Ngaahi Lēsoni mei he Ngaahi Mana ʻa Sīsuú
“PEA ʻi hono tolu ʻo e ʻaho naʻe fai ha taʻane ʻi Kena ʻi Kaleli . . . Pea naʻe tala foki ʻa e taʻane kia Sīsū, pea ki heʻene kau ako. Pea kuo siʻi ʻa e uaine, pea lea kia Sīsū ʻe heʻene faʻē, ʻo pehē, ʻOku ʻikai haʻanau uaine.” Ko e meʻá ni naʻe tokonaki ai ha tuʻunga ki he ʻuluaki mana ʻa Sīsuú.—Sione 2:1-3.
Ko ha palopalema pehē naʻe fuʻu siʻisiʻi, fuʻu ongo-maʻamaʻa, ke tokanga ki ai ʻa Sīsuú? ʻOku fakamatala ʻe ha mataotao ʻi he Tohi Tapú: “Ko e anga-talitali kakai ʻi ʻĒsia fakahahaké ko e fatongia mahuʻinga ia . . . Ko e anga-talitali kakai moʻoní, tautefito ʻi he kātoanga malí, naʻe fiemaʻu ʻa e meʻakaí mo e inú ke hulu. Kapau ʻe [ʻosi ʻa e] tokonaki ko ʻeni ʻi he kātoanga malí, ʻe hoko ia ko e luma fakamā ki he fāmilí mo e ongo meʻa malí.”
Ko ia ai, naʻe fai ʻe Sīsū ha meʻa. Naʻá ne fakatokangaʻi “naʻe tuʻu ai ha ʻangavai maka ʻe ono, ʻa ia naʻe tuku ai koeʻuhi ko e fakamaʻa faka-Siū.” Ko e ouau fakamaʻa ki muʻa ʻi he kaí naʻe faʻa fai ʻi he lotolotonga ʻo e kau Siú, pea naʻe fiemaʻu ha vai lahi ki he fiemaʻu ʻa kinautolu kotoa pē naʻa nau ʻi aí. Naʻe fekau ʻe Sīsū kiate kinautolu naʻa nau tokangaʻi ʻa e kau fakaafé, “Mou fakafonu vai ʻa e ngaahi ʻangavai na.” Naʻe ʻikai ko Sīsū ʻa e “ʻeiki ʻo e kātoanga,” ka naʻá ne lea fakahangatonu mo fakapapauʻi. ʻOku pehē ʻe he fakamatalá: “Pea ʻi he kamata ʻe he ʻeiki ʻo e kātoanga ʻa e vai kuo hoko ʻo uaine.”—Sione 2:6-9; Maʻake 7:3.
ʻOku hā matamatakehe nai ha meʻa ʻoku faʻa fai ʻo hangē ko e malí ko ha fokotuʻutuʻu ia ki he ʻuluaki mana ʻa Sīsū, ka ʻi he meʻa naʻe hokó ʻoku hā ai ʻa e meʻa lahi ʻo fekauʻaki mo Sīsū. Naʻe ʻikai ke mali, pea ki mui ai naʻá ne fakamatala ki heʻene kau ākongá ʻa e ngaahi ʻaonga ʻi he taʻemalí. (Mātiu 19:12) Kae kehe, naʻe fakahā ʻi heʻene ʻi he kātoanga malí naʻe mamaʻo ʻaupito mei haʻane fakafepakiʻi ʻa e nofo malí. Naʻá ne mafamafatatau, poupouʻi ʻa e fokotuʻutuʻu ʻo e nofo malí; ʻo vakai ki aí ko e meʻa totonu ia ʻi he ʻao ʻo e ʻOtua.—Fakafehoanaki mo Hepelū 13:4.
Naʻe ʻikai anga-fefeka mo fofonga-mamahi ʻa Sīsū ia ʻo hangē ko hono tā ia ʻe he kau tā fakatātā ʻa e siasí. Naʻe hā mahino ʻaupito ʻa ʻene fiefia ke feohi mo e kakaí pea naʻe ʻikai ke fakapāpākū ia ʻi he fakataha fakafiefiá. (Fakafehoanaki mo Luke 5:29.) ʻOku fokotuʻu ai ha faʻifaʻitakiʻanga ʻi he ngaahi meʻa naʻá ne fai ki hono kau muimuí. Naʻe fakahāhā ʻe Sīsū tonu ke ʻoua te nau mamahi taʻeʻuhinga pe fakafulofula—ʻo hangē ʻoku ʻuhinga ʻa e māʻoniʻoni iá, ko e ʻoua ʻe fiefia. Ko hono faikehekehé, naʻe fekau ki he kau Kalisitiane ki muí: “Mou fiefia ʻi he ʻEiki maʻu ai pe.” (Filipai 4:4) ʻOku tokanga ʻa e kau Kalisitiane ʻi he ʻaho ní ke tauhi pē ʻa e fakafiefiá ʻi hono tuʻunga totonú. ʻOku maʻu ʻa ʻenau fiefia ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá, ka ʻi he muimui ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú, ʻoku nau vaheʻi ai ha taimi ke maʻu ʻa e feohí ʻi ha fakataha fakafiefia.
Fakatokangaʻi foki ʻa e ngaahi ongoʻi manavaʻofa ʻa Sīsuú. Naʻe ʻikai ko hano fatongia ia ʻoʻona ke fai ha mana. Naʻe ʻikai ke ʻi ai ha kikite ia ʻi he meʻa ko ʻení ke fakahoko. ʻOku hā mahino naʻe ueʻi pē ʻa Sīsū ia ʻi heʻene ongoʻi ʻa e tokanga ʻa ʻene faʻeé mo e faingataʻaʻia ʻa e ongo meʻa malí. Naʻá ne tokanga ʻo fekauʻaki mo ʻena ngaahi ongoʻí pea naʻá ne loto ke ʻoua ʻe hoko ha māʻanga kiate kinaua. ʻIkai ʻoku fakatupu ai haʻo falala ko Kalaisí ʻokú ne mahuʻingaʻia moʻoni ʻiate koe—naʻa mo hoʻo ngaahi palopalema ʻi he ʻaho kotoa pē?—Fakafehoanaki mo Hepelū 4:14-16.
Koeʻuhi ko e ʻaiʻanga vaí ʻe “hao ai taki taha ha pate ʻe ua pē tolu” ʻo e vaí, ko e uaine lahi naʻe maʻu ʻi he mana naʻe fai ʻe Sīsū—ko e lita nai ʻe 390 (kalani ʻe 105)! (Sione 2:6) Ko e hā naʻe fiemaʻu ai ha uaine lahi peheé? Naʻe ʻikai ke poupouʻi ʻe Sīsū ia ʻa e konaá, ʻa e meʻa naʻe fakahalaiaʻi ʻe he ʻOtuá. (ʻEfesō 5:18) Ka, naʻá ne fakahāhā ʻa e loto-fiefoaki ʻo hangē ko e ʻOtuá. Koeʻuhi ko e uainé ko e meʻainu ia naʻe ngāue maheni ʻaki pē, ko ha toengá naʻe lava ke ngāueʻaki ia ki he ngaahi meʻa kehé.—Fakafehoanaki mo Mātiu 14:14-20; 15:32-37.
Naʻe faʻifaʻitaki ʻa e muʻaki kau Kalisitiané ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsū ʻi he loto-fiefoaki. (Fakafehoanaki mo Ngāue 4:34, 35.) Pea ko e kakai ʻa Sihova ʻi he ʻaho ní ʻoku fakalototoʻaʻi tatau pē ke “ʻange.” (Luke 6:38) Kae kehe, ko e ʻuluaki mana ʻa Sīsuú ʻoku ʻi ai foki ʻa hono ʻuhinga fakaekikite. ʻOkú ne tohoaki ʻa e tokangá ki he taimi ʻi he kahaʻú ʻa ia ʻe loto-fiefoaki ai ʻa e ʻOtuá ʻo tokonaki ʻa e “katoanga meʻa lolo, ha katoanga uaine kuo fisi,” ʻe mātuʻaki toʻo atu ʻa e fiekaiá.—ʻAisea 25:6.
Kae fēfē ʻa e ngaahi mana lahi naʻe fai ʻe Sīsū ʻo fekauʻaki mo e fai fakamoʻui fakaesinó? Ko e hā ʻoku lava ke tau ako mei aí?
Ko e Fai Lelei he Sāpaté
“Tuʻu pe, toʻo ho mohenga na, pea haʻele.” Naʻe leaʻaki ʻe Sīsū ʻa e ngaahi lea ko ʻení ki ha tangata naʻá ne puke ʻo feʻunga mo e taʻu ʻe 38. ʻOku hoko atu ʻa e fakamatala ʻa e Kōsipeli: “Pea moʻui leva ʻa e tangata; pea ne toʻo hono mohenga, ʻo ne haʻele atu.” ʻOku fakaofó, he naʻe ʻikai ke nau saiʻia kotoa pē ʻi he liliu ko ʻení. ʻOku pehē ʻe he fakamatalá: “Pea ko hono ʻuhinga e ʻo e fakatangaʻi ʻo Sisu ʻe haʻa Siu, ko ʻene fai pehē ʻi he ʻaho Sapate.”—Sione 5:1-9, 16.
Naʻe fakataumuʻa ʻa e Sāpaté ko ha ʻaho ʻo e mālōlō mo e fiefia ki he taha kotoa pē. (ʻEkisoto 20:8-11) Ka neongo ia, ʻi he taimi ʻo Sīsuú, naʻe hoko ia ko ha ngaahi tuʻutuʻuni puputuʻu fakafeʻātungia, faʻu pē ʻe he tangata. Naʻe tohi ʻe he mataotao ko Alfred Edersheim ʻo fekauʻaki mo e ngaahi konga ʻo e fakamatala lōloa ki he lao ʻo e Sāpaté ʻi he Talamatá, “naʻe fakamatalaʻi mamafa ʻa e ngaahi meʻa ʻo hangē ko e meʻa mahuʻinga fakalotu, ʻa ia ko e tokotaha ʻatamai leleí ʻe ʻikai ʻaupito te ne tokangaʻi.” (The Life and Times of Jesus the Messiah) Naʻe tānaki ʻe he kau lāpaí ʻa e mahuʻinga ʻo e maté pe moʻuí ki he ngaahi tuʻutuʻuni launoa, ʻo ʻikai hano ʻuhinga naʻá ne puleʻi ʻa e meimei tafaʻaki kotoa pē ʻo e moʻui ʻa ha tokotaha Siu—naʻe faʻa loto-taʻeʻofa ʻo taʻetokaʻi ʻa e ongoʻi ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. Naʻe tuʻutuʻuni ʻe he lao ʻe taha ʻo e Sāpate: “Kapau ʻe holo ha fale ʻoku ʻi ai ha tangata pea ʻoku ʻi ai ʻa e veiveiua pē ʻoku ʻi ai pe ʻikai, pe ʻokú ne moʻui pe mate, pe ko ha senitaile pe ʻIsileli, te nau ʻaʻau ʻa e meʻa ʻoku holo ʻiate iá. Kapau ʻokú ne kei moʻui te nau lava ʻo hoko atu ʻa hono ʻaʻau; kapau ʻokú ne mate, te nau tuku ai pē ia.”—Faʻu fakamatala Yoma 8:7, The Mishnah, naʻe liliu ʻe Herbert Danby.
Naʻe anga-fēfē ʻa e fakakaukau ʻa Sīsū ki he fakafekiki fakalao fefeka pehē ʻi he ngaahi meʻa iiki? ʻI hono fakaangaʻi ia ki he fai fakamoʻui ʻi he Sāpaté, naʻá ne pehē: “Kuo ngāue ʻa ʻeku Tamai ʻo aʻu ki he taimi ni, pea ʻoku ou ngāue mo au foki.” (Sione 5:17) Naʻe ʻikai ko e fai ʻe Sīsū ia ha ngāue fakaemāmani koeʻuhi ke koloaʻia ai. Ka, naʻá ne fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá. Hangē pē ko e kau Līvai naʻe fakangofua ke nau hoko atu pē ʻa ʻenau ngāue tapu ʻi he Sāpaté, naʻe totonu ʻa e fai pē ʻe Sīsū ia ʻa hono ngaahi fatongia naʻe vaheʻi mei he ʻOtua ʻi hono tuʻunga ko e Mīsaiá ʻo ʻikai maumau ai ʻa e Lao ia ʻa e ʻOtuá.—Mātiu 12:5.
Ko e fai fakamoʻui ʻa Sīsū ʻi he ʻaho Sāpate naʻe toe fakahā ai ʻa e “maʻoniʻoni fau” ʻa e kau tangata-tohi Siu mo e kau Fālesi—ko ʻenau fakakaukaú naʻe fefeka mo ʻikai mafamafatatau. (Koheleti 7:16) Ko e moʻoni, naʻe ʻikai ko e finangalo ia ʻo e ʻOtuá ke fakangatangata pē ʻa e ngaahi ngāue leleí ki ha ngaahi ʻaho pau pē ʻo e uiké; pea naʻe ʻikai fakataumuʻa ʻe he ʻOtua ia ʻa e Sāpaté ke muimui ai ʻi ha ngaahi lao taʻeʻaonga. Naʻe pehē ʻe Sīsū ʻi he Maʻake 2:27: “Naʻe fokotuʻu ʻa e Sapate maʻa e tangata, ʻo ʻikai ko e tangata maʻa e Sapate.” Naʻe ʻofa ʻa Sīsū ia ʻi he kakaí, kae ʻikai ko e ngaahi tuʻutuʻuni ʻikai hano ʻuhingá.
ʻOku lelei ki he Kau Kalisitiane ʻo e ʻaho ní ke ʻoua ʻe fuʻu fefeka pe fakakaukau ki he laó pē. Ko kinautolu ʻoku ʻi ai ha mafai ʻi he fakatahaʻangá ʻoku nau fakaʻehiʻehi mei hono fakakavengaʻi ʻa e niʻihi kehé ʻaki ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni mo e ngaahi founga hulu ko e ʻai pē ʻe he tangatá. ʻOku toe fakalototoʻaʻi kitautolu ʻe he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú ke fakasiosio ha ngaahi faingamālie ke fai ai ha lelei. Hangē ko ʻení, ʻoua ʻaupito naʻa pehē ʻe ha Kalisitiane te ne lave pē ki he ngaahi moʻoni ʻi he Tohi Tapú ʻi heʻene kau ki he ngāue fakamalanga mei he fale-ki-he-falé pe ʻi heʻene fai ha malanga fakahāhā. ʻOku pehē ʻe he ʻaposetolo ko Pita, ko e Kalisitiané, ʻoku totonu ke “ʻosi teu ai pe ke fai ha fakamatala kiate ia fuape te ne ʻeke kiate kimoutolu ʻa e ʻuhinga ʻo e ʻamanaki ʻoku mou maʻu.” (1 Pita 3:15) Ko e fai leleí ʻoku ʻikai hano taimi fakangatangata.
Ko ha Lēsoni ʻi he Kaungāongoʻí
Ko ha mana tuʻu-ki-muʻa ʻe taha ʻoku hiki ʻi he Luke 7:11-17. Fakatatau ki he fakamatalá, ko Sīsū “naʻa ne ʻalu ki he kolo ʻoku hingoa ko Neini, pea naʻe fononga mo ia ʻene kau ako, pea mo ha fuʻu kakai.” ʻI he ʻahó ni, ko e ngaahi faʻitoká ʻoku lava ke sio ki ai ʻi he tokelau-hahake ʻo e kolo ʻAlepea fakaonopooni ko Nein. “Pea ʻi heʻene ofi ki he matanikolo,” naʻá ne fetaulaki mo ha longoaʻa. “ʻIloange, naʻe fata mai kituaʻā ha pekia, ko e tama pe toko taha ia a ʻene faʻe, pea ko e fefine uitou ia: pea naʻe ʻiate ia ha kakai tokolahi ʻo e kolo.” Naʻe pehē ʻe H. B. Tristram “ko e anga ʻo hono fai ha putu kuo ʻikai ke liliu” mei he ngaahi kuonga muʻá, ʻikai ko ia pē: “Naʻá ku sio ki he kakai fefiné ʻoku nau muʻomuʻa ʻi he putú, ʻo muimui ki he kau fefine tengihiá. Naʻa nau tupeʻi honau nimá, fusi honau ʻulú, mo e tangilāulau ʻi he mamahí, mo kailaʻaki ʻa e hingoa ʻo e pekiá.”—Eastern Customs in Bible Lands.
ʻI he lotolotonga ʻo ha longoaʻa taʻemaau pehē naʻe fononga ai ha uitou loto-mamahi ʻa ia ko hono fotungá tonu naʻe hā mei ai ʻa e mamahi lahi. Naʻe ʻosi mole ʻa e husepāniti, naʻá ne sio ki heʻene tama tangatá ʻo hangē ko e ngaahi lea ʻa e taha faʻu-tohi ko Herbert Lockyer, “ko e poupou ʻi heʻene taʻumotuʻá, mo e fakafiemālie ʻo ʻene taʻelatá—ko e poupou mo e pou ʻo e ʻapí. ʻI he mole ʻa ʻene tama tangata pē ʻe tahá, kuo toʻo atu ʻa e poupou fakaʻosi naʻe toe.” (All the Miracles of the Bible) Ko e hā naʻe fai ʻe Sīsuú? Ko e ngaahi lea moʻoni ʻa Luke, “pea ʻi he mamata ʻa Sīsū ki he fefine, naʻe langa hono fatu ʻi he ʻofa ki ai, ʻo ne pehē kiate ia, ʻOua ʻe tangi.” Ko e kupuʻi lea “langa hono fatu ʻi he ʻofa” ʻoku maʻu ia mei he foʻi lea faka-Kalisi ʻoku ʻuhinga fakafoʻilea ko e “toʻotoʻonga.” ʻOku ʻuhingá “ke ueʻi ʻi he lotoʻi loto ʻo ha taha.” (Vine’s Expository Dictionary of Old and New Testament Words) ʻIo, naʻe ueʻi ʻa Sīsū ʻo aʻu ki hono lotoʻi lotó.
Ko e faʻē totonu ʻa Sīsuú naʻe ngalingali ko ha uitou ia ʻi he taimi ko iá, ko ia naʻá ne ʻilo ʻa e mamahi naʻe hoko ʻi he mole ʻo ʻene tamai ohi ko Siosefá. (Fakafehoanaki mo Sione 19:25-27.) Naʻe ʻikai ke kōlenga ʻa e uitou kia Sīsū. Naʻe ake tuʻungaʻa pē, “pea ne ʻalu atu ʻo ala ki he fata,” neongo ʻa e moʻoniʻi meʻa ʻi he Lao ʻa Mōsese ko e ala ki ha ʻangaʻanga ʻe taʻemaʻa ai ʻa e tokotaha ko iá. (Nōmipa 19:11) Fakafou mai ʻi hono mafai fakaemaná, naʻe malava ke ne toʻo atu ʻa e tupuʻanga ʻo e taʻemaʻa! “Pea ne pehē, Tama, ʻoku ou tala atu, Ke ke tuʻu. Pea nofo hake ʻa e ʻangaʻanga, ʻo kamata lea. Pea ne tuku ia ki heʻene faʻe.”
Ko ha lēsoni fakaloto-māfana ē ʻo e kaungāongoʻi! ʻOku ʻikai ke faʻifaʻitaki ʻa e kau Kalisitiané ki he taʻeʻofá, mo anga-momoko ʻoku hā ʻi he lolotonga ʻo e “kuonga fakamui” ni. (2 Tīmote 3:1-5) Ko hono faikehekehé, ʻoku enginaki ʻe 1 Pita 3:8: “Pea ko ʻeku lea fakaʻosi; ke mou uouanga taha, ke mou tauʻaki kaungāmamahi, ke mou feʻofaʻaki fakalotu, ke mou manavaʻofa.” ʻI he hoko ha mate pe puke lahi ki ha maheni, ʻoku ʻikai lava ke tau fai hano fokotuʻu mei he maté pe fakamoʻui ʻa e mahakí. Ka ʻoku lava ke tau fai ha tokoni ʻaonga mo ha fakafiemālie, ke ʻi ai pē ʻo tangi nai mo kinautolu.—Loma 12:15.
Ko e fokotuʻu fakaofo ko ʻeni mei he maté naʻe fai ʻe Sīsuú ʻoku toe hanga ki he kahaʻú—ko e taimi “ʻa ia ʻe fanongo ai ki hono leʻo ʻe he kakai kotoa pe ʻoku ʻi he ngaahi faʻitoka, pea te nau ʻalu atu mei ai”! (Sione 5:28, 29) ʻI māmani lahi, ko e faʻahinga loto-mamahí te nau hokosia tonu ʻa e kaungāongoʻi ʻa Sīsū ʻi he foki mai mei faʻitoká ʻa e ngaahi faʻē, ngaahi tamai, fānau, mo e ngaahi kaumeʻa!
Ko e Ngaahi Lēsoni ʻo e Ngaahi Maná
Ko ia, ʻoku hā mahino, ko e ngaahi mana ʻa Sīsuú naʻe ʻikai ko e fakahāhā fakatupu-fiefia pē ʻo e mafaí. Naʻa nau fakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtuá, ʻo fokotuʻu ha sīpinga ki he kau Kalisitiane kuo naʻinaʻi ke “fakamaloʻia ʻa e ʻOtua.” (Loma 15:6) ʻOku nau fakalototoʻaʻi ʻa e fai leleí, ko e fakahāhā ʻo e loto-fiefoakí, ko e fakahāhā ʻo e kaungāongoʻí. Ko e mahuʻinga lahi angé, naʻa nau hoko ko e tomuʻa fakahā ʻa e ngaahi ngāue fakaofo ʻe fai ʻi he lolotonga ʻo e Pule Taʻu Taha Afe ʻa Kalaisí.
ʻI he lolotonga ʻo ʻene ʻi māmaní, naʻe fai ʻe Sīsū ʻa e ngaahi ngāue fakaofo ʻo fakangatangata pē ʻi ha feituʻu siʻisiʻi fakasiokālafi. (Mātiu 15:24) Ko e Tuʻi kuo ʻosi fakalāngilangiʻí, ko ʻene pule ʻe fakalahi atu ia ki he māmaní kotoa pē! (Sāme 72:8) ʻI he taimi naʻe ʻi māmani ai ʻa Sīsuú, ko kinautolu naʻe fakamoʻui fakafou ʻi he mana mo fokotuʻu mei he maté naʻe faifai atu pē ʻo nau mate. Ka ʻi hono tuʻunga tuʻi fakahēvaní, ʻe mātuʻaki toʻo atu ʻa e angahalá mo e maté, ʻo malava ai ʻa e moʻui taʻengatá. (Loma 6:23; Fakahā 21:3, 4) ʻIo, ʻoku fakahaaʻi ʻe he ngaahi mana ʻa Sīsuú ʻa e kahaʻu lāngilangiʻia ʻe hoko maí. Kuo tokoniʻi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e laui miliona ke nau fakatupu ʻa e ʻamanaki moʻoni ke kau ki ai. Kaeʻoua ke hoko ʻa e taimi ko iá, ko ha tomuʻa ʻahiʻahiʻi fakaofo ē ʻo ia ʻe vavé ni hono fakahokó kuo tokonaki mai ʻe he ngaahi mana ʻa Sīsū Kalaisí!
[Fakatātā ʻi he peesi 7]
ʻOku liliu ʻe Sīsū ʻa e vaí ko e uaine