“Ko e Laumalie ʻOku Ne Hakule ʻa e . . . Ngaahi Loloto ʻo e ʻOtua”
“Ko e Laumalie ʻoku ne hakule ʻa e meʻa kotoa pe, ʻio, ʻa e ngaahi [meʻa] loloto ʻo e ʻOtua.”—1 KOL. 2:10.
1. Ko e hā ʻa e ngafa ʻo e laumālie māʻoniʻoní ʻoku fakamamafaʻi ʻe Paula ʻi he 1 Kolinito 2:10, pea ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi ʻoku malanga hake aí?
HE HOUNGAʻIA Ē ka ko kitautolu ʻi he ngāue ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo Sihová! ʻOku fakamatala ʻa e Tohi Tapú fekauʻaki mo e laumālié ko ha tokoni, ko ha meʻaʻofa, ko ha tokotaha faifakamoʻoni, pea ko ha tokotaha ʻoku taukapo maʻatautolu. (Sione 14:16; Ng. 2:38; Loma 8:16, 26, 27) Naʻe fakamamafaʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ha toe ngafa mahuʻinga ʻoku fakahoko ʻe he laumālie māʻoniʻoní: “Ko e Laumalie ʻoku ne hakule ʻa e meʻa kotoa pe, ʻio, ʻa e ngaahi [meʻa] loloto ʻo e ʻOtua.” (1 Kol. 2:10) Ko e moʻoni, ʻoku ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa hono laumālie māʻoniʻoní ke fakaeʻa ʻa e ngaahi moʻoni fakalaumālie lolotó. Ka ne ʻikai ʻa e tokoni ko ení, naʻe mei lahi fēfē ʻetau mahino ʻo fekauʻaki mo e ngaahi taumuʻa ʻa Sihová? (Lau ʻa e 1 Kolinito 2:9-12.) Kae kehe, ʻoku malanga hake ai ha ngaahi fehuʻi: ʻOku anga-fēfē hono ‘hakule ʻe he laumālié ʻa e ngaahi meʻa loloto ʻa e ʻOtuá’? Naʻe fakaeʻa ʻe Sihova ʻa e ngaahi meʻá ni fakafou ʻia hai ʻi he ʻuluaki senituli T.S.? ʻOku anga-fēfē pea fakafou ʻia hai ʻa hono hakule ʻe he laumālié ʻa e ngaahi meʻa loloto ko ení ʻi hotau taimí?
2. Ko e hā e founga ʻe ua ʻe ngāue ai ʻa e laumālié?
2 Naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū ha founga ʻe ua ʻa ia ʻe ngāue ai ʻa e laumālié. Ki muʻa siʻi heʻene pekiá, naʻá ne tala ki heʻene kau ʻapositoló: “Ko e Taukapo, ko e Laumālie Māʻoniʻoni, ʻa ia ʻe fekau mai ʻe he Tamai ʻi hoku hingoa, ko e Toko Taha ko ia te ne ako kiate kimoutolu ʻa e meʻa kotoa pē, pea te ne fakamanatu kiate kimoutolu ʻa e meʻa kotoa pē kuo u lea ʻaki kiate kimoutolu.” (Sione 14:26) Ko ia ai, ʻe ngāue ʻa e laumālie māʻoniʻoní ko ha faiako pea ko ha tokotaha fakamanatu. ʻI hono tuʻunga ko ha faiakó, te ne tokoniʻi ʻa e kau Kalisitiané ke nau mahinoʻi ʻa e ngaahi meʻa naʻe ʻikai ke nau mahinoʻi ki muʻá. ʻI hono tuʻunga ko ha tokotaha fakamanatú, te ne tokoniʻi kinautolu ke nau manatuʻi pea ngāueʻaki totonu ʻa e meʻa kuo fakamatalaʻí.
ʻI he ʻUluaki Senitulí
3. Ko e hā ʻa e lea ʻa Sīsū naʻe fakahaaʻi ai ʻe fakaeʻa fakalakalaka ‘ʻa e ngaahi meʻa loloto ʻa e ʻOtuá’?
3 Naʻe akoʻi tonu ʻe Sīsū ki heʻene ākongá ʻa e ngaahi moʻoni lahi ʻa ia naʻe foʻou kiate kinautolu. Kae kehe, naʻe kei lahi ʻa e meʻa ke nau akó. Naʻe tala ʻe Sīsū ki heʻene kau ʻapositoló: “ʻOku kei toe lahi ʻeku meʻa ke lea ki ai kiate kimoutolu, ka ʻoku ʻikai te mou faʻa kataki ʻi he taimi ni. Ka ʻoka hoko mai ʻa e Toko Taha ko ia, ʻa e Laumālie ʻo e Moʻoni, te ne tataki kimoutolu ki he moʻoni, hono kotoa.” (Sione 16:12, 13) Naʻe fakahaaʻi ai ʻe Sīsū fakafou ʻi he laumālie māʻoniʻoní, ʻe fakaeʻa fakalakalaka mai ai ʻa e ngaahi meʻa loloto fakalaumālié.
4. ʻI he ʻaho Penitekosi ʻo e 33 T.S., naʻe anga-fēfē ngāue ʻa e laumālie māʻoniʻoní ko ha faiako pea ko ha tokotaha fakamanatu?
4 ʻI he ʻaho Penitekosi ʻo e 33 T.S., naʻe hifo ai ʻa e “Laumālie ʻo e Moʻoni,” ʻi hono lilingi ki he kau Kalisitiane ʻe toko 120 nai naʻa nau fakatahataha ʻi Selusalema. Naʻe ʻi ai ʻa e fakamoʻoni hā mai ʻo e meʻá ni mo e meʻa naʻa nau fanongo ki aí. (Ng. 1:4, 5, 15; 2:1-4) Ko e kau ākongá naʻa nau lea ʻi he lea kehekehe fekauʻaki mo e “ngaahi meʻa lalahi ʻa e ʻOtua.” (Ng. 2:5-11) Ko e taimi eni ke fakaeʻa ai ha meʻa foʻou. Naʻe tomuʻa tala ʻe he palōfita ko Sioelí ʻa hono lilingi hifo ko eni ʻo e laumālie māʻoniʻoní. (Sioeli 2:28-32) Ko e kau mamatá naʻa nau sio tonu ki hono fakahokó ʻi ha founga naʻe ʻikai ha taha ʻiate kinautolu naʻá ne ʻamanekina, pea ko e ʻapositolo ko Pitá naʻá ne takimuʻa ʻi hono fakamatalaʻi ʻa e meʻa ko eni naʻe hokó. (Lau ʻa e Ngāue 2:14-18.) Ko ia ko e laumālie māʻoniʻoní naʻe ngāue ia ko ha faiako ʻi hono ʻai ke mahino kia Pita ko e meʻa naʻe hokosia ʻe he kau ākongá ko hono fakahoko ia ʻo e kikite ʻi he kuonga muʻá. Naʻe toe ngāue ʻa e laumālié ko ha tokotaha fakamanatu, he naʻe lave ʻa Pita ʻo ʻikai kia Sioeli pē ka ki he ongo saame foki ʻe ua ʻa Tēvita. (Sāme 16:8-11; 110:1; Ng. 2:25-28, 34, 35) Ko e meʻa naʻe fanongo mo sio ki ai ʻa e faʻahinga kotoa naʻe fakatahatahá ko e ngaahi meʻa loloto moʻoni ia ʻa e ʻOtuá.
5, 6. (a) Hili e Penitekosi ʻo e 33 T.S., ko e hā e ngaahi fehuʻi mahuʻinga fekauʻaki mo e fuakava foʻoú naʻe fiemaʻu ke talí? (e) Naʻe ʻohake ʻa e ngaahi ʻīsiú ni fakafou ʻia hai, pea naʻe anga-fēfē hono fai ʻo e ngaahi filí?
5 Naʻe lahi ʻa e meʻa naʻe kei fiemaʻu ke fakamāʻalaʻala ki he kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí. Ko e fakatātaá, naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e fuakava foʻou ko ia naʻe ngāue ʻi he ʻaho ko ia ʻo e Penitekosí. Naʻe fakangatangata pē ʻa e fuakava foʻoú ki he kau Siú mo e kau ului Siú? Naʻe lava ke toe tali ki ai ʻa e kau Senitailé pea paniʻaki kinautolu ʻa e laumālie māʻoniʻoní? (Ng. 10:45) ʻE ʻuluaki fiemaʻu nai ke kamu ʻa e kakai tangata Senitailé pea ke nau fakamoʻulaloa ki he lao ʻa Mōsesé? (Ng. 15:1, 5) Ko e ngaahi fehuʻi mātuʻaki mahuʻinga eni. Naʻe fiemaʻu ʻa e laumālie ʻo Sihová ke hakule ʻaki ki he ngaahi meʻa loloto ko ení. Kae kehe, ʻe ngāue iá ʻo fakafou ʻia hai?
6 Naʻe fakafou ia ʻi he fanga tokoua fua fatongia ʻa ia naʻa nau ʻohake ha ngaahi ʻīsiu ke fai ki ai ha lāulea. Naʻe ʻi he fakataha ko ia ʻa e kulupu pulé ʻa Pita, Paula mo Panepasa pea naʻa nau fakamatala ai ki he anga ʻo e fakafeangai ʻa Sihova ki he kau Senitaile taʻekamú. (Ng. 15:7-12) Hili ha lāulea ki he fakamoʻoni ko ení fakataha mo e meʻa naʻe leaʻaki ʻi he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú pea ʻi he tokoni ʻa e laumālie māʻoniʻoní, naʻe fai ai ʻe he kulupu pulé ha fili. Naʻa nau fai leva ha tohi ki he ngaahi fakatahaʻangá ʻo fekauʻaki mo e fili ko iá.—Lau ʻa e Ngāue 15:25-30; 16:4, 5; Ef. 3:5, 6.
7. Ko e hā ʻa e ngaahi founga naʻe fakaeʻa ai ʻa e ngaahi moʻoni lolotó?
7 Naʻe lahi ʻa e ngaahi meʻa kehe naʻe fakamāʻalaʻala fakafou ʻi he ngaahi tohi fakamānavaʻi ʻa Sione, Pita, Sēmisi mo Paulá. Ka ʻi ha taimi hili ʻa e kakato ʻa e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Kalisitiané, naʻe ngata ai ʻa e ngaahi meʻaʻofa ʻo e kikite mo e ʻilo naʻe fakaeʻa fakaemaná. (1 Kol. 13:8) ʻE hokohoko atu ʻa e ngāue ʻa e laumālié ko ha faiako mo ha tokotaha fakamanatú? ʻE hokohoko atu ʻene tokoniʻi ʻa e kau Kalisitiané ke nau hakule ki he ngaahi meʻa loloto ʻa e ʻOtuá? Naʻe fakahaaʻi ʻe he kikité ʻe pehē.
Lolotonga ʻa e Taimi Fakamuí
8, 9. Ko hai ʻe “ulo” ʻi he poto fakalaumālié lolotonga ʻa e taimi fakamuí?
8 ʻI he lau fekauʻaki mo e taimi fakamuí, naʻe tomuʻa tala ʻe ha ʻāngelo: “Ko kinautolu oku boto e gigila o hage koe ulo oe lagi; bea ko kinautolu oku fakatafokiʻi ae toko lahi ki he maonioni, o hage koe gaahi fetuu, o taegata bea taegata. . . . Bea e tubu ae boto.” (Tan. 12:3, 4, PM) Ko hai ʻa kinautolu ʻoku potó pea ko hai ʻe uló? Naʻe ʻomai ʻe Sīsū ha tokoni ʻi heʻene talanoa fakatātā fekauʻaki mo e uité pea mo e teá. ʻI heʻene lea ʻo fekauʻaki mo e ‘fakaʻosiʻosi ʻo e fokotuʻutuʻu lolotonga ní,’ naʻá ne pehē: “[ʻI he taimi ko iá] e toki ulo atu ae maonioni o hage koe laa i he buleaga oe nau Tamai.” (Mt. 13:39, 43, PM) ʻI heʻene fakamatalá, naʻe fakahaaʻi ai ʻe Sīsū ko e kau “maonioni” ko e ‘ngaahi foha kinautolu ʻo e puleʻangá,’ ko e kau Kalisitiane paní.—Mt. 13:38.
9 ʻE “ulo” kotoa nai ʻa e kau Kalisitiane paní? ʻI ha ʻuhinga, ʻio, he ko e kau Kalisitiane kotoa pē te nau kau ʻi he malangá, ʻi he ngaohi ākongá, pea ʻi he felangahakeʻaki ʻi he ngaahi fakatahá. Ko e kau paní te nau fokotuʻu ʻa e faʻifaʻitakiʻangá. (Sak. 8:23) Kae kehe, tānaki atu ki he meʻá ni, naʻe pau ke fakaeʻa ʻa e ngaahi meʻa lolotó lolotonga ʻa e taimi fakamuí. Ko e kikite tonu ko ia naʻe hiki ʻe Tanielá naʻe “silaʻi” ia ʻo aʻu ki he taimi ko iá. (Tan. 12:9) Naʻe anga-fēfē pea fakafou ʻia hai ʻa e hakule ʻa e laumālié ki he ngaahi meʻa loloto ko ení?
10. (a) ʻOku fakaeʻa fakafou ʻia hai ʻe he laumālié ʻa e ngaahi moʻoni lolotó lolotonga ʻa e taimi fakamuí? (e) Fakamatalaʻi ʻa e anga hono fakamāʻalaʻala ʻa e ngaahi moʻoni fekauʻaki mo e temipale lahi fakalaumālie ʻo Sihová.
10 ʻI he aʻu ki he taimi ke fakamāʻalaʻala ai ha meʻa fakalaumālie ʻi hotau ʻaho ní, ʻoku tokoniʻi ʻe he laumālie māʻoniʻoní ʻa e kau fakafofonga fua fatongia ʻo e “tamaioeiki agatonu mo boto” ʻi he ʻuluʻi ʻapitanga ki he māmaní ke nau ʻiloʻi ʻa e ngaahi moʻoni loloto naʻe ʻikai ke mahinoʻi ki muʻá. (Mt. 24:45, PM; 1 Kol. 2:13) Ko e Kulupu Pulé ʻi hono tuʻunga fakalūkufuá ʻokú ne vakaiʻi ʻa e ngaahi fakamatala kuo fakatonutonú. (Ng. 15:6) Ko e meʻa ʻoku nau akó, ʻoku nau pulusi ia ke maʻu ʻaonga mei ai ʻa e toko taha kotoa. (Mt. 10:27) ʻI he faai mai ʻa e taimí, naʻe fiemaʻu nai ai ha toe fakamāʻalaʻala, pea ko e ngaahi meʻá ni foki ʻoku fakamatalaʻi totonu.—Sio ki he puha “Anga Hono Fakaeʻa ʻe he Laumālié ʻa e ʻUhinga ʻo e Temipale Fakalaumālié.”
Maʻu ʻAonga mei he Ngafa ʻo e Laumālié he ʻAhó Ni
11. ʻOku anga-fēfē maʻu ʻaonga ʻa e kau Kalisitiane he ʻaho ní mei he ngafa ʻo e laumālie māʻoniʻoní ʻi hono fakaeʻa ʻa e ngaahi meʻa loloto ʻa e ʻOtuá?
11 ʻOku maʻu ʻaonga ʻa e kau Kalisitiane faitōnunga kotoa pē mei he ngafa ʻo e laumālie māʻoniʻoní ʻi hono fakaeʻa ʻa e ngaahi meʻa loloto ʻa e ʻOtuá. ʻI he hangē ko e kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí, ko kitautolu ʻi he ʻaho ní ʻoku tau ako pea manatuʻi ki mui ʻo ngāueʻaki ʻa e fakamatala ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe he laumālie māʻoniʻoní ke tau mahinoʻí. (Luke 12:11, 12) ʻOku ʻikai te tau fiemaʻu ha ako fakalahi ke tau mahinoʻi ai ʻa e ngaahi moʻoni loloto fakalaumālie kuo pulusí. (Ng. 4:13) ʻE lava fēfē ke tau fakaleleiʻi ʻa ʻetau mahinoʻi ʻa e ngaahi meʻa loloto ʻa e ʻOtuá? Fakakaukau angé ki ha ngaahi fokotuʻu.
12. Ko fē taimi ʻoku totonu ai ke tau lotu ʻo kole ʻa e laumālie māʻoniʻoní?
12 Lotu ʻo kole ʻa e laumālie māʻoniʻoní. ʻI he teu ke tau lāulea ki he fakamatala Fakatohitapú ʻoku totonu ke tau ʻuluaki kole ʻi he lotu ʻa e laumālie māʻoniʻoní ke ne tataki kitautolu. ʻOku moʻoni eni tatau ai pē pe ʻoku tau toko taha pe ko e taimi ʻoku tau maʻú ʻoku nounou. Ko ha kōlenga fakatōkilalo pehē ʻe ʻai moʻoni ai ke fiefia ʻa ʻetau Tamai fakahēvaní. Hangē ko ia naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsuú ʻe foaki tauʻatāina mai ʻe Sihova ʻa hono laumālie māʻoniʻoní ʻi heʻetau kole loto-moʻoní.—Luke 11:13.
13, 14. Ko e hā ʻa e ngafa ʻoku fakahoko ʻe he teuteu ki he ngaahi fakatahá ʻi hono mahinoʻi ʻa e ngaahi meʻa loloto ʻa e ʻOtuá?
13 Teuteu ki he ngaahi fakatahá. ʻOku tau maʻu ʻa e “mea kai i hono taimi totonu” fakafou ʻi he kalasi tamaioʻeikí. Ko e “tamaioeiki” ʻokú ne fakahoko ʻa ʻene ngāué ʻaki hono tokonaki mai ʻa e fakamatala Fakatohitapú pea ʻi hono fokotuʻutuʻu ʻa e ngaahi polokalama ki he akó mo e ngaahi fakatahá. Ko e “feohiʻanga fakakātoa ʻo e fanga tokouá” ʻoku kole ke nau vakaiʻi ha ngaahi fakamatala pau koeʻuhí ko e ngaahi ʻuhinga kuo ʻosi vakaiʻi fakaʻāuliliki. (1 Pita 2:17, NW; Kol. 4:16; Siu. 3) ʻOku tau ngāue fāitaha mo e laumālie māʻoniʻoní ʻi he taimi ʻoku tau fai ai ʻetau lelei tahá ke muimui ʻi he fakamatala kuo ʻomaí.—Fkh. 2:29.
14 ʻI he teuteu ki he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané, ʻoku lelei ke tau sio ki he ngaahi konga Tohi Tapu ʻoku haá pea feinga ke ʻiloʻi ʻa e anga ʻo e kaunga ʻa e konga Tohi Tapu taki taha ki he kaveinga ʻoku fai ki ai ʻa e lāuleá. ʻI he fai peheé ʻe faifai pē ʻo fakalolotoʻi ai ʻa ʻetau mahinoʻi ʻa e Tohi Tapú. (Ng. 17:11, 12) Ko ʻetau kumí ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ke tau manatuʻi ʻa e konga Tohi Tapú ʻi he tokoni ʻa e laumālie māʻoniʻoní. ʻIkai ko ia pē, kapau ʻoku tau sio ki he konga tohí ʻi ha peesi ʻi he Tohi Tapú ʻe lava ke tokoni ia ke tau manatuʻi ʻa e kupu ʻoku ʻi ai ʻa e vēsí.
15. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau hanganaki ʻalu fakataha mo e taimí ʻi he fakamatala kuo pulusí, pea ʻoku anga-fēfē hoʻo fakahoko ení?
15 Hanganaki ʻalu fakataha mo e taimí. Ko e fakamatala kuo pulusi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ke fakamanatu ia ʻi heʻetau ngaahi fakatahá, ka ʻoku teuteuʻi ia ke tau maʻu ʻaonga mei ai. Naʻa mo e ngaahi ʻīsiu ʻi heʻetau pepa ʻoku tuʻuaki ki he kakaí ʻoku toe teuteu foki ia maʻatautolu. ʻI he māmani femoʻuekina ko ení, ʻoku faʻa pau ai ke tau tatali ki ha taha pe ko ha meʻa. Kapau ʻoku tau ʻalu mo ha tohi kuo teʻeki ai ke tau lau pe kuo tau lau fakakonga pē, te tau malava nai ke ngāueʻaki ʻa e ngaahi faingamālie ko ení ke lau ai hano konga. ʻOku hanganaki ʻalu fakataha mo e taimí ʻa e niʻihi ʻi heʻenau fanongo ki he hiki leʻo ʻo ʻetau ʻū tohí lolotonga ʻenau luelué pe lolotonga ʻenau heka ʻi ha meʻalele. ʻI hono fakatotoloʻi fakalelei kae hiki ke maʻu ʻaonga mei ai ʻa e kau lautohi anga-mahení, ko e fakamatala kotoa ko ení ʻoku fakalahi ai ʻetau houngaʻia ki he ngaahi meʻa fakalaumālié.—Hap. 2:2.
16. Ko e hā ʻa e ʻaonga ʻo hono hiki mo e fekumi ki he ngaahi fehuʻi ʻoku tau fakakaukau ki aí?
16 Fakalaulauloto. ʻI hoʻo lau ʻa e Tohi Tapú pe ko e ʻū tohi ʻoku makatuʻunga aí, vaheʻi ha taimi ke fakakaukau ai. ʻI hoʻo muimui lelei ki he fakahokohoko ʻo e ngaahi fakakaukaú, ʻe ʻi ai nai hoʻo ngaahi fehuʻi. Te ke hiki nai ʻa e ngaahi fehuʻi ko iá pea fekumi lahi ange ki ai ʻamui. ʻOku faʻa hoko ko e taimi ko ē ʻoku tau fekumi ai ki ha ngaahi meʻa ʻoku tau mahuʻingaʻia aí ʻoku loloto ange ai ʻetau akó. Ko e mahino ʻoku tau maʻú ʻoku hoko ia ko e konga ʻo ʻetau koloa mahuʻinga ʻoku lava ke tau ngāueʻaki ʻi he taimi te tau fiemaʻu aí.—Mt. 13:52.
17. Ko e hā ʻa e polokalama ʻokú ke muimui ki ai ʻi he ako fakafāmilí pe ako fakafoʻituituí?
17 Fakataimitēpileʻi ha taimi ki he lotu fakafāmilí. Kuo fakalototoʻaʻi kitautolu kotoa ʻe he Kulupu Pulé ke tau vaheʻi ha efiafi pe ko ha taimi kehe ʻi he uike taki taha ki he ako fakafoʻituituí pe ako fakafāmilí. Ko e feʻunuʻaki ʻetau taimi-tēpile fakatahá ʻoku ʻomai ai ʻa e faingamālie ke tau ngāueʻaki ʻa e faleʻi ko ení. Ko e hā ʻokú ke lāulea ki ai lolotonga ʻa e ngaahi efiafi Lotu Fakafāmilí? ʻOku lau Tohi Tapu ʻa e niʻihi, ʻo fekumi ki he ngaahi veesi ʻoku ʻohake ai ʻa e ngaahi fehuʻi ʻi heʻenau fakakaukaú pea hiki ha nouti nounou ʻi heʻenau Tohi Tapú. ʻOku vaheʻi ʻe he ngaahi fāmili lahi ʻa e taimi ke ngāueʻaki ai ʻe he fāmilí ʻa e fakamatala naʻe fai ki ai ʻa e akó. ʻOku fili ʻe he ʻuluʻi fāmili ʻe niʻihi ʻa e fakamatala ʻoku nau ongoʻi ʻoku fiemaʻu ʻe he fāmilí ke lāulea ki ai, pe ko e meʻa ʻoku felāveʻi mo e ngaahi kaveinga pe ngaahi fehuʻi kuo kole ʻe he fāmilí ke fai ki ai ha lāulea. ʻOku ʻikai ha veiveiua te ke fakakaukau ki ha ngaahi kaveinga kehe ke lāulea ki ai ʻi he faai atu ʻa e taimí.a
18. Ko e hā ʻoku ʻikai totonu ai ke tau fakaʻehiʻehi mei hono ako ʻa e ngaahi moʻoni loloto ange ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá?
18 Naʻe pehē ʻe Sīsū ʻe ngāue ʻa e laumālié ko ha tokoni. Ko ia ʻoku ʻikai totonu ke tau fakaʻehiʻehi mei hono ako ʻa e ngaahi moʻoni loloto ange ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá. Ko e ngaahi moʻoni ko iá ko e konga ia ʻo e “ʻiloʻi ʻo e ʻOtua” ʻoku mahuʻinga, pea ʻoku fakaafeʻi kitautolu ke tau fekumi ki ai. (Lau ʻa e Palovepi 2:1-5.) ʻOku nau fakaeʻa ʻa e meʻa lahi fekauʻaki mo e “ngaahi fuʻu meʻa kuo teuteu ʻe he ʻOtua maʻa e kakai ʻoku ʻofa kiate ia.” ʻI heʻetau fai ʻa e feinga ke ako lahi ange fekauʻaki mo e Folofola ʻa Sihová, ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe he laumālie māʻoniʻoní, he “ko e Laumalie ʻoku ne hakule ʻa e meʻa kotoa pe, ʻio, ʻa e ngaahi [meʻa] loloto ʻo e ʻOtua.”—1 Kol. 2:9, 10.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Sio foki ki he Ko ʻEtau Ngāue Fakafaifekau ʻo e Puleʻanga ʻo ʻOkatopa 2008, peesi 8.
ʻE Fēfē Haʻo Tali?
• Ko e hā ʻa e founga ʻe ua ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe he laumālié ke tau hakule ki he ‘ngaahi meʻa loloto ʻa e ʻOtuá’?
• Naʻe fakaeʻa fakafou ʻia hai ʻe he laumālie māʻoniʻoní ʻa e ngaahi moʻoni loloto ʻi he ʻuluaki senitulí?
• ʻOku anga-fēfē ngāue ʻa e laumālie māʻoniʻoní ke fakamāʻalaʻala ʻa e ngaahi meʻa ʻi hotau taimí?
• Ko e hā ʻe lava ke ke fai ke maʻu ʻaonga ai mei he ngafa ʻo e laumālié?
[Puha ʻi he peesi 22]
Anga Hono Fakaeʻa ʻe he Laumālié ʻa e ʻUhinga ʻo e Temipale Fakalaumālié
Naʻe kau ʻi he ‘ngaahi meʻa loloto ʻa e ʻOtuá’ naʻe fakaeʻa lolotonga ʻa e ʻuluaki senitulí ʻa e tāpanekalé pea ki mui ai naʻe tomuʻa fakatātaaʻi ʻe he ngaahi temipalé ha moʻoni fakalaumālie lahi ange. Naʻe ui ʻa e moʻoni ko iá ko e ‘tēniti moʻonia, ʻa ia naʻe fokotuʻu ʻe Sihova ʻo ʻikai ko e tangatá.’ (Hep. 8:2, Ko e Taulua) Ko ha temipale fakalaumālie lahi eni, ko ha founga ia ki he fakaofiofi ki he ʻOtuá naʻe ʻai ke malava ʻe he feilaulau mo e tuʻunga taulaʻeiki ʻo Sīsū Kalaisí.
Ko e “tēniti moʻoniá” naʻe ʻi ai ia ʻi he 29 T.S. ʻi he taimi naʻe papitaiso ai ʻa Sīsū pea tali ia ʻe Sihova ko e toko taha ke hoko ko ha feilaulau haohaoa. (Hep. 10:5-10) Hili ʻene pekiá mo e toetuʻú, naʻe hū ʻa Sīsū ki he Potu Toputapu ʻo e temipale fakalaumālié ʻo ʻoatu ʻa e mahuʻinga ʻo ʻene feilaulaú “ki he fofonga ʻo e ʻOtua.”—Hep. 9:11, 12, 24.
Naʻe toe tohi ʻa e ʻapositolo ko Paulá fekauʻaki mo e kau Kalisitiane paní ʻoku ‘tubu ia koe fale maonioni kia Jihova.’ (Ef. 2:20-22, PM) Naʻe fiemaʻu ʻa e temipalé ni ke tatau mo e ‘tēniti moʻonia’ ʻa ia naʻá ne fakamatalaʻi ki mui ʻi heʻene tohi ki he kau Hepeluú? Naʻe fakakaukau ʻa e kau sevāniti ʻa Sihová ʻi he ngaahi hongofuluʻi taʻu naʻe pehē. Naʻe hā ngali naʻe teuteuʻi ʻa e kau Kalisitiane paní ʻi he māmaní ke nau hoko ko e “ngaahi maka” ʻi he temipale fakahēvani ʻo Sihová.—1 Pita 2:5.
Kae kehe, ʻi he ofi ki he taʻu 1971, naʻe kamata ai ke ʻiloʻi ʻe he kau mēmipa fua fatongia ʻo e kalasi tamaioʻeikí ko e temipale naʻe lea ki ai ʻa Paula ʻi ʻEfesoó heʻikai lava ke pehē ko e temipale lahi fakalaumālie ia ʻa Sihová. Kapau ko e “tēniti moʻoniá” naʻe faʻuʻaki ʻa e kau Kalisitiane pani kuo toetuʻú ʻe ʻuluaki hoko mai ia hili ʻenau toetuʻú lolotonga ʻa e “hoko mai [pe ʻi ai] ʻa e ʻEiki.” (1 Tes. 4:15-17) Ka ʻi he lave ki he tāpanekalé, naʻe tohi ʻe Paula: “[Ko e tēniti ko ení] ko e fakatātā ki he kuonga ʻoku lolotonga ni.”—Hep. 9:9.
ʻI hono fakahoa fakalelei eni mo e ngaahi konga Tohi Tapu kehé naʻe hoko ai ʻo mahino ko e temipale fakalaumālié ʻoku ʻikai hokohoko atu hono langá pea ko e kau Kalisitiane paní ʻoku ʻikai ko ha “ngaahi maka” kinautolu ʻoku fakafuo ʻi he māmaní ke fakakau atu ki ai. ʻI hono kehé, ko e kau Kalisitiane paní ʻoku nau ngāue ʻi he lotoʻā pea ʻi he Potu Tapu ʻo e temipale fakalaumālié, ʻi hono ʻoatu fakaʻaho ki he ʻOtuá “ha feilaulau fakafetaʻi.”—Hep. 13:15.
[Fakatātā ʻi he peesi 23]
ʻE lava fēfē ke tau fakaleleiʻi ʻetau mahinoʻi ʻa e ‘ngaahi meʻa loloto ʻa e ʻOtuá’?