LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w20 Nōvema p. 12-17
  • Loto-Toʻa​—Ko Sihova Ho Tokoní

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Loto-Toʻa​—Ko Sihova Ho Tokoní
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2020
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • TOKONI MEIA SĪSŪ MO E KAU ʻĀNGELÓ
  • TOKONI MEI HE KAU MAʻU MAFAÍ
  • TOKONI MEI HE KAUNGĀTUÍ
  • Fanongonongo Lototoʻa ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová!
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1991
  • “Fakamoʻoni Fakaʻāuliliki”
    “Fai ha Fakamoʻoni Fakaʻāuliliki” Fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá
  • ʻAve ʻa Paula ki Loma
    Ngaahi Lēsoni ʻe Lava Ke Ke Ako mei he Tohi Tapú
  • “Tuku Ā ke Fai ʻa e Finangalo ʻo Sihová”
    “Fai ha Fakamoʻoni Fakaʻāuliliki” Fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2020
w20 Nōvema p. 12-17

KUPU AKO 46

Loto-Toʻa​—Ko Sihova Ho Tokoní

“ʻE ʻikai ʻaupito te u mavahe meiate koe, pea ʻe ʻikai ʻaupito te u liʻaki koe.”​—HEP. 13:5.

HIVA 33 ʻOua ʻe Manavahē kia Kinautolu!

ʻI HE KUPÚ NIa

1. Ko e hā te ne fakafiemālieʻi kitautolu ʻi heʻetau ongoʻi tuēnoa pe lōmekina ʻe he ngaahi palopalemá? (Saame 118:5-7)

KUÓ KE ongoʻi tuēnoa ʻi ha taimi, ʻo ʻikai ʻi ai ha taha ke ne tokoniʻi koe ke fekuki mo ha pole? Kuo ongoʻi pehē ʻa e tokolahi, kau ai ʻa e kau sevāniti faitōnunga ʻa Sihová. (1 Tuʻi 19:14) Kapau ʻe faifai ange pea hoko eni kiate koe, manatuʻi ʻa e talaʻofa ʻa Sihová: “ʻE ʻikai ʻaupito te u mavahe meiate koe, pea ʻe ʻikai ʻaupito te u liʻaki koe.” Ko ia ʻe lava ke tau lea ʻi he tuipau: “Ko Sihova ʻa hoku tokoní; ʻe ʻikai te u ilifia.” (Hep. 13:5, 6) Naʻe hiki ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e ngaahi lea ko iá ki he kaungātui ʻi Siuteá ʻi he 61 T.S. nai. ʻOku fakamanatu mai ʻi heʻene leá ʻa e fakakaukau naʻe fakahaaʻi ʻi he Saame 118:5-7.​—Lau.

2. Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení, pea ko e hā hono ʻuhingá?

2 Hangē ko e tokotaha-tohi-sāmé, naʻe ʻiloʻi ʻe Paula mei heʻene hokosiá tonu ko Sihova ʻa hono Tokoní. Ko e fakatātaá, laka hake ʻi he taʻu ʻe ua ki muʻa ke hiki ʻe Paula ʻene tohi ki he kau Hepeluú, naʻá ne fai ha folau fakatuʻutāmaki ʻi ha tahi houtuʻu. (Ngā. 27:4, 15, 20) Lolotonga ʻenau folaú mo e ki muʻa aí, naʻe fakamoʻoniʻi ʻe Sihova ʻene hoko ko ha Tokoni ʻo Paula ʻi he ngaahi founga kehekehe. Te tau lāulea ki he founga ʻe tolu. Naʻe tokonaki ʻe Sihova ʻa e tokoni fakafou ʻia Sīsū mo ʻene kau ʻāngeló, kau maʻu mafaí pea mo e kaungātuí. ʻI hono sivisiviʻi ʻa e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he moʻui ʻa Paulá ʻe fakalahi ai ʻetau falala ki he talaʻofa ʻa e ʻOtuá te Ne tali foki ʻetau tautapa ki ha tokoní.

TOKONI MEIA SĪSŪ MO E KAU ʻĀNGELÓ

3. Ko e hā naʻe fifili nai ki ai ʻa Paulá, pea ko e hā hono ʻuhingá?

3 Naʻe fiemaʻu ʻe Paula ha tokoni. ʻI he 56 T.S. nai, naʻe fusi ia ki tuʻa ʻe ha fuʻu kakai mei he temipale ʻi Selusalemá pea feinga ke tāmateʻi ia. ʻI he ʻaho hono hokó, ʻi hono ʻomi ʻo Paula ki he Sanetalimí, naʻe mei tāmateʻi ia ʻe hono ngaahi filí. (Ngā. 21:30-32; 22:30; 23:6-10) ʻI he taimi ko iá, naʻe fifili nai ʻa Paula, ‘Ko e hā hono fuoloa ʻeku kātekina ʻa e ngaohikovia ko ení?’

4. Naʻe anga-fēfē hono tokoniʻi ʻe Sihova ʻa Paula fakafou ʻia Sīsuú?

4 Ko e hā ʻa e tokoni naʻe maʻu ʻe Paulá? ʻI he pō ki muʻa ke puke ʻa Paulá, ko e “ʻEikí,” ʻa Sīsū, naʻá ne tuʻu ʻi hono tafaʻakí ʻo pehē: “Loto-toʻa! He hangē pē ko hoʻo fai ha fakamoʻoni fakaʻāuliliki fekauʻaki mo au ʻi Selusalemá, kuo pau ke ke toe faifakamoʻoni pehē pē foki ʻi Loma.” (Ngā. 23:11) He fakalototoʻa taimi tonu ē ko ia! Naʻe fakaongoongoleleiʻi ʻe Sīsū ʻa Paula ʻi he fakamoʻoni naʻá ne fai ʻi Selusalemá. Pea naʻá ne talaʻofa kia Paula te ne aʻu lelei ki Loma, ʻa ia te ne fakahoko ai ha faifakamoʻoni lahi ange. Hili hono maʻu ʻa e fakapapau ko iá, kuo pau pē naʻe ongoʻi malu ʻa Paula ʻo hangē pē ko ha kiʻi leka ʻokú ne lafi ʻi he nima ʻofa ʻene tamaí.

Lolotonga ʻa e tō ha fuʻu matangi ʻi tahi, ʻoku fakapapauʻi ʻe ha ʻāngelo kia Paula ʻe hao ʻa e tokotaha kotoa ʻi he vaká neongo ʻa e fononga fakatuʻutāmakí (Sio ki he palakalafi 5)

5. Naʻe anga-fēfē hono tokoniʻi ʻe Sihova ʻa Paula fakafou ʻi ha ʻāngelo? (Sio ki he tā ʻi he takafí.)

5 Ko e hā ʻa e ngaahi pole kehe naʻe fehangahangai mo Paulá? ʻI he taʻu nai ʻe ua hili ʻa e meʻa ko ia naʻe hoko ʻi Selusalemá, naʻe tukufolau atu ʻa Paula ki ʻĪtali pea naʻe maʻu kinautolu ʻe ha fuʻu afā ʻo fakakaukau ʻa e kau kauvaká mo e kau pāsesé te nau mate. Ka, naʻe ʻikai ke ilifia ʻa Paula. Ko e hā hono ʻuhingá? Naʻá ne tala ange ki he faʻahinga naʻe ʻi he vaká: “ʻI he poó ni naʻe tuʻu mai ai kiate au ha ʻāngelo ʻa e ʻOtuá ʻa ia ʻoku ʻaʻana aú pea ko ia ʻoku ou fai ki ai ʻa e ngāue toputapú ʻo ne pehē mai: ‘ʻOua ʻe ilifia, Paula. Kuo pau ke ke tuʻu ʻi he ʻao ʻo Sisá, pea vakai, ko e meʻa ʻiate koé, ʻe ʻaloʻofa ai ʻa e ʻOtuá ʻo fakahaofi ʻa e faʻahinga kotoa ʻoku folau mo koé.’” Naʻe ngāueʻaki ʻe Sihova ha ʻāngelo ke toe tala ange ʻa e fakapapau naʻá Ne ʻoange kia Paula fakafou ʻia Sīsuú. Pea ko hono moʻoní, naʻe aʻu ʻa Paula ki Loma.​—Ngā. 27:20-25; 28:16.

6. Ko e hā ʻa e talaʻofa ʻa Sīsū ʻe lava ke ne fakaivimālohiʻi kitautolú, pea ko e hā hono ʻuhingá?

6 Ko e hā ʻa e tokoni ʻoku tau maʻú? ʻE poupouʻi kitautolu ʻe Sīsū, ʻo hangē naʻá ne fai kia Paulá. Ko e fakatātaá, naʻe talaʻofa ʻe Sīsū ki he faʻahinga kotoa ʻoku muimui kiate iá: “ʻOku ou ʻiate kimoutolu ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo aʻu ki he fakaʻosiʻosi ʻo e fokotuʻutuʻu lolotongá.” (Māt. 28:20) Ko e ngaahi lea ʻa Sīsuú ko ha matavai ʻo e mālohi kiate kitautolu. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ʻi he ngaahi ʻaho ʻe niʻihi ʻoku faingataʻa ke tau kātekina. Ko e fakatātaá, ʻi he mate ha taha ʻofeina, kuo pau ke tau fekuki mo e mamahí ʻo ʻikai ʻi he ngaahi ʻaho siʻi pē ka ʻi he ngaahi taʻu lahi nai. Ko e niʻihi kuo pau ke nau fekuki mo e ngaahi ʻaho faingataʻa ʻo e taʻumotuʻá. Pea ko e niʻihi ʻoku lōmekina kinautolu ʻe he ngaahi ongoʻi loto-mafasiá. Naʻa mo ia, ʻoku tau maʻu ʻa e mālohi ke hokohoko atu koeʻuhi ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku ʻiate kitautolu ʻa Sīsū “ʻi he ʻaho kotoa pē,” kau ai ʻa e ngaahi ʻaho faingataʻa taha ʻetau moʻuí.​—Māt. 11:28-30.

Ko ha ʻāngelo ʻokú ne tataki ha ongo meʻa ki ha ʻapi ʻi he ngāue fakafaifekaú. Ko ha tangata ʻi loto he falé ʻokú ne lotu.

ʻOku poupouʻi mo tataki kitautolu ʻi heʻetau ngāue fakamalangá (Sio ki he palakalafi 7)

7. Fakatatau ki he Fakahā 14:6, ʻoku anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova he ʻaho ní?

7 ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova fakafou ʻi heʻene kau ʻāngeló. (Hep. 1:7, 14) Ko e fakatātaá, ʻoku poupouʻi mo tataki kitautolu ʻe he kau ʻāngeló ʻi heʻetau malangaʻi ʻa e “ongoongo lelei ko ʻeni ʻo e Puleʻangá” ki he kakai ʻo e “puleʻanga mo e matakali mo e lea . . . kotoa pē.”​—Māt. 24:13, 14; lau ʻa e Fakahā 14:6.

TOKONI MEI HE KAU MAʻU MAFAÍ

8. Naʻe anga-fēfē hono tokoniʻi ʻe Sihova ʻa Paula fakafou ʻi ha ʻeikitau?

8 Ko e hā ʻa e tokoni naʻe maʻu ʻe Paulá? ʻI he 56 T.S., naʻe fakapapauʻi ʻe Sīsū kia Paula te ne aʻu ki Loma. Neongo ia, ko e niʻihi ʻo e kau Siu ʻi Selusalemá naʻa nau palani ke lapasi ʻa Paula ʻo tāmateʻi. ʻI hono ʻiloʻi ʻe he ʻeikitau Loma ko Kalautiasi Lisiasí ʻa e palani ko iá, naʻá ne fakahaofi ʻa Paula. Naʻe fekauʻi leva ʻe Kalautiasi ke ʻave ʻa Paula​—ʻo maluʻi ia ʻe he kau sōtia tokolahi​—ki Sesalia, ko e maile ʻe 65 nai (kilomita ʻe 105) mei Selusalema. ʻI Sesalia, naʻe fekauʻi ʻe Kōvana Filike ke “leʻohi malu [ʻa Paula] ʻi he palasi ʻo Hēlotá.” Naʻe hao ai ʻa Paula mei he kau teuaki fakapō ko iá.​—Ngā. 23:12-35.

9. Naʻe anga-fēfē hono tokoniʻi ʻe Kōvana Fesito ʻa Paulá?

9 Hili ʻa e taʻu ʻe ua mei ai, naʻe kei tuku pōpula pē ʻa Paula ʻi Sesalia. Naʻe fetongi ʻa Filike ko e kōvaná ʻe Fesito. Naʻe kōlenga ʻe he kau Siú kia Fesito ke ʻomai ʻa Paula ki Selusalema ke hopoʻi, ka naʻe ʻikai loto ki ai ʻa Fesito. Mahalo naʻe ʻiloʻi ʻe he kōvaná ko e kau Siú “naʻa nau palani ke lapasi ʻa Paula ʻo tāmateʻi ia ʻi he halá.”​—Ngā. 24:27–25:5.

10. Naʻe anga-fēfē tali ʻa Kōvana Fesito ki he tangi ʻa Paula ke fakamāuʻi ia ʻe Sisá?

10 Ki mui ai, naʻe hopoʻi ʻa Paula ʻi Sesalia. Koeʻuhi naʻe loto ʻa Fesito “ke ne maʻu ʻa e leleiʻia ʻa e kau Siú,” ko ia naʻá ne ʻeke kia Paula: “ʻOkú ke loto ke ke ʻalu hake ki Selusalema pea fakamāuʻi koe ʻi ai ʻi hoku ʻaó ʻi he ngaahi meʻá ni?” Naʻe ʻiloʻi ʻe Paula mahalo ʻe tāmateʻi ia ʻi Selusalema, pea naʻá ne ʻiloʻi foki ʻa e meʻa ʻe lava ke ne fai ke ne hao ai, aʻu ki Loma, pea hoko atu ʻene ngāue fakafaifekaú. Naʻá ne pehē: “ʻOku ou tangi au kia Sisa!” Hili ʻa e talanoa ʻa Fesito mo hono kau faleʻí, naʻá ne tala ange kia Paula: “Ko Sisa kuó ke tangi ki aí; ko Sisa te ke ʻalu ki aí.” Ko e tuʻutuʻuni ʻa Fesitó naʻe fakahaofi ai ʻa Paula mei hono ngaahi filí. Faai atu pē, naʻe aʻu ʻa Paula ki Loma​—ʻo mamaʻo mei he kau Siu naʻa nau feinga ke tāmateʻi iá.​—Ngā. 25:6-12.

11. Ko e hā ʻa e ngaahi lea fakalototoʻa ʻa ʻAisea naʻe fakakaukauloto nai ki ai ʻa Paulá?

11 ʻI he tatali ʻa Paula ke kamata ʻene folau ki ʻĪtalí, naʻá ne fakakaukauloto nai ki ha fakatokanga naʻe fakamānavaʻi ʻa e palōfita ko ʻAiseá ke ne ʻoatu ki he kau fakafepaki kia Sihová: “Faʻufaʻu ha palani, ka ʻe fakafehālaakiʻi ia! Leaʻaki ʻa e meʻa ʻokú ke saiʻia aí, ka ʻe ʻikai ke lavameʻa ia, he ʻoku ʻiate kimautolu ʻa e ʻOtuá!” (ʻAi. 8:10) Naʻe ʻiloʻi ʻe Paula ʻe tokoniʻi ia ʻe he ʻOtuá, pea kuo pau pē naʻe fakaivimālohiʻi ai ia ʻi heʻene fekuki mo e ngaahi ʻahiʻahi naʻe hanga mei muʻá.

Ko Paula mo e kau pōpula kehe ʻoku nau tuʻu ʻi he fungavaka ʻo ha vaka. Ko ha ʻōfisa fakakautau Loma ʻokú ne maluʻi kinautolu mei ha sōtia ʻokú ne toʻo ha hele-tui.

Hangē ko ia naʻe fai ʻe Sihova ʻi he kuohilí, ʻe lava ke ne ueʻi ʻa e kau maʻu mafai he ʻaho ní ke maluʻi ʻene kau sevāniti (Sio ki he palakalafi 12)

12. Naʻe anga-fēfē fakafeangai ʻa Suliasi kia Paulá, pea ko e hā nai naʻe ʻiloʻi ʻe Paula mei aí?

12 ʻI he 58 T.S., naʻe tukufolau atu ʻa Paula ki ʻĪtali. Koeʻuhi ko ha pōpula ia, naʻe tokangaʻi ia ʻe ha ʻōfisa fakakautau ko Suliasi. Ko ia naʻe maʻu ʻe Suliasi ʻa e mafai ke ngaohikovia pe ngaahileleiʻi ia. ʻE anga-fēfē ʻene ngāueʻaki hono mafaí? ʻI he ʻaho hono hokó ʻi heʻenau aʻu ki ʻutá, “naʻe anga-lelei ʻa Suliasi kia Paula ʻo ne fakangofua ia ke ne ʻalu ki hono ngaahi kaungāmeʻá.” Ki mui ai, naʻe aʻu ʻo fakahaofi ʻe Suliasi ʻa Paula. Anga-fēfē? Naʻe loto ʻa e kau sōtiá ke tāmateʻi ʻa e kau pōpula kotoa ʻi he vaká, ka naʻe taʻofi kinautolu ʻe Suliasi. He ko e hā? Naʻá ne ‘fakapapauʻi ke fakahaofi ʻa Paula.’ ʻOku ngalingali, naʻe ʻiloʻi ʻe Paula ʻa e tataki ʻa Sihova fakafou ʻi he ngaahi ngāue ʻa e ʻōfisa anga-lelei ko iá.​—Ngā. 27:1-3, 42-44.

Ko ha sela ʻokú ne taʻofi ha ʻōfisa ʻoku ʻita. ʻOku kaikailaʻi ʻe he ʻōfisá ha tokoua ʻokú ne lotu.

Sio ki he palakalafi 13

13. ʻOku anga-fēfē nai hono ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e kau maʻu mafaí?

13 Ko e hā ʻa e tokoni ʻoku tau maʻú? ʻE ngāueʻaki nai ʻe Sihova hono laumālie māʻoniʻoni mālohí ke fakatupunga ʻa e kau maʻu mafaí ke nau fakahoko ʻa hono finangaló, ʻi he taimi ʻoku fehoanaki ai ia mo ʻene taumuʻá. Naʻe hiki ʻe Tuʻi Solomoné: “Ko e loto ʻo ha tuʻi ʻoku hangē ia ko ha ngaahi tafengavai ʻi he nima ʻo Sihová. ʻOkú ne fakatafe ia ki ha feituʻu pē ʻokú Ne finangalo ki aí.” (Pal. 21:1) ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e palōveepi ko ení? ʻE lava ke keli ʻe he tangatá ha tafengavai ke ofeʻi ʻa e vaí ke tafe ki he feituʻu ʻoku nau loto ki aí. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻoku lava ke ngāueʻaki ʻe Sihova hono laumālié ke ofeʻi ʻa e fakakaukau ʻa e kau takí ke fehoanaki mo ʻene taumuʻá. ʻI heʻene hoko iá, ʻoku ueʻi ai ʻa e kau maʻu mafaí ke nau fakahoko ʻa e ngaahi fili ke maʻu ʻaonga mei ai ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá.​—Fakafehoanaki mo e ʻĒsela 7:21, 25, 26.

14. ʻI he fekauʻaki mo e Ngāue 12:5, ko hai ʻe lava ke tau lotu fekauʻaki mo iá?

14 Ko e hā ʻe lava ke tau faí? ʻE lava ke tau lotu “fekauʻaki mo e ngaahi tuʻí pea mo e faʻahinga kotoa ʻoku nau ʻi he ngaahi tuʻunga mafaí,” ʻi he taimi ʻoku nau fai ai ʻa e ngaahi fili ʻoku kaunga ki heʻetau moʻui faka-Kalisitiané mo e ngāue fakafaifekaú. (1 Tīm. 2:1, 2, fkm. ʻi lalo; Nehe. 1:11) Hangē ko ia naʻe fai ʻe he kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí, ʻoku tau lotu fakamākukanga ki he ʻOtuá fekauʻaki mo hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻi pilīsoné. (Lau ʻa e Ngāue 12:5; Hep. 13:3) ʻIkai ngata aí, ʻe lava ke tau lotu fekauʻaki mo e kau kaʻate ʻoku nau tokangaʻi hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻi pilīsoné. ʻE lava ke tau kōlenga kia Sihova ke ne tākiekina ʻa e fakakaukau ʻa e faʻahinga ko iá ke ueʻi kinautolu ke nau hangē ko Suliasí pea fakafeangai ki hotau kaungātui ʻi pilīsoné ʻi he “anga-lelei.”​—Ngā. 27:3.

TOKONI MEI HE KAUNGĀTUÍ

15-16. Naʻe anga-fēfē hono tokoniʻi ʻe Sihova ʻa Paula fakafou ʻia ʻAlisitako mo Luké?

15 Ko e hā ʻa e tokoni naʻe maʻu ʻe Paulá? Lolotonga ʻene folau ki Lomá, naʻe maʻu maʻu pē ʻe Paula ʻa e tokoni naʻe tokonaki ʻe Sihova fakafou ʻi hono kaungātuí. Tau lāulea angé ki he ngaahi fakatātā ʻe niʻihi.

16 Naʻe fili ʻa e ongo kaungāmeʻa faitōnunga ʻo Paula, ko ʻAlisitako mo Luke, ke nau folau fakataha ki Loma.b Naʻá na loto-lelei ke ʻalu mo Paula ʻo tuku ai ʻena moʻuí ki ha tuʻunga fakatuʻutāmaki neongo naʻe ʻikai ke na maʻu ha fakapapau fakahangatonu meia Sīsū te nau aʻu ki Loma. Naʻá na toki ʻilo pē te nau haó ʻi he lolotonga ʻa e tō ʻa e fuʻu matangí. Ko ia ai, ʻi he heka ʻa ʻAlisitako mo Luke ki he vaká ʻi Sesaliá, kuo pau pē naʻe fai ʻe Paula ha lotu loto-moʻoni kia Sihova, ʻo fakamālō kiate ia ʻi hono tokonaki mai ʻa e tokoní fakafou ʻi he ongo kaungātui loto-toʻa ko ení.​—Ngā. 27:1, 2, 20-25.

17. Naʻe anga-fēfē hono tokoniʻi ʻe Sihova ʻa Paula fakafou ʻi hono kaungātuí?

17 Lolotonga ʻa e folau ʻa Paulá, naʻe tokoniʻi ia ʻe hono kaungātuí ʻi he taimi lahi. Ko e fakatātaá, ʻi he kolo taulanga ʻo Saitoní, naʻe fakaʻatā ʻe Suliasi ʻa Paula “ke ne ʻalu ki hono ngaahi kaungāmeʻá ke nau tokangaʻi ia.” Pea ki mui ai, ʻi he kolo ko Piuteolaí, naʻe maʻu ai ʻe Paula mo hono ngaahi kaungāmeʻá “ha fanga tokoua pea nau kōlenga . . . ke [nau] nofo mo kinautolu ʻi ha ʻaho ʻe fitu.” ʻI hono tokangaʻi ʻe he kau Kalisitiane ʻi he ngaahi feituʻu ko iá ʻa e fiemaʻu ʻa Paula mo hono ngaahi kaungāmeʻá, ʻoku ʻikai ha veiveiua naʻe ʻai ʻe Paula ke fiefia lahi ʻa e faʻahinga naʻa nau talitali iá ʻaki ʻene vahevahe ʻene hokosia fakatupu langa haké. (Fakafehoanaki mo e Ngāue 15:2, 3.) Hili ʻa e ʻaʻahi fakaivifoʻou ko iá, naʻe hoko atu ʻa e folau ʻa Paula mo hono ngaahi kaungāmeʻá.​—Ngā. 27:3; 28:13, 14.

Ko e pōpula ko Paulá ʻokú ne lue fakataha mo e kau sōtiá. ʻOku talitali loto-māfana ia ʻe he fanga tokoua mo e fanga tuofāfine mei Lomá.

Hangē ko Paulá, ʻoku tau maʻu ʻa e tokoni ʻa Sihová fakafou ʻi he kaungātuí (Sio ki he palakalafi 18)

18. Ko e hā naʻá ne ʻai ʻa Paula ke fakamālō ki he ʻOtuá peá ne maʻu ha loto-toʻá?

18 ʻI he aʻu ʻa Paula ki Lomá, kuo pau pē naʻá ne fakakaukau fekauʻaki mo ʻene tohi ʻi he taʻu ʻe tolu ki muʻa aí ki he fakatahaʻanga ʻi he kolo ko iá: “Kuó u fakaʻamu ʻi ha ngaahi taʻu lahi ke u ʻalu atu kiate kimoutolu.” (Loma 15:23) Kae kehe, naʻe ʻikai ke ne ʻamanaki te ne aʻu ki ai ko ha pōpula. He fakalototoʻa ē kiate ia ʻi heʻene sio ki he talitali mai ʻa e fanga tokoua mei Lomá ʻi he veʻehalá ke fakafeʻiloaki kiate ia! “ʻI hono fakatokangaʻi atu kinautolú, naʻe fakamālō ʻa Paula ki he ʻOtuá peá ne maʻu ha loto-toʻa.” (Ngā. 28:15) Fakatokangaʻi naʻe fakamālō ʻa Paula ki he ʻOtuá ʻi he ʻi ai ʻa e fanga tokouá. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi naʻe toe vakai ʻa Paula ki hono tokoniʻi ia ʻe Sihova fakafou ʻi he kaungātuí.

Ko ha tuofefine ʻokú ne talitali loto-māfana ha ongo meʻa ʻokú na ʻaʻahi mai ki hono husepānití ʻi falemahaki. ʻOku haʻu ʻa e ongo meʻá mo e meʻakai ko ha meʻaʻofa.

Sio ki he palakalafi 19

19. Hangē ko ia ʻoku hā ʻi he 1 Pita 4:10, ʻe anga-fēfē nai hono ngāueʻaki kitautolu ʻe Sihova ke fakahaaʻi atu ʻene tokoní ki he faʻahinga ʻoku nau fiemaʻu iá?

19 Ko e hā ʻe lava ke tau faí? ʻOkú ke ʻiloʻi ha fanga tokoua pe fanga tuofāfine ʻi hoʻo fakatahaʻangá ʻoku nau faingataʻaʻia koeʻuhi ko e mahamahakí pe ko ha faingataʻa kehe? Pe mahalo ʻoku mole hanau ʻofaʻanga ʻi he maté. Kapau ʻoku tau ʻiloʻi ha taha ʻoku fiemaʻu tokoni, ʻe lava ke tau kole kia Sihova ke ne tokoniʻi kitautolu ke fai ha lea pe ngāue anga-lelei mo anga-ʻofa. Mahalo ko ʻetau leá mo e ngāué ko e fakalototoʻa tofu pē ia ʻoku fiemaʻu ʻe hotau tokouá pe tuofefiné. (Lau ʻa e 1 Pita 4:10.)c Ko e faʻahinga ʻoku tau tokoniʻí ʻe lava ke nau toe maʻu ʻa e tuipau kakato ko e talaʻofa ʻa Sihova, “ʻE ʻikai ʻaupito te u mavahe meiate koe, pea ʻe ʻikai ʻaupito te u liʻaki koe” ʻoku kaunga kiate kinautolu. ʻIkai ʻe ʻai koe ʻe he meʻá ni ke ke fiefia?

20. Ko e hā ʻe lava ke tau lea ai ʻi he tuipau: “Ko Sihova ʻa hoku tokoní?”

20 Hangē ko Paula mo hono ngaahi kaungāmeʻá, ʻoku tau fehangahangai foki mo e ngaahi taufa lahi ʻi heʻetau fononga ʻi he moʻuí. ʻI he taimi tatau, ʻoku tau ʻiloʻi ʻe lava ke tau maʻu ʻa e loto-toʻa koeʻuhi ʻoku ʻiate kitautolu ʻa Sihova. ʻOkú ne ʻomai ʻa e tokoni fakafou ʻia Sīsū mo e kau ʻāngeló. Pehē foki, ʻe lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova fakafou ʻi he kau maʻu mafaí, kapau ʻoku fehoanaki mo ʻene taumuʻá. Pea hangē pē kuo hokosia ʻe he tokolahi ʻo kitautolu, ʻoku ngāueʻaki ʻe Sihova hono laumālie māʻoniʻoní ke ueʻi ʻa e loto ʻene kau sevānití ke nau tokoni ki honau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine Kalisitiané. Ko ia ai, hangē ko Paulá, ʻoku tau maʻu ʻa e ʻuhinga lelei ke lea ʻi he tuipau: “Ko Sihova ʻa hoku tokoní; ʻe ʻikai te u ilifia. Ko e hā ʻe lava ke fai mai ʻe he tangatá kiate au?”​—Hep. 13:6.

ʻE FĒFĒ HAʻO TALI?

  • Ko e hā ʻa e tokoni ʻoku tau maʻu meia Sīsū mo e kau ʻāngeló?

  • Ko e hā ʻe lava ke tau lave ki ai ʻi he lotu fekauʻaki mo e faʻahinga “ʻi he ngaahi tuʻunga mafaí”?

  • ʻE lava fēfē ke tau tokoni ki hotau kaungātui ʻoku fiemaʻu tokoní?

HIVA 23 Sihova, Homau Mālohingá

a ʻOku lāulea ʻa e kupu ko ení ki he founga ʻe tolu naʻe tokoniʻi ai ʻe Sihova ʻa e ʻapositolo ko Paulá ke fekuki mo e ngaahi pole faingataʻá. Ko hono sivisiviʻi ʻa e founga ʻo e hoko ʻa Sihova ko ha Tokoni ʻi he kuohilí ʻe fakaivimālohiʻi ai ʻetau tuipau ko Sihova te ne tokoniʻi kitautolu ʻi he ʻahó ni ʻi heʻetau fou atu ʻi he ngaahi taufa ʻo e moʻuí.

b Ko ʻAlisitako mo Luke naʻá na faʻa kaungāfononga mo Paula. Ko e ongo tangata alafalalaʻanga ko ení naʻá na ʻia Paula ʻi hono tuku pōpula ia ʻi Lomá.​—Ngā. 16:10-12; 20:4; Kol. 4:10, 14.

c Sio ki he Taua Leʻo, Sanuali 15, 2009, p. 13-14, pal. 5-9.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share