Vahe 13
ʻUhinga ʻOku ʻOmai Ai ʻe he Moʻuiʻaki ha Moʻui Anga-Fakaʻotuá ʻa e Fiefiá
1. Ko e hā ʻoku lava ai ke tau pehē ʻoku ʻomai ʻe he founga ʻa Sihová ʻa e fiefiá?
KO SIHOVÁ “ko e ʻOtua fiefia,” pea ʻokú ne fiemaʻu koe ke ke fiefia ʻi he moʻuí. (1 Tīmote 1:11, NW) ʻI he ʻaʻeva ʻi heʻene foungá, ʻe lelei ia kiate koe pea aʻusia ai ʻa e nonga ʻoku lahi mo tolongá, ʻo hangē ha vaitafe ʻoku tafe maʻu pē. ʻOku toe ueʻi kita ʻe he ʻaʻeva ʻi he founga ʻa e ʻOtuá ke te fai hokohoko ʻa e ngaahi ngāue ʻa e māʻoniʻoní, “hange ko e ngaahi peau ʻo e tahi.” ʻOku ʻomai ʻe he meʻá ni ʻa e fiefia moʻoní.—ʻAisea 48:17, 18.
2. ʻE lava fēfē ke fiefia ʻa e kau Kalisitiané neongo ʻoku ngaohikoviʻi kinautolu he taimi ʻe niʻihi?
2 ʻE fakafepaki atu nai ʻa e niʻihi ʻo nau pehē, ‘ʻOku faingataʻaʻia ʻa e kakaí ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻi hono fai ʻa e meʻa ʻoku totonú.’ ʻOku moʻoni, pea ko e meʻa ia naʻe hoko ki he kau ʻaposetolo ʻa Sīsuú. Kae kehe, neongo ʻa e fakatangá, naʻa nau fiefia loto pē pea nau hoko atu ʻa hono “malangaʻaki ʻa Sisu, ko e Misaia ia.” (Ngāue 5:40-42) ʻOku malava ke tau ako ha ngaahi lēsoni mahuʻinga mei he meʻá ni. Ko e taha ko ʻetau moʻuiʻaki ha moʻui anga-fakaʻotuá ʻoku ʻikai fakapapauʻi ia ai ʻe ngaohileleiʻi maʻu pē kitautolu. “Io,” naʻe tohi ʻe he ʻaposetolo ko Paulá, “bea ko kinautolu kotoabe oku loto ke moui aga faka-Otua kia Kalaisi Jisu, te nau ilo ae fakataga.” (2 Tīmote 3:12, PM) Ko e ʻuhinga ʻo e hoko ʻa e meʻá ni he ko Sētane mo ʻene māmaní ʻoku nau fakafepaki ki he faʻahinga ʻoku nau moʻui ʻi ha founga anga-fakaʻotuá. (Sione 15:18, 19; 1 Pita 5:8) Ka ʻoku ʻikai fakatuʻunga ʻa e fiefia moʻoní ia ʻi he ngaahi meʻa fakatuʻasinó. Ka, ʻoku hoko mai ia mei ha tui pau ʻoku tau fai ʻa e meʻa ʻoku totonú pea ʻoku tau maʻu ai ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá.—Mātiu 5:10-12; Sēmisi 1:2, 3; 1 Pita 4:13, 14.
3. ʻOku totonu ke fēfē ʻa e kaunga ʻa e lotu kia Sihová ʻi he moʻui ʻa ha taha?
3 ʻOku ʻi ai ʻa e kakai ʻoku nau fakakaukau kinautolu ʻoku lava pē ke nau ngāue ke maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá ʻo fakafou ʻi haʻanau ngaahi ngāue līʻoa pē ʻi ha taimi ʻe niʻihi kae fakangaloʻi ia ʻi he ngaahi taimi kehé. ʻOku ʻikai ke pehē ʻa e lotu moʻoni ia kia Sihova ko e ʻOtuá. ʻOku kaunga ia ki he ʻulungaanga ʻo e tokotahá ʻi he ngaahi houa kotoa ʻokú ne kei ʻāʻā aí, mei he ʻaho ki he ʻaho, mo e taʻu ki he taʻu. Ko e ʻuhinga ia ʻoku toe ui ai ia ko e “hala.” (Ngāue 19:9, PM; ʻAisea 30:21) Ko ha founga moʻui anga-fakaʻotua ia ʻoku fiemaʻu ai kiate kitautolu ke tau lea mo ngāue ʻo fehoanakimālie mo e Folofola ʻa e ʻOtuá.
4. Ko e hā ʻoku ʻaonga ai ke fai ha ngaahi liliu koeʻuhi ke moʻui ʻo fakatatau ki he ngaahi founga ʻa e ʻOtuá?
4 ʻI he taimi ʻoku sio ai ʻa e kau ako foʻou ʻo e Tohitapú ʻoku fiemaʻu ke nau fai ha ngaahi liliu ʻe niʻihi koeʻuhi ke fakahōifua kia Sihová, ʻoku nau fifili nai, ‘ʻOku ʻaonga moʻoni ke moʻuiʻaki ha moʻui anga-fakaʻotua?’ ʻOku lava ke ke fakapapauʻi ʻoku pehē. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi “ko e ʻOtua ko e ʻOfa,” pea ko ia ai ko ʻene ngaahi foungá ʻoku fakataumuʻa ki he lelei pē maʻatautolu. (1 Sione 4:8) ʻOku toe poto foki ʻa e ʻOtuá pea ʻokú ne ʻafioʻi ʻa e meʻa ʻoku lelei taha kiate kitautolú. Koeʻuhi ʻoku māfimafi-aoniu ʻa Sihova ko e ʻOtuá, ʻoku malava ke ne ʻai kitautolu ke tau mālohi ke tau fakahoko ʻetau holi ke fakahōifuaʻi iá ʻaki ʻa hono taʻofi ha tōʻonga ʻoku kovi. (Filipai 4:13) Tau fakakaukau ange ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe niʻihi ʻoku fekauʻaki mo e moʻui anga-fakaʻotuá pea tau sio ki he founga ʻo hono ngāueʻaki kinautolu ʻo ne ʻomai ai ʻa e fiefiá.
ʻOKU IKU ʻA E FAITOTONÚ KI HE FIEFIA
5. Ko e hā ʻa e lau ʻa e Tohitapú ʻo kau ki he loí mo e kaihaʻá?
5 Ko Sihová “koe Otua oe mooni.” (Sāme 31:5, PM) ʻOku ʻikai ha veiveiua, ʻokú ke holi ke muimui ʻi heʻene faʻifaʻitakiʻangá pea ke ʻiloa koe ko ha tokotaha ʻoku moʻoni. ʻOku taki atu ʻa e faitotonú ki he ongoʻi ʻo e fakamahuʻingaʻi-kitá mo ha ongoʻi moʻui lelei. Kae kehe, koeʻuhi ʻoku lahi ʻaupito ʻa e taʻefaitotonú ʻi he māmani angahalaʻia ko ʻení, ʻoku fiemaʻu ai ki he kau Kalisitiané ʻa e fakamanatu ko ʻení: “Mou taki taha lea moʻoni ʻi he feangai mo hono kaungaʻapi; . . . Ke ʻoua naʻa kei kaihaʻa ʻe he kaihaʻa: ka ne fakafitefitaʻa muʻa, . . . koeʻuhi ke ai haʻane meʻa ke foaki ki he masiva.” (ʻEfesō 4:25, 28) ʻOku faitotonu ʻa e kau ngāue Kalisitiané ʻi heʻenau ngāue fakaʻahó. ʻOku ʻikai te nau ʻave ha ngaahi meʻa ʻa e tokotaha ʻoku nau ngāue ki aí tuku kehe pē kapau ʻokú ne fakangofua. Tatau ai pē pe ko e ʻi he ngāué, pe ʻi he akoʻangá, pe ʻi ʻapi, ko e tokotaha lotu kia Sihová kuo pau ke ne “agatonu i he mea kotoabe.” (Hepelū 13:18, PM) Ko ha taha pē ʻokú ne angaʻaki ʻa e loí pe kaihaʻá heʻikai malava ke ne maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá.—Teutalōnome 5:19; Fakahā 21:8.
6. ʻOku anga-fēfē nai ʻa hono ʻoatu ʻa e lāngilangi kia Sihova ʻe he faitotonu ʻa ha tokotaha anga-fakaʻotua?
6 Ko e hoko ʻo faitotonú ʻoku iku ai ki he ngaahi tāpuaki lahi. Ko Selina ko ha uitou masiva ʻi ʻAfilika ʻokú ne ʻofa kia Sihova mo ʻene ngaahi tefitoʻi moʻoni māʻoniʻoní. ʻI he ʻaho ʻe taha, naʻá ne maʻu ai ha kato naʻe ʻi ai ha tohi pangikē mo ha fuʻu paʻanga lahi. ʻI hono ngāueʻaki ha tohi telefoni, naʻá ne malava ai ke ne maʻu ʻa e tokotaha naʻe ʻaʻana iá—ko ha tangata tauhi-koloa naʻe kaihaʻasia. Naʻe ʻikai malava ke tui ki ai ʻa e tangatá ʻi he taimi naʻe ʻaʻahi atu ai ʻa Seliná, neongo naʻe puke moʻoni, ʻo fakafoki atu ʻa e kató mo e meʻa kotoa naʻe ʻi aí. “Ko e faitotonu peheé kuo pau ke fakapaleʻi,” ko e lea ia ʻa e tangatá peá ne ʻoange kiate ia ha konga ʻo e paʻangá. Ko e meʻa mahuʻinga angé, naʻe fakahīkihikiʻi ʻe he tangatá ʻa e lotu ʻoku kau ki ai ʻa Seliná. ʻIo, ko e ngaahi ngāue faitotonú ʻoku teungaʻia ai ʻa e meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe he Tohitapú, ʻoku fakalāngilangiʻi ai ʻa Sihova ko e ʻOtuá, pea ʻoku ʻomai ai ʻa e fiefia ki heʻene kau lotu faitotonú.—Taitusi 2:10; 1 Pita 2:12.
ʻOKU ʻOMAI ʻE HE NIMA-HOMÓ ʻA E FIEFIA
7. Ko e hā ʻa hono hala ʻo e pelepaʻangá?
7 ʻOku ʻi ai ʻa e fiefia ʻi he hoko ʻo nima-homó, ka ko e kau mānumanú ʻe ʻikai hanau “tofiʻa ʻi he Puleʻanga ʻo e ʻOtua.” (1 Kolinitō 6:10) Ko ha founga anga-maheni ʻo e mānumanú ko e pelepaʻangá, ʻa ia ko ha feinga ke fakatupu paʻanga ʻo fakafou ʻi he ngaahi mole ʻa e niʻihi kehé. ʻOku ʻikai ke hōifua ʻa Sihova ki he faʻahinga ʻoku nau “havala ki he paʻanga ʻuli.” (1 Tīmote 3:8) Naʻa mo e feituʻu ʻoku fakalao pē ai ʻa e pelepaʻangá ia pea ʻoku pelepaʻanga pē ha taha ia ko ha fakafiefia pē, ʻe lava ke hoko ʻo maʻunimā ai ia pea hoko ʻo ne poupouʻi ai ha tōʻonga ʻa ia kuó ne maumauʻi ʻa e moʻui ʻa e tokolahi. ʻOku faʻa ʻomai ʻe he pelepaʻangá ʻa e faingataʻaʻia ki he fāmili ʻo e tokotaha pelepaʻangá, ʻa ia ʻoku toe pē ai ʻiate ia ha kiʻi paʻanga siʻisiʻi ke fakatau mai ʻaki ʻa e ngaahi fiemaʻu pau ʻo hangē ko e meʻakaí mo e valá.—1 Tīmote 6:10.
8. Naʻe anga-fēfē ʻa hono fokotuʻu ʻe Sīsū ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻo e nima-homó, pea ʻe lava ke tau nima-homo ʻi he founga fē?
8 Koeʻuhi ko ʻenau anga-ʻofa ʻo nima-homó, ʻoku maʻu ai ʻe he kau Kalisitiané ʻa e fiefia-loto ʻi he tokoni ki he niʻihi kehé, tautefito ki honau kaungā-tui ʻoku masivá. (Sēmisi 2:15, 16) Ki muʻa ke hāʻele hifo ʻa Sīsū ki māmaní, naʻá ne lāuʻilo ki he nima-homo ʻa e ʻOtuá ki he faʻahinga ʻo e tangatá. (Ngāue 14:16, 17) Naʻe foaki ʻe Sīsū tonu ʻa hono taimí, hono ngaahi tufakangá, pea naʻa mo ʻene moʻuí maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻI he meʻá ni, naʻe feʻungamālie ai ʻa ʻene pehē: “ʻOku te monuʻia lahi ʻi he fai ha foaki atu, ʻi heʻete maʻu ha foaki mai.” (Ngāue 20:35) Naʻe toe fakaongoongoleleiʻi foki ʻe Sīsū ʻa e uitou masiva ko ia naʻá ne nima-homo ʻo lī ʻa e ongo kiʻi foʻi koini ki he puha lī meʻaʻofa ʻi he temipalé, koeʻuhi naʻá ne foaki ʻa e “kotoa ʻo e meʻa naʻa ne moʻui ʻaki.” (Maʻake 12:41-44) ʻOku tokonaki mai ʻe he kau ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá mo e kau Kalisitiane ʻo e ʻuluaki senitulí ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga ʻo e nima-homo loto-fiefia ʻi hono foaki ʻa e tokoni fakamatelie ki he fakatahaʻangá mo e ngāue ʻo e Puleʻangá. (1 Kalonikali 29:9; 2 Kolinitō 9:11-14) Tānaki atu ki hono fai ʻa e ngaahi tokoni fakamatelie ki he ongo taumuʻa ko ʻení, ʻoku foaki fiefia ʻe he kau Kalisitiane ʻi he ʻaho ní ʻa e fakahīkihiki ki he ʻOtuá pea ngāueʻaki ʻenau moʻuí ʻi heʻene ngāué. (Loma 12:1; Hepelū 13:15) ʻOku tāpuakiʻi kinautolu ʻe Sihova ʻi heʻenau ngāueʻaki honau taimí, iví, mo e ngaahi koloa kehé, kau ai ʻenau paʻangá, ke poupou ki he lotu moʻoní pea mo tokoniʻi ʻaki ʻa e ngāue fakamalanga ʻo e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá ʻi māmani lahí.—Palōvepi 3:9, 10.
NGAAHI MEʻA KEHE ʻOKU NAU HAKEAKIʻI ʻA E FIEFIÁ
9. Ko e hā ʻa hono hala ʻa hono inu ʻo fuʻu hulu ʻa e ngaahi inu ʻolokaholó?
9 Ke hoko ʻo fiefia, kuo pau ki he kau Kalisitiané ke nau ‘tauhi ʻenau fakakaukaú.’ (Palōvepi 5:1, 2) ʻOku fiemaʻu ʻi he meʻá ni ke nau lau mo fakalaulauloto ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá mo e ngaahi tohi Fakatohitapu ʻoku leleí. Ka ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi meʻa ke fakaʻehiʻehi mei ai. Hangē ko ʻení, ko hono inu ʻa e ngaahi inu ʻolokaholó ʻo fuʻu hulú ʻokú ne ʻai ha taha ke ʻikai te ne kei mapuleʻi ʻa ʻene fakakaukaú. ʻI he aʻu ki he tuʻunga peheé, ʻoku kau ai ʻa e kakai tokolahi ʻi he ʻulungaanga taʻetaau, fai ʻa e tōʻonga fakamālohi, pea fakatupunga ʻa e ngaahi fakatuʻutāmaki fakatupu mate. Tā neʻineʻi ke pehē ʻe he Tohitapú ko e kau konaá ʻe ʻikai hanau tofiʻa ʻi he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá! (1 Kolinitō 6:10) Fakapapauʻi ke kei tauhi maʻu ʻa e “ʻatamai lelei,” ʻoku fakaʻehiʻehi ʻa e kau Kalisitiane moʻoní mei he konaá, pea ʻoku tokoni ia ki hono hakeakiʻi ʻa e fiefiá ʻi honau lotolotongá.—Taitusi 2:2-6, NW.
10. (a) Ko e hā ʻoku ʻikai ngāueʻaki ai ʻe he kau Kalisitiané ʻa e tapaká? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi ʻaonga ʻo e mavahe mei he ngaahi meʻa ko ia kuó ne maʻunimā kitá?
10 ʻOku tokoni ʻa e sino maʻá ki he fiefiá. Ka, kuo hoko ʻa e tokolahi ʻo maʻunimā ʻe he ngaahi meʻa fakatupu maumau. Ko e fakatātaá, fakakaukau ange ki hono ngāueʻaki ʻa e tapaká. ʻOku pehē ʻe he līpooti ʻa e Kautaha Moʻui ʻa Māmaní ʻoku hanga ʻe he ifi tapaká ʻo “tāmateʻi ʻa e kakai ʻe toko tolu miliona ʻi he taʻu taki taha.” ʻOku lava ke hoko ʻo faingataʻa ʻa e mavahe mei hono angaʻaki ʻa e ifi tapaká koeʻuhi ko e ngaahi fakaʻilonga fakataimi ʻoku hā mai ʻi hono tukú. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku ʻilo ʻe he kau tuku ifi tapaka tokolahi kuo nau maʻu ha moʻui lelei ange pea lahi ange mo e paʻanga ki he ngaahi fiemaʻu fakaʻapí. ʻIo, ko hono ikuʻi ʻa hono angaʻaki ʻa e ifi tapaká pe ko hono maʻu kita ʻe he ngaahi meʻa kehe ʻoku fakatupu maumaú ʻe tokoni ia ki hono maʻu ha sino maʻa, ha konisēnisi maʻa, mo e fiefia moʻoní.—2 Kolinitō 6:19 (2 Kolinitō 7:1, PM).
FIEFIA ʻI HE NOFO MALÍ
11. Ko e hā ʻoku fiemaʻú kae maʻu ha nofo mali fakalao mo lauʻi lelei ʻo tuʻuloá?
11 ʻOku totonu ki he faʻahinga ʻoku nau nofo fakataha ko e husepāniti mo e uaifí ke nau fakapapauʻi kuo ʻosi lēsisita totonu ʻenau malí ki he ngaahi mafai fakapuleʻangá. (Maʻake 12:17) ʻOku toe fiemaʻu foki ke nau vakai ki he malí ko ha fatongia māfatukituki ia. Ko e moʻoni, ʻe hoko nai ʻo fiemaʻu ke māvae ʻi he ngaahi meʻa hangē ko e loto-lelei pē ke taʻefiepoupou, ngaohikoviʻi ʻo fuʻu tōtuʻa, pe ko hono fai ha meʻa mātuʻaki fakatuʻutāmaki ki he tuʻunga fakalaumālié. (1 Tīmote 5:8; Kalētia 5:19-21) Ka ʻoku fakalototoʻaʻi mai ʻe he ngaahi lea ʻa e ʻaposetolo ko Paulá ʻi he 1 Kolinitō 7:10-17 ʻa e ngaahi hoa malí ke nau nofo fakataha. Ko hono moʻoní, ke maʻu ʻa e fiefia moʻoní, kuo pau ke nau feangatonuʻaki. Naʻe tohi ʻe Paula: “Ke lauʻi lelei ʻa e mali ʻe he kakai kotoa pe; pea ke taʻeʻuliʻi ʻa e mohenga: he ko e kau feʻauaki, mo e tonoʻunoho ʻe fakamāu kinautolu ʻe he ʻOtua.” (Hepelū 13:4) Ko e foʻi lea “mohenga” ʻoku ʻuhinga ki he fehokotaki fakasino ʻa ha tangata mo ha fefine naʻá na mali fakalao. ʻOku ʻikai ha toe fehokotaki fakasino kehe mei ai, ʻo hangē ko e mali mo ha uaifi lahi hake ʻi he tahá, ʻe lava ke lau ʻoku “lauʻi lelei . . . ʻe he kakai kotoa pe.” Tānaki atu ki ai, ʻoku fakahalaiaʻi ʻe he Tohitapú ʻa e fehokotaki fakasino ki muʻa pea toki malí pea pehē ki he faka-Sōtomá.—Loma 1:26, 27; 1 Kolinitō 6:18.
12. Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi nunuʻa ʻo e feʻauakí?
12 ʻOku ʻomai nai ʻe he feʻauakí ha fiemālie fakasino ʻi ha ngaahi mōmeniti siʻi pē, ka ʻoku ʻikai iku ia ki he fiefia moʻoní. ʻOkú ne fakalotomamahiʻi ʻa e ʻOtuá pea ʻoku lava ke ne fakalaveaʻi tuʻuloa ʻa e konisēnisi ʻo ha taha. (1 Tesalonaika 4:3-5) Ko e ngaahi nunuʻa fakamamahi ʻo e fehokotaki fakasino taʻefakalaó ko e ʻeitisi nai mo e ngaahi mahaki pipihi kehe ʻoku fakatupu ʻe he fehokotaki fakasinó. “Kuo fakafuofua kuo laka hake ʻi he kakai ʻe toko 250 miliona ʻi māmani lahi ʻoku pihia fakataʻu ʻi he maʻiafiá, pea ko e toko 50 miliona nai ʻi he sifilisí,” ko e lau ia ʻa ha līpooti fakafaitoʻo ʻe taha. ʻOku toe ʻi ai ʻa e palopalema ʻe taha ko e ngaahi feitama ʻoku ʻikai fiemaʻu. ʻOku pehē ʻe he fakamatala ʻa e Kautaha Fakakaukauʻi Fakavahaʻapuleʻanga ʻo e Maʻu-Fānaú, ʻoku lahi hake ʻi he tamaiki fefine ʻe toko 15 miliona ʻi he māmaní fakakātoa ʻi he vahaʻa taʻumotuʻa ʻo e 15 mo e 19 ʻoku nau feitama ʻi he taʻu taki taha, pea ko e vahe tolu ʻe taha ʻo kinautolu kuo nau fai ʻa e ngaahi fakatōtama. Naʻe hā mei ha fakatotolo ʻe taha ko ha fonua ʻe taha ʻi ʻAfilika, ko e ngaahi haʻahaʻa ʻo e fakatōtamá kuo iku ai ki he peseti ʻe 72 ʻo e ngaahi mate kotoa ʻa e tamaiki fefine ʻoku ʻi he taʻu hongofulu tupú. ʻOku hao nai ʻa e kau feʻauaki ʻe niʻihi mei he mahakí mo e feitamá ka ʻoku ʻikai te nau hao ai mei he maumau fakaeongó. Kuo mole mei he tokolahi ʻa e ongoʻi fakamahuʻingaʻi-kitá pea kuo aʻu ʻo nau fakaliliʻa pē ʻiate kinautolu.
13. Ko e hā ʻa e toe ngaahi palopalema ʻoku fakatupunga ʻe he tonó, pea ko e hā ʻoku toka mai mei muʻa ki he faʻahinga ʻoku nau kei hokohoko atu ko e kau feʻauakí mo e kau tonó?
13 Neongo ʻe ala fakamolemoleʻi nai ʻa e tonó, ka ko ha makatuʻunga Fakatohitapu totonu ia ki ha vete mei he tafaʻaki ʻa e hoa mali ʻoku tonuhiá. (Mātiu 5:32; fakafehoanaki mo Hōsea 3:1-5.) ʻI he iku ʻa e ʻulungaanga taʻetaau peheé ʻo movete ai ʻa e nofo malí, ʻoku fakahoko mai nai ai ʻe he meʻá ni ha ngaahi lavea fakaeongo tuʻuloa loloto ki he hoa mali ʻoku tonuhiá pea mo e fānaú. Ki he lelei maʻá e fāmili ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, ʻoku fakahaaʻi mai ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻe hoko mai ʻa ʻene fakamaau fakafilí ki he kau feʻauakí mo e kau tono ʻoku taʻefakatomalá. Tānaki atu ki ai, ʻoku fakahaaʻi māʻalaʻala mai ai ko e faʻahinga ʻoku nau fai ʻa e fehokotaki fakasino taʻetaaú “ʻe ʻikai hanau tofiʻa ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtua.”—Kalētia 5:19, 21.
‘ʻIKAI ʻO MĀMĀNI’
14. (a) Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi founga ʻo e tauhi ʻaitolí ʻoku fakaʻehiʻehi mei ai ha tokotaha anga-fakaʻotua? (e) Ko e hā ʻa e tataki ʻoku ʻomai ʻi he Sione 17:14 mo e ʻAisea 2:4?
14 Ko e faʻahinga ʻoku nau loto ke fakahōifuaʻi ʻa Sihova pea mo fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki ʻa e Puleʻangá ʻoku nau fakaʻehiʻehi mei ha faʻahinga founga pē ʻo e tauhi ʻaitolí. ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohitapú ʻoku hala ke ngaohi mo lotu ki ha ngaahi ʻīmisi, kau ai ʻa e ngaahi ʻīmisi ʻo Kalaisí, pe ko ha ʻīmisi ʻo e faʻē ʻa Sīsuú, ʻa Mele. (ʻEkisoto 20:4, 5; 1 Sione 5:21) Ko ia, ʻoku ʻikai ke fakalāngilangiʻi ʻe he kau Kalisitiane moʻoní ʻa e ngaahi fakatātaá, ngaahi kolosí, mo e ngaahi ʻīmisí. ʻOku nau toe fakaʻehiʻehi mei he ngaahi founga olopoto lahi ange ʻo e tauhi ʻaitolí, hangē ko e ngaahi ngāue ʻo e līʻoa ki he fuká mo e hiva ʻi he ngaahi hiva ʻoku fakalāngilangiʻi ai ʻa e ngaahi puleʻangá. ʻI hano tenge ke fai ʻa e ngaahi meʻa peheé, ʻoku nau manatu ki he ngaahi lea ʻa Sīsū kia Sētané: “Ko e ʻEiki ko ho ʻOtua te ke lotu ki ai, pea ko ia pe toko taha te ke ʻotuaʻaki.” (Mātiu 4:8-10) Naʻe pehē ʻe Sīsū ko hono kau muimuí ʻoku “ʻikai te nau ʻo māmāni.” (Sione 17:14) ʻOku ʻuhinga ʻení ke tuʻuʻatā ʻi he ngaahi meʻa fakapolitikalé pea moʻui melino ʻo fetāiaki mo e ʻAisea 2:4, ʻa ia ʻoku pehē: “Te ne [ko Sihova ko e ʻOtuá] fakamaau ʻa e vahaʻa ʻo e ngaahi puleʻanga, pea te ne sivi ʻa e meʻa ʻa e ngaahi kakai lahi: pea te nau tuki huo ʻaki ʻenau ngaahi heleta, mo e ngaahi hele ʻauhani ʻaki honau ngaahi tao: ʻe ʻikai ofa heleta ha puleʻanga ki ha puleʻanga, pea ʻe ʻikai kei fai ha akotau.”
15. Ko e hā ʻa Pāpilone ko e Lahi, pea ko e hā ʻoku fai ʻe he kau ako Tohitapu foʻou tokolahi ke nau mavahe ai meiate ia?
15 Ko e hoko ʻo ‘ʻikai ʻo māmāní’ ʻoku toe ʻuhingá ke tuku ʻa e feohi kotoa pē mo “BABILONE KOE LAHI,” ko e ʻemipaea ʻo e lotu loí ʻi māmani lahí. Kuo mafola mai ʻa e lotu taʻemaʻá mei Pāpilone motuʻa ʻo aʻu ʻo ne puleʻi kovi fakalaumālie ʻa e kakaí ʻi māmani kātoa. ʻOku kātoi ʻe “BABILONE KOE LAHI” ʻa e ngaahi lotú kotoa ʻa ia ko ʻenau ngaahi tokāteliné mo ʻenau ngaahi anga-faí ʻoku ʻikai fehoanakimālie ia mo e ʻiloʻi ʻo e ʻOtuá. (Fakahā 17:1, 5, 15, PM) ʻOku ʻikai kau ha tokotaha lotu anga-tonu ʻa Sihova ʻi he ngaahi ngāue ʻoku fehokotaki ai mo e ngaahi lotú ʻaki haʻane kau ʻi he lotu fakataha mo e ngaahi lotu kehekehé pe feohi fakalaumālie mo ha konga pē ʻo Pāpilone ko e Lahi. (Nōmipa 25:1-9; 2 Kolinitō 6:14) Ko ia ai, kuo ʻave ʻe he kau ako Tohitapu foʻou tokolahi ha tohi fakafisi ki he ngaahi kautaha lotu ko ia ʻoku nau kau ki aí. Kuo hanga ʻe he meʻá ni ʻo ʻomai kinautolu ʻo ofi ange ki he ʻOtua moʻoní, ʻo hangē ko ia naʻe talaʻofa ʻakí: “Mou hiki mei honau lotolotonga, pea mavahe kimoutolu, pea ʻoua te mou ala ki he meʻa taʻemaʻa—ko e folofola é ʻa e ʻEiki—Pea te u maʻu kimoutolu ʻe au.” (2 Kolinitō 6:17; Fakahā 18:4, 5) ʻIkai ko e meʻa ia ʻokú ke vēkeveke holi ki aí ko e faʻahinga tali pehē mei heʻetau Tamai fakahēvaní?
KO E VAKAI KI HE NGAAHI KĀTOANGA FAKATAʻU
16. Ko e hā ʻoku ʻikai ke fakamanatu ai ʻe he kau Kalisitiane moʻoní ʻa e Kilisimasí?
16 ʻOku fakatauʻatāinaʻi kitautolu ʻe he moʻui anga-fakaʻotuá mei he faʻa kavengaʻia ʻi hono fakamanatu ʻa e ngaahi ʻaho mālōlō fakamāmaní. Hangē ko ʻení, ʻoku ʻikai ke fakahā mai ʻe he Tohitapú ia ʻa e ʻaho ʻaloʻi totonu ʻo Sīsuú. ‘Naʻá ku fakakaukau naʻe ʻaloʻi ʻa Sīsū ʻi Tīsema 25!’ ko e kalanga nai ia ʻa e niʻihi. ʻOku ʻikai malava ke pehē ko ia koeʻuhi he naʻá ne pekia ʻi he faʻahitaʻu failau ʻo e 33 T.S. ʻi hono taʻu 33 1/2. Tānaki atu ki ai, ʻi he taimi ʻo hono ʻaloʻí, ko e kau tauhi-sipí naʻa nau “mohe vao, ʻo leʻohi ʻenau fanga sipi ʻi he poʻuli.” (Luke 2:8) ʻI he fonua ko ʻIsilelí, ko e konga ki mui ʻo Tīsemá ko ha faʻahitaʻu momoko mo ʻuhoʻuha ia, ʻa ia ʻe fakahūfale ai ʻa e fanga sipí ʻi he taimi poʻulí ke maluʻi kinautolu mei he ʻea ʻo e faʻahitaʻu momokó. Ko hono moʻoní, naʻe vaheʻi ʻa Tīsema 25 ʻe he kau Lomá ko e ʻaho ʻaloʻi ia ʻo honau ʻotua ko e laʻaá. ʻI he laui senituli hili ʻa e ʻi māmani ʻa Sīsuú, naʻe ohi ai ʻe he kau Kalisitiane tafoki mei he moʻoní ʻa e ʻaho ko ʻení ke fakamanatu ai ʻa e ʻaloʻi ʻo Kalaisí. Ko ia ai, ʻoku ʻikai ke fakamanatu ʻe he kau Kalisitiane moʻoní ʻa e Kilisimasí pe ko ha toe ʻaho mālōlō kehe pē naʻe fakatuʻunga ʻi he ngaahi tui fakalotu loí. Koeʻuhi ʻoku nau fai kia Sihova ʻa e anga-līʻoa maʻataʻatā, ʻoku ʻikai te nau toe tauhi ʻa e ngaahi ʻaho mālōlō ʻoku meimei ʻotuaʻaki ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangata angahalaʻiá pe ngaahi puleʻangá.
17. Ko e hā ʻoku ʻikai ke fai ai ʻe he kakai anga-fakaʻotuá ha ngaahi faiʻahó, pea ko e hā ʻoku fiefia ai pē ʻa e fānau Kalisitiané ia?
17 ʻOku lave mahino ʻa e Tohitapú ki he ongo kātoanga faiʻaho pē ʻe ua, pea naʻe fekauʻaki fakatouʻosi ʻeni mo ha ongo tangata naʻe ʻikai te na tauhi ʻa e ʻOtuá. (Sēnesi 40:20-22; Mātiu 14:6-11) Koeʻuhi ʻoku ʻikai ke fakahaaʻi mai ʻe he ngaahi Konga Tohitapú ʻa e ʻaho ʻaloʻi ʻo e tangata haohaoa ko Sīsū Kalaisí, ko e hā te tau fai ai ha tokanga makehe ki he ngaahi ʻaho fāʻeleʻi ʻo e faʻahinga ʻo e tangata taʻehaohaoá? (Koheleti 7:1) Ko hono moʻoní, ko e ngaahi mātuʻa ʻoku anga-fakaʻotuá ʻoku ʻikai te nau tatali ki ha ʻaho makehe ke toki fakahāhā ai ʻenau ʻofa ki heʻenau fānaú. Naʻe pehē ʻe ha kiʻi taʻahine Kalisitiane taʻu 13: “ʻOku lahi ʻa e fanga kiʻi fakafiefia ʻoku mau fai ʻi homau fāmilí. . . . ʻOku ou vāofi ʻaupito mo ʻeku ongo mātuʻá, pea ʻi he taimi ʻoku ʻeke mai ai ʻe he fānau kehé pe ko e hā ʻoku ʻikai te u fakamanatu ai ʻa e ngaahi ʻaho mālōloó, ʻoku ou tala ange kiate kinautolu ʻoku ou fakamanatu ʻa e ʻaho kotoa pē.” Naʻe pehē ʻe ha talavou Kalisitiane taʻu 17: “ʻI homau ʻapí, ʻoku tuʻo lahi ʻa hono fai ʻo e foaki-meʻaʻofá ia ʻi he taʻu.” ʻOku iku ki he fiefia lahi ange ʻa hono fai tuʻungaʻa pē ʻa hono foaki ʻa e ngaahi meʻaʻofá.
18. Ko e hā ʻa e fakamanatu fakataʻu pē ʻe taha naʻe fekau ʻe Sīsū ki hono kau muimuí ke nau tauhí, pea ko e hā ʻoku fakamanatu mai ʻe he meʻa ko iá kiate kitautolú?
18 Ki he faʻahinga ʻoku nau tulitāupau ki ha moʻui anga-fakaʻotuá, ʻoku ʻi ai ʻa e foʻi ʻaho ʻe taha ʻi he taʻu taki taha ʻoku fakamanatu makehe. Ko e Kai Efiafi ʻa e ʻEikí ia, ʻoku faʻa ui ko e Fakamanatu ʻo e pekia ʻa Kalaisí. ʻI he fekauʻaki mo iá, naʻe fekau ʻe Sīsū ki hono kau muimuí: “Mou fai ʻeni mōku fakamanatu.” (Luke 22:19, 20; 1 Kolinitō 11:23-25) ʻI hono fokotuʻu ʻe Sīsū ʻa e houa kai ko ʻení ʻi he pō ʻo Nīsani 14, 33 T.S., naʻá ne ngāueʻaki ai ʻa e mā taʻelēvani mo e uaine kulokula, ʻo na fakatātaaʻi ʻa hono sino fakaetangata taʻeangahalá pea mo hono taʻataʻa haohaoá. (Mātiu 26:26-29) Ko e ongo meʻa fakaefakatātaá ni ʻoku maʻu ʻinasi ai ʻa e kau Kalisitiane kuo pani ʻaki ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá. Kuo fakakau kinautolu ki he fuakava foʻoú pea mo e fuakava ki he Puleʻangá, pea kuo nau maʻu ʻa e ʻamanaki fakahēvaní. (Luke 12:32; 22:20, 28-30; Loma 8:16, 17; Fakahā 14:1-5) Ka neongo ia, ʻoku maʻu ha ʻaonga ʻe he faʻahinga kotoa ʻoku nau ʻi ai ʻi he efiafi ko ia ʻoku fehoanaki mo Nīsani 14 ʻi he tohi māhina faka-Siu ʻo e kuonga muʻá. ʻOku fakamanatuʻi ai kiate kinautolu ʻa e ʻofa naʻe fakahaaʻi ʻe Sihova ko e ʻOtuá pea mo Sīsū Kalaisi ʻi he feilaulau huhuʻi fakamolemole-angahala ko ia ʻokú ne ʻai ke malava ke moʻui laui ʻitāniti ʻa e faʻahinga ko ia ʻoku nau maʻu ʻa e hōifua fakaʻotuá.—Mātiu 20:28; Sione 3:16.
NGĀUÉ MO E FAKAFIEFIÁ
19. Ko e hā ʻa e pole ʻoku fehangahangai mo e kau Kalisitiané ʻi he ngāue paʻanga ki heʻenau ngaahi fiemaʻú?
19 ʻOku moʻuaʻaki ʻe he kau Kalisitiane moʻoní ke nau ngāue lahi mo tokonaki mai ʻa e ngaahi fiemaʻu kiate kinautolú. ʻI hono lavaʻi iá ʻoku maʻu ai ha ongoʻi fiemālie ʻe he ʻulu ʻo e fāmilí. (1 Tesalonaika 4:11, 12) Ko hono moʻoní, kapau ʻoku fepaki ʻa e ngāue ʻa ha tokotaha Kalisitiane mo e Tohitapú, ʻe toʻo atu ʻe he meʻa ko iá ʻa ʻene fiefiá. Kae kehe, ʻoku faingataʻa ʻi he taimi ʻe niʻihi ki ha tokotaha Kalisitiane ke ne maʻu ʻa e ngāue ko ia ʻoku fehoanakimālie mo e ngaahi tuʻunga ʻi he Tohitapú. Hangē ko ʻení, ʻoku fiemaʻu ʻa e kau ngāue totongi ʻe niʻihi ʻe honau pulé ke nau kākaaʻi ʻa e kau kasitomá. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku ʻi ai ʻa e kau pule ngāue tokolahi te nau fai kinautolu ki he konisēnisi ʻo ha tokotaha ngāue faitotonu, ʻo ʻikai loto ke mole atu ha tokotaha ngāue totongi ʻoku alafalalaʻanga. Kae kehe, tatau ai pē pe ko e hā ʻoku malanga haké, ʻoku lava ke ke fakapapauʻi ʻe tāpuakiʻi koe ʻe he ʻOtuá ʻi hoʻo ngaahi feinga ke maʻu ha ngāue te ke kei maʻu ai ha konisēnisi maʻá.—2 Kolinitō 4:2.
20. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau filifili ʻi hono fili ʻo e fakafiefiá?
20 Koeʻuhi ʻoku fiemaʻu ʻe he ʻOtuá ke fiefia ʻa ʻene kau sevānití, ʻoku fiemaʻu ke tau fakamafamafatatau ʻa e ngāue lahí ʻaki ha ngaahi vahaʻa taimi fakatupu ongoʻi foʻou ʻo e fakafiefia mo e mālōlō. (Maʻake 6:31; Koheleti 3:12, 13) ʻOku pouaki ʻe he māmani ʻa Sētané ʻa e fakafiefia taʻefakaʻotuá. Ka ke fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá, kuo pau ke tau filifili ʻa e ngaahi tohi ʻoku tau laú, ngaahi polokalama letiō mo e ngaahi fasi ʻoku tau fanongo ki aí, mo e ngaahi koniseti, ngaahi filimi, ngaahi vaʻinga, ngaahi polokalama televīsone, mo e ngaahi vitiō ʻoku tau mamata aí. Kapau ko e fakafiefia naʻa tau fili ʻi he kuohilí ʻoku fepaki ia mo e ngaahi fakatokanga ʻi he ngaahi konga Tohitapu ko ʻeni hangē ko e Teutalōnome 18:10-12, Sāme 11:5, mo e ʻEfesō 5:3-5, te tau fakahōifuaʻi ʻa Sihova pea te tau fiefia lahi ange kapau ʻoku tau fai ha ngaahi fakatonutonu.
TOKAʻI ʻA E MOʻUÍ MO E TOTÓ
21. ʻOku totonu ke fēfē ʻa hono ueʻi ʻe he tokaʻi ʻo e moʻuí ʻa ʻetau vakai ki he fakatōtamá, pea pehē ki heʻetau tōʻongá mo hotau ʻulungaangá?
21 Ke maʻu ʻa e fiefia moʻoní, ʻoku fiemaʻu ke tau vakai ki he moʻui fakaetangatá ko e meʻa ʻoku toputapu, ʻo hangē ko ia ʻoku fai ʻe Sihová. ʻOku tapui ʻe heʻene Folofolá kitautolu mei he fakapoó. (Mātiu 19:16-18) Ko hono moʻoní, ʻoku fakahaaʻi ʻe he Lao ʻa e ʻOtuá ki ʻIsilelí ʻokú ne vakai mai ki he tama teʻeki fanauʻí ko ha moʻui maʻongoʻonga ia—ʻikai ko ha meʻa ke fakaʻauha. (ʻEkisoto 21:22, 23) ʻI he meʻa ko iá, kuo pau ke ʻoua te tau ʻai ʻa e moʻuí ʻo hangē ha meʻa noa pē ʻaki hono ngāueʻaki ʻa e tapaká, ko hono ngaohikoviʻi hotau sinó ʻaki ʻa e ngaahi faitoʻo kona tapú pe ʻolokaholó, pe ko hono fai ha ngaahi meʻa fakatuʻutāmaki ʻoku ʻikai fiemaʻu. ʻOku ʻikai totonu ke tau kau ʻi ha meʻa pē ʻoku kaunga kovi ki he moʻuí pea ʻoku ʻikai totonu ke tau siʻaki ha ngaahi toka teuteu fakaemaluʻi, ʻa ia ʻe iku nai ai ki he halaia ʻi he totó.—Teutalōnome 22:8.
22. (a) Ko e hā ʻa e vakai fakaeʻotua ki he totó pea mo hono ngāueʻakí? (e) Ko e taʻataʻa pē ʻo hai ko e fakahaofi moʻui moʻoní ia?
22 Naʻe tala ʻe Sihova kia Noa mo hono fāmilí ko e totó ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e soulú, pe ko e moʻuí. Ko ia ai, naʻe tapui ʻe he ʻOtuá kinautolu mei hono kai ha toto pē. (Sēnesi 9:3, 4) Koeʻuhi ko honau ngaahi hako ʻa kitautolu, ʻoku haʻi kotoa ai kitautolu ki he lao ko iá. Naʻe tala ʻe Sihova ki he kau ʻIsilelí kuo pau ke lilingi ʻa e totó ki he kelekelé pea heʻikai ke ngāueʻaki ia ki ha ngaahi taumuʻa pē ʻa e tangatá. (Teutalōnome 12:15, 16) Pea naʻe toe toutou lau ʻa e lao ʻa e ʻOtuá ki he totó ʻi he taimi naʻe fai ai ʻa e fakahinohino ki he kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí: “Fakaʻehiʻehi mei he . . . toto.” (Ngāue 15:28, 29) Koeʻuhi ko hono tokaʻi ʻa e toputapu ʻa e moʻuí, ʻoku ʻikai ke tali ai ʻe he kakai anga-fakaʻotuá ʻa e huhu totó, neongo ha vilitaki atu ʻa e niʻihi kehé ko e founga ko iá ʻe fakahaofi ai ʻa e moʻuí. Ko e ngaahi founga fakafaitoʻo lahi kehe ʻoku ala tali ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová kuo fakamoʻoniʻi ʻoku mātuʻaki ola lelei ia pea ʻoku ʻikai te ne fakaʻatāngofua ha taha ki he ngaahi fakatuʻutāmaki ʻo e huhu totó. ʻOku ʻiloʻi ʻe he kau Kalisitiané ko e taʻataʻa pē ʻo Sīsū naʻe lilingí ko e fakahaofi moʻui moʻoní pē ia. ʻOku maʻu ʻi he tui ki aí ʻa e fakamolemole mo e ʻamanaki ko e moʻui laui ʻitāniti.—ʻEfesō 1:7.
23. Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi pale ʻo ha founga moʻui anga-fakaʻotua?
23 ʻOku hā mahino, ko e moʻuiʻaki ha moʻui anga-fakaʻotuá ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e feinga. ʻE hoko nai ai ha manuki mei he ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí pe ko e ngaahi mahení. (Mātiu 10:32-39; 1 Pita 4:4) Ka ko e ngaahi pale ʻo e moʻuiʻaki ha moʻui peheé ʻoku mahulu ange ia ʻi ha faʻahinga ʻahiʻahi pē. ʻOku iku ia ki ha konisēnisi maʻa pea ʻoku maʻu ai ʻa e feohi lelei mo e kau kaungā-lotu kia Sihová. (Mātiu 19:27, 29) Toe tānaki atu ki ai, fakaʻuta atu ki he moʻui taʻengata ʻi he māmani foʻou māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá. (ʻAisea 65:17, 18) Pea ko ha loto-fiefia lahi ē ʻi hono tali ʻa e akonaki ʻa e Tohitapú pea mo hono ʻai ʻa e loto ʻo Sihová ke fiefiá! (Palōvepi 27:11) ʻOku ʻikai ha ofo ai he ko e moʻuiʻaki ha moʻui anga-fakaʻotuá ʻokú ne ʻomai ʻa e fiefia!—Sāme 128:1, 2.
SIVIʻI HOʻO ʻILÓ
Ko e hā ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻe niʻihi ki he ʻuhinga ʻoku ʻomai ai ʻe he moʻuiʻaki ha moʻui anga-fakaʻotuá ʻa e fiefiá?
Ko e hā ʻa e ngaahi liliu ʻoku fiemaʻu nai ʻi he moʻui anga-fakaʻotuá?
Ko e hā ʻokú ke loto ai ke ke moʻuiʻaki ha moʻui anga-fakaʻotuá?
[Fakatātā ʻi he peesi 124, 125]
Ko e ngāue fakalaumālie ʻoku palanisi mo e taimi ʻo e mālōloó ʻoku tokoni ia ki he fiefia ʻa e faʻahinga ʻoku moʻuiʻaki ha moʻui anga-fakaʻotuá