LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • Ako ha Lēsoni Meia Nikotīmasi
    Ko e Taua Leʻo—2002 | Fepueli 1
    • ʻI he māhina pē nai ʻe ono mei he kamata ʻe Sīsū ʻene ngāue fakafaifekau ʻi he māmaní, ʻoku ʻilo ʻe Nikotīmasi ko Sīsū ʻi hono tuʻunga ko ha faiakó ‘kuo hoko mai mei he ʻOtuá.’ ʻI he maongo ʻa e ngaahi mana naʻe toki fakahoko ʻe Sīsū ʻi Selusalema ʻi he Pāsova ʻo e 30 T.S., ʻoku haʻu ʻa Nikotīmasi, ʻi he poʻulí, ke fakahā ʻene tui kia Sīsuú pea ke ako lahi ange ʻo fekauʻaki mo e faiakó ni. ʻI he ʻuhinga ko iá, ʻoku tala ʻe Sīsū kia Nikotīmasi ha foʻi moʻoni loloto ʻo fekauʻaki mo e fiemaʻu ke “fanauʻi foʻou” kae lava ke hū ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻI he taimi ko ení, ʻoku toe leaʻaki ʻe Sīsū ʻa e ngaahi leá ni: “Naʻe ʻofa pehe ʻa e ʻOtua ki māmāni, ko ia naʻa ne foaki hono ʻAlo tofu-pe-taha-ne-fakatupu, koeʻuhi ko ia kotoa pe ʻoku tui pikitai kiate ia ke ʻoua naʻa ʻauha, kae maʻu ʻa e moʻui taʻengata.”—Sione 3:​1-16.

      Ko ha ʻamanaki fakaofo ē ʻoku hanga mai kia Nikotīmasí! ʻE hoko nai ko ha kaungāfeohi vāofi ʻo Sīsū, ʻo malava ke mamata tonu ʻi he ngaahi tafaʻaki kehekehe ʻo e moʻui ʻa Sīsū ʻi he māmaní. ʻI he tuʻunga ko ha pule ʻo e kau Siú mo ha faiako ʻi ʻIsileli, ʻoku ʻilo moʻoni ʻa Nikotīmasi ki he Folofola ʻa e ʻOtuá. ʻOku toe lahi foki ʻa ʻene vavangá, ʻo tala ia mei heʻene fakahaaʻi ʻa Sīsū ko ha faiako kuo fekau mai ʻe he ʻOtuá. ʻOku mahuʻingaʻia ʻa Nikotīmasi ʻi he ngaahi meʻa fakalaumālié, pea ʻoku mātuʻaki anga-fakatōkilalo. He faingataʻa ē kuo pau ki ha mēmipa ʻo e fakamaauʻanga māʻolunga taha ʻo e kau Siú ke ne tali ha foha ʻo ha tufunga māʻulalo ko ha tangata kuo fekau mai ʻe he ʻOtuá! Ko e kotoa ʻo e ngaahi fua ko iá ʻoku mahuʻinga lahi ia ki ha tokotaha ke hoko ko ha ākonga ʻa Sīsū.

  • Ako ha Lēsoni Meia Nikotīmasi
    Ko e Taua Leʻo—2002 | Fepueli 1
    • Ko e ʻuluakí, naʻe fakahaaʻi ʻe Sione ko e pule Siú ni naʻe “haʻu poʻuli kia [Sīsū].” (Sione 3:2) ʻOku fokotuʻu mai ʻe ha mataotao Tohitapu ʻe taha: “Naʻe haʻu ʻa Nikotīmasi ʻi he poʻulí, ʻo ʻikai ʻi heʻene manavahē, ka ke hao mei he fuʻu kakai te nau fakahohaʻasi ʻa ʻene fetalanoaʻaki mo Sīsuú.” Kae kehe, naʻe lave ʻa Sione kia Nikotīmasi ko e tangata “nae fuofua haʻu kia Jisu i he bouli” ʻi he potutohi tatau pē naʻá ne lave ai kia Siosefa mei ʻAlemateá ko ha “akoga ia a Jisu, kae fakalilolilo be, ko ene manavahe ki he kakai Jiu.” (Sione 19:​38, 39, PM) Ko ia ai, ʻoku hangehangē naʻe haʻu ʻa Nikotīmasi kia Sīsū ʻi he poʻulí koeʻuhi ko ʻene “manavahē ki haʻa Siū,” ʻo hangē tofu pē ko e manavahē ʻa e niʻihi ʻi hono ʻahó ke ʻi ai haʻanau kaunga kia Sīsuú.—Sione 7:13.

ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
Hū ki Tu‘a
Hū ki Loto
  • Faka-Tonga
  • Share
  • Sai‘ia
  • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
  • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
  • Polisī Fakafo‘ituitui
  • Privacy Setting
  • JW.ORG
  • Hū ki Loto
Share