Naʻá Ke ʻIloʻi?
Naʻe anga-fēfē vakai ʻa e ʻOtuá ki he tōʻonga ʻo e vavalo makatuʻunga ʻi he fetuʻú naʻe ʻi he lotolotonga ʻo e kau ʻIsilelí?
Ko e vavalo makatuʻunga ʻi he fetuʻú, fakatatau ki he tikisinale ʻe taha, ko e “ako ki he ngaʻunu ʻa e ngaahi palanité, laʻaá, māhiná, mo e ngaahi fetuʻú ʻi he tui ko e ngaahi ngaʻunu ko ení ʻoku lava ke ne tākiekina e moʻui ʻa e kakaí.” ʻI he vilo ʻa e foʻi māmaní ʻi he laʻaá ʻi he taʻu taki taha, ko e ngaahi pupunga fetuʻú ʻoku liliu honau tuʻuʻangá koeʻuhi ko e liliu e tuʻuʻanga ʻo e māmaní. Talu mei he kuonga muʻá, mo e siofi ʻe he kakaí ʻa e ngaahi liliu ko ení pea taukaveʻi ʻoku ʻi ai hono ngaahi ʻuhinga lahi.
Ko e vavalo makatuʻunga ʻi he fetuʻú naʻe tupu nai ia mei he kau Pāpilone ʻo e kuonga muʻá, ʻa ia naʻa nau ʻai ʻa e ngaahi fetuʻú mo e pupunga fetuʻú ko e meʻa ia ke fai ki ai ʻa e lotú. Ko e faʻahinga lotu ko ení naʻe hoko ʻo fai ia ʻe he kau ʻIsilelí ʻi heʻenau afe mei he lotu moʻoní. ʻI he taimi ʻo e tuʻi Siuta ko Siosaiá, naʻe failahia ai ʻi he fonuá ʻa e vavalo makatuʻunga ʻi he fetuʻú. Ko e vakai ʻa e ʻOtuá ki he meʻá ni naʻe mahino lelei. ʻI he ngaahi senituli ki muʻa aí, naʻe tapui ai ʻi he Lao ʻa Mōsesé ʻa e lotu ki he fetuʻú ʻo tautea mate.—Teutalonome 17:2-5.
Naʻe kau ʻi he ngaahi founga naʻe fai ʻe Tuʻi Siosaia ke fakaleleiʻi ʻa e ngaahi tōʻonga fakalotu ʻa e kau Siutá ʻa hono tapui ʻa e feilaulau “ki he laʻa, mo e mahina, pea ki he sotiaka, pea ki he hosite kotoa ʻo langi.” Naʻe fai ʻe he tuʻí ʻa e meʻá ni, ko e fakamatala ia ʻi he Tohi Tapú, koeʻuhi naʻá ne loto “ke angimui ki he ʻEiki, pea ke tauhi ʻene ngaahi tuʻutuʻuni.” (2 Tuʻi 23:3-5) Naʻa nau fokotuʻu ha sīpinga ʻo aʻu mai ki he kakai he ʻahó ni ʻa ia ʻoku nau loto ke lotu ki he ʻOtuá ʻo “fai ʻi laumālie pea fai ʻi moʻoni.”—Sione 4:24.
Ko hai ʻa e “Ongo Foha ʻo Siusi” ʻoku lave ki ai ʻi he tohi Ngāue 28:11?
Ko e tohi Ngāué ʻi he Tohi Tapú ʻoku lēkooti ai ʻi heʻene fononga ki Lomá, naʻe folau ai ʻa e ʻapositolo ko Paulá mei Mēlita ki Piuteoli ʻi ha vaka naʻe tuʻu ʻi hono taumuʻá ʻa e hingoa “Ongo Foha ʻo Siusi.” (Ngāue 28:11, NW) Ko e ʻīmisi ko iá naʻe manakoa ia ʻi he lotolotonga ʻo e kau ʻalu tahi mo e kau fefonongaʻaki ʻi he kuonga muʻá.
Fakatatau ki he talatupuʻa faka-Kalisí mo faka-Lomá, ko Siusi (ʻoku toe ʻiloa ko Siupitá) mo Lita naʻe ʻi ai hona ongo foha māhanga, ko Kasitoa mo Pōlaki. Ko e “Ongo Foha ʻo Siusi” ko ení naʻe vakai ki ai, ʻo kau ʻi he ngaahi meʻa kehe, ko e ongo folau tahi pōtoʻi kinaua naʻá na puleʻi ʻa e matangí mo e peaú. Ko ia, naʻe fakalāngilangiʻi ai kinaua ko e ongo ʻotua maluʻi ʻo e kau ʻalu tahí. Naʻe fai feilaulau kia kinaua ʻa e kau folaú ʻo kōlenga ʻa ʻena maluʻí ʻi he lolotonga ʻo e ngaahi afaá. Naʻe failahia ʻa e tui ko e ongo ʻotua māhangá naʻá na fakahāhā kinaua mo hona mālohi fakaemaluʻí ʻi ha faʻunga ko e afi ʻa Sā. ʻĪlimo, ʻa ia ko ha ulo fakaeʻuhila ʻoku ʻasi he taimi ʻe niʻihi ʻi he fanā ʻo e ngaahi vaká ʻi he lolotonga ʻo ha afā.
Ko e lotu kia Kasitoa mo Pōlakí naʻe mafolalahia ia ʻi he lotolotonga ʻo e kau Kalisí mo e kau Lomá, pea ʻoku lave tautefito ki ai ha maʻuʻanga fakamatala motuʻa ʻe taha ʻi he vahefonua takatakai ʻi Sailiné, ʻi ʻAfilika Tokelau. Ko e vaka ʻoku lave ki ai ʻi he tohi Ngāué naʻe mei ʻAlekisanitulia ofi mai, ʻi ʻIsipite.
[Fakatātā ʻi he peesi 11]
Maka Pāpilone ʻoku tā ai ʻa Tuʻi Nazimaruttash fakataha mo e pupunga fetuʻu
[Fakatātā ʻi he peesi 11]
Koini Tēnali ʻoku tā ai ʻa e “Ongo Foha ʻo Siusí,” 114-113 K.M.
[Credit Lines ʻi he peesi 11]
Maka: Réunion des Musées Nationaux/Art Resource, NY; koini: Courtesy Classical Numismatic Group, Inc./cngcoins.com