LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w93 9/1 p. 20-28
  • Ko e Hā ke Taʻofi Ai Kita mei he Tauhi ʻAitolí?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko e Hā ke Taʻofi Ai Kita mei he Tauhi ʻAitolí?
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1993
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ko e Meʻa ko e Tauhi ʻAitolí
  • Anga ʻo e Vakai ʻa Sihova ki he Tauhi ʻAitolí
  • Mateaki ʻi Hono ʻAhiʻahiʻi
  • ʻOku Foʻi ʻa e Ngaahi ʻAitolí ʻi he Fakamaauʻangá
  • Ngaahi Feilaulau ki he Kau Temeniō
  • Ko e Hā ʻOku Fiemaʻu Ai ke Taʻofi Ai Kitá?
  • Te Ke Taʻofi Koe mei he Tauhi ʻAitolí?
  • Taʻofi Koe mei he Faʻahinga Tauhi ʻAitoli Kotoa Pē
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1993
  • Ngaahi Fehuʻi mei he Kau Lautohí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
  • Hola mei he Tauhi ʻAitolí
    Ko ʻEtau Moʻui Faka-Kalisitiané mo e Ngāue Fakafaifekaú—Polokalama Ngāue ki he Fakatahá—2020
  • Fakamahuʻingaʻi Ho Vahaʻangatae mo Sihová
    Ko ʻEtau Moʻui Faka-Kalisitiané mo e Ngāue Fakafaifekaú—Polokalama Ngāue ki he Fakatahá—2020
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1993
w93 9/1 p. 20-28

Ko e Hā ke Taʻofi Ai Kita mei he Tauhi ʻAitolí?

“Siʻi fanau, taʻofi kimoutolu mei he tauhi aitoli.”​—1 SIONE 5:21.

1. Ko e hā ke ʻataʻatā ai ʻa e lotu kia Sihová mei he tauhi ʻaitolí?

KO SIHOVÁ ʻoku ʻikai ko ha ʻaitoli ia ʻoku ngaohi mei ha metale, ʻakau pe maka. ʻOku ʻikai malava ke nofo ia ʻi ha temipale fakaemāmani. Koeʻuhi ko e Laumālie māfimafi ia, ʻo taʻe hā mai ki he kakaí, ʻoku ʻikai ʻaupito malava ke ngaohi ha ʻīmisi ʻo ia. Ko ia ai, kuo pau ke ʻataʻatā ʻa e lotu maʻa kia Sihová mei he tauhi ʻaitolí.​—ʻEkisoto 33:20; Ngāue 17:24; 2 Kolinitō 3:17.

2. Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi ʻoku taau ke tau fai ha tokanga ki aí?

2 Kapau ko koe ko e tokotaha ʻoku lotu kia Sihova, te ke ʻeke nai, ‘Ko e hā ʻa e tauhi ʻaitoli? ʻI he founga fē kuo malava ai ʻe he kau sevāniti ʻa Sihova ʻi he kuo hilí ke nau fakaʻehiʻehi mei ai? Pea ko e hā ke taʻofi ai kita mei he tauhi ʻaitolí he ʻahó ni?’

Ko e Meʻa ko e Tauhi ʻAitolí

3, 4. ʻOku malava ke fakamatalaʻi fēfē ʻa e tauhi ʻaitolí?

3 ʻOku faʻa kau ki he tauhi ʻaitolí ha faʻahinga tōʻonga pe ouau. Ko e tauhi ʻaitolí ko e fakalāngilangiʻi, ʻofa, lotu pe ʻofa mamahi ki ha ʻaitoli. Pea ko e hā ko ha ʻaitoli? Ko ha ʻīmisi ia, ko ha fakatātā ʻo ha meʻa ʻa ia ʻoku ʻotuaʻaki. ʻOku faʻa fai ʻa e tauhi ʻaitoli ki ha mafai moʻoni pe ko ha mafai ʻoku taku ʻoku māʻolunga, ʻa ia ʻoku pehē ʻoku moʻui (ko ha tokotaha ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá, ko ha monumanu, pe ko ha kautaha). Ka ʻoku toe malava ke tauhi ʻaitoliʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke moʻui (ko ha ivi pe ko ha meʻa ʻi natula ʻoku ʻikai ke moʻui).

4 ʻI he Tohitapú, ko e ngaahi foʻi lea faka-Hepelū ʻoku lave ki he ngaahi ʻaitolí ʻoku nau faʻa fakamamafaʻi ʻa e taʻeʻaonga, pe ko e ngaahi kupuʻi lea paetaku ia. ʻOku kau ki he ngaahi leá ni ʻa e “tamabua kuo ta” pe “togi” (ko hono ʻuhinga fakatufungaleá, ko ha meʻa ʻoku tā tongitongi); “tamapua, ʻīmisi, pe ʻaitoli kuo haka” (ko ha meʻa naʻe vaia); “ʻimisi fakalielia”; “ngaahi aitoli noa” (ʻuhinga fakatufungalea, ko e muna); mo e “gaahi otua loi.” ʻOku liliu ʻa e foʻi lea faka-Kalisi ko e eiʹdo·lon ki he “ʻaitoli.”

5. Ko e hā ʻoku malava ai ke pehē ʻoku ʻikai ke hoko ʻa e ngaahi ʻīmisi kotoa pē ko e ngaahi ʻaitolí?

5 ʻOku ʻikai ke hoko ʻa e ngaahi ʻīmisi kotoa pē ko e ngaahi ʻaitoli. Naʻe folofola ʻa e ʻOtuá tonu ki he kau ʻIsilelí ke nau ngaohi ʻa e ongo selupimi koula ki he ʻaʻake ʻo e fuakavá pea ke nau lālanga ʻa e ngaahi fakatātā ʻo e ngaahi meʻa moʻui fakalaumālie peheé ʻi he tafaʻaki ki loto ʻo e ngaahi tupenu ʻe hongofulu ki he tapanekalé pea ʻi he puipui naʻá ne fakamavaheʻi ʻa e Potu Tapú mei he Potu Toputapú. (ʻEkisoto 25:​1, 18; 26:​1, 31-33) Ko e kau taulaʻeiki pē naʻe ngāue aí naʻa nau sio ki he ngaahi fakatātā ko ení ʻa ia naʻe hoko tefito ko e fakaʻilonga ʻo e kau selupimi fakahēvaní. (Fehoanaki mo Hepelū 9:​24, 25.) ʻOku hā mahino naʻe ʻikai totonu ke fakalāngilangiʻi ʻa e ngaahi fakatātā ʻo e kau selupimi ʻi he tapanekalé, he naʻe ʻikai ke tali ʻe he kau ʻāngelo angatonú tonu ʻa e lotu ange kiate kinautolú.​—Kolose 2:18; Fakahā 19:10; 22:​8, 9.

Anga ʻo e Vakai ʻa Sihova ki he Tauhi ʻAitolí

6. Ko e hā ʻa e anga ʻo e vakai ʻa Sihova ki he tauhi ʻaitolí?

6 ʻOku taʻofi ʻe he kau sevāniti ʻa Sihová ʻa kinautolu mei he tauhi ʻaitolí koeʻuhi ʻokú Ne fakafepaki ki he ngaahi tōʻonga fakaʻaitoli kotoa pē. Naʻe fekauʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e kau ʻIsilelí ke ʻoua te nau ngaohi ha ngaahi ʻīmisi ko e meʻa ke fakalāngilangiʻi mo lotu ki ai. ʻOku maʻu ʻi he lotolotonga ʻo e Fekau ʻe Hongofulú ʻa e ngaahi lea ko ení: “ʻOua te ke ngaohi maʻau ha tamapua, pe ha momoʻi fakatātā ʻo ha meʻa ʻo e langi ʻi ʻolunga na, pe ʻo mamani ʻi lalo ni, pe ʻo e tahi ʻi lolofonua. ʻOua te ke hū ki ai, pea ʻoua te ke tauhi ki ai, he ko Au Sihova ko ho ʻOtua ko e ʻOtua fuaʻa au; ʻoku ou ʻeke ʻa e kovi ʻa e matuʻa ki he fanau, ʻo aʻu ki he tolu mo e fāʻi toʻutangata, ʻakinautolu ʻoku fakafili mai: ka ʻoku ou fai meesi ki he afeʻi toʻutangata, ʻakinautolu ʻoku ʻofa kiate au, mo tauhi ʻeku ngaahi fekau.”​—ʻEkisoto 20:​4-6.

7. Ko e hā ʻoku fakafepaki ai ʻa Sihova ki he tauhi ʻaitoli kotoa pē?

7 Ko e hā ʻoku fakafepaki ai ʻa Sihova ki he tauhi ʻaitoli kotoa pē? Ko e ʻuhinga tefitó, koeʻuhi ʻokú ne fiemaʻu ʻa e anga-līʻoa maʻataʻataá, ʻo hangē ko ia ʻoku hā ʻi ʻolunga ʻi he fekau hono ua mei he Fekau ʻe Hongofulú. ʻIkai ngata aí, naʻá ne pehē ʻo fakafou mai heʻene palōfita ko ʻAiseá: “Ko Sihova au; ko hoku hingoa ia: pea ʻe ʻikai te u ʻange hoku langilangi ki ha taha, pe ko hoku ongoongo ki he ngaahi aitoli.” (ʻAisea 42:8) ʻI he vahaʻa taimi ʻe taha, naʻe tauheleʻi ʻe he tauhi ʻaitolí ʻa e kau ʻIsilelí ʻo fuʻu lahi fau ʻo aʻu ki he tuʻunga “naa nau feilaulau aki ho nau gaahi foha mo ho nau gaahi ofefine ki he kau tevolo.” (Sāme 106:​36, 37, PM) ʻOku ʻikai ke ngata pē ʻi hono fakaʻikaiʻi ʻe he kau tauhi ʻaitolí ko Sihova ko e ʻOtua moʻoní ka ʻoku nau toe ngāue maʻá e Fili lahi taha ʻo e ʻOtuá, ko Sētane, fakataha mo ʻene kau tēmenioó.

Mateaki ʻi Hono ʻAhiʻahiʻi

8. Ko e hā ʻa e ʻahiʻahi naʻe fehangahangai mo e kau Hepelū ʻe toko tolu ko Setaleki, Mēsake mo ʻApitenikō?

8 Ko e mateaki kia Sihová ʻokú ne toe ʻai kitautolu ke taʻofi ai kitautolu mei he tauhi ʻaitolí. ʻOku fakahāhaaʻi ʻa e meʻá ni ʻe he meʻa ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Tāniela vahe 3. Naʻe fakatahatahaʻi ʻe he tuʻi ʻo Pāpiloné ko Nepukanesa ʻa e kau maʻu mafai ʻi hono ʻemipaeá ʻi he taimi naʻá ne fakatapui ai ha fuʻu ʻīmisi koula lahi naʻá ne fokotuʻu. Naʻe kau ki heʻene tuʻutuʻuní ʻa Setaleki, Mēsake mo ʻApitenikō​—ko e kau houʻeiki Hepelū ʻe toko tolu ʻi he vahefonua ko Pāpiloné. Naʻe fekauʻi ki he faʻahinga kotoa ʻi aí ke nau punou ki he ʻīmisí ʻi he taimi ʻe tā ai ʻa e ngaahi meʻalea ʻe niʻihi. Ko e feinga eni ʻa e ʻotua moʻoni ʻo Pāpiloné, ko Sētane, ke ne ʻai ʻa e kau Hepelū ʻe toko tolú ke nau punou ki he ʻīmisi ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e ʻemipaea Pāpiloné. Fakakaukau loto atu ʻokú ke ʻi ai.

9, 10. (a) Ko e hā ʻa e tuʻunga naʻe fai ʻe he kau Hepelū ʻe toko tolú, pea naʻe fakapaleʻi fēfē ʻa kinautolu? (e) Ko e hā ʻa e fakalototoʻa ʻoku malava ke maʻu ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová mei he ʻalunga ʻo e kau Hepelū ʻe toko tolú?

9 Sio! ʻOku kei tuʻu ʻa e kau Hepelū ʻe toko tolú. ʻOku nau manatuʻi ʻa e lao ʻa e ʻOtuá ke ʻoua ʻe ngaohi mo tauhi ʻa e ngaahi ʻaitoli pe ngaahi ʻīmisi kuo tā tongitongi. ʻOku fai ʻe Nepukanesa ha tuʻutuʻuni fakaʻosi​—punou pe mate! Ka ʻi heʻenau mateaki kia Sihová ʻoku nau pehē: “Kapau ko hono anga ia, ko e ʻOtua ʻoku mau tauhi ki ai te ne lava ke fakahaofi kimautolu mei he fonise afi kakaha, pea te ne fakahaofi mei he nima ʻo e ʻafiona. Pea ka ʻikai; ke meaʻi ʻe he ʻafiona, ʻe ʻikai te mau momoʻi tauhi ho ngaahi ʻotua, pe lotu ki he imisi koula kuo ke fokotuʻu.”​—Tāniela 3:​16-18.

10 ʻOku lī ʻa e kau sevāniti mateaki ko eni ʻa e ʻOtuá ki he fōnise afi kakahá. ʻOku ʻohovale ʻa Nepukanesa ʻi heʻene sio ʻoku toko fā ʻoku nau ʻalu holo ʻi he fōnisé, ʻo ne ui ki he kau Hepelū ʻe toko tolú ke nau hū mai ki tuʻa, pea ʻoku nau haʻu kuo ʻikai ke hoko ha uesia kiate kinautolu. ʻI he meʻá ni ʻoku pehē ʻe he tuʻí: “Ke maloʻia muʻa ʻa e ʻOtua ʻo Setaleki, Mesake, mo Apeteniko, ʻa ia kuo ne fekau ʻene angelo [ko e tokotaha hono fā naʻe ʻi he fōnisé], ʻo fakahaofi ʻene kau tamaioʻeiki naʻe falala kiate ia, pea naʻa nau liliu ʻa e tuʻutuʻuni ʻa e tuʻi, pea naʻa nau foaki honau sino ke ʻoua te nau tauhi pe lotu ki ha ʻotua kehe, ka ko hoʻonautolu ʻOtua pe. . . . ʻOku ʻikai mo ha ʻotua ʻoku ne lava ke fakahaofi ʻo hange ko eni.” (Tāniela 3:​28, 29) ʻOku tokonaki mai ʻe he tauhi angatonu ʻa e kau Hepelū ʻe toko tolu ko iá ʻa e fakalototoʻa ki he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi onopooní ke nau mateaki ki he ʻOtuá, ʻo tauhi maʻu ʻenau tuʻunga tuʻu ʻatā mei he māmaní pea ke nau fakaʻehiʻehi mei he tauhi ʻaitolí.​—Sione 17:16.

ʻOku Foʻi ʻa e Ngaahi ʻAitolí ʻi he Fakamaauʻangá

11, 12. (a) Ko e hā ʻa e fakamatala naʻe hiki ʻe ʻAisea ʻo fekauʻaki mo Sihova mo e ngaahi ʻotua-ʻaitolí? (e) Ko e hā ʻa e meʻa naʻe malava ke fai ʻe he ngaahi ʻotua ʻo e ngaahi puleʻangá ʻi hono poleʻi kinautolu ʻe Sihová?

11 Ko e toe ʻuhinga ʻe taha ke taʻofi ai kita mei he tauhi ʻaitolí koeʻuhi ʻoku taʻeʻaonga ʻa hono fakalāngilangiʻi ʻa e ngaahi ʻaitolí. Neongo ʻe hā ngali hangē ko ha meʻa moʻoni ʻa e ngaahi ʻaitoli ʻe niʻihi kuo ngaohi ʻe he tangatá​—ʻo nau maʻu ha ngutu, ongo mata mo e telinga—​ka ʻoku ʻikai malava ke nau lea, sio, pe fanongo, pea ʻoku ʻikai malava ke nau fai ha meʻa pē maʻá e faʻahinga ʻoku nau lotu ange kiate kinautolú. (Sāme 135:​15-18) Naʻe fakahā ʻeni ʻi he senituli hono valu K.M., ʻi he taimi naʻe tohi ai ʻe he palōfita ʻa e ʻOtuá ʻa e meʻa ʻi he ʻAisea 43:​8-28, ʻa ia ʻoku hangē ha hopo ʻoku fai ʻi he vahaʻa ʻo Sihová pea mo e ngaahi ʻotua-ʻaitolí. ʻI he hopó ni naʻe kau ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá, ko ʻIsileli, ʻi he tafaʻaki ʻe taha, pea ko e ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní ʻi he tafaʻaki ʻe taha. Naʻe poleʻi ʻe Sihova ʻa e ngaahi ʻotua loi ʻo e ngaahi puleʻangá ke nau tala “ha ngaahi meʻa muʻa,” ʻa ia ke nau kikiteʻi totonu. Naʻe ikai malava ke fai pehē ʻe ha taha. Naʻe hanga ʻa Sihova ki heʻene kakaí ʻo ne pehē: “Ko kimoutolu ʻeku kau fakamoʻoni . . . ko ia ko Ela [ʻOtua] au.” Naʻe ʻikai malava ke fakamoʻoniʻi ʻe he ngaahi puleʻangá naʻe ʻi muʻa ʻia Sihova ʻa ʻenau ngaahi ʻotuá pe ʻoku malava ke nau fai kikite. Ka naʻe kikiteʻi ʻe Sihova ʻa e fakaʻauha ʻo Pāpiloné pea mo hono fakatauʻatāinaʻi ʻo ʻene kakai naʻe nofo pōpulá.

12 ʻIkai ngata ai, naʻe pehē ʻe he kau sevāniti ʻa e ʻOtuá naʻe fakatauʻatāinaʻí, ʻo hangē ko ia ʻoku fakamatalaʻi ʻia ʻAisea 44:​1-8, ʻoku nau “kau kia Sihova.” Naʻe pehē ʻe Sihova tonu: “Ko e ʻUluaki au, pea ko au ʻa e Kimui; pea ka tuku au, ʻoku ʻikai ha ʻOtua.” ʻOku ʻikai ha lea fakafepaki ki he meʻá ni mei he ngaahi ʻotua-ʻaitolí. Naʻe toe folofola ʻa Sihova ʻo kau ki heʻene kakaí: “Ko kimoutolu ʻeku kau fakamoʻoni,” ʻo ne tānaki atu: “ʻOku ai koa ha ʻOtua ʻoka tuku au? ʻio, ʻoku ʻikai ha makatuʻu.”

13. Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku fakahā mai ʻe he tauhi ʻaitolí ʻo kau ki he tokotaha tauhi ʻaitolí?

13 ʻOku tau toe taʻofi kitautolu mei he tauhi ʻaitolí koeʻuhi ko e kau ki aí ʻokú ne fakahā ʻa e ʻikai ha poto. ʻOku fili ʻe ha tokotaha tauhi ʻaitoli ha fuʻu ʻakau pea ʻokú ne ngāueʻaki ha konga ke ngaohi ha ʻotua ke ne lotu ki ai, pea ko e toe konga ʻe taha ʻokú ne ngāueʻaki ke tafu ʻa e afi ki heʻene meʻakaí. (ʻAisea 44:​9-17) Ko ha meʻa ngali vale lahi ē! ʻOku toe fakamaaʻi ai ʻa e tokotaha ʻokú ne ngaohi mo lotu ki he ngaahi ʻotua-ʻaitolí koeʻuhi ʻoku ʻikai malava ke ne fai ha fakamoʻoni fakatupu tui pau ʻo fakamoʻoniʻi honau tuʻunga-ʻotuá. Ka ʻoku ʻikai toe fehuʻia ʻa e Tuʻunga-ʻOtua ʻo Sihová ia, he naʻe ʻikai ke ngata pē ʻi heʻene kikiteʻi ʻa e tauʻatāina ʻo ʻene kakaí mei Pāpiloné ka naʻá ne toe ʻai ia ke hoko. Naʻe toe nofoʻi ʻa Selusalema, naʻe toe langa ʻa e ngaahi kolo ʻo Siutá, pea ko e “loloto” ʻo Pāpiloné​—ʻa e Vaitafe ʻEufaletesi—​naʻe ʻikai te ne kei hoko ko e maluʻanga. (ʻAisea 44:​18-27, PM) Pea hangē ko ia naʻe toe kikiteʻi ʻe he ʻOtuá, naʻe ikunaʻi ʻe Kōlesi mei Pēsiá ʻa Pāpilone.​—ʻAisea 44:28–45:6.

14. Ko e hā ʻa e meʻa ʻe fakamoʻoniʻi ʻo taʻengata ʻi he Fakamaauʻanga Taupotu Fakaʻuniveesí?

14 Naʻe foʻi ʻa e ngaahi ʻotua-ʻaitolí ʻi he meʻa fakaefakamaau ko ia ʻo fekauʻaki mo e tuʻunga-ʻotuá. Pea ko e meʻa naʻe hoko ki Pāpiloné ʻoku pau ke toe hoko ia ki he meʻa ʻoku fehoanaki mo ia ʻi onopooní, ʻa ia ko Pāpilone ko e Lahi, ko e ʻemipaea ʻo e lotu loí ʻi māmani lahi. ʻE vavé ni ʻa ʻene pulia atu ia ʻo taʻengata fakataha mo ʻene ngaahi ʻotua, ngaahi nāunau fakalotu mo e ngaahi meʻa kotoa ʻoku ʻaitoliʻaki. (Fakahā 17:12–18:8) ʻE toki fakamoʻoniʻi ʻo taʻengata ʻi he Fakamaauʻanga Taupotu Fakaʻuniveesí ko Sihova pē ʻa e ʻOtua moʻui mo moʻoní pea ko ia pē ʻokú ne fakahoko ʻa ʻene Folofola fakaekikité.

Ngaahi Feilaulau ki he Kau Temeniō

15. Ko e hā ʻa e meʻa naʻe fakahā ʻe he laumālie māʻoniʻoní pea mo e kulupu pule ʻi he ʻuluaki senitulí ʻo fekauʻaki mo e kakai ʻa Sihová pea mo e tauhi ʻaitolí?

15 ʻOku toe taʻofi ʻe he kakai ʻa Sihová ʻa kinautolu mei he tauhi ʻaitolí koeʻuhi he ʻoku tataki kinautolu ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá pea mo ʻene kautahá. Naʻe tala ʻe he kulupu pule ʻo e kau sevāniti ʻa Sihova ʻi he ʻuluaki senitulí ki he kaungā-Kalisitiané: “He kuo ha lelei ki he Laumálie Maʻoniʻoni mo kimautolu, ke ʻoua naʻa toe ʻai mo ha kavenga kiate kimoutolu, ngata pe ʻi he ngaahi meʻa ko eni, ʻa ia kuo pau; ke mou fakaʻehiʻehi mei he ngaahi meʻa kuo ʻoatu ki he aitoli, pea mo e toto, mo e manu kuo sisina, pea mo e feʻauaki. Pea kapau te mou tauhi kimoutolu mei he ngaahi meʻa ko ia, te mou lelei.” “ʻOfa atu”.​—Ngāue 15:​28, 29.

16. ʻI hoʻo lea ʻaʻau pē, ko e hā ʻa e fakamatala naʻe fai ʻe Paula ʻo kau ki he ngaahi meʻa kuo feilaulauʻaki ki he ngaahi ʻaitolí?

16 Ko e toe ʻuhinga ʻe taha ke taʻofi ai kita mei he tauhi ʻaitolí ke fakaʻehiʻehi mei he ngaahi meʻa fakatēmeniō. ʻI he meʻa fekauʻaki mo e Kai Efiafi ʻa e ʻEikí, naʻe tala ʻe he ʻapositolo ko Paulá ki he kau Kalisitiane ʻi Kolinitoó: “Mou hola mei he tauhi-aitoli. . . . Ko e ipu fakafetaʻi, ʻa ia ʻoku tau fakatapuʻaki ha fakafetaʻi, ʻikai ko e meʻa ia ʻoku tau kautaha ai ʻi he taʻataʻa ʻo Kalaisi? Ko e ma ʻoku tau pakipaki, ʻikai ko e meʻa ia ʻoku tau kautaha ai ʻi he sino ʻo Kalaisi? He neongo pe ʻoku tau toko fiha, ka ko e ma pe taha kitautolu, ʻa ia ko e sino taha: he ʻoku tau ʻinasi kotoa pe mei he ma pe ko ia ʻe taha. Vakai ʻa haʻa Isileli fakaetangata: ʻilonga kinautolu ʻoku kai feilaulau, ʻikai ʻoku nau kautaha ai mo e olita? Ka ko e ha ʻa e meʻa ʻoku huʻu ki ai ʻeku lau? ko ʻeku pehe ko ha moʻoni ia ʻa e feilaulau ʻoku ʻatu ki ha aitoli? pe ko ha moʻoni ia ʻa e aitoli, ʻo? Ka ko ʻeku lea pe, ʻe, Ko e ngaahi feilaulau ʻoku ʻatu ʻe he hiteni, ʻoku nau ʻatu ki he ngaahi faʻahikehe [“kau tēmeniō,” NW], ʻo ʻikai ki he ʻOtua: pea ʻoku ʻikai te u loto ke mou kautaha mo Faʻahikehe. Talaʻehai te mou lava ke inu ʻa e Ipu ʻa e ʻEiki, mo e ipu foki ʻa Faʻahikehe: talaʻehai te mou lava ke ʻinasi ʻi he Tepile ʻa e ʻEiki mo e tepile foki ʻa Faʻahikehe. He ko e pehe ke ta fakatupu fuaʻa ki he ʻEiki? he ʻoku ta malohi ʻiate ia?”​—1 Kolinitō 10:​14-22.

17. ʻI he ʻuluaki senituli T.S., ʻi he ngaahi tuʻunga fē naʻe malava ai ʻe ha Kalisitiane ke ne kai ʻa e kakanoʻi manu naʻe feilaulauʻaki ki he ngaahi ʻaitolí, pea ko e hā hono ʻuhingá?

17 Naʻe feilaulauʻi ʻa e konga ʻo ha manu ki ha ʻaitoli, naʻe maʻu ʻe he kau taulaʻeikí ha toe konga, pea naʻe maʻu ʻe he tokotaha foaki feilaulaú ha konga ki he kai meʻakai. Kaekehe, naʻe fakatau nai ha konga ʻo e kakanó ʻi he māketí. Naʻe taʻefakapotopoto ki ha Kalisitiane ke ne ʻalu ki ha temipale fakaʻaitoli ʻo kai kakanoʻi manu ai neongo ko ʻene kaí naʻe ʻikai ko ha konga ʻo ha ouau, he naʻe malava ke fakatūkiaʻi ha niʻihi ʻe he meʻá ni pe tohoaki ia ki he lotu loi. (1 Kolinitō 8:​1-13; Fakahā 2:​12, 14, 18, 20) Ko hono foaki ha manu ki ha ʻaitoli naʻe ʻikai te ne liliu ʻa e kakanoʻi manú, ko ia naʻe malava ke fakatau mai ia ʻe ha Kalisitiane ʻi ha māketi. Pea naʻe ʻikai fiemaʻu ke ne ʻeke ʻo kau ki he feituʻu naʻe maʻu mei ai ʻa e kakanoʻi manú ʻi heʻene kai ʻi he ʻapi ʻo ha taha kehe. Kaekehe, kapau ʻe pehē ʻe ha taha “kuo feilaulau aki eni,” heʻikai te ne kai ai koeʻuhi ke ʻoua te ne fakatūkiaʻi ha taha.​—1 Kolinitō 10:​25-29, PM.

18. ʻI he founga fē naʻe malava ai ki he faʻahinga naʻe kai ha meʻa naʻe feilaulauʻi ki ha ʻaitoli ke nau hoko ʻo kau mo e kau tēmenioó?

18 Naʻe faʻa tui ʻo pehē ʻi he hili ʻa hono fai ʻa e ouau fakaefeilaulaú, naʻe ʻi he kakanoʻi manú ʻa e ʻotuá pea te ne hū ki he sino ʻo e faʻahinga te nau kai ʻa e kakanoʻi manú ʻi he kai meʻakai ʻa e kau lotú. ʻOku hangē tofu pē ko e hoko ʻo vāofi ange ʻa e faʻahinga ʻoku nau kai fakatahá, ʻoku pehē pē foki mo e faʻahinga naʻa nau maʻu ʻinasi ʻi he fanga manu naʻe feilaulauʻí naʻa nau hoko ʻo kau taha ai mo e ʻolitá pea nau feohi mo e ʻotua-tēmeniō ʻa ia naʻe fakafofongaʻi ʻe he ʻaitolí. Naʻe fakafou mai ʻi he faʻahinga tauhi ʻaitoli peheé ʻa hono taʻofi ai ʻe he kau tēmenioó ʻa e kakaí mei he lotu ki he ʻOtua moʻoní pe taha. (Selemaia 10:​1-15) Tā neʻineʻi ke fakaʻehiʻehi ʻa e kakai ʻa Sihová mei he ngaahi meʻa naʻe feilaulauʻi ki he ngaahi ʻaitolí! Ko e mateaki ki he ʻOtuá, ko hono tali ʻo e tataki ʻa hono laumālie māʻoniʻoní mo ʻene kautahá, pea mo e loto-ʻalovili ke fakaʻehiʻehi mei he ngaahi meʻa fakatēmenioó te nau toe hoko ko e ngaahi ʻuhinga mālohi ke ueʻi kitautolu ke taʻofi ai kitautolu mei he tauhi ʻaitoli ʻi he ʻaho ní.

Ko e Hā ʻOku Fiemaʻu Ai ke Taʻofi Ai Kitá?

19. Ko e hā ʻa e faʻahinga tauhi ʻaitoli naʻe ʻi ʻEfesō ʻo e kuonga muʻá?

19 ʻOku tōtōivi ʻa e kau Kalisitiané ʻo taʻofi ʻa kinautolu mei he tauhi ʻaitolí koeʻuhi ʻoku lahi hono ngaahi foungá, pea naʻa mo ha ngāue fakaʻaitoli pē ʻe taha te ne maumauʻi ʻenau tuí. Naʻe tala ʻe he ʻapositolo ko Sioné ki he kaungātuí: “Taʻofi kimoutolu mei he tauhi aitoli.” (1 Sione 5:21) Naʻe fiemaʻu kiate kinautolu ʻa e akonaki ko ení koeʻuhi naʻe lahi ʻa e ngaahi faʻahinga tauhi ʻaitoli naʻe takatakai kiate kinautolú. Naʻe tohi ʻe Sione mei ʻEfesō, ko ha kolo naʻe fonu ʻi he ngaahi tōʻonga fakamēsiki mo e ngaahi talatupuʻa ʻo kau ki he ngaahi ʻotua loí. Naʻe ʻi ʻEfesō ha taha ʻo e ngaahi meʻa fakaofo ʻe fitu ʻo e māmaní​—ko e temipale kia ʻAtimisi, ko e hūfangaʻanga ia ki he kau faihiá pea mo e uho ʻo e ngaahi tōʻonga taʻetaaú. Naʻe fakatatauʻi ʻe he tokotaha filōsefa ko Helakilitasi ʻo ʻEfesoó ʻa e hala fakapoʻuli ki he ʻolita ʻo e temipale ko iá ki he fakapoʻuli ʻo e tuʻunga fakalieliá, pea naʻá ne lau ʻa e ʻulungaanga ʻo e kakai naʻe ʻalu ki he tempalé ʻoku kovi ange ia ʻi he anga ʻo e fanga monumanú. Ko ia ai, naʻe fiemaʻu ki he kau Kalisitiane ʻi ʻEfesoó ke nau tuʻu mālohi ʻo tauʻi ʻa e ngaahi meʻa fakatēmenioó, ʻulungaanga taʻetaaú mo e tauhi ʻaitolí.

20. Ko e hā naʻe fiemaʻu ai ke fakaʻehiʻehi mei he tauhi ʻaitolí ʻo aʻu ki he tuʻunga siʻisiʻi tahá?

20 ʻOku fiemaʻu ki he kau Kalisitiané ʻa e loto-ʻalovili mālohi ke nau fakaʻehiʻehi mei he tauhi ʻaitolí ʻo aʻu ki he meʻa siʻisiʻi tahá, koeʻuhi he naʻa mo hono fai tuʻo taha pē ha meʻa fakalotu ki he Tēvoló te ne poupouʻi ʻa ʻene polé ʻo pehē ʻe ʻikai ke kei angatonu ki he ʻOtuá ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻo ka ʻahiʻahiʻi. (Siope 1:​8-12) ʻI hono fakahāhā kia Sīsū “ʻa e ngāhi puleʻanga kotoa pe ʻo mamani mo honau nāunau,” naʻe pehē ʻe Sētane: “Koe ngāhi meʻa ni kotoa pe te u ʻatu moʻou, ʻo kapau te ke fakatomapeʻe ʻo lotu kiate au.” Naʻe poupouʻi ʻe Sīsū ʻi heʻene fakafisi ke fai peheé ʻa e tafaʻaki ʻa Sihová ʻi he pole ʻo fekauʻaki mo e tuʻunga-hau fakalevelevá peá ne fakamoʻoniʻi ai ko e tokotaha loi ʻa e Tēvoló.​—Mātiu 4:​8-11, fakaʻītali ʻamautolu; Palōvepi 27:11.

21. Ko e hā ʻa e meʻa naʻe fakafisi ʻa e kau Kalisitiane angatonú ke fai ʻi he meʻa fekauʻaki mo e ʻemipola Lomá?

21 Naʻe ʻikai ke fai foki ʻe he muʻaki kau muimui ʻa Sīsuú ha meʻa fakalotu ʻo poupouʻi ʻa e tafaʻaki ʻa Sētané ʻi he fekauʻaki mo e polé. Neongo naʻa nau maʻu ʻa e fakaʻapaʻapa totonu ki he “kau maʻu mafai māʻolunga ange,” naʻe ʻikai te nau tutu ʻa e ʻinisēnisi ʻo fakalāngilangiʻi ʻa e ʻemipola Lomá, neongo ʻe mole nai ʻenau moʻuí ʻi heʻenau fai peheé. (Loma 13:​1-7, NW) Naʻe tohi ai ʻe Tāniela P. Mannix ʻo fekauʻaki mo e meʻá ni: “Naʻe tokosiʻi ʻaupito ʻa e kau Kalisitiane naʻe fakafoki ʻenau tuí ʻo pehē ko e meʻa loi ia, neongo naʻe faʻa tuku ha ʻolita ʻi he faiʻanga sipotí ʻa ia ʻoku ʻi ai ha afi ko honau fakafaingamālieʻi. Ko e meʻa pē naʻe fiemaʻu ke fai ʻe ha pōpoula ko ʻene ʻai ha kiʻi meʻi ʻinisēnisi ki he afí pea naʻe foaki kiate ia ha Tohi Fakamoʻoni ki he Feilaulaú pea naʻe fakatauʻatāinaʻi ia. Naʻe toe fakamatala fakamākukanga kiate ia ʻo pehē naʻe ʻikai ko ʻene lotu ia ki he ʻemipolá; ka ko ʻene fakamoʻoniʻi pē ʻa e anga fakaʻotua ʻo e ʻemipolá ʻi hono tuʻunga ko e ʻulu ia ʻo e puleʻanga Lomá. Kaekehe, naʻe meimei ʻikai ha Kalisitiane naʻá ne ngaueʻaki ʻa e faingamālie ko ení kae hao.” (Those About to Die, peesi 137) Kapau ʻe ʻahiʻahiʻi pehē koe, te ke talitekeʻi fakaʻaufuli ʻa e tauhi ʻaitoli kotoa pē?

Te Ke Taʻofi Koe mei he Tauhi ʻAitolí?

22, 23. Ko e hā ʻoku totonu ai ke ke taʻofi koe mei he tauhi ʻaitolí?

22 ʻOku hā mahino, kuo pau ke taʻofi ʻe he kau Kalisitiané ʻa kinautolu mei he faʻahinga founga kotoa pē ʻo e tauhi ʻaitolí. ʻOku fiemaʻu ʻe Sihova ʻa e anga-līʻoa maʻataʻatā. Naʻe fokotuʻu ʻe he kau Hepelū angatonu ʻe toko tolú ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻi heʻenau fakafisi ke ʻaitoliʻaki ʻa e fuʻu ʻīmisi naʻe fokotuʻu ʻe he tuʻi Pāpilone ko Nepukanesá. ʻI he fakamatala naʻe hiki ʻe he palōfita ko ʻAiseá ʻo kau ki he hopo fakaʻuniveesí, naʻe hā ai ko Sihova pē ʻa e ʻOtua moʻoní mo moʻui. Naʻe fiemaʻu ki heʻene ʻuluaki kau fakamoʻoni faka-Kalisitiané ke nau fakaʻehiʻehi mei he ngaahi meʻa naʻe feilaulauʻi ki he ngaahi ʻaitolí. Ko e kau mateaki tokolahi ʻi honau lotolotongá naʻe ʻikai te nau tō ʻi he teke ke nau fai naʻa mo ha faʻahinga ngāue fakaʻaitoli pē ʻe taha he naʻe mei hoko eni ko ʻenau fakaʻikaiʻi ʻo Sihova.

23 Ko ia ai, ʻokú ke taʻofi koe mei he tauhi ʻaitolí? ʻOkú ke anga-līʻoa maʻataʻatā ki he ʻOtuá? ʻOkú ke poupouʻi ʻa e tuʻunga-hau ʻo Sihová pea fakahīkihikiʻi ia ko e ʻOtua moʻoní mo moʻuí ia? Kapau ʻokú ke fai pehē, ʻoku totonu ke ke loto-ʻalovili ke hokohoko atu ʻa e tuʻu mālohi ʻo talitekeʻi ʻa e ngaahi tōʻonga fakaʻaitolí. Ka ko e hā ʻa e ngaahi poini faka-Tohitapu kehe ʻe lava ke tokoni kiate koe ke taʻofi ai koe mei he faʻahinga founga kotoa pē ʻo e tauhi ʻaitolí?

Ko e Hā Haʻo Fakakaukau?

◻ Ko e hā ʻa e tauhi ʻaitoli?

◻ Ko e hā ʻoku fakafepaki ai ʻa Sihova ki he tauhi ʻaitoli kotoa pē?

◻ Ko e hā ʻa e tuʻunga naʻe fai ʻe he kau Hepelū ʻe toko tolu ʻo fekauʻaki mo e tauhi ʻaitolí?

◻ ʻI he founga fē naʻe malava ai ki he faʻahinga naʻe kai ha meʻa naʻe feilaulauʻi ki he ngaahi ʻaitolí ke nau hoko ʻo kau mo e kau tēmenioó?

◻ Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau taʻofi kitautolu mei he tauhi ʻaitolí?

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share