Ongoongo Lelei ki he Kakai ʻo e Puleʻanga Kotoa Pē
“Te mou hoko ko ʻeku kau fakamoʻoni . . . ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo mamani.”—NGĀUE 1:8.
1. ʻI he tuʻunga ko e kau faiako Tohi Tapú, ko e hā ʻoku tau tokanga ki aí, pea ko e hā hono ʻuhingá?
KO E kau faiako pōtoʻí ʻoku nau tokanga ʻo ʻikai ngata pē ki he meʻa ʻoku nau tala ki heʻenau kau akó kae toe pehē foki ki he founga ʻo ʻenau tala iá. ʻI he tuʻunga ko e kau faiako ʻo e moʻoni Fakatohitapú, ʻoku tau fai ʻa e meʻa tatau. ʻOku tau fai ʻa e tokanga fakatouʻosi ki he pōpoaki ʻoku tau malangaʻí pea mo e ngaahi founga ʻoku tau ngāueʻakí. Ko ʻetau pōpoakí, ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻoku ʻikai ke liliu ia, ka ʻoku tau feliliuaki ʻetau ngaahi foungá ke feʻungamālie mo e ngaahi tuʻungá. Ko e hā hono ʻuhingá? Ke aʻu ki he kakai tokolahi taha ʻe ala lavá.
2. ʻI heʻetau feliliuaki ʻetau ngaahi founga malangá, ko hai ʻoku tau faʻifaʻitaki ki aí?
2 ʻI hono feliliuaki ʻetau ngaahi founga malangá, ʻoku tau faʻifaʻitaki ai ki he kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻi he kuonga muʻá. Ko e fakatātaá, fakakaukau angé ki he ʻapositolo ko Paulá. Naʻá ne pehē: “ʻI heʻeku fai ki he kau Siu naʻa ku hange ko ha Siu . . . ki he faʻahinga ʻi tuʻa Lao, naʻa ku hange ha toko taha ʻi tuʻa Lao . . . Naʻa ku hoko ko e vaivai ki he kau vaivai, heiʻilo te u maʻu ai ʻa e kau vaivai: kuo u hoko ko e meʻa kehekehe ki he kakai kehekehe, kehe ke u fakamoʻui hanau niʻihi.” (1 Kolinito 9:19-23) Ko e feliliuaki ʻa e founga ʻa Paulá naʻe ola lelei. Ko kitautolu foki te tau hoko ʻo ola lelei kapau ʻoku tau feʻunuʻaki ʻi he fakaʻatuʻi ʻetau ngaahi tuʻuakí ke feʻungamālie mo e faʻahinga tāutaha ʻoku tau lea ki aí.
Ki he “Ngaahi Ngataʻanga ʻo Mamani”
3. (a) Ko e hā ʻa e pole ʻoku tau fehangahangai mo ia ʻi heʻetau ngāue fakamalangá? (e) ʻOku anga-fēfē hono fakahoko he ʻahó ni ʻa e ngaahi lea ʻo e Aisea 45:22?
3 Ko ha pole lahi naʻe fehangahangai mo e faʻahinga ʻoku nau malangaʻi ʻa e ongoongo leleí ko e lahi ʻo e feituʻu ngāué—“mamani kotoabe.” (Mātiu 24:14, PM) Lolotonga ʻa e senituli fakamuimuí, naʻe ngāue mālohi ai ʻa e tokolahi ʻo e kau sevāniti ʻa Sihová ke aʻu ki he ngaahi fonua foʻou koeʻuhi ke fakamafola atu ai ʻa e ongoongo leleí. Ko e hā ʻa e olá? Ko e fakalahi fakaofo ʻi māmani lahi. ʻI he mafoa mai ʻa e senituli hono 20, naʻe līpooti ai ʻa e malangá ʻi ha ngaahi fonua siʻi pē, ka ʻi he lolotonga ní ʻoku longomoʻui ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he fonua ʻe 235! Ko e moʻoni, ko e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá ʻoku fanongonongo ia ʻo aʻu ki he “ngaahi ngataʻanga ʻo mamani.”—Aisea 45:22.
4, 5. (a) Ko hai kuo nau fakahoko ha ngafa mahuʻinga ʻi hono fakamafola ʻa e ongoongo leleí? (e) Ko e hā naʻe leaʻaki ʻe he ngaahi ʻōfisi vaʻa ʻe niʻihi fekauʻaki mo e faʻahinga ko ia mei muli ʻoku nau ngāue ʻi he feituʻu ngāue ʻo e vaʻá?
4 Ko e hā ʻa e ngaahi ʻuhinga ki he fakalakalaka ko iá? Ko e ngaahi meʻa lahi. Kuo akoʻi ʻa e kau misinale ʻi he Akoʻanga Tohi Tapu Taua Leʻo ko Kiliatí pea ki mui ange mai, kuo fai ʻe he kau maʻu tohi fakamoʻoni ako aʻu ki he toko 20,000 ʻo e Akoʻanga Ako Fakafaifekaú ha fuʻu tokoni lahi fakaʻulia. Pehē pē mo e Kau Fakamoʻoni tokolahi ʻa ia kuo nau hiki ʻi he fakamole pē ʻanautolu ki he ngaahi fonua ʻa ia ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻu ki he kau malanga ʻo e Puleʻangá. Ko e kau Kalisitiane feilaulauʻi-kita peheé—ko e kau tangata mo e kau fefine, taʻu siʻi mo e taʻumotuʻa, taʻemali mo e mali—ʻoku nau fakahoko ha ngafa mahuʻinga ʻi hono malangaʻi ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá ʻi he māmaní kotoa. (Sāme 110:3; Loma 10:18) ʻOku fakamahuʻingaʻi lahi kinautolu. Fakatokangaʻi ange ʻa e meʻa naʻe tohi ʻe he ngaahi ʻōfisi vaʻa ʻe niʻihi ʻo fekauʻaki mo e faʻahinga mei muli ʻoku nau ngāue ʻi he feituʻu ngāue ʻo e vaʻá ʻa ia ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻú.
5 “Ko e siʻi Kau Fakamoʻoni ko ení ʻoku nau takimuʻa ʻi he malanga ʻi he ngaahi feituʻu mamaʻó, tokoni ki hono fokotuʻu ʻo e ngaahi fakatahaʻanga foʻoú pea tokoni ki he tupu fakalaumālie ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine fakalotofonuá.” (ʻEkuatoa) “Kapau naʻe pau ke mavahe ʻa e laui teau ʻo e kau muli ʻoku nau ngāue hení, ʻe uesia ai ʻa e tuʻumaʻu ʻa e ngaahi fakatahaʻangá. Ko ha tāpuaki ia ʻenau ʻi heni mo kimautolú.” (Lepupilika Tominiká) “ʻI heʻemau ngaahi fakatahaʻanga lahi, ʻoku ʻi ai ha peseti māʻolunga ʻo e fanga tuofāfiné, ʻoku aʻu he taimi ʻe niʻihi ki he peseti ʻe 70. (Sāme 68:11) Ko e tokolahi taha ʻo kinautolú ʻoku nau foʻou ʻi he moʻoní, ka ko e fanga tuofāfine tāimuʻa taʻemali kuo nau haʻu mei he ngaahi fonua kehé ʻoku nau ʻomai ʻa e tokoni mahuʻinga taʻehanotatau ʻaki hono akoʻi ʻa e faʻahinga foʻou ko iá. Ko e fanga tuofāfine ko eni mei mulí ko ha meʻaʻofa moʻoni kinautolu kiate kimautolu!” (Ko ha fonua ʻIulope Hahake) Kuo faifai ange peá ke fakakaukau ke ngāue ʻi ha fonua ʻe taha?a—Ngāue 16:9, 10.
“Tuʻunga Tangata ʻe Toko Hongofulu, mei he Ngaahi Lea Kehekehe”
6. ʻOku anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe he Sakalaia 8:23 ʻa e pole fakaelea ʻi heʻetau ngāue fakamalangá?
6 Ko e toe pole lahi ʻe taha ko e fuʻu faikehekehe lahi ʻo e ngaahi lea ʻoku leaʻaki ʻi he māmaní. Naʻe tomuʻa tala ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá: “ʻI he taimi ko ia tokua, ʻe puke ʻe ha tuʻunga tangata ʻe toko hongofulu, mei he ngaahi lea kehekehe ʻo e ngaahi puleʻanga, ʻio te nau puke ki he kapaʻi kofu ʻo ha tangata Siu, heʻenau pehe, Te tau ō mo kimoutolu; he kuo mau fanongo ʻoku ʻiate kimoutolu ʻa e ʻOtua.” (Sakalaia 8:23) ʻI hono fakahoko ʻi onopooni ʻa e kikite ko ení, ʻoku fakafofongaʻi ʻe he tuʻunga tangata ʻe toko hongofulú ʻa e fuʻu kakai lahí, ʻa ia naʻe kikite fekauʻaki mo ia ʻi he Fakahā 7:9. Kae kehe, fakatokangaʻi ange, fakatatau ki he kikite ʻa Sākalaiá, ko e “tuʻunga tangata ʻe toko hongofulu” te nau haʻu ʻo ʻikai ngata pē mei he ngaahi puleʻanga kotoa pē kae toe pehē foki “mei he ngaahi lea kehekehe ʻo e ngaahi puleʻanga.” Kuo tau mamata nai ki ha fakahoko ʻo e fakaikiiki mahuʻinga ko eni ʻo e kikité? ʻIo, ko e moʻoni.
7. Ko e hā ʻa e ʻū fika ʻoku fakahaaʻi ai ko e kakai “mei he ngaahi lea kehekehe” kuo hoko ʻo aʻu ki ai ʻa e ongoongo leleí?
7 Tau vakai angé ki ha ngaahi fika. ʻI he taʻu ʻe 50 kuohilí naʻe pulusi ai ʻetau ʻū tohí ʻi he lea ʻe 90. ʻI he ʻahó ni, kuo mahiki hake ai ʻa e fika ko iá ʻo laka ʻi he 400. Ko e “tamaioeiki agatonu mo boto” kuó ne fai ʻa e meʻa kotoa ʻoku ala lavá ʻi hono tokonaki mai ʻa e ʻū tohí ʻo aʻu ki he niʻihi ʻa ia ko ʻenau leá ʻoku leaʻaki ʻe ha tuʻunga tokosiʻi pē ʻo e kakaí. (Mātiu 24:45, PM) Ko e fakatātaá, ʻoku ala maʻu he taimí ni ʻa e ʻū tohi Fakatohitapú ʻi he lea faka-Kulinilení (ʻoku leaʻaki ia ʻe he kakai ʻe toko 47,000), faka-Palaú (leaʻaki ʻe he toko 15,000) mo e faka-Iepí (leaʻaki ʻe he kakai tokosiʻi ange ʻi he 7,000).
Ko “ha Matapa Lahi” ʻOku Taki Atu ki ha Ngaahi Faingamālie Foʻou
8, 9. Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku hoko kuo fakaava mai ai “ha matapa lahi” kiate kitautolú, pea kuo anga-fēfē ʻa e tali ki ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe laui afe?
8 Ko ia ai, ʻi he ngaahi ʻaho ní ʻe ʻikai nai fiemaʻu ke tau ʻalu ki muli ke vahevahe atu ai ʻa e ongoongo leleí ki he kakai ʻo e ngaahi lea kehé. ʻI he ngaahi taʻu ki mui ní, ko e tūʻuta ʻa e kakai hiki holo mo e kau kumi hūfanga ʻe laui miliona ʻi he ngaahi fonua langalanga hake fakaʻekonōmiká kuo faʻu ai ʻa e ngaahi kolo lahi ʻo e kakai hiki holo ʻoku lea ʻi he ngaahi lea lahí. Hangē ko ení, ʻi Pālesi, Falanisē, ʻoku leaʻaki ai ʻa e lea kehekehe ʻe 100 nai. ʻI Toronto, Kānata, ko e fiká ko e 125; pea ʻi Lonitoni, ʻIngilani, ʻoku leaʻaki ai ʻa e ngaahi lea muli laka hake he 300! Ko e ʻi ai ko eni ʻa e kakai mei he ngaahi fonua kehe ʻi he ngaahi feituʻu ngāue lahi ʻa e fakatahaʻangá ʻoku fakaava ai “ha matapa lahi” ʻoku taki atu ki he ngaahi faingamālie foʻou ke vahevahe atu ai ʻa e ongoongo leleí ki he kakai ʻo e puleʻanga kotoa pē.—1 Kolinito 16:9.
9 ʻOku tali ʻa e polé ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻe laui afe ʻaki hono ako ʻa e toe lea kehe. Ko e tokolahi taha ʻo kinautolú, ʻoku faingataʻa ia; neongo ia ko e fāinga mo iá ʻoku fakapaleʻi lahi ia ʻe he fiefia ʻi hono tokoniʻi ʻa e faʻahinga hikihiki holó mo e kau kumi hūfangá ke nau ako ʻa e moʻoni ʻoku maʻu ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá. ʻI ha taʻu ki muí ni, ko e meimei peseti ʻe 40 ʻo e faʻahinga kotoa ko ia naʻe papitaiso ʻi he ngaahi fakataha-lahi fakavahé ʻi ha fonua ʻIulope Hihifo ʻe taha naʻa nau ō mai kinautolu mei ha fonua ʻe taha.
10. Kuo anga-fēfē hoʻo ngāueʻaki ʻa e kiʻi tohi Good News for People of All Nations? (Sio ki he puha “Ngaahi Tafaʻaki ʻo e Kiʻi Tohi Good News for People of All Nations,” ʻi he peesi 26.)
10 Ko e moʻoni, ko e tokolahi taha ʻo kitautolú ʻoku ʻikai ke tau ʻi ha tuʻunga ke ako ai ha lea muli. Naʻa mo ia, ʻe lava ke tau kau ʻi hono tokoniʻi ʻa e faʻahinga ʻoku hikí ʻaki hono ngāueleleiʻaki ʻa e kiʻi tohi naʻe tukuange foʻou mai ko e Good News for People of All Nations,b ʻa ia ʻoku ʻi ai ha pōpoaki Fakatohitapu fakamānako ʻi he ngaahi lea kehekehe lahi. (Sione 4:37) ʻOkú ke ngāueʻaki ʻa e kiʻi tohí ni ʻi he ngāue fakafaifekaú?
Taimi ʻOku ʻIkai Tali Ai ʻe he Kakaí
11. Ko e hā ʻa e toe pole ʻe taha ʻoku fai ʻa e fehangahangai mo ia ʻi he ngaahi feituʻu ngāue ʻe niʻihi?
11 ʻI he tupulaki ʻa e tākiekina ʻa Sētané ʻi he māmaní, ʻoku ʻi ai ʻa e pole ʻe taha ʻoku toutou fehangahangai mo ia—ko e siʻi ʻa hono talí ʻi he ngaahi feituʻu ngāue ʻe niʻihi. Ko e moʻoni foki, ʻoku ʻikai fakaʻohovaleʻi kitautolu ʻe he tuʻungá ni, koeʻuhi naʻe tomuʻa tala ʻe Sīsū ʻe ʻi ai ha tuʻunga pehē. ʻI he lea fekauʻaki mo hotau ʻahó, naʻá ne pehē: “ʻE fakaaʻau ʻo momoko ʻa e ʻofa ʻa e tokolahi.” (Mātiu 24:12) Ko e moʻoni, ko e tui ki he ʻOtuá mo e ʻapasia ki he Tohi Tapú kuo hōloa ia ʻi he haʻohaʻonga ʻo e tokolahi. (2 Pita 3:3, 4) Ko hono olá, ʻi he ngaahi feituʻu ʻe niʻihi ʻi he māmaní, ko e tuʻunga tokosiʻi pē ai ʻo e faʻahinga tāutaha ʻoku nau hoko ko e kau ākonga foʻou ʻa Kalaisí. Kae kehe, ʻoku ʻikai ʻuhinga iá ko e ngāue ʻa siʻotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine Kalisitiane ʻa ia ʻoku nau malanga faitōnunga ʻi he ngaahi feituʻu ngāue taʻeongongofua peheé ʻoku kulanoa. (Hepelu 6:10) Ko e hā ʻoku ʻikai aí? Fakakaukau angé ki he tuʻunga hokó.
12. Ko e hā ʻa e ongo taumuʻa ʻo ʻetau ngāue fakamalangá?
12 ʻOku fakamamafaʻi ʻe he Kōsipeli ʻa Mātiú ʻa e ongo taumuʻa tefito ʻe ua ʻo ʻetau ngaahi ngāue fakamalangá. Ko e taha ko ʻetau ‘ngaohi ʻa e ngāhi kakai kotoa pe ko e kau ako.’ (Mātiu 28:19) Ko e taumuʻa ʻe tahá ʻoku hoko ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá ko ha “fakamooni.” (Mātiu 24:14, PM) Ko e ongo taumuʻá fakatouʻosi ʻoku mahuʻinga, ka ko e meʻa ki muí ʻoku tautefito ʻa ʻene mahuʻingá. Ko e hā hono ʻuhingá?
13, 14. (a) Ko e hā ʻa e tafaʻaki tuʻu-ki-muʻa ʻo e fakaʻilonga ʻo e ʻi ai ʻa Kalaisí? (e) Ko e hā ʻoku totonu ke tau manatuʻí, tautefito ʻi he taimi ʻoku tau malanga ai ʻi he ngaahi feituʻu ngāue ʻoku siʻi ai hono talí?
13 Naʻe lēkooti ʻe he tokotaha-tohi Tohi Tapu ko Mātiú ʻo pehē naʻe ʻeke ʻe he kau ʻapositoló kia Sīsū: “Koeha ae fakailoga o hoo haʻu, bea moe gataaga o mamani?” (Mātiu 24:3, PM) ʻI he tali ki aí, naʻe pehē ʻe Sīsū ko e tafaʻaki tuʻu-ki-muʻa ʻe taha ʻo e fakaʻilonga ko iá ko ha ngāue fakamalanga ʻi he māmaní kotoa. Naʻá ne lea nai ʻo fekauʻaki mo e ngaohi ākongá? ʻIkai. Naʻá ne pehē: “Koe ogoogolelei ni oe buleaga e malaga aki i mamani kotoabe, koe mea fakamooni ki he buleaga kotoabe, bea e toki hoko mai ae ikuaga.” (Fakaʻītali ʻamautolu; Mātiu 24:14, PM) Ko ia naʻe fakahaaʻi ai ʻe Sīsū ko e ngāue malangaʻi ʻo e Puleʻangá tonu ʻe hoko ko ha tafaʻaki mahuʻinga ia ʻo e fakaʻilongá.
14 Ko ia ai, ʻi heʻetau malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá, ʻoku tau manatuʻi ai neongo kapau ʻoku ʻikai ke tau lavameʻa maʻu pē ʻi he ngaohi ākongá, ʻoku tau lavameʻa ʻi hono fai ha “fakamooni.” Tatau ai pē pe ko e hā ʻa e tali ʻa e kakaí, ʻoku nau ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku tau faí, pea ko ia ʻoku tau kau ai ʻi hono fakahoko ʻa e kikite ʻa Sīsuú. (Aisea 52:7; Fakahā 14:6, 7) Ko Jordy, ko ha Fakamoʻoni kei siʻi ʻi ʻIulope Hihifo, naʻá ne fakahaaʻi: “Ke ʻiloʻi ʻoku ngāueʻaki au ʻe Sihova ke kau atu ʻi hono fakahoko ʻa e Mātiu 24:14 ʻokú ne ʻai au ke u fiefia ʻaupito.” (2 Kolinito 2:15-17) ʻOku ʻikai ha veiveiua ʻokú ke ongoʻi ʻa e meʻa tatau.
Taimi ʻOku Fakafepakiʻi Ai ʻEtau Pōpoakí
15. (a) Ko e hā naʻe tomuʻa fakatokanga ʻa Sīsū fekauʻaki mo ia ki hono kau muimuí? (e) Ko e hā ʻokú ne ʻai ke tau malava ʻo malanga neongo ʻa e fakafepakí?
15 ʻOku ʻomai ʻi he ngaahi tuʻunga fakafilí ʻa e toe pole ʻe taha ki hono malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá. Naʻe muʻaki fakatokanga ʻa Sīsū ki hono kau muimuí: “Ko e fehianekina akimoutolu e he buleaga kotoabe koeuhi ko hoku higoa.” (Mātiu 24:9, PM) ʻI he hangē ko e muʻaki kau Kalisitiané, ko e kau muimui ʻo Sīsū he ʻaho ní kuo fehiʻanekinaʻi, fakafepakiʻi mo fakatangaʻi. (Ngāue 5:17, 18, 40; 2 Timote 3:12; Fakahā 12:12, 17) ʻI he ngaahi fonua ʻe niʻihi, ko e tāketi kinautolu ʻo e ngaahi tapui fakapuleʻangá ʻi he lolotongá ni. Neongo ia, ʻi he talangofua ki he ʻOtuá, ko e kau Kalisitiane moʻoni ʻi he ngaahi fonua ko iá ʻoku hokohoko atu ʻenau malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá. (Emosi 3:8; Ngāue 5:29; 1 Pita 2:21) Ko e hā ʻokú ne fakamafeia kinautolu, pea pehē ki he Kau Fakamoʻoni kehe kotoa ʻi māmani lahí, ke nau fai peheé? ʻOku fakaivia kinautolu ʻe Sihova fakafou ʻi hono laumālie māʻoniʻoní.—Sakalaia 4:6; Efeso 3:16; 2 Timote 4:17.
16. Naʻe anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe Sīsū ʻa e fehokotaki ʻi he vahaʻa ʻo e ngāue fakamalangá mo e laumālie ʻo e ʻOtuá?
16 Naʻe fakamamafaʻi ʻe Sīsū ʻa e fehokotaki vāofi ʻi he vahaʻa ʻo e laumālie ʻo e ʻOtuá mo e ngāue fakamalangá ʻi heʻene tala ki hono kau muimuí: “Te mou maʻu pe ha mālohi, ʻo ka hifo ʻa e Laumālie Maʻoniʻoni kiate kimoutolu: pea te mou hoko ko ʻeku kau fakamoʻoni . . . ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo māmani.” (Fakaʻītali ʻamautolu; Ngāue 1:8; Fakahā 22:17) Ko e hokohoko ʻo e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he konga Tohi Tapu ko ení ʻoku mahuʻinga. ʻUluakí, naʻe maʻu ʻe he kau ākongá ʻa e laumālie māʻoniʻoní, pea naʻa nau toki fakahoko leva ʻa e ngāue faifakamoʻoní ʻi he māmaní kotoa. Ko e poupou pē ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá te nau maʻu ai ʻa e mālohi ke kātaki ʻi hono fai ha “fakamooni ki he buleaga kotoabe.” (Mātiu 24:13, 14, PM; Aisea 61:1, 2) Ko ia ai, ʻoku feʻungamālie ʻa e lave ʻa Sīsū ki he laumālie māʻoniʻoní ko e “tokotaha tokoni.” (Sione 15:26, NW) Naʻá ne pehē ko e laumālie ʻo e ʻOtuá te ne akoʻi mo tataki ʻa ʻene kau ākongá.—Sione 14:16, 26; 16:13.
17. ʻI he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e fakafepaki kakahá, ʻoku anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe he laumālie māʻoniʻoní?
17 ʻI he ngaahi founga fē ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá he ʻahó ni ʻi he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e fakafepaki kakaha ki hono malangaʻi ʻo e ongoongo leleí? ʻOku fakaivimālohiʻi kitautolu ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá, pea ʻokú ne fakafepakiʻi ʻa e faʻahinga ʻoku nau fakatangaʻi kitautolú. Ke fakatātaaʻi ení, fakakaukau angé ki ha meʻa naʻe hoko ʻi he moʻui ʻa Tuʻi Saulá.
Fakafepakiʻi ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá
18. (a) Ko e hā ʻa e liliu fakafokifā ki he koví naʻe hoko kia Saulá? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi founga naʻe ngāueʻaki ʻe Saula ke fakatangaʻiʻaki ʻa Tēvitá?
18 Naʻe kamata lelei ʻa Saula ʻi hono tuʻunga ko e ʻuluaki tuʻi ʻo ʻIsilelí, ka naʻá ne hoko ki mui ʻo talangataʻa kia Sihova. (1 Samiuela 10:1, 24; 11:14, 15; 15:17-23) Ko hono olá, naʻe ʻikai kei poupouʻi ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá ʻa e tuʻí. Naʻe hoko ʻa Saula ʻo ʻita anga-fakamālohi kia Tēvita, ʻa ia naʻe pani ki he tuʻunga ko e tuʻi hokó pea naʻá ne maʻu he taimi ko ení ʻa e poupou ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá. (1 Samiuela 16:1, 13, 14) Naʻe hā ngali ke maʻungofua ʻa Tēvita. He ko ē, naʻá ne puke ha haʻape pē lolotonga ia naʻe toʻo ʻe Saula ha tao. Ko ia ʻi he ʻaho ʻe taha lolotonga ʻa e tā haʻape ʻa Tēvitá, “nae velo e Saula ae tao; he nae behe eia, teu veloʻi aki a Tevita, io ki he holiji fale. Bea nae kalo malie a Tevita mei hono ao o liuga ua.” (1 Samiuela 18:10, 11, PM) Hili iá, naʻe fanongo ʻa Saula ki hono foha ko Sionatané, ʻa e kaumeʻa ʻo Tēvitá peá ne fuakava: “I he moui a Jihova e ikai tamateʻi ia [ʻa Tēvita].” Ka ʻi he hili iá, naʻe toe “feiga a Saula ke ne veloʻi a Tevita ki he holiji aki ae tao.” Kae kehe, “nae kalo malie a Tevita, bea velo o tau ae tao ki he holiji.” Naʻe hola ʻa Tēvita, ka naʻe tulimui atu ʻa Saula kiate ia. ʻI he taimi faingataʻa ko iá, naʻe hoko ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá ko e meʻa fakafepaki ia kia Saulá. ʻI he founga fē?—1 Samiuela 19:6, 10, PM.
19. Naʻe anga-fēfē hono maluʻi ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá ʻa Tēvitá?
19 Naʻe hola ʻa Tēvita ki he palōfita ko Sāmiuelá, ka naʻe fekauʻi ʻe Saula ʻene kau tangatá ke nau puke ʻa Tēvita. Kae kehe, ʻi heʻenau aʻu ki he toitoiʻanga ʻo Tēvitá, “naʻe haʻele ʻa e Laumalie ʻo Elohimi ki he kau talafekau ʻa Saula, ʻo nau palofisai mo kinautolu.” Naʻa nau mātuʻaki fonuhia ʻi he laumālie ʻo e ʻOtuá ʻo ngalo fakaʻaufuli ai ʻia kinautolu ʻa e taumuʻa ʻo hono fekauʻi kinautolú. Naʻe toe fekauʻi tuʻo ua ʻe Saula ʻa e kau tangata ke ʻomai ʻa Tēvita mo e hoko ai pē ʻi he taimi taki taha ʻa e meʻa tatau. Fakaʻosí, naʻe ʻalu ʻa Tuʻi Saula tonu kia Tēvita, ka naʻa mo Saula foki naʻe ʻikai malava ke ne matuʻuaki ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá. Ko hono moʻoní, naʻe fakamāmālieʻi ia ʻe he laumālie māʻoniʻoní “ʻi he ʻaho kotoa ko ia mo e po”—ʻo ʻoange ai kia Tēvita ʻa e taimi feʻunga ke ne hola.—1 Samiuela 19:20-24.
20. Ko e hā ʻa e lēsoni ʻe lava ke tau ako mei he fakamatala fekauʻaki mo hono fakatangaʻi ʻe Saula ʻa Tēvitá?
20 Ko e talanoa ko eni kia Saula mo Tēvitá ʻoku ʻi ai ha lēsoni fakaivimālohi ai: Ko e kau fakatanga ʻo e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻe ʻikai lava ke nau lavameʻa ʻi hono fakafepakiʻi kinautolu ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá. (Sāme 46:11; 125:2) Naʻe fakataumuʻa ʻe Sihova ke hoko ʻa Tēvita ko e tuʻi ki ʻIsileli. Naʻe ʻikai ha taha ʻe lava ke ne liliu ʻa e meʻa ko iá. Ki hotau ʻahó, kuo fakapapauʻi ʻe Sihova ko e “ogoogolelei ni oe buleaga e malaga aki.” (Fakaʻītali ʻamautolu.) ʻE ʻikai lava ʻe ha taha ke taʻofi ia mei heʻene hokó.—Ngāue 5:40, 42.
21. (a) ʻOku anga-fēfē ʻa e ngāue ʻa e kau fakafepaki ʻe niʻihi he ʻaho ní? (e) Ko e hā ʻoku tau tuipau ki aí?
21 ʻOku ngāueʻaki ʻe he kau taki lotu mo e taki fakapolitikale ʻe niʻihi ʻa e ngaahi loi pea aʻu ʻo fakamālohi ʻi he feinga ke taʻofi kitautolú. Kae kehe, hangē tofu pē ko hono maluʻi fakalaumālie ʻe Sihova ʻa Tēvitá, ʻe pehē pē ʻEne maluʻi ʻa Hono kakaí ʻi he ʻaho ní. (Malakai 3:6) Ko ia ai, ʻi he hangē ko Tēvitá, ʻoku tau lea fakataha mo e tuipau: “ʻIa Elohimi ʻoku ou falala, ʻo ʻikai te u ilifia; ko e ha ʻe lava kiate au ʻe ha tangata?” (Sāme 56:11; 121:1-8; Loma 8:31) ʻI he tokoni ʻa Sihová, ʻofa ke tau hokohoko atu ʻi he fekuki mo e ngaahi pole kotoa ʻi heʻetau fakahoko ʻa e fekau kuo ʻomai ʻe he ʻOtuá ke malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá ki he kakai ʻo e puleʻanga kotoa pē.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Sio ki he puha “Ko ha Ongoʻi Loloto ʻo e Fiemālie,” ʻi he peesi 22.
b Pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.
ʻOku Lava Ke Ke Manatuʻi?
• Ko e hā ʻoku tau feʻunuʻaki ai ʻetau ngaahi founga malangá?
• ʻOku taki atu “ha matapa lahi” ki ha ngaahi faingamālie kuo fakaava ko e hā?
• Ko e hā ʻoku lavaʻi ʻe heʻetau ngāue fakamalangá, naʻa mo e ʻi he ngaahi feituʻu ngāue ʻoku siʻi ai hono talí?
• Ko e hā heʻikai lava ai ʻe ha tokotaha fakafepaki ke ne taʻofi ʻa hono malangaʻi ʻo e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá?
[Puha ʻi he peesi 22]
Ko ha Ongoʻi Loloto ʻo e Fiemālie
“Fiefia mo nēkeneka ʻi heʻenau ngāue fāʻūtaha kia Sihová.” ʻOku fakamatalaʻi ʻe he meʻa ko iá ha fāmili ʻa ia naʻa nau hiki mei Sipeini ki Polivia. Naʻe ʻalu ki ai ha foha ʻi he fāmilí ke poupou ki ha kulupu mamaʻo. Ko ʻene fiefia ne hā mahinó naʻe maongo ia ki heʻene ongo mātuʻá ʻo vave ai ki he fāmilí fakakātoa—kau ai ʻa e tamaiki tangata ʻe toko fā mei he taʻu 14 ki he taʻu 25—ke nau ngāue ʻi ai. Ko e toko tolu ʻi he tamaiki tangatá ʻoku nau tāimuʻa he taimí ni, pea ko e taha naʻe muʻomuʻa ki aí naʻe toki kau ki muí ni ki he Akoʻanga Ako Fakafaifekaú.
“ʻOku lahi ʻa e ngaahi pole ke fekuki mo iá,” ko e lau ia ʻa Angelica, taʻu 30 mei Kānata, ʻa ia ʻokú ne ngāue ʻi ʻIulope Hahake, “ka naʻá ku maʻu ʻa e fiemālie mei hono tokoniʻi ʻa e kakaí ʻi he ngāue fakafaifekaú. ʻOku toe maongo foki kiate au ʻa e ngaahi fakamatala lahi ʻo e houngaʻia mei he Kau Fakamoʻoni ʻi he feituʻú ʻa ia naʻa nau faʻa fakamālō mai kiate au ʻi heʻeku ʻalu ange ke tokoniʻi kinautolú.”
“Naʻe lahi fau ʻa e ngaahi anga fakafonua kehekehe ke ma anga ki aí,” ko e fakamatala ia ʻa e ongo tautehina fefine ʻi hona taʻu 20 tupu lahí mei he ʻIunaite Seteté, ʻa ia ʻokú na ngāue ʻi he Lepupilika Tominiká. “Kae kehe, naʻá ma kītaki ʻi homa vāhenga-ngāué pea ko e toko fitu ʻo ʻema kau ako Tohi Tapú ʻoku nau maʻu he taimí ni ʻa e ngaahi fakatahá.” Ko e ongo tautehina ko ení naʻá na tokoni ki hono fokotuʻutuʻu ha kulupu ʻo e kau malanga ʻo e Puleʻangá ʻi ha kolo ʻa ia ʻoku ʻikai ha fakatahaʻanga.
Ko Laura, ko ha tuofefine ʻi hono taʻu 20 tupu lahí kuó ne ngāue ʻi muli ʻo laka hake he taʻu ʻe fā. ʻOkú ne pehē: “ʻOku ou tauhi ʻosi fakataumuʻa ʻeku moʻuí ke faingofua. ʻOku tokoniʻi ʻe he meʻá ni ʻa e kau malangá ke nau sio ko e moʻui faingofuá ko ha meʻa ia ʻoku fai ki ai ʻa e fili pea mo e fakakaukau fakapotopoto, ʻo ʻikai ko e masivá. Ko e malava ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé, tautefito ki he toʻutupú, kuo hoko ia ko ha matavai ʻo e fiefia kiate au ʻa ia ʻokú ne huhuʻi ʻa e ngaahi faingataʻa moʻoni ʻo e ngāue ʻi ha malaʻe ngāue mulí. ʻE ʻikai te u fetongi ʻeku ngāue hení ki ha toe moʻui kehe, pea te u nofo ʻi he fuoloa ʻe fakaʻatā mai ʻe Sihová.”
[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 26]
Ngaahi Tafaʻaki ʻo e Kiʻi Tohi Good News for People of All Nations
Ko e kiʻi tohi Good News for People of All Nations ʻoku ʻi ai ha pōpoaki peesi ʻe taha ʻoku ʻomai ai ʻo aʻu ki he lea kehekehe ʻe 92. ʻOku hiki ʻa e pōpoakí ʻi he pēsona ʻuluakí. Ko ia, ʻi he taimi ʻoku lau ai ʻe he tokotaha-ʻapí ʻa e pōpoakí, ʻoku ongo ia ʻo hangē ʻokú ke talanoa kiate iá.
Ko e takafi ʻi lotó ʻoku ʻomai ai ha mape ʻo e māmaní. Ngāueʻaki ʻa e mapé ni ko ha founga ia ke fokotuʻu ai ha vahaʻangatae mo e tokotaha-ʻapí. Mahalo pē ʻe lava ke ke tuhu ki he fonua ʻokú ke nofo aí pea fakahaaʻi te ke saiʻia ke ʻiloʻi pe ko ʻene haʻú mei fē. ʻI he founga ko iá, ʻe lava ke ke tohoakiʻi ʻene fakakaukaú pea fakatupu ai ha ʻatimosifia fakakaumeʻa mo fiemālie.
Ko e talateu ʻo e kiʻi tohí ʻoku fakahokohoko ai ha ngaahi sitepu ʻa ia ʻoku totonu ke tau fou ai koeʻuhí ke fai ha tokoni ola lelei ki he faʻahinga ʻoku nau lea ʻi ha lea ʻoku ʻikai ke tau mahinoʻí. Kātaki ʻo lau fakalelei ʻa e ngaahi sitepú ni pea ngāueʻaki fakamākukanga ia.
Ko e tēpile fakahokohoko ʻo e meʻa ʻi lotó ʻoku fakahokohoko ai ʻo ʻikai ngata pē ʻi he ngaahi leá kae toe pehē foki ki he ngaahi fakaʻilonga lea fekauʻaki mo iá. ʻOku tokoniʻi koe ʻe he tafaʻaki ko ení ke ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi fakaʻilonga lea ʻoku pulusi ʻi heʻetau ngaahi tulekí mo e ʻū tohi kehe ʻi he ngaahi lea kehekehé.
[Fakatātā]
ʻOkú ke ngāueʻaki ʻa e kiʻi tohí ni ʻi he ngāue fakafaifekaú?
[Fakatātā ʻi he peesi 23]
Ko ʻetau ʻū tohi Fakatohitapú ʻoku ala maʻu ia he taimí ni ʻi he lea laka hake he 400
KANA
ʻOTU MOTU FILIPAINI
LEPILENI (SUĒTENI)
[Fakatātā ʻi he peesi 24, 25]
ʻE lava ke ke ngāue ʻi he feituʻu ʻoku lahi ange ai ʻa e fiemaʻu ki he kau fanongonongo ʻo e Puleʻangá?
ʻEKUATOA
LEPUPILIKA TOMINIKA