uaine mei he ngaahi pesoni.” Ka naʻe ʻikai ko ha maluʻanga ʻa ʻenau koloaʻia. Naʻe fakatokanga ʻe he ʻOtuá: “Ko ia ʻi he taimi ni te nau ʻalu popula, ʻo fotu ʻi he kau popula, pea ʻe mole ʻa e mavava ʻa e kau fakaloloa.” ʻI he 740 K.M., naʻe faingataʻaʻia ʻa e kau ʻIsileli ʻi he nima ʻo e kau ʻĀsiliá. (ʻĒmosi 6:​1, 4, 6, 7) ʻI he ʻuhinga tatau pē ko e puleʻanga ʻo Siuta ki he tongá naʻe tō mo ia ki he tokanga ki he koloa fakamatelié.​—Selemaia 5:​26-29.

Ngāuetotonuʻaki ʻa e Koloá ʻi he Taimi ʻo e Kalisitiané

8. Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga lelei naʻe fai ʻe Mele mo Siosefa ʻi hono ngāueʻaki ʻa ʻena koloá?

8 Ko hono faikehekehé, ko e tuʻunga mātuʻaki masiva ʻo e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi taimi ki mui maí naʻe ʻikai te ne taʻofi ai kinautolu mei hono fakahāhā ʻa e faivelenga ki he lotu moʻoní. Ko e faʻifaʻitakiʻangá ko Mele mo Siosiefa. ʻI he talangofua ki he tuʻutuʻuni ʻa Sisa ʻAkositusí, naʻá na fononga ki he kolo ʻo hona fāmilí, ko Selusalema. (Luke 2:​4, 5) Naʻe fāʻeleʻi ʻi ai ʻa Sīsū. ʻI he ʻosi ʻa e ʻaho ʻe fāngofulu mei ai, naʻe ʻalu ʻa Siosefa mo Mele ki he temipale ofi pē ʻi Selusalema ke fai ʻa e tuʻutuʻuni ʻo e feilaulau fakamaʻá. ʻOku hā ʻa hona tuʻunga masiva fakamatelie, naʻe ʻoatu ʻe Mele ʻa e ongo manupuna iiki. Naʻe ʻikai ke kumi kalofanga ʻa Mele pe ko Siosefa ki he masivá. Ka, naʻá na talangofua ʻo ngāueʻaki ʻa e koloa pē naʻá na maʻú.​—Livitikō 12:8; Luke 2:​22-24.

9-11. (a) Ko e hā ʻa e fakahinohino ʻi he ngaahi lea ʻa Sīsū ʻi he Mātiu 22:21 ki he anga ʻo ʻetau ngāueʻaki ʻa ʻetau paʻangá? (e) Ko e hā naʻe ʻaonga ai pē ʻa e foaki siʻisiʻi ʻa e uitoú?

9 Ki mui mai, ko e Kau Fālesi mo e konga ʻo e kau muimui ʻo Hēlotá naʻa nau feinga ke kākaaʻi ʻa Sīsū, ʻo nau pehē: “Ko ia ke ke tala mai pe ko e ha hoʻo poa, Pe ʻoku ngofua ke tukuhau kia Sisa, pe ʻikai?” Naʻe hā mei he tali ʻa Sīsū ʻa ʻene ʻiloʻiló. ʻI heʻene lave ki he foʻi paʻanga naʻa nau ʻoange ki aí, naʻe ʻeke ʻe Sīsū: “Ko e fofonga ʻena mo e hingoa ʻo hai?” Naʻa nau tali: “ʻO Sisa.” Naʻe fakapotopoto ʻo ne fakaʻosiʻaki: “Peʻi ʻange kia Sisa ʻa e ngāhi meʻa ʻa Sisa, pea ki he ʻOtua ʻa e ngāhi meʻa ʻa e ʻOtua.” (Mātiu 22:​17-21) Naʻe ʻilo ʻe Sīsū ia ko e mafai naʻá ne faʻu ʻa e foʻi paʻangá naʻá ne ʻamanekina ʻa e ngaahi tukuhaú ke totongi. Ka naʻá ne tokoniʻi ai ʻa hono kau muimuí tatau pē mo ngaahi filí ke nau ʻiloʻi ko e Kalisitiane moʻoní ʻokú ne feinga ke totongi fakafoki ki he “ʻOtua ʻa e ngāhi meʻa ʻa e ʻOtua.” ʻOku kau ki he meʻa ko ʻeni ke ngāuetotonuʻaki ʻa e ngaahi koloa ʻa ha taha.

10 Naʻe fakatātaaʻi ʻa e meʻa ko ʻeni ʻe ha meʻa naʻe fakamoʻoni ki ai ʻa Sīsū ʻi he temipalé. Naʻá ne toki fakahalaiaʻi ʻa e kau sikalaipe mānumanú ʻa ia naʻa ‘nau folo kotoa ʻa e ngaahi ʻapi ʻo siʻi kau uitou.’ “Pea ʻi heʻene hanga hake naʻa ne sio kiate kinautolu naʻe li ʻenau ngaahi meʻaʻofa ki he seifi,” ʻoku pehē ʻe Luke. “Pea ne [Sīsū] sio ki ha fefine uitou masiva ʻoku ne li ai ha ongo kiʻi paʻanga kapa. Pea pehē ʻe ia, ʻOku ou tala moʻoni atu, ko e uitou ni, ʻa siʻi masiva ni, ne hulu atu ʻene li ʻiate kinautolu kotoa pe: he ko kinautolu fulipe naʻa nau li mei he paʻanga hulu ʻo ʻenau koloa ki he fokotuʻunga meʻaʻofa na: ka ka fusimoʻomo ʻa siʻi fefine ni, ka ne li hono kotoa ʻo e meʻa naʻa ne maʻu ke tauhi ʻaki siʻene moʻui.” (Luke 20:​46, 47; 21:​1-4) Naʻe lave ʻa e kakai ʻe niʻihi ki hono teuteuʻi ʻa e temipalé ʻaki ʻa e ngaahi maka koloá. Naʻe tali ʻe Sīsū: “Ko e ngaahi meʻa ko ʻeni ʻoku mou tokangaʻi​—ʻe, tokaange ha taimi ʻe ʻikai tuku ʻi heni ha foʻi maka ʻo taʻe holoki.” (Luke 21:​5, 6) Naʻe ʻikai hano ʻaonga ʻo e foaki siʻisiʻi ʻa e uitou? Ko hono moʻoní, ʻikai. Naʻá ne poupouʻi ʻe ia ʻa e fokotuʻutuʻu naʻe ʻai ʻe Sihova ʻi he taimi ko iá.

11 Naʻe tala ʻe Sīsū ki hono kau muimui moʻoní: “ʻOku ʻikai ke lava ʻe ha tamaioʻeiki ke ʻeikiʻaki ha ʻeiki ʻe toko ua: he te ne fehiʻa ki he taha, kae ʻofaʻi ʻa e taha; pea te ne piki ki he taha, kae taʻetokaʻi ʻa e taha. ʻOku ʻikai te mou lava ke ʻeikiʻaki ʻa e ʻOtua pea mo Koloa, fakatouʻosi.” (Luke 16:13) Ko ia, ʻoku lava fēfē ke tau fakahāhaaʻi ʻa e mafamafatatau totonu ʻo hono ngāueʻaki ʻa ʻetau ngaahi koloá?

Kau Setuata Faitotonu

12-14. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi koloa ʻoku setuata ki ai ʻa e kau Kalisitiané? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi founga tuʻu-ki-muʻa ki he kakai ʻa Sihova ʻi he ʻahó ni ʻoku nau fakahokoʻaki ʻa ʻenau ngāue fakasetuatá? (f) ʻOku maʻu mei fē ʻa e paʻanga ke faiʻaki ʻa e ngāue ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻaho ní?

12 Ko hono moʻoní, ʻi heʻetau fakatapui ʻa ʻetau moʻui kia Sihová, ʻoku tau pehē ko e meʻa kotoa pē ʻoku tau maʻú, ko ʻetau ngaahi koloá kotoa, ko e meʻa ia ʻaʻana. Ko ia, ʻoku totonu ke anga-fēfē ʻa ʻetau ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻoku tau maʻú? ʻI he fetalanoaʻaki ki he ngāue ʻa e Kalisitiane ʻi he fakatahaʻangá, naʻe tohi ʻe Tokoua C. T. Russell, ko e ʻuluaki palesiteni ia ʻo e Sōsaieti Taua Leʻo: “Ke tokanga ʻa e tokotaha taki taha kiate ia tonu kuo fakanofo ʻe he ʻEiki ko e setuata ʻo hono taimí, tuʻungá, paʻangá, mo e meʻa pehē, pea ke taki taha feinga ke ngāueʻaki ʻa e ngaahi talēniti ko ʻení ki he lelei taha ʻo ʻene malava, ke lāngilangiʻia ai ʻa e ʻEikí.”​—The New Creation, peesi 345.

13 ʻOku pehē ʻi he 1 Kolinitō 4:2: “ʻOku fai ʻi heni foki ʻa e sivi ʻo e kau setuata; koeʻuhi ke ha ʻa e fai totonu ʻa ha taha.” Koeʻuhi ko ha kautaha fakavahaʻapuleʻanga, ʻoku feinga ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke nau moʻui ʻo fakatatau mo e fakamatala ko iá, ʻo ngāueʻaki ʻa e lahi taha ʻo honau taimi ʻoku malavá ʻi he ngāue fakafaifekau faka-Kalisitiane, ʻo fakatokanga mo fakatupulekina ʻa ʻenau ngaahi pōtoʻi ʻi he faiakó. ʻIkai ko ia pē, ko e timi ʻo e kau ngāue polé ʻoku ʻi he malumalu ʻo e tataki ʻa e Ngaahi Kōmiti Langa Fakavahefonuá ʻoku nau loto-lelei ke foaki ʻa honau taimí, iví, mo e potó ke ngaohi ha ngaahi holo faiʻanga fakataha lelei ke ngāueʻaki ki he lotú. ʻOku hōifua ʻa Sihova ki he ngaahi meʻa ko ʻení hono kotoa.

14 ʻOku maʻu mei fē ʻa e paʻanga ke faiʻaki ʻa e fuʻu feinga tau fakaefaiako mo e ngāue fakaelanga ko ʻení? Mei he niʻihi ʻoku loto-fiefoaki, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻi he ngaahi ʻaho ʻo e langa tāpanekalé. ʻOku tau kau fakafoʻituitui ki ai? ʻOku fakahāhaaʻi ʻe he anga ʻo ʻetau ngāueʻaki ʻa ʻetau ngaahi koloá ko e ngāue kia Sihová ʻoku mahuʻinga taha kiate kitautolú? ʻI he ngaahi meʻa fekauʻaki mo e paʻangá, ʻofa ke tau hoko ko e kau setuata anga-tonu.

Sīpinga ʻo e Loto-Fiefoakí

15, 16. (a) Naʻe anga-fēfē ʻa hono fakahāhā ʻa e loto-fiefoakí ʻe he kau Kalisitiane ʻi he ʻaho ʻo Paulá? (e) ʻOku totonu ke anga-fēfē ʻa ʻetau sio ki he fetalanoaʻaki ko ʻení?

15 Naʻe tohi ʻa e ʻaposetolo ko Paulá ʻo fekauʻaki mo e loto-fiefoaki ʻa e kau Kalisitiane ʻi Masitōnia mo ʻĀkeiá. (Loma 15:26) Neongo naʻa nau faingataʻaʻia mo kinautolu, ka naʻa nau mateuteu ke tokoni ki honau ngaahi tokoua. Naʻe fakalototoʻaʻi pehē pē ʻe Paula ʻa e kau Kalisitiane ʻi Kolinitoó ke nau loto-fiefoaki, ʻo foaki ʻa ʻenau meʻa ʻoku hulú ke fakalatoʻaki ʻa e fusimoʻomo ʻa e niʻihi kehé. ʻOku ʻikai ha taha ʻe tonu ʻa ʻene tukuakiʻi ʻa Paula ʻi he faʻao fakamālohi. Naʻá ne tohi: “Ko ia ʻoku fakakaisiʻi ʻene fakaheka ʻe fakakaisiʻi foki ʻene utu mai: pea ko ia ʻoku fakakailahi ʻene fakaheka ʻe fakakailahi foki ʻene utu mai. Ke taki taha fai ki he meʻa kuo ne tuʻutuʻuni ʻi hono loto; pea ʻoua ʻe fai ʻi he mamahi, pe ko e puʻia; he ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtua ki ha taha ʻoku vekeveke foaki.”​—2 Kolinitō 8:​1-3, 14; 9:​5-7, 13.

16 Ko e ngaahi tokoni loto-fiefoaki ʻoku fai ʻe hotau ngaahi tokouá mo e faʻahinga mahuʻingaʻiá ki he ngāue ʻo e Puleʻanga ʻi māmani lahi ʻi he ʻaho ní ko e fakamoʻoni ia ʻo ʻenau fakamahuʻingaʻi ʻa e monū ko ʻení. Kae, hangē ko ia naʻe fakamanatu ʻe Paula ki he kau Kolinitoó, ʻe lelei ke tau lau ʻa e fetalanoaʻaki ko ʻení ko ha fakamanatu.

17. Ko e hā ʻa e founga ʻo e foaki naʻe fakalototoʻaʻi ʻe Paulá, pea ʻe lava ke ngāueʻaki ʻeni ʻi he ʻahó ni?

17 Naʻe naʻinaʻi ʻe Paula ki he ngaahi tokouá ke nau muimui ʻi ha founga maau ʻi he fai ʻo ʻenau foakí. Naʻá ne pehē: “ʻI he ʻuluaki ʻaho ʻo e uike kotoa pe, ke taki taha taʻofi ʻi ʻapi, ʻo tauhi, ha meʻa kuo hulu atu ʻi heʻene koloa.” (1 Kolinitō 16:​1, 2) ʻOku lava ke hoko ia ko ha faʻifaʻitakiʻanga kiate kitautolu pea pehē ki heʻetau fānau ʻi heʻetau foakí, tatau ai pē pe ʻoku tau fai ia ʻo fakafou ʻi he fakatahaʻangá pe fakahangatonu ki he ʻōfisi vaʻa ofi taha ʻo e Sōsaieti Taua Leʻo. Ko ha ongo misinale naʻe vaheʻi ke na ngāue fakamalanga ki ha kolo ʻi he Hahake ʻo ʻAfiliká naʻá na fakaafeʻi ʻa e faʻahinga naʻe fiefanongó ke nau kau ʻi ha ako Tohi Tapu. ʻI he ʻosi pē ʻa e ʻuluaki fakataha ko ʻení, naʻe fakapotopoto ʻa hono lī ʻe he ongo misinalé ha ngaahi foʻi paʻanga ki ha puha naʻe fakaʻilongaʻi ko e “Ngaahi Tokoni ki he Ngāue ʻo e Puleʻangá.” Naʻe fai pehē mo e niʻihi kehe ʻo e fakatahá. Ki mui mai, ʻi he ʻosi hono fokotuʻutuʻu maau ʻa e kau foʻoú ni ʻo hoko ko ha fakatahaʻanga Kalisitiané, naʻe ʻaʻahi ki ai ʻa e ʻovasia fakafeituʻú pea naʻá ne fakatokangaʻi ʻa e fai tuʻumaʻu ʻa ʻenau ngaahi foakí.​—Sāme 50:​10, 14, 23.

18. ʻOku lava fēfē ke tau tokoni ki hotau ngaahi tokoua faingataʻaʻiá?

18 ʻOku tau toe maʻu ʻa e monū ke ngāueʻaki ʻa ʻetau ngaahi koloá ke tokoni ki he faʻahinga ʻoku nau faingataʻaʻia ʻi he ngaahi tuʻutāmaki fakanatulá mo kinautolu ʻoku nau nofo ʻi he ngaahi feituʻu kuo vetea ʻi he tau. Ko ha fakatupu fiefia lahi ē ʻi heʻetau lau ʻo kau ki he ngaahi tokoni naʻe ʻave ki ʻIulope Hahaké lolotonga ʻa e liliu lahi fakaʻekonōmika mo fakapolitikale naʻe hoko ʻi he konga ko ia ʻo e māmani! Ko e ngaahi tokoni fakatouʻosi ʻo e ngaahi koloa mo e paʻangá naʻá ne fakahāhaaʻi ʻa e loto-fiefoaki ʻa hotau ngaahi tokouá mo e uouongataha mo e kau Kalisitiane faingataʻaʻia.b​—2 Kolinitō 8:​13, 14.

19. Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻaonga ʻe lava ke tau fai ke tokoni kiate kinautolu ʻi he ngāue taimi kakató?

19 ʻIkai ʻoku tau fakamahuʻingaʻi ʻaupito ʻa e ngāue ʻa hotau ngaahi tokoua ʻoku nau kau ki he ngāue taimi kakato ko e kau tāimuʻa, kau ʻovasia fefonongaʻaki, kau misinale, mo e kau ngāue pole ʻi Pēteli? ʻE lava nai ke tau fai fakahangatonu kiate kinautolu ha tokoni fakamatelie, ʻo fakatatau ki hotau ngaahi tuʻungá. Ko e fakatātaá, ʻi he ʻaʻahi ʻa e ovasia fakafeituʻu ki he fakatahaʻanga ʻokú ke kau ki aí, ʻe lava ke ke tokonaki kiate ia ha nofoʻanga, meʻatokoni, pe tokoni ki he ngaahi fakamole ʻi heʻene fefonongaʻaki. Ko e loto-fiefoaki peheé ʻoku fakatokangaʻi pē ia ʻe heʻetau Tamai fakahēvaní, ʻa ia ʻokú ne fiemaʻu ke tokangaʻi ʻa ʻene kau sevāniti. (Sāme 37:25) ʻI he ngaahi taʻu kuo maliu atú ko ha tokoua naʻe malava ke ne ʻoange ʻa e ngaahi meʻakai maʻamaʻa pē naʻá ne fakaafeʻi ha ʻovasia fefonongaʻaki mo hono uaifi ki hono ʻapí. ʻI he ʻalu ʻa e ongo meʻá ni ki he ngāue fakamalangá ʻi he efiafi, naʻe ʻoange ʻe he tokoua ki he ongo meʻa ʻaʻahí ni ha sila naʻe ʻi ai ha paʻanga (feʻunga mo e tola ʻAmelika ʻe taha) fakataha mo e tohi ko ʻeni: “Ki ha ipu tī pe ha lita penisini.” Ko ha houngaʻia lelei ē naʻe fakahā ʻi he anga-fakatōkilalo ko ʻeni!

20. Ko e hā ʻa e monū mo e fatongia ʻoku ʻikai te tau loto ke liʻaki?

20 Ko ha tāpuaki fakalaumālie lahi ē ki he kakai ʻa Sihova! ʻOku tau fiefia ʻi he ngaahi kaimeʻakai fakalaumālie ʻi heʻetau ngaahi fakatahá mo e ngaahi fakataha lalahí, ʻa ia ʻoku tau maʻu ai ʻa e ngaahi tohi foʻou, faiako lelei, mo e akonaki ʻaonga. ʻI he loto kuo fonu ʻi he houngaʻia ki hotau ngaahi tāpuaki fakalaumālié, ʻoku ʻikai ke ngalo ʻiate kitautolu ʻa hotau monū mo e fatongia ke tokoni ʻaki ha paʻanga ke ngāueʻaki ki hono fakalahi atu ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi māmani lahi.

‘ʻAi Kaumeʻa ʻo Fakafou he Koloa Taʻemāʻoniʻoní’

21, 22. Ko e hā ʻe vavé ni ke hoko ki he “koloa kākā,” ʻo fiemaʻu ai kiate kitautolu ke tau fai ʻa e hā ʻi he taimi ní?

21 Ko e moʻoni, ʻoku hulu ʻa e ngaahi founga ʻa ia ʻe lava ke tau fakahā ai ʻoku tau fakamuʻomuʻa ʻa e lotu kia Sihová ʻi heʻetau moʻuí, pea ko e founga tefito ke fakahā ai ʻa e meʻá ni ʻoku kau ki heʻetau tokanga ki he fakahinohino ʻa Sīsū: “Mou ngāue ʻaki ʻa e koloa kākā [“taʻemāʻoniʻoni,” NW] ke tupu ai ha kakai ʻe ʻofa mai; koeʻuhi ʻo ka ʻunu ia, pea nau fiemaʻu kimoutolu ki he ngaahi teniti taʻengata.”​—Luke 16:9.

22 Fakatokangaʻi naʻe lea ʻa Sīsū ki he ʻikai ʻaonga ʻo e koloa taʻemāʻoniʻoní. ʻIo, ʻe hoko mai ha ʻaho ʻa ia ko e paʻanga ʻa e fokotuʻutuʻu ko ʻení ʻe ʻikai ke ʻi ai hano ʻaonga. Naʻe kikiteʻi ʻe ʻIsikeli: “Ko ʻenau siliva te nau li he hala, pea ʻe hoko ʻenau koula ko e meʻa te nau fakaliliʻa ki ai: talaʻehai ʻe lava ʻenau siliva mo ʻenau koula ke fakahaofi kinautolu ʻi he ʻaho ʻo e houhau ʻo Sihova.” (ʻIsikeli 7:19) ʻOku pau ke tau ngāuefakapotopotoʻaki mo ʻiloʻilo ʻa ʻetau ngaahi koloa fakamatelié, kaeʻoua ke hoko ʻa e meʻa ko ʻeni. Ko ia ʻe ʻikai te tau toe sio ki mui mo e fakaʻiseʻisa ko e ʻikai te tau tokanga ki he fakatokanga ʻa Sīsū: “ʻIo, pea kapau kuo ʻikai te mou lototō, ʻi he fai ki he koloa kākā [“taʻemāʻoniʻoni,” NW], ko hai te ne falala kiate kimoutolu ʻo ʻatu ʻa e koloa moʻoni? . . . ʻOku ʻikai te mou lava ke ʻeikiʻaki ʻa e ʻOtua pea mo Koloa, fakatouʻosi.”​—Luke 16:​11-13.

23. Ko e hā ʻoku totonu ke tau ngāuefakapotopotoʻaki, pea ko e hā ʻe hoko ko hotau palé?

23 Ko ia, ʻofa ke tau tokanga anga-tonu kotoa ki he ngaahi fakatokanga ko ʻení ke fakamuʻomuʻa ʻa e lotu ʻa Sihova ʻi heʻetau moʻuí pea ke tau ngāuefakapotopotoʻaki ʻa ʻetau ngaahi koloá kotoa. Ko ia tau tauhi maʻu ʻa hotau kaumeʻa mo Sihova mo Sīsū, ʻokú na talaʻofa ʻi he ʻikai ʻaonga ʻa e paʻangá te na tali kitautolu ki he “ngaahi teniti taʻengata,” mo e ʻamanaki ʻo e moʻui taʻengata ʻi he Puleʻanga fakahēvani pe ʻi he māmani palataisi.​—Luke 16:9.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Ko e lea faka-Hepelū ki he “foaki” ko e maʻu mei ha veape ʻoku ʻuhinga “ke māʻolunga; ke hakeakiʻi; hiki ki ʻolunga.”

b Sio ki he Jehovah’s Witnesses​—Proclaimers of God’s Kingdom, peesi 307-315, naʻe pulusi ʻi he 1993 ʻe he Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

ʻOkú Ke Manatuʻi?

◻ Ko e hā ʻa e meʻa naʻe fai ʻe he kau ʻIsilelí ki he fakaafe ʻa Sihova ke nau foaki ki he langa ʻo e tāpanekalé?

◻ Ko e hā naʻe ʻaonga ai pē ʻa e foaki ʻa e uitou?

◻ Ko e hā ʻa e fatongia ʻoku maʻu ʻe he kau Kalisitiané ki he founga ʻo hono ngāueʻaki ʻa ʻenau ngaahi koloá?

◻ ʻOku anga-fēfē ʻa ʻetau fakaʻehiʻehi mei he fakaʻiseʻisa ʻi hono ngāueʻaki ʻa ʻetau paʻangá?

[Fakatātā ʻi he peesi 17]

Ko e foaki ʻa e uitou, neongo ʻene siʻisiʻí, ka naʻe ʻaonga pē

[Fakatātā ʻi he peesi 18]

Ko ʻetau ngaahi foakí ʻoku poupou ki he ngāue ʻo e Puleʻanga ʻi māmani lahí

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share