-
“Nofo Melino Pe Mo E Kakai Kotoa Pe”Ko e Taua Leʻo—2009 | ʻOkatopa 15
-
-
Ikunaʻi ʻa e Koví ʻAki ʻa e Leleí
13, 14. (a) Ko e hā ʻoku ʻikai ai te tau ʻohovale ʻi heʻetau fetaulaki mo e fakafepakí? (e) ʻE lava fēfē ke tau tāpuakiʻi ʻa e faʻahinga ʻoku nau fakatangaʻi kitautolú?
13 Lau ʻa e Loma 12:14, 21. ʻI he falala kakato ʻe fakahoko ʻe Sihova ʻa ʻene ngaahi taumuʻá, ʻe lava ke tau fakahangataha ʻi he tuʻunga lelei ʻa e kotoa ʻo ʻetau ngaahi feingá ki he ngāue kuó ne ʻomai ke tau faí—ko hono malangaʻi ʻi he “mamani katoa” ʻa e ‘ongoongolelei ʻo e puleʻangá.’ (Mt. 24:14) ʻOku tau ʻiloʻi ko e ngāue faka-Kalisitiane ko ení ʻe langaʻi ai ʻa e ʻita ʻa hotau ngaahi filí, he naʻe fakatokanga mai ʻa Sīsū: “Te mou fehiʻanekina ʻe he ngāhi kakai kehekehe, ko e meʻa ʻi he hingoa oʻoku.” (Mt. 24:9) Ko ia ai, ʻoku ʻikai ke tau ʻohovale pe loto-siʻi ʻi he taimi ʻoku tau fetaulaki ai mo e fakafepakí. Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Pitá: “Siʻi ʻofaʻanga, ʻoua te mou ofo ʻi he vela kuo hoko kiate kimoutolu moʻomou ʻahiʻahiʻi, ʻo hange ko ha meʻa foʻou ia kuo hoko noa atu: kaekehe ke mou fiefia, ʻo fakatatau ki hoʻomou kau ʻi he ngaahi mamahi ʻa Kalaisi.”—1 Pita 4:12, 13.
-
-
“Nofo Melino Pe Mo E Kakai Kotoa Pe”Ko e Taua Leʻo—2009 | ʻOkatopa 15
-
-
15. Ko e hā ʻa e founga lelei taha ke ikunaʻi ai ʻa e koví ʻaki ʻa e leleí?
15 Fakatatau ki ai, ko ha Kalisitiane moʻoni ʻoku tokanga ia ki he veesi fakaʻosi ʻo e Loma vahe 12: “ʻOua naʻa tuku ke ikuna koe ʻe he kovi, ka ke ikuna ʻa e kovi ʻaki ʻa e lelei.” Ko e tupuʻanga ʻo e kovi kotoa pē ko Sētane ko e Tēvoló. (Sione 8:44; 1 Sione 5:19) ʻI he meʻa fakahā naʻe ʻoange ki he ʻapositolo ko Sioné, naʻe fakaeʻa ai ʻe Sīsū ko hono fanga tokoua paní kuo nau “ikuna [ʻa Sētane] ko e meʻa ʻi he taʻataʻa ʻo e Lami, mo e lea ʻo e fakamoʻoni naʻa nau fai.” (Fkh. 12:11) ʻOku fakahaaʻi ʻi he meʻá ni ko e founga lelei taha ke ikunaʻi ai ʻa Sētane mo e tākiekina kovi ʻokú ne ngāueʻaki ki he fokotuʻutuʻu lolotongá ko e failelei ʻi heʻetau ngāue fakamoʻoní, ʻi hono malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá.
-