Vahe 15
Sio ki he Lelei ʻo Hoʻo Ngāue Mālohí
“Ko e tangata kotoa pē ʻoku totonu ke ne . . . sio ki he lelei ʻo ʻene ngāue mālohi kotoa pē.”—KOHELETI 3:13, NW.
1-3. (a) ʻOku anga-fēfē ʻa e ongoʻi ʻa e kakai tokolahi ʻo fekauʻaki mo ʻenau ngāué? (e) Ko e hā ʻa e vakai ki he ngāué ʻoku pouaki ʻe he Tohi Tapú, pea ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi te tau lāulea ki ai ʻi he vahe ko ení?
KI HE kakai tokolahi ʻi he māmaní he ʻahó ni, ʻoku ʻikai ʻaupito ko ha meʻa fakafiefia ʻa e ngāué. ʻI he fakaongosia lahi ʻi he ngaahi houa lōloa ʻi ha ngāue ʻoku ʻikai ʻaupito ke nau fiefia aí, ʻoku nau toumoua ke ʻalu ʻo ngāue ʻi he ʻaho taki taha. ʻOku lava fēfē ke ueʻi ʻa e faʻahinga ʻoku nau maʻu ʻa e fakakaukau peheé ke nau mahuʻingaʻia fakafoʻituitui ʻi heʻenau ngāué—tuku kehe ange ʻenau maʻu ʻa e fiemālie ʻi heʻenau ngāué?
2 ʻOku pouaki ʻe he Tohi Tapú ha vakai totonu ki he ngāue mālohí. ʻOku pehē ai ko e ngāué mo hono fuá ko ha tāpuaki. Naʻe tohi ʻe Solomone: “ʻOku totonu ke kai mo inu foki ʻa e tangata kotoa pē pea sio ki he lelei ʻo ʻene ngāue mālohi kotoa pē. Ko e meʻaʻofa ia ʻa e ʻOtuá.” (Koheleti 3:13, NW) Ko Sihova, ʻa ia ʻokú ne ʻofaʻi kitautolu mo finangalo ke ʻomai ʻa e meʻa ʻoku lelei taha kiate kitautolú, ʻokú ne finangalo ke tau maʻu ʻa e fiemālie ʻi heʻetau ngāué pea ke tau fiefia ʻi he ngaahi fua ʻo ʻetau fakaongosiá. Ke nofo maʻu ʻi heʻene ʻofá, ʻoku fiemaʻu ke tau moʻui ʻo fehoanaki mo ʻene fakakaukaú pea mo ʻene ngaahi tefitoʻi moʻoni fekauʻaki mo e ngāué.—Koheleti 2:24; 5:18.
3 ʻI he vahe ko ení, te tau lāulea ai ki he ngaahi fehuʻi ʻe fā: ʻE lava fēfē ke tau sio ki he lelei ʻo ʻetau ngāue mālohí? Ko e hā ʻa e faʻahinga ngāue ʻoku ʻikai maʻá e kau Kalisitiane moʻoní? ʻE lava fēfē ke tau ʻai ke mafamafatatau ʻa e ngāue paʻangá mo e ngaahi ngāue fakalaumālié? Pea ko e hā ʻa e ngāue mahuʻinga taha ʻoku lava ke tau faí? Kae kehe, tau ʻuluaki vakaiʻi angé ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻa e ongo meʻa ngāue lahi taha ʻi he ʻunivēsí—ko e ʻOtua ko Sihová pea mo Sīsū Kalaisi.
TOKOTAHA NGĀUE MĀʻOLUNGA TAHÁ MO E TOKOTAHA NGĀUE MATAOTAO
4, 5. ʻOku anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú ko Sihová ko ha tokotaha ngāue fua lahi?
4 Ko Sihova ʻa e Tokotaha Ngāue Māʻolunga Tahá. ʻOku pehē ʻi he Senesi 1:1: “I he kamataʻanga naʻe fakatupu ʻe he ʻOtua ʻa e ngaahi langi mo mamani.” ʻI he fakakakato ʻe he ʻOtuá ʻene ngāue fakaefakatupu ki he māmaní, naʻá ne fakahā ko e ngaahi olá naʻe “lelei ʻaupito.” (Senesi 1:31) ʻI hono toe fakalea ʻe tahá, naʻá ne fiemālie fakaʻaufuli ʻi he kotoa ʻo ʻene ngāue fakaemāmaní. Ko Sihová, ʻa e “ʻOtua fiefiá,” ʻoku ʻikai ha veiveiua naʻá ne maʻu ʻa e fiefia lahi ʻi heʻene hoko ko ha tokotaha ngāue fua lahí.—1 Timote 1:11, NW.
5 Ko hotau ʻOtua ngāue mālohí ʻoku ʻikai ʻaupito ke tuku ʻene ngāué. ʻI he taimi fuoloa mei he kakato ʻo ʻene fakatupu fakamatelie ʻo e māmaní, naʻe pehē ai ʻe Sīsū: “Kuo ngāue ʻa ʻeku Tamai ʻo aʻu ki he taimi ni.” (Sione 5:17) Ko e hā kuo fai ʻe he Tamaí? Mei hono ʻafioʻanga fakahēvaní, kuó ne hokohoko atu longomoʻui moʻoni ʻi hono tataki mo hono tokangaʻi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. Kuó ne ʻomai ha “fakatupu foʻou,” ko e kau Kalisitiane fanauʻi ʻe he laumālié ʻa ia ʻe faifai atu pē ʻo nau pule fakataha mo Sīsū ʻi hēvani. (2 Kolinito 5:17) Kuó ne ngāue ki hono fakahoko ʻa ʻene taumuʻa ki he faʻahinga ʻo e tangatá—ke maʻu ʻe he faʻahinga ʻoku ʻofa kiate iá ʻa e moʻui taʻengatá ʻi ha māmani foʻou. (Loma 6:23) Kuo pau pē ʻoku mātuʻaki fakafiefia kia Sihova ʻa e ngaahi ola ʻo ʻene ngāué. Kuo tali ʻe he laui miliona ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá, ʻi hono tohoakiʻi kinautolu ʻe he ʻOtuá pea nau fakatonutonu ʻenau moʻuí ke nau nofo maʻu ʻi heʻene ʻofá.—Sione 6:44.
6, 7. Ko e hā ʻa e lēkooti lōloa ʻo e ngāue mālohi naʻe fai ʻe Sīsuú?
6 Kuo maʻu ʻe Sīsū ha ongoongo ʻo e ngāue mālohi ʻi he taimi lōloa. ʻI heʻene moʻui ki muʻa ke hoko ko ha tangatá, naʻá ne hoko ai ko e “tokotaha ngāue mataotao” ʻa e ʻOtuá ʻi hono fakatupu ʻa e meʻa kotoa pē “ʻi he langi mo e meʻa ʻi mamani.” (Palovepi 8:22-31, NW; Kolose 1:15-17) ʻI heʻene ʻi māmaní, naʻe hokohoko atu ai ʻa e hoko ʻa Sīsū ko ha tokotaha ngāue mālohí. ʻI heʻene kei siʻí, naʻá ne ako ai ki he ngāue langá, ʻo ne hoko ai ʻo ʻiloa “ko e tufunga.”a (Maake 6:3) Ko e ngāué ni ʻoku kau ki ai ʻa e ngāue fakafitefitaʻa mo ha ngaahi pōtoʻi kehekehe—tautefito ʻi he kuonga ko ia ki muʻa ke faʻu ʻa e ngaahi mīsini fahi papá, ngaahi falekoloa langá mo e ngaahi meʻangāue ʻuhilá. ʻE lava ke ke fakaʻuta atu kia Sīsū ʻokú ne ʻalu ke ʻomai ʻene papa pē ʻaʻana—naʻa mo hono taʻanga nai pea toho ʻa e ʻakaú ki he feituʻu naʻá ne ngāue aí? ʻE lava ke ke sioloto atu kiate ia ʻi heʻene langa ʻa e ʻū falé—ʻi hono teuteuʻi mo hono fokotuʻu ʻa e ngaahi pimi ki he ʻató, ngaohi ʻo e ngaahi matapaá, pea naʻa mo hono ngaohi ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi naunau falé? ʻOku ʻikai ha veiveiua naʻe hokosia tonu ʻe Sīsū ʻa e fiemālie ʻoku tupu mei he lava ʻo fai pōtoʻi ha ngāue mālohi.
7 Ko Sīsuú ko ha tokotaha ngāue tōtōivi tuʻu-ki-muʻa ia ʻi hono fakahoko ʻa ʻene ngāue fakafaifekaú. Naʻe feʻunga mo e taʻu ʻe tolu mo e konga ʻa ʻene nōfoʻi lahi ʻi he ngāue mahuʻinga ʻaupito ko ení. ʻI heʻene loto ke aʻu ki he kakai tokolahi taha ʻe ala lavá, naʻá ne ngāue tōtōivi, ʻo ne tuʻu pongipongia hake ʻo ngāue ki he poʻuli. (Luke 21:37, 38; Sione 3:2) Naʻá ne fononga ʻo “fakatotofu ʻa e kolo mo e vilisi, ʻi heʻene fanongonongo ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtua, mo ne tala hono ongoongolelei.” (Luke 8:1) Naʻe kāpui moʻoni ʻe Sīsū ʻa e kilomita ʻe lauingeau, ʻi heʻene fononga lalo ʻi he ngaahi hala efua ke ʻave ʻa e pōpoaki ʻo e ongoongo leleí ki he kakaí.
8, 9. Naʻe anga-fēfē ʻa e sio ʻa Sīsū ki he lelei ʻo ʻene ngāue mālohí?
8 Naʻe sio ʻa Sīsū ki he lelei ʻo ʻene ngāue mālohi ʻi he ngāue fakafaifekaú? ʻIo! Naʻá ne tūtuuʻi ʻa e ngaahi tenga ʻo e moʻoni ʻo e Puleʻangá, ʻo ne tuku mai ai ha ngaahi ngoue kuo motuʻu ki he utu-taʻú. Ko hono fai ʻo e ngāue ʻa e ʻOtuá naʻe ʻoange ai kia Sīsū ʻa e ivi lahi mo e mālohi ʻo ne loto-lelei ai ke ngāue taʻekai koeʻuhi ke fakaʻosi ʻa e ngāue ko iá. (Sione 4:31-38) Fakakaukau atu ki he fiemālie kuo pau naʻá ne ongoʻi he ʻi he ngataʻanga ko ia ʻo ʻene ngāue fakafaifekau ʻi he māmaní naʻe malava ai ke ne tala moʻoni ki heʻene tamaí: “Kuo u fakalangilangiʻi koe ʻi mamani; he kuo u fakaʻosi ʻa e ngaue naʻa ke tuku kiate au ke u fai.”—Sione 17:4.
9 Ko e moʻoni ko Sihova mo Sīsuú ko e ongo faʻifaʻitakiʻanga tuʻu-ki-muʻa kinaua ʻo e faʻahinga ʻoku nau sio ki he lelei ʻo ʻenau ngāue mālohí. Ko ʻetau ʻofa kia Sihová ʻoku ueʻi ai kitautolu ke ‘hoko ko e kau faʻifaʻitaki ki he ʻOtuá.’ (Efeso 4:32 [Ef 5:1, PM]) Ko ʻetau ʻofa kia Sīsuú ʻoku ueʻi ai kitautolu ke tau “muimui ofi, ʻo topuvaʻe taha mo ia.” (1 Pita 2:21) Ko ia tau sivisiviʻi he taimí ni ʻa e founga ʻe lava ke tau sio ai mo kitautolu foki ki he lelei ʻo ʻetau ngāue mālohí.
FOUNGA KE SIO AI KI HE LELEI ʻO ʻETAU NGĀUE MĀLOHÍ
10, 11. Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke fakatupulekina ha fakakaukau fakatuʻamelie ki heʻetau ngāué?
10 Ko e ngāue fakamatelié ʻoku ʻi ai pē hono feituʻu ʻi he moʻui ʻa e kau Kalisitiane moʻoní. ʻOku tau loto ke maʻu ʻa e fiemālie mo ha tuʻunga nonga ʻi heʻetau ngāué, ka ʻoku lava ke hoko eni ko ha pole moʻoni kapau ʻoku tau ngāue ʻi ha ngāue paʻanga ʻoku ʻikai ke tau saiʻia ai. ʻOku lava fēfē ke tau sio ki he lelei ʻi heʻetau ngāué ʻi he malumalu ʻo e ngaahi tuʻunga peheé?
11 ʻI hono fakatupulekina ha fakakaukau fakatuʻamelie. Heʻikai lava maʻu pē ke tau liliu hotau ngaahi tuʻungá, ka ʻe lava ke tau liliu ʻetau fakakaukaú. Ko e fakalaulauloto ki he anga ʻo e vakai ʻa e ʻOtuá ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau fakatupulekina ha fakakaukau fakatuʻamelie ki he ngāué. Ko e fakatātaá, kapau ko ha ʻuluʻi fāmili koe, fakakaukauloto atu ki he moʻoniʻi meʻa ko ia ko hoʻo ngāué, tatau ai pē ʻene hā ngali māʻulaló, ʻokú ne ʻai koe ke ke malava ʻo tokonaki ʻa e ngaahi fiemaʻu fakamatelie ki ho fāmilí. Ko ia ko hono tokangaʻi ʻo e faʻahinga ʻokú ke ʻofa aí ʻoku ʻikai ko ha meʻa siʻisiʻi ia ʻi he vakai mai ʻa e ʻOtuá. ʻOku pehē ʻe heʻene Folofolá ko e tokotaha ʻoku ʻikai malava ke ne tokonaki maʻa hono fāmilí “ʻoku kovi ange ia ʻi ha tokotaha kuó ne siʻaki ʻa Sihova.” (1 Timote 5:8, NW; fakamatala ʻi laló) ʻI hono ʻiloʻi ko hoʻo ngāué ko ha founga ia ke aʻusia ai ha taumuʻa—ʻo ʻai ai ke malava ʻo ke fakahoko ha fatongia ʻoku ʻomai ʻe he ʻOtuá—ʻe lava ai ke tokoniʻi koe ke ke maʻu ʻi hoʻo ngāué ha tuʻunga ʻo e fakafiemālie mo e taumuʻa ʻa ia ʻoku ʻikai nai maʻu ʻe ho ngaahi kaungāngāué.
12. ʻI he ngaahi founga fē ʻoku ʻaonga lahi ai ʻa e tōtōivi mo faitotonu ʻi heʻetau ngāué?
12 ʻI he tōtōivi mo e faitotonu. Ko e ngāue mālohí mo e ako ke fai lelei ʻa hoʻo ngāué ʻe lava ke taki atu ia ki he ngaahi tāpuaki. Ko e kau ngāue ʻoku tōtōivi mo pōtoʻí ʻoku faʻa fakamahuʻingaʻi lahi kinautolu ʻe honau kau pule ngāué. (Palovepi 12:24; 22:29) ʻI he tuʻunga ko e kau Kalisitiane moʻoní, kuo pau ke tau toe faitotonu ʻi heʻetau ngāué—ʻo ʻikai kaihaʻasi ʻa e paʻanga, naunau, pe taimi mei hotau pule ngāué. (Efeso 4:28) Hangē ko ia naʻa tau sio ki ai ʻi he vahe ki muʻá, ko e faitotonú ʻoku ʻaonga lahi. Ko ha tokotaha ngāue ʻokú ne maʻu ha ongoongo lelei ʻi he faitotonú ʻoku ngalingali ʻe fai ʻa e falala ki ai. Pea tatau ai pē pe ʻoku fakatokangaʻi ʻe hotau pule ngāué ʻetau faʻifaʻitakiʻanga ʻi he tuʻunga ko ha tokotaha ngāue mālohí pe ʻikai, ʻe lava ke tau maʻu ʻa e fiemālie ʻoku hoko ʻi hono maʻu “ha konisēnisi faitotonu” mo hono ʻiloʻi ʻoku tau fakahōifua ki he ʻOtua ʻoku tau ʻofa aí.—Hepelu 13:18, NW; Kolose 3:22-24.
13. Ko ʻetau faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻi he ngāueʻangá ʻe iku atu nai ia ki he hā?
13 ʻI hono ʻiloʻi ʻoku lava ke fakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtuá ʻi hotau ʻulungāangá. ʻI he taimi ʻoku tau tauhi maʻu ai ha tuʻunga māʻolunga ʻo e ʻulungāanga faka-Kalisitiané ʻi heʻetau ngāueʻangá, ʻoku pau ke fakatokangaʻi eni ʻe he niʻihi kehé. Pea ko e hā hono olá? ʻE lava nai ai ke tau ‘teungaʻia ʻi he tokateline ʻa hotau ʻOtua Fakamoʻuí.’ (Taitusi 2:9, 10) ʻIo, ko hotau ʻulungāanga leleí ʻoku lava ke ne fakatupunga ke sio ai ʻa e niʻihi kehé ki he fakaʻofoʻofa ʻo ʻetau founga lotú, ʻo ʻai ai ia ke fakamānako ange kiate kinautolu. Fakakaukau ange pē pe te ke ongoʻi fēfē kapau ʻe tali ʻe ha kaungāngāue ʻa e moʻoní koeʻuhi ko hoʻo faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻi he ngāueʻangá! Ko e meʻa ʻoku mahuʻinga tahá, fakakaukau ange ki heni: Ko e hā ʻe lava ke toe fakafiemālie lahi ange ka ko hono ʻiloʻi ko ho ʻulungāanga leleí ʻoku fakalāngilangiʻi ai ʻa Sihova pea ʻai ʻa hono lotó ke fiefia?—Palovepi 27:11; 1 Pita 2:12.
NGĀUEʻAKI ʻA E ʻILOʻILO ʻI HEʻETAU FILI ʻO E NGĀUÉ
14-16. ʻI he fehangahangai mo e ngaahi fili fekauʻaki mo e ngāué, ko e hā ʻa e ongo fehuʻi tefito ʻoku fiemaʻu ke tau fakakaukau ki ai?
14 ʻOku ʻikai ke tala fakaikiiki mai ʻe he Tohi Tapú ia ʻa e meʻa ʻoku ala talí mo e meʻa ʻoku ʻikaí ʻi he fekauʻaki mo e ngāue paʻangá. ʻOku ʻikai ʻuhinga eni iá ʻe lava ke tau tali ha faʻahinga ngāue pē ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻoku kau ki aí. ʻOku lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he Tohi Tapú ke tau fili ʻa e ngāue fua lahi mo faitotonu ʻa ia ʻoku fakahōifua ki he ʻOtuá lolotonga ia ʻoku tau fakaʻehiʻehi mei he ngāue ʻa ia ʻe taʻefakahōifua kiate iá. (Palovepi 2:6) ʻI he fehangahangai mo e ngaahi fili fekauʻaki mo e ngāué, ʻoku ʻi ai ʻa e ongo fehuʻi tefito ke tau fakakaukau ki ai.
15 Ko hono fai ʻa e faʻahinga ngāue ko ení ʻiate ia pē ʻe iku ai ki ha tōʻonga ʻoku fakahalaiaʻi ʻi he Tohi Tapú? ʻOku fakahalaiaʻi mahino ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e kaihaʻá, loí, mo hono ngaohi ʻo e ngaahi ʻaitolí. (Ekisoto 20:4; Ngāue 15:29; Efeso 4:28; Fakahā 21:8) Te tau siʻaki ha ngāue pē ʻa ia ʻoku fiemaʻu ai ke tau fai ʻa e ngaahi meʻa peheé. Ko ʻetau ʻofa kia Sihová heʻikai ʻaupito fakaʻatā ai ke tau tali ha ngāue ʻoku kau ki ai ʻa e kau ʻi he ngaahi tōʻonga ʻoku maumauʻi ai ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá.—1 Sione 5:3.
16 Ko hono fai ʻo e ngāué ni ʻoku ʻai mahino ai kitautolu ke tau kau pe poupou ki ha tōʻonga hala? Fakakaukau angé ki ha fakatātā. Ko e ngāue ko ha tokotaha tali telefoní ʻoku ʻikai ke hala ia. ʻE fēfē leva, kapau ʻe tuʻuaki ange ki ha Kalisitiane ha ngāue pehē ʻi ha kilīniki fakatōtama? Ko e moʻoni, ko ʻene ngāué heʻikai ke fiemaʻu ia ai ke ne tokoni fakahangatonu ki he ngaahi meʻa ʻoku fai ʻi he fakatōtamá. Kae kehe, ʻikai ʻe poupouʻi ʻe heʻene ngāue tuʻumaʻu aí ʻa e ngāue ʻa ha kilīniki ko hono fokotuʻú ke fakahoko ai ʻa e ngaahi fakatōtamá—ko ha tōʻonga ʻa ia ʻoku fepaki mo e Folofola ʻa e ʻOtuá? (Ekisoto 21:22-24) ʻI he tuʻunga ko e kau ʻofa kia Sihová, ʻoku ʻikai ke tau loto ke fehokotaki vāofi mo e ngaahi tōʻonga taʻefakatohitapú.
17. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻa ʻoku lava ke tau fakakaukau fakalelei ki ai ʻi hono fai ʻo e ngaahi fili fekauʻaki mo e ngāué? (Sio ki he puha ʻi he peesi 177.) (e) ʻE tokoniʻi fēfē nai kitautolu ʻe hotau konisēnisí ke fai ʻa e ngaahi fili ʻoku fakahōifuaʻi ai ʻa e ʻOtuá?
17 Ko e ngaahi fehuʻi lahi fekauʻaki mo e ngāué ʻoku lava ke solova ia ʻaki hono ʻanalaiso fakalelei ʻa e ngaahi tali ki he ongo fehuʻi tefito naʻe fokotuʻu mai ʻi he palakalafi 15 mo e 16. Tānaki atu ki ai, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻa kehe ʻoku lelei ke tau fakakaukau fakalelei ki ai ʻi hono fai ʻa e ngaahi fili fekauʻaki mo e ngāué.b Heʻikai lava ke tau ʻamanekina ʻe fokotuʻu ʻe he kalasi tamaioʻeiki anga-tonú ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni te ne kāpui ʻa e mingimingiʻi meʻa kotoa pē ʻe ngali malanga hake. Ko e taimi eni ʻoku fiemaʻu ai ʻa e ʻiloʻilo ʻi heʻetau tafaʻakí. Hangē ko ia kuo tau ako ʻi he Vahe 2, ʻoku fiemaʻu ke tau akoʻi mo fakahinohinoʻi hotau konisēnisí ʻaki hono ako ʻa e founga ke ngāueʻaki ai ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó. ʻI hono akoʻi peheʻi ʻetau “ngaahi mafai fakaefakakaukaú” ʻo “fakafou ʻi hono ngāueʻakí,” ʻoku lava ke tokoniʻi ai kitautolu ʻe hotau konisēnisí ke tau fai ʻa e ngaahi fili ʻoku fakahōifua ki he ʻOtuá pea ʻai ai ke tau malava ʻo nofo maʻu ʻi heʻene ʻofá.—Hepelu 5:14, NW.
KO HONO TAUHI HA FAKAKAUKAU MAFAMAFATATAU KI HE NGĀUÉ
18. Ko e hā ʻoku ʻikai faingofua ai ke tauhi maʻu ʻetau mafamafatatau fakalaumālié?
18 Ko hono tauhi maʻu ha mafamafatatau fakalaumālié ʻoku ʻikai ke faingofua ia ʻi he “kuonga fakamui” ko ení mo hono “ngaahi taimi faingataʻa.” (2 Timote 3:1) Ko hono maʻu ʻo ha ngāue pea tauhi maʻú ʻoku lava ke hoko ia ko ha meʻa faingataʻa moʻoni. ʻI he tuʻunga ko e kau Kalisitiane moʻoní, ʻoku tau ʻiloʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e ngāue mālohi ke tokonaki maʻa hotau fāmilí. Ka ʻo kapau ʻoku ʻikai ke tau tokanga, ko e tenge ʻi he ngāueʻangá pe ko e fakakaukau fakamatelie pipihi ʻo e māmaní ʻe lava ke ne uesia ʻetau ngaahi ngāue fakalaumālié. (1 Timote 6:9, 10) Tau lāulea angé ki he founga ʻe lava ke tau tauhi maʻu ai ʻetau mafamafatataú, ʻo fakapapauʻi ʻa e “ngaahi meʻa mahuʻinga lahi angé.”—Filipai 1:10, NW.
19. Ko e hā ʻoku tuha ai ʻa Sihova mo ʻetau falala kakató, pea ko e hā ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe he falala peheé ke tau fakaʻehiʻehi mei aí?
19 Falala kakato kia Sihova. (Palovepi 3:5, 6) ʻIkai ʻokú ne tuha mo e falala ko iá? He ko ē ʻokú ne tokanga mai kiate kitautolu. (1 Pita 5:7) ʻOkú ne ʻafioʻi ʻetau ngaahi fiemaʻú ʻo laka ange ia ʻiate kitautolu, pea ʻoku ʻikai ʻaupito ke nounou ʻa hono toʻukupú. (Sāme 37:25) Ko ia ʻoku lelei ke tau fanongo ʻi he taimi ʻoku fakamanatu mai ai ʻe heʻene Folofolá: “Ke taʻemanumanu hoʻomou toʻonga; pea mou fiemalie ʻi he ngaahi meʻa ʻoku mou maʻu ni: he kuo folofola mai ʻe he ʻEne ʻAfio, ʻE ʻikai siʻi te u mahuʻi meiate koe, kaeʻumaʻā haʻaku momoʻi liʻaki koe.” (Hepelu 13:5) Ko e kau sevāniti taimi-kakato tokolahi ʻoku lava ke nau fakamoʻoniʻi ʻa e malava ʻa e ʻOtuá ke tokonaki mai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fiemaʻu ki he moʻuí. Kapau ʻoku tau falala kakato ʻe tokangaʻi kitautolu ʻe Sihova, te tau fakaʻehiʻehi ai mei he hoko ʻo loto-moʻua tōtuʻa fekauʻaki mo e tokonaki maʻa hotau fāmilí. (Mātiu 6:25-32) Heʻikai ke tau fakaʻatā ʻa e ngāue paʻangá ke ne fakatupunga ke tau liʻaki ʻa e ngaahi ngāue fakalaumālié, hangē ko hono malangaʻi ʻa e ongoongo leleí mo hono maʻu ʻo e ngaahi fakatahá.—Mātiu 24:14; Hepelu 10:24, 25.
20. Ke tauhi ha mata huʻufataha, ʻoku ʻuhinga iá ki he hā, pea ʻe lava fēfē ke ke tauhi maʻu ha fakakaukau pehē?
20 Tauhi ho matá ke huʻufataha. (Mātiu 6:22, 23) Ko hono maʻu ha mata huʻufatahá ʻoku ʻuhingá ko hono tauhi ʻetau moʻuí ke ʻoua ʻe fihi. Ko ha mata huʻufataha ʻo ha Kalisitiane ʻoku fakahangataha ia ki ha taumuʻa pē ʻe taha—ko hono fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá. Kapau ʻoku fakahangataha totonu hotau matá, heʻikai maʻunimā ai kitautolu ʻe he tuli ki ha ngāue vahe lahi mo ha founga moʻui fihi ange. Heʻikai ke tau nōfoʻi ʻi he fekumi taʻetuku ki he ngaahi meʻa fakamatelie fakamuimui taha mo lelei taha ʻoku ʻai ʻe he kau tuʻuakí ke tau tui ʻoku tau fiemaʻu koeʻuhi ka tau hoko ai ʻo fiefia. ʻE lava fēfē ke ke tauhi maʻu ha mata huʻufataha? Fakaʻehiʻehi mei hono fakamafasiaʻi koe ʻaki ʻa e moʻua ʻoku ʻikai fiemaʻú. ʻOua ʻe fakafelekeuʻi hoʻo moʻuí ʻaki ʻa e ngaahi koloa ʻokú ne fakakaʻanga ʻa e konga lahi ʻo ho taimí mo e tokangá. Tokanga ki he akonaki ʻa e Tohi Tapú ke topono pē ʻi he “meʻakai mo e kofu.” (1 Timote 6:8) Feinga ke fakafaingofuaʻi hoʻo moʻuí ʻi he lahi taha ʻe ala lavá.
21. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ke tau fokotuʻu ʻa e ngaahi meʻa ke fakamuʻomuʻá, pea ko e hā ʻoku totonu ke muʻomuʻa ʻi heʻetau moʻuí?
21 Fokotuʻu ʻa e ngaahi meʻa fakalaumālie ke fakamuʻomuʻá, pea pipiki ki ai. Koeʻuhi ʻoku lava ke tau fai pē ʻa e meʻa fakangatangata ʻi he moʻuí, ʻoku fiemaʻu ke tau fokotuʻu ʻa e ngaahi meʻa ke fakamuʻomuʻá. He ka ʻikai, ʻe lava ke hanga ʻe he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai loko mahuʻingá ʻo keina ʻa hotau taimi mahuʻingá, ʻo kāsia ai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga angé. Ko e hā ʻoku totonu ke muʻomuʻa taha ʻi heʻetau moʻuí? ʻOku fokotuʻu ʻe he tokolahi ʻi he māmaní ʻa e fakamamafa muʻomuʻá ʻi he tuli ki he ako māʻolunga angé koeʻuhi ke maʻu ai ha ngāue fakatupu paʻanga ʻi he fokotuʻutuʻu ko ení. Kae kehe, naʻe ekinaki ʻa Sīsū ia ki hono kau muimuí ke nau hanganaki “fuofua kumi ae buleaga.” (Mātiu 6:33, PM) ʻIo, ʻi he tuʻunga ko e kau Kalisitiane moʻoní, ʻoku tau fakamuʻomuʻa ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí. Ko ʻetau sīpinga moʻuí—ʻa e ngaahi fili ʻoku tau faí, ʻa e ngaahi taumuʻa ʻoku tau fokotuʻú, pea mo e ngaahi ngāue ʻoku tau tuli ki aí—ʻoku totonu ke fakahaaʻi ai ko e ngaahi meʻa ʻo e Puleʻangá mo e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻoku mahuʻinga ange ia kiate kitautolu ʻi he tokanga ki he ngaahi meʻa fakamatelié mo e ngāue paʻangá.
NGĀUE MĀLOHI ʻI HE NGĀUE FAKAFAIFEKAÚ
22, 23. (a) Ko e hā ʻa e ngāue tefito ʻa e kau Kalisitiane moʻoní, pea ʻe lava fēfē ke tau fakahaaʻi ʻoku mahuʻinga kiate kitautolu ʻa e ngāué ni? (Sio ki he puha ʻi he peesi 180.) (e) Ko e hā hoʻo fakapapau fekauʻaki mo e ngāue paʻangá?
22 ʻI hono ʻiloʻi ʻoku tau moʻui ʻi he fakaʻosiʻosi ʻo e taimi ʻo e ngataʻangá, ʻoku tau hanganaki tokangataha ai ki he ngāue tefito ʻa e kau Kalisitiane moʻoní—ko e ngāue fakamalangá mo e ngaohi ākongá. (Mātiu 24:14; 28:19, 20) ʻI he hangē ko hotau Faʻifaʻitakiʻangá, ʻa Sīsū, ʻoku tau loto ke nōfoʻi lahi ʻi he ngāue fakahaofi moʻui ko ení. ʻE lava fēfē ke tau fakahaaʻi ʻoku mahuʻinga kiate kitautolu ʻa e ngāué ni? Ko e tokolahi taha ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá ʻoku nau līʻoa ʻaufuatō kinautolu ki he ngāue fakamalangá ʻi he tuʻunga ko e kau malanga ʻa e fakatahaʻangá. Kuo fokotuʻutuʻu ʻe he niʻihi ʻenau ngaahi meʻá ke ngāue ko e kau tāimuʻa pe kau misinale. ʻI hono ʻiloʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e ngaahi taumuʻa fakalaumālié, kuo fakalototoʻaʻi ai ʻe he ngaahi mātuʻa tokolahi ʻenau fānaú ke nau tuli ki he ngāue taimi-kakató. ʻOku sio ʻa e kau fanongonongo faivelenga ʻo e Puleʻangá ki he lelei ʻi heʻenau ngāue mālohi ʻi he ngāue fakafaifekaú? ʻAupito! Ko e tauhi ʻaufuatō kia Sihová ʻa e founga papau ki ha moʻui fiefia, fiemālie mo e ngaahi tāpuaki taʻefaʻalaua.—Palovepi 10:22.
23 Ko e tokolahi ʻo kitautolu kuo tau fakamoleki ʻa e ngaahi houa lahi ʻi he ngāue paʻanga ke tokonaki fakamatelie maʻa hotau fāmilí. Manatuʻi ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova ke tau sio ki he lelei ʻi heʻetau ngāue mālohí. ʻI hono ʻomai ʻetau fakakaukaú mo e ngaahi ngāué ke fehoanaki mo ʻene fakakaukaú mo ʻene ngaahi tefitoʻi moʻoní, ʻoku lava ke tau maʻu ai ʻa e fiemālie ʻi heʻetau ngāué. Kae kehe, tau fakapapauʻi ke ʻoua ʻaupito ʻe fakaʻatā ʻa e ngāue paʻangá ke ne fakaleluʻi kitautolu mei heʻetau ngāue tefitó—ʻa ia ko hono talaki ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻI hono fakamuʻomuʻa ʻa e ngāue ko ení ʻi heʻetau moʻuí, ʻoku tau fakahāhā ai ʻa e ʻofa kia Sihova pea nofo maʻu ai ʻi heʻene ʻofá.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ko e foʻi lea faka-Kalisi naʻe fakalea ko e “tufunga” ʻoku pehē “ko ha foʻi lea fakalūkufua ia ki ha tokotaha ʻokú ne ngāueʻaki ʻa e papá ʻo tatau ai pē pe ko ʻene langa fale pe ngaohi naunau fale pe ko ha faʻahinga meʻa kehe pē ʻoku ngaohi mei he papá.”
b Ki ha lāulea fakaikiiki lahi ange fekauʻaki mo e ngaahi moʻoniʻi meʻa ke fakakaukau ki ai ʻo felāveʻi mo e ngāué, sio ki he Taua Leʻo ʻo ʻEpeleli 15, 1999, peesi 28-30, mo e Watchtower ʻo Siulai 15, 1982, peesi 26.
[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 177]
ʻOKU TOTONU NAI KE U TALI ʻA E NGĀUÉ?
Tefitoʻi moʻoni: “Fai kotoa pe ke ongoongolelei ai ʻa e ʻOtua.”—1 Kolinito 10:31.
Ngaahi fehuʻi ke ʻeke hifo kiate koe
▪ ʻOku kau ki he ngāué ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fakahalaiaʻi fakahangatonu ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá? —Ekisoto 20:13-15.
▪ Ko hono fai ʻa e ngāué ʻe ʻai ai au ke u kaungā kau ai ki ha tōʻonga ʻoku fakahalaiaʻi?—Fakahā 18:4.
▪ Ko e ngāué ko ha ngāue tokoni pē ki he tangatá ʻa ia ʻoku ʻikai ke kovi Fakatohitapu ʻiate ia pē?—Ngāue 14:16, 17.
▪ Ko e hā ʻa e ola ʻo hono fai ʻo e ngāué; ʻe fakalaveaʻi ai ʻa e konisēnisi ʻo e niʻihi kehé?—Loma 14:19-22.
▪ Kapau te u tali ha ngāue ʻi ha fonua ʻe taha pea mavahe mei hoku fāmilí, ko e hā nai ʻa e ngaahi uesia fakaeongo mo fakalaumālie ʻe hoko ki hoku fāmilí?—Efeso 5:28–6:4.
[Puha ʻi he peesi 180]
“KUO IKU ʻA ʻEKU FILÍ KI HA MOʻUI FIEFIA MO FIEMĀLIE”
“Naʻá ku lavameʻa lahi ʻi heʻeku akó pea maʻu ha sikolasipi kakato ki ha ʻapiako ʻoku tokaʻi ʻi he Kolo Niu ʻIoké. Naʻe tenge au ʻe heʻeku tamaí ke u tohi kole ke hū ki he ngaahi ʻunivēsiti talā ʻe niʻihi. Naʻe tali au ʻi ha niʻihi pea aʻu ʻou maʻu ai ha sikolasipi ki he taha ʻo e ngaahi ʻunivēsiti ʻiloa taha ʻi ʻAmeliká. Kae kehe, naʻá ku fakafoki ia ʻi he ʻuhinga ʻe ua. Naʻe lava ke u tomuʻa sio atu ki he ngaahi fakatuʻutāmaki fakaeʻulungāanga ʻo e nofo ʻi he ʻunivēsití ʻo mavahe mei ʻapí, pea naʻá ku maʻu ha holi mālohi ke tāimuʻa.
“Kuó u tāimuʻa tuʻumaʻu eni ʻi he taʻu laka hake he 20. Kuó u femoʻuekina ʻi he ngaahi tafaʻaki lahi ʻo e ngāue fakafaifekaú—ʻo ngāue ʻi he feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻú, tokoni ki he langa Fale Fakatahaʻangá, mo tokoni ʻi he ngāue tokoni ʻi ha fakatamakí. ʻI he lolotongá ni, kuó u fiefia ʻi he ngāue fakataha mo ha kulupu lea muli ʻi he Kolo Niu ʻIoké.
“ʻI he sio atu ki he ngāue taimi-kakato naʻá ku faí, ʻoku ou ʻiloʻi ʻa e tāpuaki kuó u tofanga aí. Kuo iku ʻa ʻeku filí ki ha moʻui fiefia mo fiemālie. Heʻikai te u ala fakatataua ʻe au ki ha meʻa ʻa e ngaahi meʻa kuó u hokosiá mo e ngaahi kaumeʻa kuó u maʻú.”—Zenaida.
[Fakatātā ʻi he peesi 175]
Ko hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú ʻe lava ke tokoniʻi ai koe ke ke sio ki he lelei ʻi hoʻo ngāue mālohí
[Fakatātā ʻi he peesi 178]
ʻE lava ke tau fakahāhā ʻetau ʻofa kia Sihová ʻi hono ʻai ke muʻomuʻa ʻi heʻetau moʻuí ʻa e ngāue fakamalangá