Hanganaki Fakahāhā ʻa e ʻOfá—ʻOku Langa Hake Ia
“Ko e ʻofá ʻoku langa hake.”—1 KOL. 8:1.
1. Ko e hā ʻa e kaveinga mahuʻinga naʻe lāulea ki ai ʻa Sīsū ʻi he pō fakaʻosi mo ʻene kau ākongá?
ʻI HE pō fakaʻosi ʻo Sīsū mo ʻene kau ākongá ki muʻa ke ne pekiá, naʻá ne lave meimei tuʻo 30 ai ki he ʻofá. Naʻá ne tala ki heʻene kau ākongá ʻoku totonu ke nau “feʻofaʻaki.” (Sione 15:12, 17) ʻE mātuʻaki makehe ʻenau ʻofá ʻo fakatokangaʻi ʻe he niʻihi kehé pea ʻiloʻi ko e kau muimui moʻoni kinautolu ʻo Kalaisi. (Sione 13:34, 35) Ko e ʻofa naʻe talanoa ki ai ʻa Sīsuú ʻoku ʻikai ko ha foʻi fakakaukau pē; ko ha ʻulungaanga mālohi mo feilaulauʻi-kita ia. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻOku ʻikai ha taha kuó ne maʻu ha ʻofa ʻoku lahi ange ʻi he meʻá ni, ke tuku atu ʻe ha taha ʻene moʻuí maʻa hono ngaahi kaumeʻá. Ko hoku ngaahi kaumeʻa kimoutolu kapau ʻoku mou fai ʻa e meʻa ʻoku ou tuʻutuʻuni atu kiate kimoutolú.”—Sione 15:13, 14.
2. (a) Ko e hā ʻoku ʻiloa ai ʻa e kau sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻaho ní? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi te tau tali ʻi he kupu ko ení?
2 ʻOku ʻiloa ʻa e kau sevāniti ʻa Sihova ʻi he ʻaho ní ʻi heʻenau ʻofa feilaulauʻi-kita mo e fāʻūtaha mālohi moʻoní. (1 Sio. 3:10, 11) ʻOku ʻikai mahuʻinga pe ko e hā ʻa e fonua pe matakali ʻoku tau kau ki aí, lea ʻoku tau leaʻakí, feituʻu ʻoku tau haʻu mei aí, pe ko e anga ʻo hono ʻohake kitautolú. ʻOku feʻofaʻaki moʻoni ʻa e kau sevāniti ʻa Sihova takatakai ʻi he māmaní. Ko e hā ʻoku mātuʻaki fiemaʻu ai ʻi he ʻahó ni ʻa e ʻofá? ʻOku anga-fēfē hono langa hake kitautolu ʻe Sihova mo Sīsū ʻaki ʻa e ʻofá? Pea ʻe lava fēfē ke tau fakahāhā ʻa e ʻofa ko ení ke fakafiemālieʻi mo fakaivimālohiʻi ʻaki ʻa e niʻihi kehé?—1 Kol. 8:1.
KO E HĀ ʻOKU MĀTUʻAKI FIEMAʻU AI ʻA E ʻOFÁ ʻI HE TAIMI NÍ?
3. ʻOku uesia fēfē ʻa e kakaí ʻi he “ngaahi taimi fakalilifu” ko ení?
3 ʻOku tau moʻui ʻi he “ngaahi taimi fakalilifu,” pea ko e moʻuí “ʻoku fonu ia ʻi he faingataʻa mo e mamahi.” (2 Tīm. 3:1-5; Saame 90:10) ʻOku faingataʻaʻia lahi ʻa e kakai tokolahi ʻo nau ongoʻi ʻo hangē ka nau ka foʻí. Ko e kakai ʻe toko 800,000 tupu ʻoku nau taonakita ʻi he taʻu kotoa pē, ko e toko taha ʻi he sekoni ʻe 40 kotoa pē. Ko e meʻa fakamamahí, naʻa mo e niʻihi hotau fanga tokouá kuo nau hokosia ʻa e ngaahi ongoʻi ko ení pea kuo nau toʻo ʻenau moʻuí.
4. Ko hai ʻa e faʻahinga ʻi he Tohi Tapú naʻa nau ongoʻi ʻi ha taimi ʻoku nau fie mate?
4 ʻI he taimi ʻo e Tohi Tapú, naʻe ongoʻi kovi ʻaupito ai ʻa e niʻihi ʻo e kau sevāniti faitōnunga ʻa e ʻOtuá koeʻuhi ko ʻenau ngaahi palopalemá ʻo nau loto ke nau mate. Ko e fakatātaá, naʻe tofanga ʻa Siope ʻi ha langa lahi ʻo ne pehē ai: “ʻOku ou fehiʻa ʻi heʻeku moʻuí; ʻoku ʻikai te u loto ke u kei moʻui atu.” (Siope 7:16; 14:13) Naʻe ongoʻi mātuʻaki mamahi ʻa Siona ʻo ne pehē: “Ko eni, ʻe Sihova, toʻo ange ā muʻa ʻeku moʻuí, he ʻoku lelei ange kiate au ke u mate ʻi haʻaku moʻui.” (Siona 4:3) Ko e palōfita ko ʻIlaisiaá naʻá ne ongoʻi mātuʻaki siva ʻene ʻamanakí ʻo ne pehē: “Kuo feʻunga! Pea ko eni, ʻe Sihova, toʻo ā ʻeku moʻuí.” (1 Tuʻi 19:4) Ka naʻe ʻofa ʻa Sihova ʻi he kau sevāniti mateaki ko ení peá ne loto ke nau moʻui. Naʻe ʻikai te ne fakahalaiaʻi ʻa e anga ʻo ʻenau ongoʻí. ʻI hono kehé, naʻá ne tokoniʻi kinautolu ke toe maʻu ʻenau holi ke moʻuí koeʻuhi ke lava ʻo hokohoko atu ʻenau tauhi faitōnunga kiate iá.
5. Ko e hā ʻoku fiemaʻu moʻoni ai ʻe hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻa ʻetau ʻofá ʻi he taimi ní?
5 ʻI he ʻahó ni, ʻoku fekuki ai ʻa hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine tokolahi mo e ngaahi tuʻunga fakalotomafasia pea ʻoku nau fiemaʻu ʻetau ʻofá. Kuo pau ke kātakiʻi ʻe he niʻihi ʻa hono ngaohikoviʻi pe lauʻi ʻi heʻenau ngāueʻangá. Pe ʻoku nau ongosia koeʻuhi ko ʻenau ngāue ʻi ha ngaahi houa lahi pe maʻu ha ngaahi ngāue mātuʻaki fakalotomafasia. Lolotonga ia ʻoku maʻu ʻe he niʻihi ha ngaahi palopalema fakafāmili mafatukituki. Mahalo pē ʻoku nau mali mo ha taha ʻoku ʻikai ke tauhi kia Sihova pea ʻokú ne fakaangaʻi maʻu pē kinautolu. Koeʻuhi ko e ngaahi meʻá ni mo e ngaahi tenge kehe, ʻoku ongoʻi ai ʻe he tokolahi ʻoku ʻikai ke toe hanau ivi pea aʻu nai ʻo kamata ke nau veiveiua pe ʻoku kei ʻi ai hanau mahuʻinga. Ko hai ʻe lava ke tokoni kiate kinautolú?
FAKAIVIMĀLOHIʻI KITAUTOLU ʻE HE ʻOFA ʻA SIHOVÁ
6. ʻOku fakaivimālohiʻi fēfē ʻe he ʻofa ʻa Sihová ʻa ʻene kau sevānití?
6 ʻOku fakapapauʻi ʻe Sihova ki heʻene kau sevānití ʻokú ne ʻofa ʻiate kinautolu he taimí ni pea te ne ʻofa ʻiate kinautolu ʻo taʻengata. Sioloto atu ki he anga ʻo e ongoʻi ʻa e kau ʻIsilelí ʻi hono tala ange ʻe Sihova: “Naʻá ke hoko ʻo mahuʻinga kiate au, naʻe fakalāngilangiʻi koe, pea kuó u ʻofa ʻiate koe,” pea “ʻOua naʻá ke ilifia, he ʻoku ou ʻiate koe”! (ʻAi. 43:4, 5) ʻOku tau ʻiloʻi ko kitautolu taki taha ʻoku tau mahuʻinga kia Sihova.a (Sio ki he fakamatala ʻi lalo.) ʻOku talaʻofa ʻa e Tohi Tapú: “Ko ha Tokotaha mālohi ia, te ne faifakahaofi. Te ne hākahaka ʻiate koe ʻi he fiefia lahi.”—Sēf. 3:16, 17.
7. ʻOku anga-fēfē ʻa e hangē ʻa e ʻofa ʻa Sihová ko e ʻofa ʻa ha faʻē toutama? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)
7 ʻOku talaʻofa ʻa Sihova te ne fakaivimālohiʻi mo fakafiemālieʻi ʻa hono kakaí tatau ai pē pe ko e hā ʻenau ngaahi palopalemá. Naʻá ne pehē: “Te mou huhu pea ʻe fua kimoutolu, pea ʻe lulululu kimoutolu ʻi he funga tuí. Hangē ha faʻē ʻokú ne fakafiemālieʻi ʻa ʻene tamá, ʻe pehē ʻa ʻeku hanganaki fakafiemālieʻi kimoutolú.” (ʻAi. 66:12, 13) Fakakaukau atu ki he ongoʻi malu ʻa ha pēpē ʻi hono fua ia ʻe heʻene faʻeé pe vaʻinga mo iá! ʻOku ʻofa lahi ʻa Sihova ʻiate koe pea ʻokú ne loto ke ke ongoʻi malu. ʻOua ʻaupito naʻá ke veiveiua ʻokú ke mātuʻaki mahuʻinga kia Sihova.—Sel. 31:3.
8, 9. ʻOku lava fēfē ke fakaivimālohiʻi kitautolu ʻe he ʻofa ʻa Sīsuú?
8 Ko e toe ʻuhinga eni ʻoku tau ʻiloʻi ai ʻoku ʻofa ʻa Sihova ʻiate kitautolú: “Naʻe ʻofa lahi ʻaupito ʻa e ʻOtuá ki he māmaní ʻo ne foaki ai hono ʻAlo tofu-pē-taha-ne-fakatupú, koeʻuhi ko e tokotaha kotoa pē ʻokú ne ngāueʻi ʻa e tui kiate iá ke ʻoua naʻa ʻauha ka ne maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.” (Sione 3:16) Ko e feilaulau ʻa Sīsuú ʻoku fakamoʻoniʻi ai ʻokú ne ʻofa foki mo ia ʻiate kitautolu, pea ʻoku fakaivimālohiʻi kitautolu ʻe he ʻofa ko ení. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú naʻa mo e “mamahí pe faingataʻaʻiá” heʻikai lava ke ne “fakamavaheʻi kitautolu mei he ʻofa ʻa e Kalaisí.”—Loma 8:35, 38, 39.
9 ʻOku tau maʻu ʻi he taimi ʻe niʻihi ha ngaahi palopalema ʻokú ne fakavaivaiʻi fakaesino pe fakaeongo kitautolu pe toʻo ʻetau fiefia ʻi he tauhi kia Sihová. Ka ko e manatuʻi ʻa e lahi ʻo e ʻofa ʻa Kalaisi ʻiate kitautolú ʻoku lava ke ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e mālohi ke tau kātaki. (Lau ʻa e 2 Kolinitō 5:14, 15.) Ko e ʻofa ʻa Sīsuú ʻokú ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e holi ke hokohoko atu ʻetau moʻui mo e tauhi kia Sihová. ʻE lava ke tokoniʻi ai kitautolu ke ʻoua te tau foʻi, neongo kapau ʻoku tau faingataʻaʻia ʻi ha ngaahi fakatamaki, fakatanga, siva ʻa e ʻamanakí, pe loto-moʻua.
FIEMAʻU ʻE HOTAU FANGA TOKOUÁ ʻETAU ʻOFÁ
ʻE lava ke fakaueʻiloto kiate koe ʻa hono ako ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú (Sio ki he palakalafi 10, 11)
10, 11. Ko hai ʻoku ʻaʻana ʻa e fatongia ke langa hake ʻa e fanga tokoua loto-siʻí? Fakamatalaʻi.
10 ʻOku toe ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e fakatahaʻangá ke langa hake ai kitautolu ʻaki ʻene ʻofá. ʻI heʻetau ʻofa ʻi hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné, ʻoku tau fakamoʻoniʻi ai ʻetau ʻofa kia Sihová. ʻOku tau fai ʻa e meʻa kotoa ʻoku tau malavá ke tokoniʻi hotau fanga tokouá ke nau ʻilo ʻoku nau mahuʻinga pea ʻoku ʻofa ʻa Sihova ʻiate kinautolu. (1 Sio. 4:19-21) Naʻe tohi ʻa e ʻapositolo ko Paulá: “Mou hanganaki fefakalototoʻaʻaki mo felangahakeʻaki, ʻo hangē tofu pē ko ia ʻoku mou lolotonga faí.” (1 Tes. 5:11) ʻOku ʻikai ko e kau mātuʻá pē ʻoku lava ke nau fai ení. Ko kitautolu taki taha ʻoku lava ke tau faʻifaʻitaki kia Sihova mo Sīsū ʻaki hono fakafiemālieʻi ʻa hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné.—Lau ʻa e Loma 15:1, 2.
11 Ko e niʻihi ʻi he fakatahaʻangá ʻoku nau tofanga ʻi he loto-mafasia pe loto-moʻua lahí ʻe fiemaʻu nai kiate kinautolu ha tokoni fakapalōfesinale mo ha faitoʻo. (Luke 5:31) Ko e kau mātuʻá mo e niʻihi kehe ʻi he fakatahaʻangá ʻoku nau ʻiloʻi neongo ʻoku ʻikai ko ha kau toketā kinautolu kuo akoʻi, ko e tokoni mo e fakafiemālie ʻoku lava ke nau ʻoatú ʻoku mahuʻinga ʻaupito. Ko e faʻahinga kotoa ʻi he fakatahaʻangá ʻoku lava ke nau “lea fakanonga ki he faʻahinga ʻoku loto-mafasiá, poupou ki he kau vaivaí, mou kātaki ʻi he feangainga mo e tokotaha kotoa.” (1 Tes. 5:14) ʻOku tau loto ke feinga ke mahinoʻi ʻa e anga ʻo e ongoʻi ʻa hotau fanga tokouá. ʻOku fiemaʻu ke tau anga-kātaki kiate kinautolu pea lea ʻi he founga ʻe fakafiemālieʻi ai kinautolu ʻi heʻenau loto-siʻí. ʻOkú ke feinga ke fakaivimālohiʻi ʻa e niʻihi kehé? Ko e hā ʻe lava ke ke fai ke ke hoko ai ko ha tokotaha fakafiemālie mo fakalototoʻa lahi ange?
12. ʻOmai ha fakatātā ʻo ha tokotaha naʻe fakalototoʻaʻi ʻe he ʻofa ʻi heʻene fakatahaʻangá.
12 ʻOku pehē ʻe ha tuofefine ʻi ʻIulope: “ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku ou fakakaukau taonakita ai, ka ʻoku ou maʻu ha fokotuʻutuʻu ʻo e tokoni lelei. Ko e fakatahaʻanga ʻoku ou kau ki aí kuó ne fakahaofi ʻeku moʻuí. Ko e fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻoku nau mātuʻaki fakalototoʻa mo ʻofa maʻu pē. Neongo ko ha tokosiʻi pē ʻoku nau ʻiloʻi ʻoku ou tofanga ʻi he loto-mafasiá, ʻoku ʻi ai maʻu pē ʻa e fakatahaʻangá ke tokoniʻi au. Ko e ongo meʻa mali ʻe taha ʻokú na hangē haʻaku ongo mātuʻa fakalaumālié. ʻOkú na tokangaʻi lelei au, pea ʻokú na ʻi ai houa ʻe 24 ʻi he ʻaho ke tokoniʻi au.” Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai lava ke tokoni lahi tatau mo kinaua ʻa e tokotaha kotoa. Ka ko kitautolu kotoa ʻe lava ke tau fai ha meʻa lahi ke tokoni ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné.b (Sio ki he fakamatala ʻi lalo.)
FOUNGA KE LANGA HAKE ʻA E NIʻIHI KEHÉ ʻAKI ʻA E ʻOFÁ
13. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ke tau fai ke fakafiemālieʻi ʻa e niʻihi kehé?
13 Hoko ko ha tokotaha fanongo lelei. (Sēm. 1:19) ʻOku tau fakahāhā ʻa e ʻofá ʻi heʻetau fanongo fakataha mo e kaungāongoʻí. ʻEke ha ngaahi fehuʻi anga-ʻofa ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke ke mahinoʻi ʻa e anga ʻo e ongoʻi ho tokouá. Te ne ʻiloʻi ʻokú ke tokanga moʻoni ange, mei he meʻa ʻoku hā atu ʻi ho matá. Lolotonga ʻene talanoá, anga-kātaki pea tuku ke ne fakamatala ʻo ʻikai fakahohaʻasi ia. ʻI he hoko ko ha tokotaha fanongo leleí, ʻe lava ke ke mahinoʻi lelei ange ia pea ʻe lava ke tokoniʻi ai ia ke ne falala kiate koe. ʻE faingofua ange leva ke ne fanongo ki he meʻa ʻokú ke leaʻakí ʻi hoʻo feinga ke tokoniʻi iá. ʻI hoʻo tokanga moʻoni ki he niʻihi kehé, ʻe lava ke ke hoko ai ʻo mātuʻaki fakafiemālie kiate kinautolu.
14. Ko e hā kuo pau ai ke ʻoua te tau fakaangá?
14 ʻOua ʻe fakaanga. Ko ha tokotaha loto-mafasia ʻe toe ongoʻi kovi ange kapau ʻokú ne fakakaukau ʻoku tau fakaangaʻi ia. ʻE mātuʻaki faingataʻa leva ai ke tau tokoni kiate ia. “Ko e lea taʻefakakaukaú ʻoku hangē ia ko hano hokohokaʻi ʻe ha heletaá, ka ko e ʻelelo ʻo e potó ko ha faitoʻo.” (Pal. 12:18) Neongo heʻikai ʻaupito ke tau fakatupunga ha maumau ʻosi fakakaukauʻi ki ha tokotaha loto-mafasia ʻi heʻetau leá, ʻe kei lava pē ke tau fakatupunga ha mamahi lahi ʻi heʻetau lea taʻefakakaukaú. Ke fakafiemālieʻi hotau tokouá, kuo pau ke tau ʻai ke ne ongoʻi tuipau ʻoku tau feinga moʻoni ke mahinoʻi ʻa hono tuʻungá.—Māt. 7:12.
15. Ko e hā ʻa e ongo meʻangāue mahuʻinga ʻe lava ke tau ngāueʻaki ke fakafiemālieʻi ʻa e niʻihi kehé?
15 Ngāueʻaki ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá ke fakafiemālieʻi ʻa e niʻihi kehé. (Lau ʻa e Loma 15:4, 5.) Ko e haʻu ʻa e Tohi Tapú mei he “ʻOtuá ʻa ia ʻokú ne ʻomai ʻa e kātakí mo e fakafiemālié,” ko ia ʻoku ʻikai fakaʻohovale ʻa ʻetau maʻu ʻa e fakafiemālie lahi ʻi heʻene folofolá. ʻOku tau toe maʻu foki ʻa e Watch Tower Publications Index mo e Tataki Fakaefekumi Maʻá e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ko hono ngāueʻaki ʻa e ongo meʻangāué ni, ʻe lava ke tau maʻu ai ʻa e ngaahi konga Tohi Tapu mo e ʻū tohi ʻe lava ke tau ngāueʻaki ke fakafiemālieʻi mo fakalototoʻaʻi hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné.
16. Ko e hā ʻa e ongo ʻulungaanga te na tokoniʻi kitautolu ke fakalototoʻaʻi ha taha ʻoku loto-mafasia?
16 Hoko ʻo manavaʻofa mo anga-fakaalaala. Ko Sihova ʻa e “Tamai ʻo e manavaʻofá pea mo e ʻOtua ʻo e fakafiemālie kotoa pē,” pea ʻokú ne “manavaʻofa kaungāongoʻi” ki heʻene kau sevānití. (Lau ʻa e 2 Kolinitō 1:3-6; Luke 1:78; Loma 15:13) Naʻe fokotuʻu ʻe Paula ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻi he meʻá ni koeʻuhí naʻá ne faʻifaʻitaki kia Sihova. Naʻá ne tohi: “Naʻa mau anga-fakaalaala ʻi homou lotolotongá, ʻo hangē ko hono tokangaʻi manavaʻofa ʻe ha faʻē toutama ʻa ʻene fānaú tonu. Ko ia ʻi hono maʻu ʻa e manavaʻofa loloto kiate kimoutolú, naʻa mau fakapapauʻi ai ke ʻoatu kiate kimoutolu, ʻo ʻikai ngata pē ʻi he ongoongo lelei ʻa e ʻOtuá kae toe pehē foki mo kimautolu tonu, koeʻuhí naʻa mou hoko ko e faʻahinga mātuʻaki ʻofeina kiate kimautolu.” (1 Tes. 2:7, 8) ʻI heʻetau manavaʻofa ʻo hangē ko Sihová, te tau ʻoatu nai ai ʻa e fakafiemālie ʻoku lotu ʻa hotau fanga tokouá ʻo kolé!
17. Ko e hā ʻa e vakai totonu ki hotau fanga tokouá ʻe tokoni ke tau fakalototoʻaʻi ai kinautolú?
17 ʻOua ʻe ʻamanekina ʻa e haohaoá mei ho fanga tokouá. Maʻu ha vakai totonu. Kapau ʻokú ke ʻamanekina ʻa e haohaoá mei ho fanga tokouá, ʻe siva hoʻo ʻamanakí. (Tml. 7:21, 22) Manatuʻi ko Sihová ʻokú ne ʻiloʻi ʻa e meʻa totonu ke ʻamanekina meiate kitautolú. Ko ia ʻoku fiemaʻu ke tau fekātakiʻaki. (ʻEf. 4:2, 32) ʻOku ʻikai ʻaupito te tau loto ke ʻai ke ongoʻi ʻe hotau fanga tokouá ʻoku ʻikai feʻunga ʻa e meʻa ʻoku nau faí pe fakahoa kinautolu ki he niʻihi kehé. ʻI hono kehé, ʻoku tau fakalototoʻaʻi kinautolu pea fakahaaʻi ʻa e ngaahi meʻa lelei ʻoku nau faí. ʻE lava ke tokoniʻi kinautolu ʻe he meʻá ni ke nau fiefia ʻi heʻenau tauhi kia Sihová.—Kal. 6:4.
18. Ko e hā ʻoku tau loto ai ke langa hake ʻa e niʻihi kehé ʻi he ʻofá?
18 Ko e tokotaha kotoa ʻi he kau sevāniti ʻa Sihová ʻoku mahuʻinga kiate ia mo Sīsū. (Kal. 2:20) ʻOku tau ʻofa lahi ʻi hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné, ko ia kuo pau ke tau fakafeangai ʻi he manavaʻofa kiate kinautolu. ʻOku tau “tuli ki he ngaahi meʻa ʻoku fakatupu melinó pea mo e ngaahi meʻa ʻoku fai ai ʻa e felangahakeʻakí.” (Loma 14:19) He fakatuʻamelie moʻoni ē ko kitautolu ki he moʻui ʻi Palataisí, ʻa ia ʻe ʻikai ha ʻuhinga ke hoko ai ha taha ʻo loto-siʻi! Heʻikai ke toe ʻi ai ha puke pea heʻikai ke toe ʻi ai ha tau. Heʻikai ke toe mate ʻa e kakaí ʻi he angahala tukufakaholó, pea heʻikai ke toe ʻi ai ha fakatanga, ngaahi palopalema fakafāmili, pe siva ʻa e ʻamanakí ʻi he moʻuí. ʻI he ʻosi ʻa e taʻu ʻe taha afé, ʻe haohaoa ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. Ko e faʻahinga te nau faitōnunga ai pē ʻi he ʻahiʻahi fakaʻosí ʻe ohi kinautolu ʻe Sihova ko hono ngaahi foha ʻi he māmaní pea te nau maʻu “ʻa e tauʻatāina lāngilangiʻia ʻa e fānau ʻa e ʻOtuá.” (Loma 8:21) Ko ia fakatauange ke tau fakahāhā kotoa ʻa e ʻofa ʻoku langa haké pea fetokoniʻaki ke tau hao atu ki he māmani foʻou fisifisimuʻa ʻa e ʻOtuá.
a Sio ki he vahe 24 ʻo e tohi ʻUnuʻunu Ofi kia Sihova.
b Ke tokoniʻi ʻa e faʻahinga ʻoku nau fakakaukau taonakitá, sio ki he ngaahi kupu ʻi he Awake! “Ko e Hā ke Hokohoko Atu Aí? ʻUhinga ʻe Tolu ke Hokohoko Atu ʻa e Moʻuí” (ʻEpeleli 2014); mo e ʻĀ Hake! “ʻI he Taimi ʻOkú Ke Ongoʻi Ai ʻOku ʻIkai Te Ke Toe Fie Moʻuí” (ʻEpeleli 2012); “ʻOku Mahuʻinga ʻa e Moʻuí” (Sanuali 8, 2002).