Maʻuʻanga Fakamatala ki he Polokalama Ngāue ki he Fakataha Moʻuí mo e Ngāue Fakafaifekaú
NŌVEMA 5-11
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | SIONE 20-21
“ʻOkú Ke ʻOfa ʻIate Au ʻo Lahi Hake ʻi he Ngaahi Meʻá Ni?”
(Sione 21:1-3) ʻI he hili ʻa e meʻá ni naʻe toe hā ʻa Sīsū tonu ki he kau ākongá ʻi he Tahi ʻo Taipilioó. Naʻá ne hā ʻi he foungá ni. 2 Naʻe nofo fakataha ʻa Saimone Pita, Tōmasi (ʻa ia naʻe ui ko e Māhangá), Nataniela mei Kena ʻo Kālelí, ko e ongo foha ʻo Sēpetí, pea mo e toko ua kehe ʻo ʻene kau ākongá. 3 Naʻe pehē ange ʻe Saimone Pita kiate kinautolu: “Te u ʻalu ʻo toutai.” Naʻa nau pehē kiate ia: “Te tau ō.” Naʻa nau ʻalu atu leva ʻo heka ki he vaká, ka ʻi he pō ko iá naʻe ʻikai te nau maʻu ha meʻa.
(Sione 21:4-14) Kae kehe, ʻi he maʻa hake pē ʻa e ʻahó, naʻe tuʻu ʻa Sīsū ʻi he matātahí, ka naʻe ʻikai ke ʻilo ʻe he kau ākongá ko Sīsū ia. 5 Pea naʻe pehē ange ʻe Sīsū kiate kinautolu: “Fānau, ʻoku ʻi ai haʻamou meʻa ke kai?” Naʻa nau tali ange: “ʻIkai!” 6 Naʻá ne pehē ange kiate kinautolu: “Lī ʻa e kupengá ki he tafaʻaki toʻomataʻu ʻo e vaká pea te mou maʻu ai ha meʻa.” Ko ia naʻa nau lī ia, ka koeʻuhi ko e lahi fau ʻa e ika naʻa nau maʻú, naʻe ʻikai malava ke nau fusi hake ia. 7 Naʻe pehē ange leva ʻe he ākonga naʻe ʻofa ai ʻa Sīsuú kia Pita: “Ko e ʻEikí!” Pea ko Saimone Pita, ʻi heʻene fanongo ko e ʻEikí, naʻá ne tui hono kofu tuʻá, he naʻá ne vala maʻamaʻa pē, peá ne hopo ki tahi. 8 Ka naʻe omi ʻa e kau ākonga kehé ʻi he kiʻi vaká, mo toho mai ai pē ʻa e kupenga kuo fonu he iká, he naʻe ʻikai te nau fuʻu mamaʻo mei ʻuta, ko e fute pē nai ʻe 300 hono mamaʻó. 9 ʻI heʻenau aʻu ki ʻutá, naʻa nau sio ai ki ha afi kuo malala ʻoku ʻi ai ha ika pea mo ha mā. 10 Naʻe pehē ange ʻe Sīsū kiate kinautolu: “ʻOmi ha niʻihi ʻo e ika naʻa mou toki maʻú.” 11 Ko ia naʻe heka ʻa Saimone Pita ki vaka ʻo toho mai ʻa e kupengá ki ʻuta kuo fonu ʻi he ngaahi ika lalahi, ko e ika ʻe 153. Pea neongo naʻe lahi fau ʻa e iká, naʻe ʻikai ke mahae ʻa e kupengá. 12 Naʻe pehē ange ʻe Sīsū kiate kinautolu: “Mou omi ʻo kai.” Naʻe ʻikai ha taha ʻo e kau ākongá naʻe loto-toʻa ke ʻeke ange kiate ia: “Ko hai koe?” Koeʻuhi naʻa nau ʻiloʻi ko e ʻEikí ia. 13 Naʻe haʻu ʻa Sīsū ʻo ne toʻo ʻa e maá ʻo ʻoange ia kiate kinautolu, pea pehē foki ki he iká. 14 Ko e tuʻo tolu ʻaki eni ʻa e hā ʻa Sīsū ki he kau ākongá hili hono fokotuʻu hake ia mei he maté.
(Sione 21:15-19) ʻI he ʻosi ʻenau kaí, naʻe pehē ange ʻe Sīsū kia Saimone Pita: “Saimone foha ʻo Sioné, ʻokú ke ʻofa ʻiate au ʻo lahi hake ʻi he ngaahi meʻá ni?” Naʻá ne tali ange kiate ia: “ʻIo, ʻEiki, ʻokú ke ʻilo ʻoku ou ʻofa ʻiate koe.” Naʻá ne pehē kiate ia: “Fafanga ʻeku fanga lamí.” 16 Naʻá ne toe pehē kiate ia ko hono tuʻo uá ia: “Saimone foha ʻo Sioné, ʻokú ke ʻofa ʻiate au?” Naʻá ne tali ange: “ʻIo, ʻEiki, ʻokú ke ʻilo ʻoku ou ʻofa ʻiate koe.” Naʻá ne pehē kiate ia: “Tauhi ʻeku fanga kiʻi sipí.” 17 Naʻá ne pehē ange kiate ia ko hono tuʻo tolú ia: “Saimone foha ʻo Sioné, ʻokú ke ʻofa ʻiate au?” Naʻe mamahi ʻa Pita ʻi heʻene ʻeke ange kiate ia ko hono tuʻo tolú ia: “ʻOkú ke ʻofa ʻiate au?” Ko ia naʻá ne pehē ange kiate ia: “ʻEiki, ʻokú ke ʻiloʻi ʻa e meʻa kotoa pē; ʻokú ke ʻilo ʻoku ou ʻofa ʻiate koe.” Naʻe pehē ange ʻe Sīsū kiate ia: “Fafanga ʻeku fanga kiʻi sipí. 18 ʻOku ou mātuʻaki tala moʻoni atu kiate koe, ʻi hoʻo kei siʻi angé, naʻá ke faʻa tui pē ho kofú peá ke ʻalu ki he feituʻu naʻá ke loto ki aí. Ka ʻi hoʻo motuʻá, te ke mafao atu ho ongo nimá pea ʻe fakatui ʻe ha tangata kehe ho kofú peá ne fua koe ki he feituʻu ʻoku ʻikai te ke loto ki ai.” 19 Naʻá ne leaʻaki ʻa e meʻá ni ke fakahaaʻi ʻa e faʻahinga mateʻanga ʻe fakalāngilangiʻi ai ʻe Pita ʻa e ʻOtuá. ʻI he hili ʻene leaʻaki ʻa e meʻá ni, naʻá ne pehē ange kiate ia: “Hokohoko atu hoʻo muimui kiate aú.”
Nouti ako ʻi he nwtsty ʻo e Sione 21:15, 17
naʻe pehē ange ʻe Sīsū kia Saimone Pita: Ko e fetalanoaʻaki ko eni ʻa Sīsū mo Pitá naʻe hoko ia hili ha taimi siʻi pē mei hono fakaʻikaiʻi tuʻo tolu ʻe Pita ʻa Sīsuú. Naʻe ʻeke ʻe Sīsū ʻa e fehuʻi ʻe tolu ke siviʻiʻaki ʻa e ngaahi ongoʻi ʻa Pita kiate iá, ʻo aʻu ki he tuʻunga “naʻe mamahi ʻa Pita.” (Sione 21:17) Ko e fakamatala ʻa Sione ʻoku lēkooti ʻi he Sione 21:15-17 ʻoku ngāueʻaki ai ʻa e foʻi veape faka-Kalisi kehekehe ʻe ua ko e: a·ga·paʹo, ʻoku liliu ko e ʻofa, pea mo e phi·leʹo, ʻoku liliu pē ko e ʻofa. Naʻe tuʻo ua hono ʻeke ʻe Sīsū kia Pita: “ʻOkú ke ʻofa ʻiate au?” Naʻe mātuʻaki fakapapauʻi ʻe Pita ʻi he ongo taimí fakatouʻosi naʻá ne “ʻofa” ʻia Sīsū. Fakaʻosí naʻe ʻeke ange ʻe Sīsū: “ʻOkú ke ʻofa ʻiate au?” Naʻe toe fakapapauʻi ange ʻe Pita ʻokú ne ʻofa ʻiate ia. ʻI he taimi taki taha naʻe fakapapauʻi ange ai ʻe Pita ʻene ʻofá, naʻe fakamamafaʻi ʻe Sīsū ko e ʻofa ko ení ʻoku totonu ke ne ueʻi ʻa Pita ke ne fafanga mo “tauhi” fakalaumālie ʻa e kau ākonga ʻa Sīsuú, ʻoku lave ki ai heni ko ʻene fanga lami, pe “fanga kiʻi sipí.” (Sione 21:16, 17; 1Pita 5:1-3) Naʻe fakaʻatā ʻe Sīsū ʻa Pita ke ne fakapapauʻi tuʻo tolu ange ʻa ʻene ʻofá pea ʻoange leva kiate ia ʻa e fatongia ke tokangaʻi ʻa e fanga sipí. ʻI he foungá ni, naʻe toʻo atu ai ʻe Sīsū ha veiveiua pē ki heʻene fakamolemoleʻi ʻa Pita ʻi heʻene fakaʻikaiʻi ia ʻo tuʻo tolu.
ʻokú ke ʻofa ʻiate au ʻo lahi hake ʻi he ngaahi meʻá ni?: ʻI he tuʻunga fakakalamá, ko e kupuʻi lea “ʻo lahi hake ʻi he ngaahi meʻá ni” ʻoku lava ke mahinoʻi ia ʻi ha founga lahi hake ʻi he tahá. ʻOku saiʻia ange ʻa e kau mataotao ʻe niʻihi ʻi he ʻuhinga “ʻokú ke ʻofa ʻiate au ʻo lahi ange ʻi hoʻo ʻofa ʻi he kau ākonga kehé ni?” pe “ʻokú ke ʻofa ʻiate au ʻo lahi hake ʻi he ʻofa ʻiate au ʻa e kau ākongá ni?” Kae kehe, ʻoku ngalingali ʻoku ʻuhinga ʻa e “ʻokú ke ʻofa ʻiate au ʻo lahi hake ʻi he ngaahi meʻá ni?” ki he ika naʻa nau maʻú pe ki he ngaahi meʻa fekauʻaki mo e ngāue toutaí. Ko ia ko e foʻi fakakaukau fakalūkufua ʻo e foʻi vēsí ni ʻoku ngali peheni: ‘ʻOkú ke ʻofa ʻiate au ʻo lahi hake ʻi he ngaahi meʻa fakamatelié pe meʻa ʻokú ke tuli ki aí? Kapau ko ia, fafanga ʻeku fanga lamí.’ ʻE feʻungamālie ʻa e fehuʻí ni ʻi he vakai atu ki he kuohili ʻo Pitá. Neongo naʻe hoko ʻa Pita ko e taha ʻo e muʻaki kau ākonga ʻo Sīsuú (Sione 1:35-42), naʻe ʻikai te ne muimui taimi kakato ʻia Sīsū ʻi he taimi pē ko iá. ʻI hono kehé, naʻá ne toe foki ki heʻene toutaí. ʻI ha ngaahi māhina ki mui, naʻe ui ai ʻe Sīsū ʻa Pita mei heʻene ngāue lahi ko iá ke ne hoko ko ha “toutai tangata.” (Māt. 4:18-20; Luke 5:1-11) ʻI he toe hili pē ha taimi siʻi mei he pekia ʻa Sīsuú, naʻe tala ʻe Pita te ne ʻalu ʻo toutai, pea naʻe kau atu ki ai mo ha kau ʻapositolo kehe. (Sione 21:2, 3) Ko ia ʻoku hangehangē ʻoku ʻai heni ʻe Sīsū ʻa Pita ke ne fai ha fili papau: Te ne fakamuʻomuʻa ʻi heʻene moʻuí ʻa ʻene ngāue tuʻumaʻu ko e toutaí, pe te ne fakamuʻomuʻa ʻa e ngāue ko hono fafanga fakalaumālie ʻa e fanga lami pe kau muimui ʻo Sīsuú?—Sione 21:4-8.
ko hono tuʻo tolú ia: Naʻe fakaʻikaiʻi ʻe Pita ʻa hono ʻEikí ʻo tuʻo tolu; naʻe ʻoange leva eni ʻe Sīsū kiate ia ʻa e faingamālie ke ne fakapapauʻi ange ai ʻene ngaahi ongoʻí ʻo tuʻo tolu. ʻI hono fai ia ʻe Pitá, naʻe tala ange ʻe Sīsū ke ne fakahāhā ʻa e ʻofa ko iá ʻaki hono fakamuʻomuʻa ʻa e ngāue toputapú ʻi ha toe meʻa pē. ʻE kau fakataha mo e fanga tokoua fua fatongia kehe, ʻi hono fafanga, fakaivimālohiʻi mo tauhi ʻa e tākanga ko e kau muimui faitōnunga ʻo Kalaisí. Ko e faʻahingá ni naʻe pani ka naʻe kei fiemaʻu pē ke fafangaʻi fakalaumālie.—Luke 22:32.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
(Sione 20:17) Naʻe pehē ʻe Sīsū kiate ia: “ʻOua te ke piki mai kiate aú, he kuo teʻeki ai ke u ʻalu hake ki he Tamaí. Ka ke ʻalu ki hoku fanga tokouá ʻo pehē kiate kinautolu, ‘ʻOku ou ʻalu hake ki heʻeku Tamaí pea ko hoʻomou Tamai pea ki hoku ʻOtuá pea ko homou ʻOtua.’”
Nouti ako ʻi he nwtsty ʻo e Sione 20:17
ʻOua te ke piki mai kiate aú: Ko e foʻi veape faka-Kalisi ko e haʹpto·mai ʻoku lava ke ʻuhinga ki he “ala” pe “puke ki ai; tukutāupe.” ʻOku liliu ʻe he kau liliu lea ʻe niʻihi ʻa e lea ʻa Sīsū: “ʻOua naʻa ala kiate au.” Kae kehe, naʻe ʻikai ko hano fakataleʻi ia ʻe Sīsū ha ala ange pē kiate ia ʻa Mele Makitala, he naʻe ʻikai te ne fakataleʻi ʻa e ongo fefine kehe naʻá na sio kiate ia ʻi he hili ʻene toetuʻú peá na “puke hono vaʻé.” (Māt. 28:9) ʻOku hā ngali naʻe manavasiʻi ʻa Mele Makitala naʻa ko e teu ʻalu hake eni ʻa Sīsū ki hēvaní. ʻI hono ueʻi ʻe heʻene holi mālohi ke kei feohi mo hono ʻEikí, naʻá ne pikimaʻu kia Sīsū, ʻo ʻikai te ne tukuange ia. Ke fakapapauʻi kiate ia heʻikai te ne mavahé, naʻe tala ange ʻe Sīsū kia Mele ke ʻoua te ne piki kiate ia, ka ke ʻalu ki heʻene kau ākongá ʻo fakahā kiate kinautolu ʻene toetuʻú.
(Sione 20:28) ʻI he tali ki aí naʻe pehē ange ʻe Tōmasi kiate ia: “Ko hoku ʻEiki mo hoku ʻOtua!”
Nouti ako ʻi he nwtsty ʻo e Sione 20:28
Ko hoku ʻEiki mo hoku ʻOtua!: Fakafoʻi lea, “Ko e ʻEiki ʻoʻoku mo e ʻOtua [ho the·osʹ] ʻoʻoku!” ʻOku vakai ʻa e kau mataotao ʻe niʻihi ki he kupuʻi leá ni ko ha fakahaaʻi ʻo e lea ofo kia Sīsū ka ko hono moʻoní ko e fai ia ki he ʻOtuá ko ʻene Tamaí. ʻOku taukaveʻi ʻe he niʻihi ʻoku fiemaʻu ʻe he muʻaki lea faka-Kalisí ke vakai ki he ngaahi leá ni ko e fai fakahangatonu kia Sīsū. Neongo kapau ko ia, ko e taumuʻa ʻo e kupuʻi lea “ko hoku ʻEiki mo hoku ʻOtua” ʻoku mahinoʻi lelei taha ia ʻi he potutohi ʻo e toenga ʻo e Folofola fakamānavaʻí. Koeʻuhi ʻoku fakahaaʻi ʻe he lēkōtí naʻe ʻosi ʻoange ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá ʻa e pōpoaki, “ʻOku ou ʻalu hake ki heʻeku Tamaí pea ko hoʻomou Tamai pea ki hoku ʻOtuá pea ko homou ʻOtua,” ʻoku ʻikai ha ʻuhinga ke tui ai naʻe fakakaukau ʻa Tōmasi ko Sīsū ʻa e ʻOtua Māfimafi-Aoniú. (Sio ki he nouti ako ʻo e Sione 20:17.) Naʻe ʻosi fanongo ʻa Tōmasi ki he lotu ʻa Sīsū ki heʻene “Tamaí,” ʻo ui ia “ko e ʻOtua moʻoni pē taha.” (Sione 17:1-3) Ko ia naʻe lau nai ʻe Tōmasi ʻa Sīsū ko “hoku ʻOtua” ʻi he ngaahi ʻuhinga ko ení: Naʻá ne vakai kia Sīsū ko ha “ʻotua” neongo ʻoku ʻikai ko e ʻOtua māfimafi-aoniú ia. (Sio ki he nouti ako ʻo e Sione 1:1.) Pe naʻá ne lea nai kia Sīsū ʻi he founga meimei tatau naʻe leaʻaki ʻe he kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ki he kau talafekau fakaeʻāngelo ʻa Sihová, hangē ko ia ʻoku lēkooti ʻi he ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú. Naʻe maheni nai ʻa Tōmasi mo e ngaahi fakamatala ʻa ia naʻe fai ai ʻe ha faʻahinga tāutaha, pe ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻe ha tokotaha tohi Tohi Tapu ʻo e fakamatala ko iá, ha tali pe lea fekauʻaki mo ha talafekau fakaeʻāngelo ʻo hangē ko Sihova tonu ʻa e talafekau ia ko iá. (Fakafehoanaki mo e Sēn. 16:7-11, 13; 18:1-5, 22-33; 32:24-30; Fkm. 6:11-15; 13:20-22.) Ko ia ai, naʻe lea nai ʻa Tōmasi kia Sīsū “ko hoku ʻOtua” ʻi he ʻuhinga ko ení, ko hono fakamoʻoniʻi ko Sīsū ʻa e fakafofonga mo e tangata lea ʻa e ʻOtua moʻoní.
ʻOku fakakikihiʻi ʻe he niʻihi ko hono ngāueʻaki ʻa e muʻanauna pau faka-Kalisí ki muʻa ʻi he ongo foʻi lea ko e “ʻeiki” mo e “ʻotua” ʻoku fakahaaʻi ai ʻoku ʻuhinga ʻa e ongo foʻi leá ni ki he ʻOtua māfimafi-aoniú. Kae kehe, ʻi he potu tohi ko ení ko hono ngāueʻaki ʻo e muʻanauná ʻokú ne fakahaaʻi mai pē ʻe ia ʻa e kalama faka-Kalisí. ʻI he ngaahi tuʻunga ʻoku ngāueʻaki ai ʻa e nauna fakahoko ngāué mo e muʻanauna paú ʻi he lea ki ha taha ʻi he faka-Kalisí ʻoku lava ke fakatātaaʻiʻaki ia ha liliu fakafoʻilea ʻo e ngaahi konga tohi hangē ko e Luke 12:32 (fakafoʻilea, “ʻe fanga sipi tokosiʻi”) mo e Kol. 3:18–4:1 (fakafoʻilea, “ʻa e ngaahi uaifi”; “ʻa e “ngaahi husepāniti”; “ʻa e fānau”; “ʻa e ngaahi tamai”; “ʻa e kau tamaioʻeiki”; “ʻa e ngaahi ʻeiki”). ʻI he founga meimei tatau, ko ha liliu fakafoʻi lea ʻo e 1 Pita 3:7 ʻe peheni: “ʻA e ngaahi husepāniti.” Ko ia ko hono ngāueʻaki ʻa e muʻanauná hení ʻoku ʻikai nai ke mahuʻinga ia ke fakapapauʻiʻaki ʻa e meʻa naʻe ʻi he fakakaukau ʻa Tōmasí ʻi he taimi naʻá ne lea aí.
NŌVEMA 12-18
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | NGĀUE 1-3
“Huaʻi Hifo ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ki he Fakatahaʻanga Kalisitiané”
(Ngāue 2:1-8) Pea ʻi he lolotonga ʻa e lele ʻa e ʻaho ʻo e Kātoanga ʻo e Penitekosí, naʻa nau kātoa pē ʻi he feituʻu ʻe taha. 2 Fakafokifā naʻe ongo mai ha longoaʻa mei he langí, ʻo hangē ko e mumuhu mai ʻa ha fuʻu matangi mālohí, pea naʻá ne fakafonu kotoa ʻa e fale naʻa nau nofo aí. 3 Pea naʻe hā kiate kinautolu ʻa e ngaahi uloʻi afi naʻe hangē ha ngaahi ʻeleló pea naʻe movetevete atu, ʻo nofo taki taha ʻi he tokotaha tāutaha ʻo kinautolu, 4 pea naʻa nau hoko ʻo fonu kotoa ʻi he laumālie māʻoniʻoní pea kamata ke nau lea ʻi he ngaahi lea kehekehe, ʻo hangē tofu pē ko ia naʻe ʻai ʻe he laumālié ke nau leaʻakí. 5 ʻI he taimi ko iá, ko e kau Siu mamahiʻi-lotu mei he puleʻanga kotoa pē ʻi he lalo langí naʻa nau nofo ʻi Selusalema. 6 Ko ia ʻi he hoko ʻa e longoaʻa ko ení, naʻe fakatahataha mai ha fuʻu kakai pea naʻa nau moʻutāfuʻua, koeʻuhi naʻe fanongo ʻa e tokotaha taki taha ki heʻenau lea mai ʻaki ʻa ʻenau taki taha lea. 7 Ko e moʻoni, naʻa nau mātuʻaki ofoofo ʻo nau pehē: “Vakai ange, ko e faʻahinga kotoa ko eni ʻoku leá ko e kau Kāleli, ʻikai ko ia? 8 ʻOku anga-fēfē leva ai ʻa e fanongo ʻa e tokotaha taki taha ʻo kitautolu ki heʻetau taki taha lea tuʻufonuá?
(Ngāue 2:14) Ka naʻe tuʻu hake ʻa Pita mo e toko Hongofulu-mā-tahá ʻo ne lea leʻo-lahi kiate kinautolu: “ʻA e kau tangata ʻo Siutea mo kimoutolu kotoa ʻa e kau nofo ʻi Selusalemá, tuku ke mou ʻilo ʻa e meʻá ni pea fanongo lelei mai ki heʻeku ngaahi leá.
(Ngāue 2:37, 38) ʻI heʻenau fanongo leva ki he meʻá ni, naʻe mahuhuhuhu ai honau lotó, pea naʻa nau pehē kia Pita pea mo e toenga ʻo e kau ʻapositoló: “Kau tangata, fanga tokoua, ko e hā te mau faí?” 38 Naʻe pehē ange ʻe Pita kiate kinautolu: “Fakatomala, pea tuku ki he tokotaha taki taha ʻo kimoutolu ke papitaiso ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí ki he fakamolemole ʻo hoʻomou ngaahi angahalá, pea te mou maʻu ʻa e meʻaʻofa taʻetotongi ko e laumālie māʻoniʻoní.
(Ngāue 2:41) Ko ia ko e faʻahinga naʻa nau tali fiefia ʻene leá naʻa nau papitaiso, pea ʻi he ʻaho ko iá ko e kakai ʻe toko 3,000 nai naʻe tānaki maí.
(Ngāue 2:42-47) Pea naʻe hokohoko atu ʻenau līʻoa kinautolu ki he faiako ʻa e kau ʻapositoló, ki he feohi fakatahá, ki hono maʻu ʻo e meʻatokoní, pea ki he lotú. 43 Ko e moʻoni, naʻe kamata ke tō ha manavahē ki he tokotaha kotoa, pea naʻe kamata ke hoko ʻa e ngaahi meʻa fakaofo mo e ngaahi mana lahi fakafou ʻi he kau ʻapositoló. 44 Ko e faʻahinga kotoa naʻe hoko ʻo tuí naʻa nau fakatahataha ʻo fevahevaheʻaki ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē, 45 pea naʻa nau fakatau atu ʻenau ngaahi koloá mo honau ngaahi ʻapí pea nau vahevahe atu ʻa e ngaahi meʻa naʻe maʻu aí ki he tokotaha kotoa, ʻo fakatatau ki he meʻa naʻe fiemaʻu ʻe he tokotaha taki taha. 46 Pea ʻi he ʻaho ki he ʻaho naʻa nau māʻunga nofo ki he temipalé mo e taumuʻa pē ʻe taha, pea naʻa nau maʻu ʻenau ngaahi houa kaí ʻi he ngaahi ʻapi kehekehe mo fevahevaheʻaki ʻenau meʻakaí ʻi he fiefia lahi pea mo e loto-maʻa, 47 ʻo fakahīkihikiʻi ʻa e ʻOtuá pea ʻofeina ʻe he kakai kotoa pē. ʻI he taimi tatau naʻe hokohoko atu hono tānaki fakaʻaho mai ʻe Sihova kiate kinautolu ʻa e faʻahinga kuo fakahaofí.
w86 12/1 29 ¶4-5, 7
Ngaahi Tokoni ʻOkú Ne ʻAi ʻa e Lotó ke Fiefiá
ʻI he ʻuluaki ʻaho ʻo e fanauʻi ʻo e fakatahaʻanga faka-Kalisitiané ʻi he taʻu 33 T.S., ko ha “fevahevaheʻaki, maʻu meʻatokoni mo e lotu” naʻe tōʻongaʻaki ia ʻe he toko 3,000 naʻe toki tafoki foʻou mai ʻo papitaisó. Ko e hā ha ʻuhinga lelei ki ai? Ke nau malava ke fakaivimālohiʻi ʻenau tui foʻou ʻaki ʻa e “hokohoko atu ʻenau līʻoa kinautolu ki he faiako ʻa e kau ʻapositoló.”—Ngā. 2:41, 42.
Ko e kau Siu mo e kau ului Siu naʻe omi ki Selusalemá naʻa nau palani ke nofo ai ʻi he foʻi vahaʻa taimi pē ʻo e Kātoanga ʻo e Penitekosí. Ka ko e faʻahinga naʻe hoko ko e kau Kalisitiané naʻa nau loto ke nau nofo fuoloa ange mo ako lahi ange ke fakaivimālohiʻi ʻenau tui foʻoú. Naʻe tupu heni ha fiemaʻu fakavavevave ʻo e meʻakai mo e nofoʻanga. Ko e niʻihi ʻo e kau ʻaʻahí naʻe ʻikai te nau maʻu ha paʻanga feʻunga, lolotonga ia naʻe maʻu ʻe ha niʻihi kehe ʻo hulu atu. Ko ia naʻe ʻi ai ha tātānaki mo ha tufotufa fakataimi ʻo e ngaahi meʻa fakamatelié ki he faʻahinga naʻe fiemaʻu tokoní.—Ngā. 2:43-47.
Ko e fakatau atu ʻo e konga ʻapí mo e fevahevaheʻaki ʻo e meʻa kotoa naʻe fai ʻaki pē ʻa e loto-fiefoaki. Naʻe ʻikai moʻuaʻaki ʻe ha taha ke ne fakatau atu pe fai ha tokoni; pea naʻe ʻikai ko ha pouaki eni ia ʻo e masivá. Ko e foʻi fakakaukau naʻe fakahāhāʻí ʻoku ʻikai ko ha fakatau atu ʻe he kau mēmipa tuʻumālie angé ʻenau koloá kotoa pea hoko ʻo masiva. ʻI hono kehé, ʻi he ʻofa ki he kaungātuí ʻi he malumalu ʻo e ngaahi tuʻunga ʻo e taimi ko iá, naʻa nau fakatau atu ai ʻenau koloá pea tokoni atu ʻaki ʻa e meʻa kotoa naʻe maʻu aí ke tokonaki ʻaki ʻa e meʻa naʻe fiemaʻu ke laka ki muʻa ai ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Puleʻangá.—Fakafehoanaki mo e 2 Kolinitō 8:12-15.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
(Ngāue 3:15) ka mou tāmateʻi ʻe kimoutolu ʻa e Fakafofonga Tefito ʻo e moʻuí. Ka naʻe fokotuʻu hake ia ʻe he ʻOtuá mei he maté, ʻa ia ko hono moʻoní ko e ongo fakamoʻoni kimaua ki he meʻa ko iá.
it-2 61 ¶1
Sīsū Kalaisi
“Fakafofonga Tefito ʻo e moʻuí.” ʻI hono fakahāhā ʻa e ʻofa maʻataʻatā ʻa ʻene Tamaí, ne foaki ai ʻe Kalaisi Sīsū ʻene moʻui haohaoa fakaetangatá ʻi he feilaulau. Naʻe malava ʻi he meʻá ni ʻa e feohi ʻa e kau muimui ʻo Kalaisi kuo filí mo ia ʻi heʻene pule fakatuʻi fakahēvaní pea toe malava ai mo e fokotuʻutuʻu ki he faʻahinga ʻi māmani ʻe pule mai ki ai hono Puleʻangá. (Māt. 6:10; Sione 3:16; ʻEf. 1:7; Hep. 2:5; sio ki he HUHUʻI.) Naʻá ne hoko ai ko e “Fakafofonga Tefito [“Pilinisi,” KJ; JB] ʻo e moʻuí” ki he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. (Ngā. 3:15) Ko e foʻi lea faka-Kalisi naʻe ngāueʻaki hení, ʻoku ʻuhinga tefito ko e, “taki tefito,” ko ha foʻi lea meimei tatau mo ia naʻe ngāueʻaki kia Mōsesé (Ngā. 7:27, 35) ko e “pule” ʻi ʻIsileli.
(Ngāue 3:19) “Ko ia ai, mou fakatomala pea tafoki koeʻuhi ke tāmateʻi hoʻomou ngaahi angahalá, koeʻuhi kae hoko mai ʻa e ngaahi taimi ʻo e fakaivifoʻoú meia Sihova tonu
Ko ha ʻOtua ʻOku “Tokateu ke Fakamolemole”
14 ʻOku toe fakamatalaʻi ʻa e fakamolemole ʻa Sihová ʻi he Ngāue 3:19: “Ko ia mou fei mo fakatomala, pea tafoki, koeʻuhi ke tamateʻi hoʻomou ngaahi angahala.” (Fakaʻītali ʻamautolu.) Ko e kupuʻi lea fakaʻosí ʻoku liliu ai ha foʻi veape faka-Kalisi ʻa ia ʻoku lava ke ʻuhinga iá “ke toʻo atu, . . . kaniseli pe fakaʻauha.” Fakatatau ki he kau mataotao ʻe niʻihi, ko e foʻi fakatātā ʻoku fakahaaʻi mai hení ko hono tāmateʻi ʻo e tohinimá. Naʻe malava fēfē ʻeni? Ko e vaitohi naʻe ngāue anga-maheni ʻaki ʻi he kuonga muʻá naʻe ngaohi ia mei ha tuifio naʻe kau ki ai ʻa e kāponi, pulukamu, mo e vai. ʻI he hili pē ha tohi ʻaki ʻa e vaitohi ko iá, ʻe lava ʻe ha tokotaha ke ne toʻo hake ha konga ulapa viviku ʻo toʻo atu ʻaki ʻa e tohinimá. ʻOku ʻi he meʻa ko iá ha fakatātā lelei moʻoni ʻo e meesi ʻa Sihová. ʻI he taimi ʻokú ne fakamolemoleʻi ai ʻetau ngaahi angahalá, ʻoku hangē ia ʻokú ne toʻo hake ha konga ulapa ʻo toʻo atu ʻaki kinautolú.
TOKANGATAHA KI HE NGĀUE FAKAMALANGÁ
Malanga
Ko e Hā Naʻe Fetongi Ai ʻa Siutasí kae ʻIkai Fetongi ʻa e Kau ʻApositolo Ia Naʻe Mate Faitōnungá?
it-1 129 ¶2-3
Ko hai naʻá ne fetongi ʻa Siutasi ʻIsikaliote ke hoko ko e ʻapositolo hono taha-uá?
Koeʻuhi ko e lavaki ʻa Siutasi ʻIsikalioté, naʻá ne mate ʻi heʻene taʻefaitōnungá, naʻe toe pē ʻa e kau ʻapositolo ʻe toko 11, pea lolotonga ʻa e ʻaho ʻe 40 mei he toetuʻu ʻa Sīsuú ʻo aʻu ki heʻene hāʻele hake ki hēvaní naʻe teʻeki ai ke ne fakanofo ha tokotaha ko ha fetongi. ʻI ha taimi lolotonga ʻi he ʻaho ʻe 10 ʻi he hāʻele hake ʻa Sīsuú mo e ʻaho ʻo e Penitekosí naʻe vakai ai ki he fiemaʻu pau ke fili ha tokotaha ke ne fetongi ʻa e tuʻunga ʻo Siutasí, ʻo ʻikai koeʻuhi ko ʻene maté, ka, makatuʻunga ʻi heʻene lavaki fulikivanú, ʻo hangē ko ia ʻoku hā ʻi he konga Tohi Tapu naʻe lave ki ai ʻa Pitá. (Ngā. 1:15-22; Saame 69:25; 109:8; fakafehoanaki mo e Fkh. 3:11.) Ko ia, ʻi hono kehé, ʻi hono fakapoongi ʻa e ʻapositolo faitōnunga ko Sēmisí, naʻe ʻikai ʻi ai ha lēkooti ia ki he fiemaʻu ke fakanofo ha tokotaha ke ne fetongi ʻa hono tuʻunga ko e ʻapositoló.—Ngā. 12:2.
ʻOku hā mahino mei he ngaahi lea ʻa Pitá naʻe fai ʻa e tokanga ki he tokotaha te ne fetongi ʻa e tuʻunga ʻo ha ʻapositolo ʻa Sīsū Kalaisi naʻe pau ke ne aʻusia ʻa e ngaahi fiemaʻu pau ʻo e hoko ʻo feohi fakafoʻituitui mo ia, ko ha tokotaha naʻá ne sio tonu ʻi heʻene ngaahi ngāué, ko ʻene ngaahi maná, kae tautautefito ʻi heʻene toetuʻú. ʻI he vakai ki he meʻá ni ʻoku hā mahino ko hono fakanofo ʻo ha ʻapositolo ʻe ʻau ki ha taimi ʻe taʻemalava, tuku kehe pē ʻo kapau ʻe kau mai ʻa e tataki fakaʻotuá ke ne ʻave ki he tokotaha taki taha ʻa e ngaahi fiemaʻu ko ení. Kae kehe, ʻi he taimi ko eni ki muʻa ʻa e Penitekosí, naʻe ʻi ai ha kau tangata naʻa nau aʻusia ʻa e ngaahi fiemaʻu pau ko ení, pea ko e toko ua ai naʻe feʻungamālie ki hono fetongi ʻa e taʻefaitōnunga ko Siutasí. ʻOku ʻikai ha toe veiveiua ʻi hono manatuʻi ʻo e Palōveepi 16:33, naʻe tokolahi naʻe fai ki ai ha lulu, ka naʻe fili ʻa Mataiasi pea hili iá “naʻe lau fakataha ia mo e kau ʻapositolo ʻe toko 11.” (Ngā. 1:23-26) Ko ia tonu naʻe kau ʻi he haʻohaʻonga ʻo e “toko Hongofulu-mā-uá” ʻa ia naʻa nau fakaleleiʻi ʻa e palopalema ʻo fekauʻaki mo e kau ākonga lea faka-Kalisí (Ngā. 6:1, 2), pea ʻoku hā mahino hono fakakau ia ʻe Paula ʻi heʻene lave ki he “toko Hongofulu-mā-uá” ʻi heʻene lea ʻo fekauʻaki mo e toe hā holo ʻa Sīsū hili ʻene toetuʻú ʻi he 1 Kolinitō 15:4-8. Ko ia ai, ʻi he aʻu mai ki he Penitekosí, naʻe ʻi ai ha kau ʻapositolo ʻe toko 12 ko ha fakavaʻe ia ʻe langa ai ʻa ʻIsileli fakalaumālie.
NŌVEMA 19-25
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | NGĀUE 4-5
“Naʻa Nau Hanganaki Lea Loto-Toʻa ʻAki ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá”
(Ngāue 4:5-13) ʻI he ʻaho hono hokó, naʻe fakatahataha ai ʻa honau kau pulé, kau mātuʻá, pea mo e kau sikalaipé ʻi Selusalema, 6 fakataha mo ʻĀnasi ko e ʻeiki taulaʻeikí, Kaiafasi, Sione, ʻĀlekisānita, pea mo e kāinga kotoa ʻo e ʻeiki taulaʻeikí. 7 Naʻa nau fokotuʻu ʻa Pita mo Sione ʻi honau lotolotongá ʻo kamata fakafehuʻi: “ʻI he mafai fē pe ko e hingoa ʻo hai naʻá mo fai ai ʻa e meʻá ni?” 8 Pea ko Pita, ʻi heʻene fonu ʻi he laumālie māʻoniʻoní, naʻá ne pehē ange kiate kinautolu: “ʻA e kau pule ʻo e kakaí pea mo e kau mātuʻá, 9 kapau ʻoku fakaʻeke kimaua ʻi he ʻahó ni ʻo fekauʻaki mo ha ngāue lelei ki ha tangata heke, pea ʻoku mou loto ke ʻilo pe ko hai naʻá ne ʻai ʻa e tangatá ni ʻo saí, 10 tuku ke ʻilo ʻe kimoutolu kotoa pea pehē ki he kakai kotoa ʻo ʻIsilelí, ko e huafa ʻo Sīsū Kalaisi ko e Nāsaletí, ʻa ia naʻa mou tautau ʻi he ʻakaú ka naʻe fokotuʻu hake ʻe he ʻOtuá mei he maté, ʻoku fakafou ʻiate ia ʻa e tuʻu heni ʻa e tangatá ni kuo moʻui lelei ʻi homou haʻohaʻongá. 11 Ko eni ia ‘ʻa e maka naʻe ʻikai fakamahuʻingaʻi ʻe kimoutolu kau tufungá kuo hoko ia ko e maka-tuliki tefitó.’ 12 Pehē foki, ʻoku ʻikai ha fakamoʻui ʻi ha toe taha kehe, he ʻoku ʻikai mo ha toe hingoa ʻi he lalo langí kuo tuku mai ki he haʻohaʻonga ʻo e tangatá ʻa ia kuo pau ke tau maʻu ai ʻa e moʻuí.” 13 Pea ʻi heʻenau sio ko ia ki he lea hangatonu ʻa Pita mo Sioné, mo ʻilo ko e ongo tangata taʻeako mo lāuvale kinauá, naʻa nau fakatumutumu. Pea naʻe kamata ke nau ʻiloʻi naʻá na faʻa ʻia Sīsū.
w08 9/1 15, puha
Mei he Ngaahi Foʻi Lea Naʻe Leaʻakí ki he Ngaahi Konga Tohi Toputapú—Tohi-Nimá mo e Muʻaki Kau Kalisitiané
Naʻe Vale ʻi he Laukongá mo e Tohinimá ʻa e Ongo ʻApositoló?
ʻI he sio ʻa e kau pule mo e kau tangata matuʻotuʻa ʻo Selusalemá “ki he lea hangatonu ʻa Pita mo Sioné, mo ʻilo ko e ongo tangata taʻeako mo lāuvale kinauá, naʻa nau fakatumutumu.” (Ngāue 4:13) Naʻe taʻeako moʻoni, pe vale ʻi he laukongá mo e tohinimá ʻa e ongo ʻapositoló? ʻI he fekauʻaki mo e fakamatalá ni, ʻoku pehē ʻe he The New Interpreter’s Bible: “Ko e ongo foʻi leá ni heʻikai ke toʻo fakafoʻilea ia ʻo hangē ko Pita [mo Sioné] naʻá na taʻeako pea ʻikai lava ke na tohi mo lautohi. ʻOkú na fakahaaʻi mai pē ʻa e faikehekehe loloto ʻi he fakakalasi fakasōsiale ʻi he vahaʻa ʻo e faʻahinga ʻoku faifakamāú mo e kau ʻapositoló.”
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi Ngāué
4:13—Naʻe vale ʻi he laukongá mo e tohinimá pe taʻeako ʻa Pita mo Sione? ʻIkai, naʻe ʻikai ke na pehē. Naʻe ui kinaua ʻokú na “taʻe kolisi mo taʻe maʻu tuʻunga” koeʻuhí he naʻe ʻikai ke na ʻi ha ʻapiako fakalotu fakalāpai.
(Ngāue 4:18-20) ʻI he meʻa ko iá naʻa nau ui kinaua pea nau tuʻutuʻuni ange ke ʻoua ʻaupito te na toe lea pe faiako ʻi he huafa ʻo Sīsuú. 19 Ka ʻi he tali ki aí, naʻe pehē ange ʻe Pita mo Sione kiate kinautolu: “Tatau ai pē pe ʻoku totonu ʻi he vakai ʻa e ʻOtuá ke ma fanongo kiate kimoutolu kae ʻikai ki he ʻOtuá, fai haʻamou fakamaau. 20 Ka kiate kimaua, ʻe ʻikai lava ke tuku ʻema lea ʻo fekauʻaki mo e ngaahi meʻa kuó ma mamata mo fanongo ki aí.”
(Ngāue 4:23-31) ʻI he hili hono tuku ange kinauá, naʻá na ʻalu atu ki hona kakaí ʻo fakamatala ʻa e meʻa naʻe leaʻaki kiate kinaua ʻe he houʻeiki taulaʻeikí mo e kau mātuʻá. 24 ʻI heʻenau fanongo ki he meʻá ni, naʻa nau hiki fakataha hake honau leʻó ki he ʻOtuá ʻo pehē: “ʻEiki Hau, ko koe ʻa e Tokotaha naʻá ke ngaohi ʻa e langí mo e māmaní mo e tahí pea mo e ngaahi meʻa kotoa ʻoku ʻi aí, 25 pea naʻá ke folofola fakafou ʻi he laumālie māʻoniʻoní ʻi he ngutu ʻo ʻemau kui ko Tēvitá, ko hoʻo sevānití: ‘Ko e hā naʻe hoko ai ʻo hohaʻatuʻu ʻa e ngaahi puleʻangá pea fakakaukauloto ʻa e ngaahi kakaí ki he ngaahi meʻa taʻeʻaongá? 26 Naʻe tuʻu mai ʻa e ngaahi tuʻi ʻo e māmaní pea fakatahataha ʻa e kau pulé ke fakafepaki kia Sihova mo ʻene tokotaha paní.’ 27 He ko e moʻoni ko Hēlota mo Ponitō Pailato fakataha mo e kau tangata ʻo e ngaahi puleʻangá pea mo e kakai ʻo ʻIsilelí naʻa nau fakatahataha ʻi he koló ni ʻo fakafepaki ki hoʻo sevāniti tapu ko Sīsuú, ʻa ia naʻá ke paní, 28 ke nau fai ʻa e meʻa naʻe tomuʻa fakapapauʻi ʻe ho toʻukupú pea mo ho finangaló ke hokó. 29 Pea ko eni, Sihova, tokanga ki heʻenau ngaahi fakamanamaná, pea tuku ki hoʻo kau tamaioʻeikí ke nau hanganaki lea loto-toʻa ʻaki ʻa hoʻo folofolá, 30 lolotonga ia hoʻo mafao atu ho toʻukupú ke faifakamoʻui pea ʻi he lolotonga ia ʻa e hoko ʻa e ngaahi mana mo e ngaahi meʻa fakaofo fakafou ʻi he huafa ʻo hoʻo sevāniti tapu ko Sīsuú.” 31 Pea ʻi he hili ʻenau fai ʻa e hū tōtōakí, naʻe ngalulululu ʻa e feituʻu naʻa nau fakatahataha aí, pea naʻe fakafonu kotoa kinautolu ʻaki ʻa e laumālie māʻoniʻoní pea nau lea loto-toʻa ʻaki ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá.
it-1 128 ¶3
ʻApositolo
Ngāue ʻi he Fakatahaʻanga Kalisitiané. Ko hono huaʻi hifo ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá kiate kinautolu ʻi he Penitekosí naʻe fakaivimālohiʻi lahi ai ʻa e kau ʻapositoló. Ko e ʻuluaki vahe ʻe nima ʻo e Ngāue ʻa e Kau ʻApositoló ʻoku fakamoʻoni ki he taʻemanavahē lahi ʻa e kau ʻapositoló mo ʻenau loto-toʻa ʻi hono talaki ʻa e ongoongo lelei pea mo e toetuʻu ʻa Sīsuú neongo ʻa e tuku pōpulá, hahá, mo e fakamanamanaʻaki ʻo e maté mei honau kau pulé. ʻI he lolotonga ʻo e ʻuluaki ngaahi ʻaho hili ʻa e Penitekosí, ko e taki mālohi ʻa e kau ʻapositoló ʻi he malumalu ʻo e mālohi ʻo e laumālie māʻoniʻoní, naʻe iku ia ki he tupulekina fakaofo ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané. (Ngā. 2:41; 4:4) Ko ʻenau ngāue fakafaifekaú naʻe ʻuluaki fakahangataha pē ki Selusalema, pea fakalahi atu leva ki Samēlia, pea ʻi he faai atu ʻa e taimí, ki he kotoa ʻo e māmaní.—Ngā. 5:42; 6:7; 8:5-17, 25; 1:8.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
(Ngāue 4:11) Ko eni ia ‘ʻa e maka naʻe ʻikai fakamahuʻingaʻi ʻe kimoutolu kau tufungá kuo hoko ia ko e maka-tuliki tefitó.’
it-1 514 ¶4
Maka-Tuliki
ʻOku fakahaaʻi ʻe he Saame 118:22 ko e maka naʻe siʻaki ʻe he kau tufungá ʻe hoko “ko e ʻulu ʻo e maka-tulikí” (faka-Hepelū, roʼsh pin·nahʹ). Naʻe toʻo lea ʻa Sīsū peá ne ngāueʻaki ʻa e kikité ni kiate ia tonu ʻi he tuʻunga “ko e maka-tuliki tefitó” (faka-Kalisi, ke·pha·leʹ go·niʹas, ʻulu ʻo e maka tulikí). (Māt. 21:42; Mk. 12:10, 11; Luke 20:17) Hangē pē ko e hā mahino ʻa e maka taupotu taha ki ʻolunga ʻo ha fale, ko ia ko Sīsū Kalaisi ʻa e maka taupotu taha ki ʻolunga ʻo e fakatahaʻanga Kalisitiane ʻo e faʻahinga paní, ʻa ia ʻoku fakatatau ki ha temipale fakalaumālie. Naʻe toe ngāueʻaki ʻe Pita ʻa e Saame 118:22 kia Kalaisi, ʻo fakahaaʻi “ko e maka” ia naʻe siʻaki ʻe he kau tangatá kae fili ʻe he ʻOtuá ke hoko “ko e ʻulu ʻo e maka-tulikí.”—Ngā. 4:8-12; sio foki ki he 1 Pita 2:4-7.
(Ngāue 5:1) Kae kehe, ko ha tangata ko hono hingoá ko ʻAnanaia mo hono uaifí ko Sāfaila, naʻá na fakatau atu ha konga ʻapi.
Naʻe Loi ʻa Pita mo ʻAnanaia—Ko e Hā ʻa e Lēsoni ʻe Lava Ke Tau Akó?
Ko ʻAnanaia mo hono uaifí naʻá na fakatau ha konga ʻapi ke maʻu ha paʻanga ke tokoni ki he kau papitaiso foʻoú. ʻI he ʻomi ʻe ʻAnanaia ʻa e paʻangá ki he kau ʻapositoló, ʻokú ne tala ange ko e kotoa ena ʻo e meʻa naʻe fakataú. Ka ʻoku ʻikai ko ia! ʻOkú ne tauhi maʻana ha konga ʻo e paʻangá! ʻOku ʻai ʻe he ʻOtuá ke ʻilo ʻe Pita ʻa e meʻá ni, ko ia naʻe tala ange ʻe Pita kia ʻAnanaia: “Kuó ke loi, ʻo ʻikai ki he tangatá, ka ki he ʻOtuá.” ʻI he meʻa ko iá, naʻe tō ʻa ʻAnanaia ʻo mate! ʻI he hili mei ai ʻa e houa ʻe tolu nai naʻe hū mai hono uaifí. Naʻe ʻikai ke ne ʻilo ki he meʻa naʻe toki hoko ki hono husepānití, naʻe loi foki mo ia pea tō ʻo mate.
NŌVEMA 26–TĪSEMA 2
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | NGĀUE 6-8
“ʻAhiʻahiʻi ʻa e Fakatahaʻanga Kalisitiane Foʻoú”
(Ngāue 6:1) Pea ʻi he ngaahi ʻaho ko iá ʻi he tupulaki ʻa e tokolahi ʻo e kau ākongá, naʻe kamata ke lāunga ʻa e kau Siu lea faka-Kalisí ʻo fekauʻaki mo e kau Siu lea faka-Hepeluú, koeʻuhi ko hono taʻetokangaʻi ʻenau kau uitoú ʻi he tufa naʻe fai fakaʻahó.
“Kuo Pau Ke Mau Talangofua ki he ʻOtuá ko e Pulé Ia”
17 Naʻe fehangahangai ʻa e fakatahaʻanga foʻoú he taimi ko ʻení mo ha tuʻunga ne natula fakatuʻutāmaki ange ʻa ia naʻá ne fakamanamanaʻi ʻa e fakatahaʻangá mei loto. Ko e hā ʻa e tuʻunga ko iá? Ko e tokolahi ʻo e kau ākonga naʻe papitaisó ko e kau ʻaʻahi mai ki Selusalema pea naʻa nau loto ke nau ako ha meʻa lahi ange ki muʻa ke nau toki foki ki honau feituʻú. Ko e kau ākonga naʻe nofo ʻi Selusalemá naʻa nau fai ha ngaahi foaki loto-lelei fakapaʻanga ke fakalatoʻaki ʻa e fiemaʻu fakameʻakaí mo e ngaahi fiemaʻu kehé. (Ngā. 2:44-46; 4:34-37) ʻI he taimi ko ʻení, naʻe mapuna hake ai ha tuʻunga pelepelengesi. “ʻI he tufa [meʻakai] naʻe fai fakaʻahó,” ko e kau uitou lea faka-Kalisí naʻe “taʻetokangaʻi” kinautolu. (Ngā. 6:1) Kae kehe, ko e kau uitou lea faka-Hepeluú ia naʻe ʻikai ke taʻetokangaʻi kinautolu. ʻOku hā mahino leva ko e palopalemá naʻe kau ki ai ʻa e filifilimānakó. Ko e filifilimānakó ko e taha ia ʻo e ngaahi meʻa ʻokú ne lavangofua ke fakatupunga ʻa e māvahevahé.
(Ngāue 6:2-7) Ko ia naʻe ui mai ʻe he toko Hongofulu-mā-uá ʻa e fuʻu kau ākongá ʻo nau pehē: “ʻOku ʻikai totonu kiate kimautolu ke tuku ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ka mau tufa meʻakai kimautolu ia ki he ngaahi tēpilé. 3 Ko ia ai, fanga tokoua, mou fili maʻamoutolu ha kau tangata ongoongo-lelei ʻe toko fitu mei homou lotolotongá, ʻoku nau fonu ʻi he laumālie mo e poto, koeʻuhi ke mau fakanofo kinautolu ki he meʻa ko eni ʻoku fiemaʻú; 4 ka te mau līʻoa kimautolu ki he lotú pea ki he ngāue fekauʻaki mo e folofolá.” 5 Ko e meʻa naʻa nau leaʻakí naʻe ongo lelei ia ki he fuʻu kakaí kotoa, pea naʻa nau fili ʻa Sitīveni, ko ha tangata naʻe fonu ʻi he tui mo e laumālie māʻoniʻoní, pea pehē kia Filipe, Pōkolo, Naikano, Taimoni, Pāmina, mo Nikolaiasi, ko ha tokotaha ului mei ʻAniteoke. 6 Naʻa nau ʻomai kinautolu ki he kau ʻapositoló, pea ʻi he hili ha lotu, naʻe hilifaki ʻe he kau ʻapositoló honau nimá ʻiate kinautolu. 7 Ko ia naʻe hokohoko atu ai pē ʻa e mafola ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá, pea naʻe mātuʻaki tupulekina ai pē ʻa e tokolahi ʻo e kau ākongá ʻi Selusalema; pea ko ha fuʻu tokolahi ʻo e kau taulaʻeikí naʻa nau hoko ʻo tui.
“Kuo Pau Ke Mau Talangofua ki he ʻOtuá ko e Pulé Ia”
18 Ko e kau ʻapositoló, ʻi heʻenau ngāue ʻi he tuʻunga ko e kulupu pule ia ʻo e fakatahaʻanga ko ʻeni naʻe tupulakí, naʻa nau ʻiloʻi ʻe taʻefakapotopoto kiate kinautolu ‘ke tuku ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ka nau tufa meʻakai kinautolu.’ (Ngā. 6:2) Ke fakaleleiʻi ʻa e ngaahi meʻa ko ia ne hokó, naʻa nau fakahinohino ai ki he kau ākongá ke nau kumi mai ha kau tangata ʻe toko fitu “ʻoku nau fonu ʻi he laumālie mo e poto” ʻa ia ʻe lava ke fakanofo ʻe he kau ʻapositoló ke nau tokangaʻi ʻa e ‘ngāue ko eni naʻe fiemaʻú.’ (Ngā. 6:3) Naʻe fiemaʻu ha kau tangata taau koeʻuhí ko e ngāué ʻoku ngalingali naʻe ʻikai ngata pē ʻi he kau ki ai ʻa hono ʻoatu ʻo e meʻakaí ka naʻe toe kau foki ki ai mo hono tokangaʻi ʻo e paʻangá, ko hono fakatau mai ʻa e ngaahi fiemaʻú, pea mo hono tauhi fakalelei ʻa e ngaahi lēkōtí. Ko e kau tangata naʻe filí naʻa nau hingoa faka-Kalisi kotoa, ʻa ia naʻá ne ʻai nai ai ke ala tali lahi ange kinautolu ʻe he kau uitou ko ia naʻe mamahí. Hili ʻa e fakakaukau fakataha mo e lotu ʻo fekauʻaki mo e ngaahi fakaongoongolelei naʻe fai maí, naʻe fakanofo leva ʻe he kau ʻapositoló ʻa e kau tangata ʻe toko fitú ke nau tokangaʻi ʻa e ‘ngāue ko eni naʻe fiemaʻú.’
(Ngāue 7:58–8:1) ʻI he hili hono lī ia ki tuʻa mei he koló, naʻa nau kamata tolomakaʻi ia. Naʻe laku hifo ʻe he kau fakamoʻoni loí honau ngaahi kofu tuʻá ki he veʻe vaʻe ʻo ha talavou naʻe ui ko Saula. 59 ʻI heʻenau tolomakaʻi ʻa Sitīvení, naʻá ne fai ʻa e tautapa ko ení: “ʻEiki Sīsū, maʻu atu hoku laumālié.” 60 Pea ʻi heʻene tūʻulutui hifó, naʻá ne kalanga leʻo-lahi: “Sihova, ʻoua naʻa tukuakiʻi ʻa e angahalá ni kiate kinautolu.” Pea ʻi he hili hono leaʻaki ení, naʻá ne mohe leva ʻi he maté.
8 Ko Saula, ʻi heʻene tafaʻakí, naʻá ne loto-lelei ki hono fakapoongi iá.
ʻI he ʻaho ko iá naʻe malanga hake ha fuʻu fakatanga ki he fakatahaʻanga naʻe ʻi Selusalemá; naʻe movete atu ʻa e faʻahinga kotoa ʻi he kotoa ʻo e ngaahi feituʻu ʻo Siutea mo Samēliá tuku kehe pē ʻa e kau ʻapositoló.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
(Ngāue 6:15) Pea ʻi he sio fakamamaʻu kiate ia ʻa kinautolu kotoa naʻe tangutu ʻi he Sanetalimí, naʻa nau mamata ki hono fofongá naʻe hangē ko e fofonga ʻo ha ʻāngeló.
Sitīveni—“Fonu ʻi he Hōifua Fakaʻotuá mo e Mālohí”
2 ʻOku ʻi ai ʻa e meʻa fakaofo fekauʻaki mo e fofonga ʻo Sitīvení ʻi he mōmeniti ko ʻení. ʻOku sio fakamamaʻu atu ʻa e kau fakamāú kiate ia ʻo nau sio ko hono fofongá ʻoku “hangē ko e fofonga ʻo ha ʻāngeló.” (Ngā. 6:15) Ko e kau ʻāngeló ʻoku nau ʻave ʻa e ngaahi pōpoaki meia Sihova ko e ʻOtuá pea ʻoku nau maʻu ai ʻa e ʻuhinga ke nau taʻemanavahē, nonga, mo melino. Pea ʻoku pehē pē mo Sitīveni—naʻa mo e kau fakamaau ko ia ʻoku nau fonu he tāufehiʻá ʻoku lava ke nau sio ki he meʻa ko iá. ʻE lava fēfē ke ne mātuʻaki nonga pē ia?
(Ngāue 8:26-30) Kae kehe, naʻe lea ʻa e ʻāngelo ʻa Sihová kia Filipe ʻo pehē: “Tuʻu hake ʻo ʻalu ki he tongá ki he hala ʻoku ʻalu hifo mei Selusalema ki Kesá.” (Ko ha hala toafa eni.) 27 Ko ia naʻá ne tuʻu hake ʻo ne ʻalu, pea vakai, ko ha ʻiunoke ʻItiopea, ko ha tangata maʻu mafai ʻi he malumalu ʻo Kanetake, ko e kuini ʻo e kau ʻItiopeá, pea naʻá ne pule ki he koloa kotoa ʻa e kuiní. Kuó ne ʻalu ki Selusalema ke lotu, 28 pea naʻá ne foki ʻokú ne tangutu ʻi heʻene salioté ʻo lau leʻo-lahi ʻa e tohi ʻa e palōfita ko ʻAiseá. 29 Ko ia naʻe pehē ʻe he laumālié kia Filipe: “ʻAlu atu ʻo fakaofiofi ki he saliote ko ení.” 30 Naʻe lele atu ʻa Filipe ʻi he tafaʻakí ʻo ne fanongo ki heʻene lau leʻo-lahi ʻa e tohi ʻa ʻAisea ko e palōfitá, pea naʻá ne pehē: “ʻOkú ke ʻiloʻi moʻoni ʻa e meʻa ʻokú ke laú?”
Talaki “ʻa e Ongoongo Lelei ʻo Fekauʻaki mo Sīsuú”
16 Ko e kau Kalisitiane ʻi he ʻaho ní ʻoku nau maʻu ʻa e monū ʻo e kau ʻi he ngāue hangē ko ia naʻe fai ʻe Filipé. ʻOku faʻa malava ke nau ʻoatu ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá ki he faʻahinga ʻoku nau fetaulaki ʻi he ngaahi tuʻunga ʻikai anga-mahení, ʻo hangē ko e taimi fefonongaʻakí. ʻI he ngaahi tuʻunga lahi, ʻoku hā mai ko ʻenau fetaulaki ko ia mo ha tokotaha tāutaha loto-totonú ʻoku ʻikai ko ha meʻa pē naʻe hokonoa. ʻOku totonu ke ʻamanekina ʻe hoko eni, he ʻoku fakamahino mai ʻe he Tohi Tapú ʻoku tataki ʻe he kau ʻāngeló ʻa e ngāue fakamalangá koeʻuhí ke aʻu ʻa e pōpoakí ki he “puleʻanga mo e matakali mo e lea mo e kakai kotoa pē.” (Fkh. 14:6) Ko e tataki fakaeʻāngelo ʻi he ngāue fakamalangá ko e meʻa tofu pē ia naʻe tomuʻa tala ʻe Sīsuú. ʻI heʻene talanoa fakatātā ʻo fekauʻaki mo e uité mo e teá, naʻe pehē ai ʻe Sīsū ʻi he lolotonga ʻa e taimi utu-taʻú—ʻa e fakaʻosiʻosi ʻo e fokotuʻutuʻu lolotongá—“ko e kau tuʻusí ko e kau ʻāngelo.” Naʻá ne tānaki mai ko e ngaahi meʻamoʻui laumālie ko ení te nau “tānaki mei hono puleʻangá ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku fakatupu tūkiá pea mo e kakai ʻoku nau maumau-laó.” (Māt. 13:37-41) ʻI he taimi tatau pē, ʻe fakatahatahaʻi ʻe he kau ʻāngeló ʻa e ngaahi ʻea fakahēvani ʻo e Puleʻangá ki he kahaʻú—pea ki mui ai “ko ha fuʻu kakai lahi” ʻo e “fanga sipi kehe”—ʻa ia ʻoku finangalo ʻa Sihova ke ne tohoakiʻi mai ki heʻene kautahá.—Fkh. 7:9; Sione 6:44, 65; 10:16.