LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w01 4/1 p. 9-14
  • “Ko e Folofola ʻa Sihová Naʻe Tupu Maʻu Pē”

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • “Ko e Folofola ʻa Sihová Naʻe Tupu Maʻu Pē”
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Tupu ʻi he Tokolahi ʻo e Kau Ākongá
  • Tupu Fakasiokālafi
  • Tupu Naʻe Mālohi
  • Ngāue ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní
  • “Ki he Feituʻu Taupotu Taha ʻo e Māmaní”
    “Fai ha Fakamoʻoni Fakaʻāuliliki” Fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá
  • ʻOku Ikuna ʻa e Lotu Faka-Kalisitiane Moʻoní!
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
  • Tataki ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá ʻi he ʻUluaki Senitulí mo e ʻAhó Ni
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2011
  • ʻOku Anga-Fēfē ʻa e Ngāue ʻi he ʻAhó Ni ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtuá?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2000
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
w01 4/1 p. 9-14

“Ko e Folofola ʻa Sihová Naʻe Tupu Maʻu Pē”

“Oku ne tuku atu ene fekau ki mamani: oku vave aubito ae lele atu o ene folofola.”—SĀME 147:​15, PM.

1, 2. Ko e hā ʻa e ngāue naʻe vaheʻi ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá, pea ko e hā naʻe kau ki aí?

KO E taha ʻo e ngaahi kikite fakaofo taha ʻi he Tohitapú ʻoku maʻu ia ʻi he Ngāue 1:8. ʻI he ki muʻa siʻi pē peá ne hāʻele hake ki hēvaní, naʻe tala ai ʻe Sīsū ki hono kau muimui loto-tōnungá: “Te mou maʻu pe ha mālohi, ʻo ka hifo ʻa e Laumālie Maʻoniʻoni kiate kimoutolu: pea te mou hoko ko ʻeku kau fakamoʻoni, . . . ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo māmani.” Ko ha ngāue kāfakafa moʻoni ē ʻe fakahokó!

2 Ke fanongonongo ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he kotoa ʻo e māmaní kuo pau pē naʻe hā ko ha ngāue fakalotosiʻi ia ki he kiʻi falukunga ko ia ʻo e kau ākonga naʻa nau maʻu iá. Fakakaukau atu ki he meʻa naʻe kau ki aí. Naʻe pau ke nau tokoniʻi ʻa e kakaí ke nau mahinoʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. (Mātiu 24:14) Ko e faifakamoʻoni kia Sīsuú naʻe toe fiemaʻu ki ai ʻa hono vahevahe atu ki he niʻihi kehé ʻa ʻene ngaahi akonaki mālohí pea fakamatalaʻi ʻa hono ngafa ʻi he taumuʻa ʻa Sihová. ʻIkai ngata aí, naʻe kau ki he ngāué ʻa hono ngaohi ʻo e kakaí ko e kau ākonga pea papitaiso leva kinautolu. Pea naʻe pau ke fai ʻeni ʻi māmani lahi!—Mātiu 28:​19, 20.

3. Ko e hā naʻe fakapapauʻi ʻe Sīsū ki hono kau muimuí, pea naʻe anga-fēfē ʻenau tali ki he ngāue naʻe ʻoange kiate kinautolú?

3 Neongo ia, naʻe fakapapauʻi ʻe Sīsū ki hono kau muimuí ʻe ʻiate kinautolu ʻa e laumālie māʻoniʻoní ʻi hono fakahoko ʻa e ngāue ko ia naʻá ne ʻoange kiate kinautolú. Ko ia, neongo ʻa e lahi ʻo e ngāué pea mo e ngaahi feinga taʻefakavaivai mo mālohi ʻa e kau fakafepakí ke fakasīlongoʻi kinautolú, naʻe fai lavameʻa ʻe he muʻaki kau ākonga ʻa Sīsuú ʻa e meʻa naʻá ne fakahinohinoʻí. Ko ha moʻoniʻi meʻa ia ʻo e hisitōliá heʻikai malava ke fakaʻikaiʻi.

4. Naʻe anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi he fekau ke malanga mo akoʻi ʻa e niʻihi kehé?

4 Ko e feingangāue fakamalanga mo fakafaiako ʻi māmani lahí ko ha fakahāhā ia ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá ki he faʻahinga ko ia naʻe ʻikai te nau ʻiloʻi iá. Naʻe ʻoange ai ha faingamālie kiate kinautolu ke nau ʻunuʻunu ofi kia Sihova pea maʻu ʻa e fakamolemoleʻi ʻo e ngaahi angahalá. (Ngāue 26:18) Ko e fekau ke malanga mo faiakó naʻe toe fakahāhā ai ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá ki he faʻahinga ʻoku nau fakahoko ʻa e pōpoakí, koeʻuhi ʻoku fakaʻatā ʻe he meʻa ko iá kinautolu ke nau fakahāhaaʻi ai ʻenau līʻoa kia Sihová pea fakahāhā ʻenau ʻofa ki honau kaungā faʻahinga ʻo e tangatá. (Mātiu 22:​37-39) Naʻe fakamahuʻingaʻi lahi fau ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e ngāue fakafaifekau faka-Kalisitiané ʻo ne lave ai ki ai ko ha “koloa.”—2 Kolinito 4:7.

5. (a) Ko fē te tau maʻu mei ai ʻa e hisitōlia alafalalaʻanga lahi taha ʻo e muʻaki kau Kalisitiané, pea ko e hā ʻa e tupu ʻoku fakamatalaʻi aí? (e) Ko e hā ʻoku mohu ʻuhinga ai ʻa e tohi ʻa Ngāué ki he kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻaho ní?

5 Ko e hisitōlia falalaʻanga taha ʻo e ngāue fakamalanga ʻa e muʻaki kau Kalisitiané ʻoku maʻu ia ʻi he tohi fakamānavaʻi ʻa Ngāué, naʻe tohi ʻe he ākonga ko Luké. Ko ha lēkooti ia ʻo e tupu fakaofo mo vave ʻaupito. Ko e tupu ko ʻeni ʻo e ʻiloʻi ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻokú ne fakamanatu mai kiate kitautolu ʻa e Sāme 147:15 (PM), ʻa ia ʻoku pehē: “Oku [hanga ʻe Sihova ʻo] tuku atu ene fekau ki mamani: oku vave aubito ae lele atu o ene folofola.” Ko e fakamatala fekauʻaki mo e muʻaki kau Kalisitiane, ʻa ia naʻe fakaivia ʻe he laumālie māʻoniʻoní, ʻoku fakatou fakafiefia mo mohu ʻuhinga lahi ia kiate kitautolu ʻi he ʻahó ni. ʻOku kau ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he ngāue tatau ko e malanga mo e ngaohi-ākonga, kae ʻi ha tuʻunga lahi ange ia. ʻOku tau toe fehangahangai mo e ngaahi palopalema meimei tatau mo ia naʻe fehangahangai mo e kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí. ʻI heʻetau fakakaukau atu ki he anga ʻo hono tāpuakiʻi mo fakaivia ʻe Sihova ʻa e muʻaki kau Kalisitiané, ʻoku fakaivimālohiʻi ai ʻetau tui ki heʻene poupoú.

Tupu ʻi he Tokolahi ʻo e Kau Ākongá

6. Ko e hā ʻa e kupuʻi lea fekauʻaki mo e tupú ʻoku hā tuʻo tolu ʻi he tohi ʻa Ngāué, pea ʻoku ʻuhinga ia ki he hā?

6 Ko e founga ʻe taha ke sivisiviʻi ai ʻa e fakahoko ʻo e Ngāue 1:8 ko e fakakaukau atu ki he kupuʻi lea “ko e folofola ʻa Sihová naʻe tupu maʻu pē,” ko ha kupuʻi lea ʻoku hā fakataha mo ha fanga kiʻi faikehekehe siʻi, ʻo tuʻo tolu pē ʻi he Tohitapú pea ʻoku maʻu kotoa kinautolu ʻi he tohi ʻa Ngāué. (Ngāue 6:7; 12:​24, NW; Ngāue 19:​20, NW) “Ko e folofola ʻa Sihová,” pe “ʻa e folofola ʻa e ʻOtua,” ʻi he ngaahi konga tohi ko ʻení ʻoku ʻuhinga ia ki he ongoongo leleí—ʻa e pōpoaki fakaueʻiloto ʻo e moʻoni fakaʻotuá, ko ha pōpoaki moʻui, mo mālohi ʻa ia naʻá ne liliu ʻa e moʻui ʻa e faʻahinga naʻa nau tali iá.—Hepelu 4:12.

7. Ko e hā ʻoku fakafehokotaki ki ai ʻa e tupu ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he Ngāue 6:​7, pea ko e hā naʻe hoko ʻi he ʻaho ʻo e Penitekosi 33 T.S.?

7 Ko e ʻuluaki lave ki he tupu ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku hā ia ʻi he Ngāue 6:7. ʻOku tau lau ai: “Naʻe tupu maʻu pē ʻa e folofola ʻa e ʻOtua; pea fakatokolahi ʻaupito ʻa e lau ʻo e kau ako ʻi Selusalema; kaeʻumaʻā ko e fuʻu tokolahi ʻo e kau taulaʻeiki naʻa nau fakavaivaiʻi kinautolu ʻo tui.” ʻI hení, ʻoku fakafehokotaki ai ʻa e tupú ki ha tupulekina ʻi he tokolahi ʻo e kau ākongá. Ki muʻa ange ai, ʻi he ʻaho ʻo e Penitekosi 33 T.S., naʻe lilingi hifo ai ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá ki he kau ākonga nai ʻe toko 120 naʻe fakatahataha ʻi ha loki ʻi ʻolunga. Naʻe fai leva ai ʻe he ʻapositolo ko Pitá ha malanga fakaueʻiloto, pea ko e faʻahinga ko ia naʻe fanongó, naʻe hoko ai ʻa e toko 3,000 nai ko e kau tui ʻi he ʻaho pē ko iá. Ko ha vālau lahi ē kuo pau naʻe hoko ʻi he fononga atu ko ia ʻa e laui afe ʻo e kakaí ki he anovai pe ngaahi anovai ʻi loto pea takatakai ʻi Selusalemá ke nau papitaiso ʻi he huafa ʻo Sīsuú, ʻa e tangata naʻe tutuki ʻi he ʻaho ʻe 50 ki muʻa heni ʻi he tuʻunga ko ha tokotaha faihia!—Ngāue 2:41.

8. Naʻe anga-fēfē ʻa e tupulekina ʻa e tokolahi ʻo e kau ākongá ʻi he ngaahi taʻu hili ʻa e Penitekosi 33 T.S.?

8 Ko hono moʻoní, ko e kamataʻangá pē ʻa e meʻa ko iá. Ko e ngaahi feinga hokohoko ʻa e kau taki lotu Siú ke taʻofi ʻa e ngāue fakamalangá naʻe kulanoa pē. Ki he ongoʻi feifeitamaki ʻa e kau taki ko iá, “nae fakaului e he Eiki [ki he kau ākongá] i he aho kotoabe akinautolu kuo fakamoui.” (Ngāue 2:​47, PM) Tuai-e-kemo, “naʻe hoko ʻo toko nima afe nai ʻa e lau ʻo e kau tangata.” ʻI he hili iá, naʻe “fakautuutu ai ʻa e ului mai ki he ʻEiki ʻa ha kakai naʻe tui, ko e fuʻu tokolahi ʻo e kau tangata mo e kau fefine foki.” (Ngāue 4:4; 5:14) ʻI ha vahaʻa taimi ki mui, ʻoku tau lau: “Naʻe mālōlō ʻa e Siasi ʻi Siutea kotoa, mo Kaleli, mo Samēlia, pea hange ha fale naʻe langa hake ai pe; pea naʻe fou ʻi he ʻapasia ki he ʻEiki; pea ko e meʻa ʻi he tokoni ʻa e Laumālie Maʻoniʻoni naʻe hoko ʻo fuʻu tokolahi.” (Ngāue 9:31) ʻI ha ngaahi taʻu ki mui ai, ngalingali ʻi he 58 T.S., naʻe fai ai ha lave ki he “gaahi toko mano oe . . . [kau] tui.” (Ngāue 21:​20, PM) ʻI he aʻu mai ki he taimi ko iá, naʻe tokolahi foki mo e kau Senitaile naʻe tuí.

9. ʻE anga-fēfē haʻo fakamatalaʻi ʻa e muʻaki kau Kalisitiané?

9 Ko e tupu ko ʻeni ʻi he tokolahí naʻe hoko lahi ia ʻi he fakaului. Naʻe foʻou ʻa e lotú—ka naʻe longomoʻui. ʻI he mamaʻo mei he hoko ko ha kau mēmipa fakalotu taʻelongomoʻuí, naʻe līʻoa kakato ʻa e kau ākongá ia kia Sihova mo ʻene Folofolá, ʻo nau ako ʻa e moʻoní ʻi he taimi ʻe niʻihi mei he faʻahinga naʻe fakatangaʻi kakahá. (Ngāue 16:​23, 26-33) Ko e faʻahinga naʻa nau tali ʻa e lotu faka-Kalisitiané naʻa nau fai ia tupu mei ha fili fakakaukauʻi lelei mo fakakonisēnisi. (Loma 12:1) Naʻe akoʻi kinautolu ʻi he ngaahi founga ʻa e ʻOtuá; naʻe ʻi honau ʻatamaí mo honau lotó ʻa e moʻoní. (Hepelu 8:​10, 11) Naʻa nau loto-lelei ke mate ki he meʻa naʻa nau tui ki aí.—Ngāue 7:​51-60.

10. Ko e hā ʻa e fatongia naʻe tali ʻe he muʻaki kau Kalisitiané, pea ko e hā ʻa e faitatau ʻoku tau maʻu ʻi he ʻaho ní?

10 Ko e faʻahinga ko ia naʻa nau tali ʻa e akonaki faka-Kalisitiané naʻa nau lāuʻilo ki honau fatongia ke vahevahe atu ʻa e moʻoní ki he niʻihi kehé. Naʻe tokoni fakahangatonu ʻeni ki he toe tupulaki ʻa e tokolahí. Naʻe pehē ʻe ha mataotao Tohitapu ʻe taha: “Ko hono fakahoko atu ʻa e tuí naʻe ʻikai vakai ia ki ai ko ha meʻa pē ki ha tokotaha ʻevangeliō mātuʻaki faivelenga pe ʻosi fakanofo fakaʻofisiale. Ko e ngāue fakaʻevangelioó ia ko ha monū pea ko e fatongia ia ʻo e mēmipa kotoa pē ʻo e Siasí. . . . Ko e kakapa atu fakaenatula ʻa e fakakātoa ʻo e feituʻu Kalisitiané naʻá ne fakavaveʻi lahi ʻa e ngaʻunu ʻi he lotu faka-Kalisitiané mei he fuofua kamataʻangá pē.” Naʻá ne toe tohi: “Ko e ngāue fakaʻevangelioó ʻa e mālohi foaki moʻui ki he muʻaki kau Kalisitiané.” ʻOku hoko pehē pē ʻi he kau Kalisitiane moʻoni ʻi he ʻaho ní.

Tupu Fakasiokālafi

11. Ko e hā ʻa e faʻahinga tupu ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Ngāue 12:​24, pea naʻe anga-fēfē ʻa e hoko ʻa e meʻá ni?

11 Ko ha lave hono ua ki he tupu ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku maʻu ia ʻi he Ngāue 12:24 (NW): “Ko e folofola ʻa Sihová naʻe tupu maʻu pē mo mafola atu.” ʻOku fekauʻaki heni ʻa e kupuʻi leá mo e tupu fakasiokālafí. Neongo ʻa e fakafepaki fakaepuleʻangá, naʻe hokohoko atu pē ʻa e lakalakaimonū ia ʻa e ngāué. Naʻe ʻuluaki lilingi hifo ʻa e laumālie māʻoniʻoní ʻi Selusalema, pea naʻe mafola vave mei ai ʻa e folofolá. Naʻe hanga ʻe he fakatanga ʻi Selusalemá ʻo fakamovetevete ʻa e kau ākongá ki he ngaahi vahe fonua kotoa ʻo Siutea mo Samēliá. Ko e olá? “Ko kinautolu nae fakamovetevete, naa nau alu ki he botu kotoabe, mo malaga aki ae folofola.” (Ngāue 8:​1, 4, PM) Naʻe tataki ʻa Filipe ke ne faifakamoʻoni ki ha tangata, ʻa ia ʻi he hili ʻene papitaisó, naʻá ne ʻave ʻa e pōpoakí ki ʻItiopea. (Ngāue 8:​26-28, 38, 39) Naʻe vave ʻa e faiaka ʻa e moʻoní ʻi Lita, ko e Tokalelei ʻo Sāloní, pea mo Siopa. (Ngāue 9:​35, 42) Ki mui ai, naʻe fononga ʻa e ʻapositolo ko Paulá ʻi he kilomita ʻe laui afe ʻi tahi pea mo ʻuta, ʻo fokotuʻu ʻa e ngaahi fakatahaʻanga ʻi he kotoa ʻo e ngaahi fonua lahi ʻi he Metiteleniané. Naʻe ʻalu ʻa e ʻapositolo ko Pitá ki Pāpilone. (1 Pita 5:13) ʻI loto ʻi he taʻu ʻe 30 hili ʻa hono lilingi hifo ʻa e laumālie māʻoniʻoní ʻi he Penitekosí, naʻe tohi ʻa Paula ʻo pehē ko e ongoongo leleí kuo “malangaʻaki ki he meʻa moʻui kotoa pe ʻi he lalo langi,” ko e ʻuhinga nai ia ki he konga ʻo e māmaní naʻe ʻilolahia ʻi he taimi ko iá.—Kolose 1:23.

12. Naʻe anga-fēfē ʻa e lāuʻilo ʻa e kau fakafepaki ʻo e lotu faka-Kalisitiané ki he tupu fakasiokālafi ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá?

12 Naʻa mo e kau fakafepaki ʻo e lotu faka-Kalisitiané naʻa nau lāuʻilo ne faiaka ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he kotoa ʻo e ʻEmipaea Lomá. Ko e fakatātaá, ʻoku fakamatala ʻa e Ngāue 17:6 (PM) ʻo pehē ʻi Tesalonaika, ʻi he fakatokelau ʻo Kalisí, naʻe kalanga ai ʻa e kau fakafepakí: “Ko kinautolu kuo fulihi a mamani, kuo nau haʻu foki ki heni.” ʻIkai ngata aí, ʻi he kamataʻanga ʻo e senituli hono uá, naʻe tohi ai ʻa Pilini ko e Siʻí ki he ʻEmipola Loma ko Talāseni mei Pitiniá ʻo fekauʻaki mo e lotu faka-Kalisitiané. Naʻá ne lāunga: “[ʻOku] ʻikai ngata pē ʻi he ngaahi kolo lalahí, ka kuo mafola atu ʻene maumaú ki he lotolotonga ʻo e ngaahi koló mo e fonua kaungāʻapí.”

13. ʻI he founga fē naʻe tapua mai ai ʻi he tupu fakasiokālafí ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá ki he faʻahinga ʻo e tangatá?

13 Ko e tupu fakasiokālafi ko ʻení ko ha fakahāhā ia ʻo e ʻofa loloto ʻa Sihova ki he faʻahinga ʻoku malava ke huhuʻi ʻo e tangatá. ʻI he taimi naʻe fakatokangaʻi ai ʻe Pita ʻa hono fakahāhā ʻa e laumālie māʻoniʻoní tonu ʻi he Senitaile ko Koliniusí, naʻá ne pehē: “Ta ko ʻene toki mahino mai e kiate au, ʻoku ʻikai ke filifilimanako ʻa e ʻOtua: ka neongo pē ko e fēʻia ʻa e kakai, ka ʻilonga ʻa ia ʻoku ʻapasia kiate ia, pea ngaue fai ki he totonu, ʻoku ngofua ke ne aʻu mai kiate ia.” (Ngāue 10:​34, 35) ʻIo, ko e ongoongo leleí naʻe hoko pea ʻoku hoko ia ko ha pōpoaki ki he kakai kotoa pē, pea ko e tupu fakasiokālafi ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá naʻá ne ʻoange ai ki he kakai ʻi he feituʻu kotoa pē ha faingamālie ke nau tali ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá. ʻI he senituli hono 21 ko ʻení, kuo mafola atu ai ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ki he meimei ngaahi konga kotoa ʻo e māmaní.

Tupu Naʻe Mālohi

14. Ko e hā ʻa e faʻahinga tupu ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Ngāue 19:​20, pea ko e hā ʻa e meʻa naʻe mālohi ai ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá?

14 Ko e lave hono tolu ki he tupu ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku hā ia ʻi he Ngāue 19:20 (NW): “Naʻe tupu mo mālohi maʻu pē ʻa e folofola ʻa Sihová ʻi ha founga mālohi.” Ko e tupuʻi lea faka-Kalisi ʻoku liliu ko e “mālohí” ʻokú ne fakahoko ʻa e foʻi fakakaukau ko e “ngāueʻaki ʻa e mālohí.” ʻOku fakahā ʻe he ngaahi veesi ki muʻá naʻe hoko ʻa e tokolahi ʻi ʻEfesō ko e kau tui, pea ko e faʻahinga ko ia naʻa nau tōʻongaʻaki ʻa e ngaahi pōtoʻi fakaefaimaná naʻa nau tutu ʻenau ʻū tohí ʻi he ʻao ʻo e tokotaha kotoa. Ko ia, naʻe mālohi ʻa e folofola ia ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi tui fakalotu loí. Naʻe toe mālohi ʻa e ongoongo leleí ʻi he ngaahi toe faingataʻaʻiaʻanga kehe, hangē ko e fakatangá. Naʻe ʻikai ha meʻa te ne malava ke taʻofi ia. ʻI he meʻá ni ʻoku tau toe maʻu ai ha faitatau mātuʻaki hā mahino ki he lotu faka-Kalisitiane moʻoni ʻi hotau taimí.

15. (a) Ko e hā naʻe tohi ʻe ha faihisitōlia Tohitapu ʻe taha ʻo fekauʻaki mo e muʻaki kau Kalisitiané? (e) Ko hai naʻe tuku ki ai ʻe he kau ākongá ʻa e lāngilangí ʻi heʻenau lavameʻá?

15 Naʻe fanongonongo ʻe he kau ʻapositoló mo e muʻaki kau Kalisitiane kehé ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ʻaki ʻa e faivelenga. ʻI he fekauʻaki mo kinautolú, naʻe pehē ʻe ha faihisitōlia Tohitapu ʻe taha: “ʻI hono maʻu ʻe he tangatá ʻa e loto-lelei ke lea ʻo fekauʻaki mo honau ʻEikí, ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi founga lahi ke fai ai ia. Ko e moʻoni, ko e fakaueʻiloto ʻi he kau tangata mo e kau fefine ko ʻení ʻoku maongo ia kiate kitautolu ʻo lahi ange ia ʻi heʻenau ngaahi foungá.” Ka, naʻe fakatokangaʻi ʻe he muʻaki kau Kalisitiane ko iá ko e lavameʻa ʻo ʻenau ngāue fakafaifekaú naʻe ʻikai fakatuʻunga ia ʻi heʻenau ngaahi feinga pē ʻa kinautolú. Naʻa nau maʻu ha fekau fakaʻotua ke hokohoko atu ʻenau ngāué, pea naʻa nau maʻu ʻa e poupou fakaʻotua ke fakahoko ʻaki ia. Ko e tupu fakalaumālié ʻoku haʻu ia mei he ʻOtuá. Naʻe lāuʻilo ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he meʻá ni ʻi heʻene tohi ki he fakatahaʻanga ʻi Kolinitoó. Naʻá ne tohi: “Naʻe aʻaku ʻa e to, naʻe ʻa Apolosi ʻa e fakaviviku; kae ʻa e ʻOtua ai pe ʻa e fakatupu. He ko e ongo kaungāngaue kimaua mo e ʻOtua.”—1 Kolinito 3:​6, 9.

Ngāue ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní

16. Ko e hā ʻokú ne fakahaaʻi naʻe fakaivia ʻe he laumālie māʻoniʻoní ʻa e kau ākongá ke nau lea ʻaki ʻa e loto-toʻá?

16 Manatuʻi naʻe fakapapauʻi ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá ʻe fakahoko ʻe he laumālie māʻoniʻoní ha ngafa ʻi he tupu ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá pea ʻe fakaivia ʻe he laumālie māʻoniʻoni ko iá ʻa e kau ākongá ʻi heʻenau ngāue fakamalangá. (Ngāue 1:8) Naʻe anga-fēfē ʻa e hoko ʻa e meʻá ni? ʻIkai fuoloa mei he hili ʻa hono huaʻi hifo ʻa e laumālié ki he kau ākongá ʻi he Penitekosí, naʻe tuʻutuʻuni ai kia Pita mo Sione ke na lea ki he Sanetalimi Siú, ko e fakamaauʻanga māʻolunga taha ʻi he fonuá, ʻa ia ko hono kau fakamāú naʻa nau fatongiaʻaki ʻa hono tāmateʻi ʻo Sīsū Kalaisí. ʻE tetetete ʻa e ongo ʻapositoló ʻi he manavahē ʻi he ʻao ʻo ha fakatahataha mamalu mo fakafili pehē? ʻIkai ʻaupito! Naʻe fakaivia ʻe he laumālie māʻoniʻoní ʻa Pita mo Sione ke na lea loto-toʻa ʻo fonu ai ʻa hona kau fakafepakí ʻi he fifili, pea “nau vakai vakai, ta ko e ongo meʻa naʻe faʻa ʻia Sisu.” (Ngāue 4:​8, 13) Naʻe fakatupunga foki ʻe he laumālie māʻoniʻoní ʻa Sitīveni ke ne faifakamoʻoni loto-toʻa ki he Sanetalimí. (Ngāue 6:12; 7:​55, 56) Ki muʻá, naʻe ueʻi ʻe he laumālie māʻoniʻoní ʻa e kau ākongá ke nau malanga ʻaki ʻa e loto-toʻa. ʻOku fakamatala ʻe Luke: “Lolotonga ʻenau hū, naʻe ngalulululu ʻa e potu ʻoku nau fakataha ai; pea naʻe fakafonu ʻa kinautolu katokatoa ʻi he Laumālie Māʻoniʻoni: pea naʻa nau malangaʻaki ʻa e folofola ʻa e ʻOtua ʻo taʻemāluʻia.”—Ngāue 4:31.

17. ʻI he ngaahi founga kehe fē naʻe tokoniʻi ai ʻe he laumālie māʻoniʻoní ʻa e kau ākongá ʻi heʻenau ngāue fakafaifekaú?

17 Fakafou ʻi hono laumālie māʻoniʻoni mālohí, ʻoku hanga ai ʻe Sihova, fakataha mo Sīsū kuo toetuʻú, ʻo tataki ʻa e ngāue fakamalangá. (Sione 14:28; 15:26) ʻI he taimi naʻe lilingi hifo ai ʻa e laumālié kia Koliniusí, ko hono kāingá, pea mo hono ngaahi kaumeʻa fekoekoeʻí, ko e ʻapositolo ko Pitá naʻa nau fakatokangaʻi kuo malava ki he kau Senitaile taʻekamú ke nau taau ke papitaiso ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí. (Ngāue 10:​24, 44-48) Ki mui mai, naʻe fakahoko ai ʻe he laumālié ha ngafa tefito ʻi hono fakanofo ʻo Panepasa mo Saula (ko e ʻapositolo ko Paulá) ki he ngāue fakamisinalé pea ʻi hono fakahinohino ʻa e feituʻu ʻoku totonu pea ʻoku ʻikai totonu ke na ʻalu ki aí. (Ngāue 13:​2, 4; 16:​6, 7) Naʻá ne tataki ʻa e ngaahi founga fili ʻa e kau ʻapositoló mo e kau tangata matuʻotuʻa ʻi Selusalemá. (Ngāue 15:​23, 28, 29) Naʻe toe tataki ʻe he laumālie māʻoniʻoní ʻa hono fakanofo ʻo e kau ʻovasia ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané.—Ngāue 20:28.

18. Naʻe anga-fēfē hono fakahaaʻi ʻe he muʻaki kau Kalisitiané ʻa e ʻofá?

18 ʻIkai ko ia pē, ʻoku fakahāhā ʻe he laumālie māʻoniʻoní ʻa ia tonu ʻi he kau Kalisitiané, ʻo fakatupu ʻa e ngaahi ʻulungaanga fakaʻotuá, hangē ko e ʻofá. (Kaletia 5:​22, 23) Naʻe ueʻi ʻe he ʻofá ʻa e kau ākongá ke nau fevahevaheʻaki. Ko e fakatātaá, ʻi he hili ʻa e Penitekosi ʻo e 33 T.S., naʻe fokotuʻu ai ha tānaki paʻanga fakakulupu ke feauʻaki ʻa e ngaahi fiemaʻu fakamatelie ʻa e kau ākonga ʻi Selusalemá. ʻOku pehē ʻe he fakamatala ʻa e Tohitapú: “Talaʻehai naʻe ai siʻanau toko taha ʻe masiva: he ʻilonga kinautolu naʻe maʻu ʻapi mo e fale naʻa nau fakatau atu ia; pea naʻe toutou ʻomi ʻa e paʻanga ʻo e ngaahi meʻa kuo fakatau, ʻo tuku atu ki he vaʻe ʻo e kau Aposetolo: pea ʻilonga ha taha naʻe masiva naʻe ʻange mei ai ha meʻa, ʻo fakatatau ki heʻene masiva.” (Ngāue 4:​34, 35) Naʻe fano atu ʻa e ʻofa ko ʻení ʻo ʻikai ki he kaungātuí pē ka ki he niʻihi kehé foki, fakatouʻosi ʻi he fevahevaheʻaki ʻo e ongoongo leleí pea ʻi he ngaahi ngāue anga-ʻofa kehé. (Ngāue 28:​8, 9) Naʻe pehē ʻe Sīsū ko e ʻofa fakaefeilaulauʻi-kitá te ne fakaʻilongaʻi ʻa hono kau muimuí. (Sione 13:​34, 35) Ko hono moʻoní, ko e ʻulungaanga mātuʻaki mahuʻinga ko e ʻofá naʻá ne tohoaki ʻa e kakaí ki he ʻOtuá pea tokoni ki he tupu ʻi he ʻuluaki senitulí ʻo hangē tofu pē ko ʻene ngāue ʻi he ʻaho ní.—Mātiu 5:​14, 16.

19. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi founga ʻe tolu naʻe tupu ai ʻa e folofola ʻa Sihová ʻi he ʻuluaki senitulí? (e) Ko e hā te tau sivisiviʻi ʻi he kupu hoko maí?

19 ʻI hono fakakātoá, ko e kupuʻi lea “laumālie māʻoniʻoni” ʻoku hā tuʻo 41 ia ʻi he tohi ʻa Ngāué. ʻOku hā mahino, ko e tupu ʻa e Kalisitiane moʻoní ʻi he ʻuluaki senitulí naʻe fekauʻaki vāofi ia mo e mālohi pea mo e tataki ʻa e laumālie māʻoniʻoní. Naʻe tupulekina ʻa e tokolahi ʻo e kau ākongá, naʻe mafola lahi ʻaupito ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá, pea naʻe mālohi ia ʻi he ngaahi lotu mo e ngaahi filōsofia ʻo e kuonga ko iá. ʻOku maʻu ʻe he tupu ʻi he ʻuluaki senitulí hono faitatau ʻi he ngāue ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi he ʻaho ní. ʻI he kupu hoko maí, te tau sivisiviʻi ai ʻa e tupu fakaueʻiloto tatau ʻo e folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi taimi ʻi onopōní.

ʻOkú Ke Manatuʻi?

• Naʻe anga-fēfē ʻa e tupu ʻa e tokolahi ʻo e muʻaki kau ākongá?

• ʻI he founga fē naʻe mafola fakasiokālafi ai ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá?

• Naʻe anga-fēfē ʻa e mālohi ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻuluaki senitulí?

• Ko e hā ʻa e ngafa naʻe fakahoko ʻe he laumālie māʻoniʻoní ʻi he tupu ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá?

[Fakatātā ʻi he peesi 12]

Naʻe malanga ʻa Filipe ki he ʻItiopeá, ʻo fakamafola fakasiokālafi ai ʻa e ongoongo leleí

[Fakatātā ʻi he peesi 13]

Naʻe tataki ʻe he laumālie māʻoniʻoní ʻa e kau ʻapositoló mo e kau tangata matuʻotuʻa ʻi Selusalemá

[Maʻuʻanga ʻo e Tā ʻi he peesi 10]

Tuliki toʻomataʻu ʻi ʻolungá: Reproduction of the City of Jerusalem at the time of the Second Temple - located on the grounds of the Holyland Hotel, Jerusalem

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share